jezi^ke [kolice 4 - velikadecazamaleljude.files.wordpress.com · tekstova ve} i drugih vrsta...
TRANSCRIPT
JEZI^KE[KOLICE 4RADNI LISTOVI ZA SRPSKI JEZIKSA ZADACIMA RAZLI^ITIH NIVOA TE@INE
2
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
SADR@AJ
UVOD ............................................................................................................................................................. 3–6
RADNI LISTOVI
O REŠEWIMA .......................................................................................................................................... 85
REŠEWA (SA OPISOM ZNAWA I UME]A ZA SVAKI ZAHTEV)
TABELE SA RASPOREDOM ZADATAKA, PO OPISIMA ZNAWA I UME]A, U SVAKOJ CELINI I SVAKOM RADNOM LISTU
KORI[]ENI TEKSTOVI .....................................................................................................131–132
1. U poznatom i nepoznatom svetu ..................................................................................... 1232. U svetu `ivotiwa ......................................................................................................... 124–1253. U dru{tvu dece i odraslih ................................................................................... 126–1274. U slobodno vreme .........................................................................................................128–1295. U {koli .......................................................................................................................................... 130
1. U poznatom i nepoznatom svetu .................................................................................. 7–222. U svetu `ivotiwa .............................................................................................................. 23–323. U dru{tvu dece i odraslih ........................................................................................ 33–504. U slobodno vreme .............................................................................................................. 51–645. U {koli ..................................................................................................................................... 64–83
1. U poznatom i nepoznatom svetu ............................................................................... 86–932. U svetu `ivotiwa .............................................................................................................. 93–973. U dru{tvu dece i odraslih .................................................................................... 98–1064. U slobodno vreme .........................................................................................................106–1135. U {koli ............................................................................................................................... 114–121
3
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
UVOD
JEZI^KE ŠKOLICE su zbirka radnih listova namewenih uve`bavawui proveri ~itala~ke sposobnosti, odnosno razumevawa pro~itanog. To jejedna od najslo`enijih sposobnosti i vezana je ne samo za ~itawe kwi`evnihtekstova ve} i drugih vrsta tekstova s kojima se u~enik sre}e u svojoj okolini i u {koli – na ulazu u školu, školskoj oglasnoj tabli, tabli u u~ionici,zidovima u~ionice, školskoj ogradi, uli~nim reklamama, televiziji, u prevoznim sredstvima, u novinama itd.
Ovladavawe ~itala~kom sposobno{}u ne vodi samo ka uspehu u predmetusrpski jezik i kwi`evnost ve} otvara vrata razumevawu pojmova, pojavai wihovih odnosa u svim drugim nastavnim predmetima. Kako bude raslau~enikova ~itala~ka sposobnost, on }e u svakodnevnom `ivotu mo}ispremnije da se suo~i s najrazli~itijim informacijama, da ih razume i da na wih adekvatno odgovori. Najzad, zahvaquju}i toj sposobnosti, u~enikotvara najlepše stranice naše i svetske kwi`evnosti, koje oblikuju wegovoestetsko i moralno bi}e.
Zato je veoma va`no da od prvih susreta s pisanim tekstom bilo koje vrsteu~enik bude pravilno vo|en, da nau~i da se kre}e po tekstu, da prepoznajewegovu svrhu, da razlikuje bitno od nebitnog, da prona|e u wemu odgovorekoje tra`i, da proceni razli~ite kvalitete teksta, da izvede zakqu~ak u vezi sa sadr`inom i drugim elementima teksta, da formira i iska`e svoj stav.Naravno, pri takvom uvo|ewu u~enika u svet pisane re~i, kao i u razli~ite~itala~ke situacije – od jednostavnih do slo`enijih – uvek treba imati naumu uzrast i mogu}nosti karakteristi~ne za taj uzrast.
Zbirka sadr`i 57 radnih listova koji su raspore|eni u pet celina prematemi tekstova na kojima se uve`bava u~enikova ~itala~ka sposobnost: 1. U poznatom i nepoznatom svetu; 2. U svetu `ivotiwa; 3. U dru{tvu decei odraslih; 4. U slobodno vreme; 5. U {koli. U radnim listovima nalaze sekwi`evni i informativni tekstovi koji su dati u linearnom (kontinuiranom)obliku, kao što su: razli~ite vrste kwi`evnih dela, poruke, pisma,obaveštewa i sl., ili u nelinearnom (nekontinuiranom) obliku, kao što su:rasporedi, vremenske prognoze, dijagrami, tabele itd. Svaki radni list imanekoliko zahteva koji su u vezi s jednim ili više kra}ih tekstova iz tog radnoglista.
Zahtevima se ispituju u~enikova znawa i ume}a iz tri oblasti: ~itawa,gramatike i pisawa. ^itawe je, zbog iznetih razloga, oblast koja se najvišeispituje. Zadataka iz gramatike i pisawa ima mawe i uglavnom se odnose na zahteve koji su u direktnoj vezi s tekstom, odnosno olak{avaju razumevaweteksta. Svi zahtevi su uskla|eni s aktuelnim nastavnim planom i programom.
Za svaku od tri navedene oblasti definisano je šta i na kom nivou u~enik ume da uradi. Ume}a i nivoi su definisani na osnovu projekataMinistarstva prosvete i sporta i Zavoda za vrednovawe kvaliteta obrazovawai vaspitawa,* kao i na osnovu internacionalnih istra`ivawa u~eni~kih
* Nacionalno testirawe obrazovnih postignu}a u~enika tre}eg razreda osnovne škole; Zavod za vrednovawe kvaliteta obrazovawa i vaspitawa, Beograd, www.ceo.edu.rs.
4
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
* PIRLS, me|unarodno testirawe – Progress in International Reading Literacy Study, www.pirls.org.** PISA, me|unarodno testirawe petnaestogodišwaka – Programme for International Student Assessment (OECD),
www.pisa.oecd.org.
postignu}a na odre|enom uzrastu (PIRLS*, PISA**). Drugim re~ima, u ovu zbirkuugra|ena je savremena praksa ispitivawa ~itala~ke sposobnosti u~enika.
Opisi znawa i ume}a definisani su za sve tri oblasti na tri nivoate`ine.
Nivoi su obele`eni simbolima , koji se nalaze pored svakogzahteva. Te`ina zahteva izra`ava vrstu i slo`enost kognitivnih aktivnosti koje su potrebne za odgovor. Prema tako odre|enoj te`inibirani su tekstovi i pisani su zadaci. Najvi{e zadataka u zbirci posve}enoje ispitivawu znawa i veština sa prvog i drugog nivoa. Mawe je zadatakakojima se ispituju slo`ene sposobnosti u~enika, jer smatramo da skoro sviu~enici u ovom uzrastu treba da steknu bazi~nu ~itala~ku pismenost.
U oblasti ^ITAWE u~enik/u~enica:
• prepoznaje vrste kwi`evnih i nekwi`evnih tekstova i wihove osnovneodlike
• pronalazi informacije koje su direktno date u tekstu, prema zadatomkriterijumu
• uo~ava delove teksta i kwige: ime autora, naslov, podnaslov, osnovnitekst, pasus, stih, strofu, sadr`aj, re~nik, vodi~ za rad
• ~ita jednostavne slike, tabele, grafikone, mape; ume da nacrta sliku ili da popuni tabelu na osnovu linearnog teksta, prema zadatomkriterijumu
• pronalazi informacije u tekstu (one koje su direktno date i one koje se ~itaju izme|u redova) i povezuje ih; razume razli~ite odnose u tekstu (tema, ideja, likovi; bitno – nebitno; glavno – sporedno; uzrok – posledica; ciq – sredstvo; odre|uje vremenski sled doga|aja u tekstu); izvodi zakqu~ke u vezi sa sadr`inom i drugim elementimateksta (na osnovu teksta i/ili svog iskustva)
• razlikuje oblike kazivawa – pripovedawe, opisivawe, dijalog...• koristi delove teksta i kwige (osnovni tekst, pasus, stih, strofu,
sadr`aj, re~nik, vodi~ za rad)
• rekonstruiše redosled doga|aja u tekstu; razume logi~ku organizacijuteksta (kada su re~enice ili pasusi ispremetani ili izostavqeni)
• formuliše i argumentuje svoj stav o razli~itim elementima teksta(temi, ideji, likovima, stavu autora i sl.)
• upore|uje dva teksta ili više wih i uo~ava sli~nosti i razlike me|uwima
5
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
U oblasti GRAMATIKA u~enik/u~enica:
• prepoznaje vrste re~i – imenice, glagole, prideve, zamenice, brojeve• prepoznaje obli~ke kategorije promenqivih re~i (rod, broj, lice,
glagolsko vreme)• prepoznaje i sastavqa re~enice razli~ite po obliku i komunikativnoj
funkciji (potvrdne, odri~ne; obaveštajne, upitne, zapovedne, uzvi~ne) • poznaje zna~ewa re~i i frazeologizama koji se upotrebqavaju
u svakodnevnoj komunikaciji (u ku}i, školi i sl.), kao i onih koji sejavqaju u školskim tekstovima (u uxbenicima, kwigama iz lektire i sl.)
• poznaje osnovne leksi~ke odnose – sinonimiju i antonimiju• razlikuje upravni i neupravni govor
• razlikuje podvrste re~i (vrste imenica, prideva, brojeva)• prepoznaje re~eni~ne ~lanove (subjekat, predikat, objekat, atribut,
priloške odredbe)• razlikuje i upotrebqava re~i u osnovnom i prenesenom zna~ewu
(u svakodnevnim situacijama, kao i u školskim tekstovima)• gradi re~i i wihove oblike prema zadatom kriterijumu (umawenice,
uve}anice; rod, broj, lice, glagolsko vreme...)• pretvara re~enice sa upravnim govorom u re~enice s neupravnim,i obrnuto
U oblasti PISAWE u~enik/u~enica:
• sastavqa jasnu, logi~nu, gramati~ki ispravnu i stilski korektnu re~enicu• poznaje i primewuje pravopisnu normu (do nivoa do kojeg se ona
obra|uje u ~etvrtom razredu)
• sastavqa jednostavan, kra}i narativni tekst, deskriptivni tekst i dijalog• sastavqa tekstove koji pripadaju osnovnim `anrovima pisane
komunikacije (poruku, obaveštewe, pozivnicu, kratko pismo...)
• ume da napiše plan za pro~itani tekst, plan za pisawe novog teksta• piše sa`etak (rezime) kra}eg i/ili jednostavnijeg teksta
Posebne delove ove zbirke ~ine REŠEWA i TABELE.U REŠEWIMA je svaki zahtev propra}en opisom znawa i veštine koji
se tim zahtevom ispituju.Iz TABELA se za svaki zadatak vidi koja znawa i ume}a taj zadatak ispituje,
kao i koji je nivo te`ine zadatka. Tako|e se vidi kako su zadaci raspore|enipo celinama i radnim listovima.
Nadamo se da }e zbirka radnih listova JEZI^KE ŠKOLICE biti korisnai u~iteqima i roditeqima, kao i u~enicima, kojima je prvenstvenonamewena. U~iteqi mogu da je koriste da bi obogatili rad na ~asu, roditeqi– da bi lakše pratili napredovawe svog deteta, a u~enici – da bi proverilikako polako, ali sigurno raste wihova ~itala~ka sposobnost.
U tome }e biti wihovo i naše zadovoqstvo.
6
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
Dragi ~itaoci,
Nau~ili ste odavno sva slova, mala i velika, štampana i pisana. I još mnogo više: nau~ili ste da u povezanimslovima otkrijete re~, u povezanim re~ima re~enicu, u povezanim re~enicama pesmu i pri~u. Sami odlazite u biblioteku, slobodno ulazite u svet kwiga, odabirate onu koju `elite i sigurnim koracima kre}ete u avanturukoja se zove – ~itawe. Sada ste ve} pravi istra`iva~i.
U tom istra`ivawu otkri}ete mnoge nove stvari koje se kriju u svetu oko vas, ali i u svetu u vama. Treba dabudete strpqivi i pa`qivi jer posao istra`iva~a nijelak. Na putu ka blagu do kojeg vas ~itawe vodi va`no jeimati i dobru mapu da ne biste zalutali.
Radni listovi koji su pred vama jesu neka vrsta mape. Oni vam pokazuju razli~ite na~ine na koje mo`ete do}i do tra`enog blaga, a ono se krije u tekstovima koje smoodabrali.
Tekstovi su uzeti iz pesama, pri~a, romana, ali tu su i druga~iji tekstovi koji se nalaze svuda oko vas – na ulazuu školu, na tabli, na panoima, na ulici, u novinama, nateleviziji, na stadionu, u cirkusu, bioskopu, pozorištu...Mo`ete ih ~itati sami, zajedno sa drugovima, uz pomo}u~iteqa ili roditeqa.
Svaki tekst koji ~itate, ma gde se on nalazio, jestesusret – s poznatim svetom, s nepoznatim svetom, s vamasamima, sa onima koji su vam sli~ni i sa onima koji sudruga~iji. Slobodno krenite u taj susret. Posta}etebogatiji za jedno novo iskustvo. Posta}ete veštiji i sigurniji nego što ste bili. Posta}ete spremniji za noveizazove i istra`ivawa koji vas u narednim godinama o~ekuju.
Autori zbirke
7
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
1. U POZNATOM I NEPOZNATOM SVETU• gradovi imaju svoju istoriju• spomenici pri~aju svoje pri~e• reke se ulivaju jedna u drugu• mora su mawe ili vi{e slana• qudi imaju razli~ite navike• narodi imaju razli~ite obi~aje• putnici u`ivaju u avanturama• istra`iva~i uvek pronalaze ne{to novo• ~udne stvari se stalno de{avaju
8
1. Odredi {ta je ta~no, a šta neta~no prema ovom tekstu, pa zaokru`i T ili N.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. O ~emu se govori u ovom tekstu?
a) o istoriji i veli~ini Beograda u prošlosti
b) o istoriji i zna~aju Beograda u prošlosti
v) o nastanku Beograda i zna~aju koji on ima danas
g) o zna~aju i lepoti današweg Beograda
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Na šta ukazuju simboli~ni nazivi Beograda?
a) imao je burnu prošlost
b) postoji od davnina
v) opevali su ga mnogi pesnici
g) u wemu ima mnogo belih ku}a
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
1
Kelti su bili starosedeoci ovog podru~ja. T N
Kelti su naselili ovo podru~je u IV veku. T N
Ime Beli Grad pomiwe se ve} u IV veku pre nove ere. T N
Beograd je u prošlosti privla~io mnoge osvaja~e. T N
BEOGRAD
Beograd je evropski grad ~iji se bedemi uzdi`u iznad uš}a rekeSave u Dunav. U anti~kim izvorima pomiwe se najstarije poznato ime
grada – Singidunum, koje je nastalo u IV veku pre nove ere, kada su sena tom prostoru naselili Kelti i pomešali se sa starosedeocima.Taj naziv se zadr`ao i tokom jednog perioda rimske vladavine.
U VI veku Sloveni su naselili ovo podru~je. Gradu koji je zidan u kamenu, ~ije su se zidine izdizale nadre~nim obalama, dali su ime Beli Grad. Ime je u pisanim dokumentima pomenuto tek 878. godine.
Mnogi su pokušavali da osvoje ovaj grad, zbog ~ega je pretrpeo bezbroj velikih sukoba i bitakana svojim bedemima. Zaslu`io je tokomvekova i mnoge simboli~ne nazive: Ku}aratova, Breg borbe i slave,Ku}a slobode...
9
2JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Podvuci jednom bojom deo teksta u kom su opisana ose}awa koja su premaKalemegdanu gajili qudi u prošlosti.
3. Podvuci drugom bojom deo teksta u kom su opisana ose}awa koja premaKalemegdanu danas gaje wegovi stanovnici.
4. [ta je Kalemegdan bio u pro{losti?
a) stambeno naseqe
b) gradsko utvr|ewe
v) gradski park
g) izletni~ko mesto
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
1. Šta saznajemo iz ovog teksta? Zaokru`i DA ili NE.
kada je nastao Kalemegdan DA NE
kako se gradio Kalemegdan DA NE
kako je Kalemegdan dobio ime DA NE
{ta se mo`e videti s Kalemegdana DA NE
Od keltskih naseqa do rimskog Singidunuma, pa preko mnogihkasnijih osvaja~a, grad se mewao. Ipak, zajedni~ko za sve te takorazli~ite kulture i vladare sigurno je Kalemegdan – mesto koje su svi podjednako poštovali, bili oni osvaja~i, bili braniteqi,jer su ti gradski bedemi budili strahopoštovawe.
Izuzetan prirodni polo`aj, kao i istorijski doga|aji koji su se vekovima oko wega odvijali, s pravom Kalemegdan izdvajaju kao glavni motiv Beograda.
Pogled sa Beogradske tvr|ave na uš}e reke Save, panoramasremske i banatske ravnice, nikoga ne ostavqaju ravnodušnim.
Stanovnici Beograda ponose se tvr|avom koju danas okru`ujeveliki park.
KALEMEGDAN
10
1. Na osnovu opisa otkrij koje su ustanove Lana, Marija i Miodrag obišli. Obele`i ih na mapi brojevima 1, 2, 3, 4.
Lana, Marija i Miodrag su, ~itaju}i kwigu o Beogradu, nau~ili dostao mnogim va`nim ustanovama u gradu. Uzeli su plan Beograda i odlu~ilida neke od wih obi|u.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E3
1. Stalna postavka obuhvata izlo`be: Sredwovekovna srpska
umetnost i srpsko slikarstvo XVIII i XIX veka, Umetnost prvepolovine XX veka i Skulptura XIX i XX veka.
2. Kamen temeqac postavqen je 1868. godine. Prva predstavaizvedena je 1869. godine. Sala je imala 714 sedišta i bilaosvetqena do tada u Beogradu nepoznatim gasnim osvetqewem.
3. Sve~ano je otvoren 1936. godine na padinama Kalemegdana,u zidinama napuštene tvr|ave, pogodnim za smeštaj `ivotiwazbog male upotrebe kaveza.
4. Bogate zbirke oru`ja iz raznih perioda prati raznovrstanmaterijal – zastave, uniforme, svedo~anstva o ratnimstradawima.
KULA NEBOJ[A
ZOO-VRT
VOJNIMUZEJ
NARODNIMUZEJ
NARODNOPOZORI[TE
SABORNACRKVA
SAHATKULA
POBEDNIK
11
4JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Za svako pitawe prona|i odgovor, kao {to je zapo~eto.
PROGNOZA ZA 4 DANA
Utorak2.10.2008. g.
60C70C
1 m/s
Sreda3.10.2008. g.
30C50C
6 m/s
^etvrtak4.10.2008. g.
10C40C
3 m/s
Petak5.10.2008. g.
30C60C
2 m/s
Najni`a temperaturaNajvi{a temperaturaBrzina vetra
BEOGRAD – CENTAR
BEOGRAD – CENTAR
Ponedeljak13.00
Temperatura: 120CVetar: 3 m/s JJZ
Vla`nost vazduha: 44%
Na koji grad se odnosiovaj izveštaj?
Za koji dan je ovajizveštaj?
Na koje doba dana seodnosi ovaj izveštaj?
Kolika }e bitibrzina vetra?
• Koji dan }e biti najtopliji?
• Kog dana }e brzina vetra biti najve}a?
• Kog dana }e se pojaviti sunce?
• Kog dana ne}e biti padavina u Beogradu?
• Kog dana }e temperatura u Beogradu biti 20C?
1. Pogledaj prognozu i odgovori na pitawa.
12
1. Pove`i linijama mesta s kulturnim i sportskim sadr`ajima, kao štoje zapo~eto. Jedno mesto je suvi{no.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E5
Košutwak
Galerija 73
Še}erana
Kancelarija
pozorišne predstave
muzika
filmovi
sportŠumadija
BANOVO BRDO
Kada su se moji roditeqi doselili na Banovo brdo, bio je to zaBeograd „kraj sveta”. U me|uvremenu Banovo brdo se razvilo u lep,moderan deo grada sa mnogo stanovnika.
Banovo brdo ima sve pogodnosti za udoban, zdrav `ivot, ispuwenraznovrsnim sadr`ajima. Okru`eno je Adom Ciganlijom, šumamaKošutwak i Top~ider, pa se naziva „plu}ima Beograda”.
Pravo mesto za qubiteqe sporta je Košutwak. Ada Ciganlijaodavno je prerasla izletni~ki status i ima mnogo vi{e sportskihi kulturnih sadr`aja, naro~ito leti.
Po`eška ulica je `ila kucavica ovog dela grada, sa brojnimtr`nim centrima. Od bogatih kulturnih sadr`aja izdvajaju sestari bioskop Šumadija i novi Roda. Galerija 73 je mestoodr`avawa brojnih izlo`bi poznatih umetnika, dok se u Še}eraniorganizuju pozorišne predstave. Diskoteka Loko i klubKancelarija okupqaju qubiteqe dobre muzike.
Na Banovom brdu postoje pet osnovnih i tri sredwe škole,vrti}i i dva fakulteta. Wegovi stanovnici s ponosom ka`u da jena pitawe: „Odakle si?”, dovoqno odgovoriti: „Sa Brda”, iako jošbeogradskih naseqa u svojim nazivima sadr`i re~ brdo.
13
5JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Prema ovom tekstu odredi koja je tvrdwa ta~na, a koja neta~na, pa zaokru`iT ili N.
3. 3ašto se u tekstu ka`e da je Banovo brdo nekada bilo kraj sveta?
Zato što je ono bilo:
a) na samom kraju grada
b) posledwe mesto na svetu
v) mesto koje još niko nije otkrio
g) daleko od Beograda
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
4. Zašto se Banovo brdo naziva plu}ima Beograda?
a) Zato što je tu smeštena plu}na bolnica.
b) Zato što je okru`eno bogatim zelenilom.
v) Zato što je to najva`niji deo grada.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
5. Zašto je Po`eška ulica `ila kucavica Banovog brda?
a) Zato što su u toj ulici ~asovni~arske radwe.
b) Zato što je ispod we zlatna `ica.
v) Zato što je to glavna i najprometnija ulica.
g) Zato što weni stanovnici stalno nešto kucaju.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Banovo brdo je moderno beogradsko naseqe. T N
Na Banovom brdu postoji nekoliko osnovnih škola. T N
Banovo brdo ima malo stanovnika. T N
14
1. Marijina mama je pošla u kupovinu. Kupovinu }e obaviti u wihovoj ulici.Svi uku}ani su je zamolili da im nešto kupi. Kome ne}e mo}i da ispunimolbu?
a) Tata je tra`io novine i kikiriki.
b) Baka je tra`ila jogurt i lekove.
v) Marija je tra`ila burek i Zabavnik.
g) Brat je tra`io hamburger i koka-kolu.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Smisli i napiši nazive za prodavnice tako da se odmah mo`e prepoznati šta se u wima prodaje.
mesara
pekara
ribarnica
6
Ovo je Marijina ulica.
15
7JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Ovo su putni~ke karte koje je Marijina mama sa~uvala. Koju kartu ona nije sa~uvala?
a) kartu za me|ugradski autobus
b) kartu za avion
v) kartu za gradski prevoz
g) kartu za voz
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Beograd–Be~ JAT
Let br. JU 263
Sedište br. 7G
Datum poletawa: 30. jul
Vreme poletawa: 14.30
Putnik: Jovana Mitrovi}
Beograd–Vaqevo S@
Sedište br. 21
Vagon br. 3
Peron br. 5
Cena: 450 din.
Datum polaska: 23. maj
Vreme polaska: 8.30
Beograd – Novi Sad BAS
Datum: 18. jun
Vreme polaska: 12.00
Sedište br. 8
Cena: 350 din.
RELACIJA VREME POLASKA
Beograd – Novi S ad ...................................... 5.15
Beograd – Novi S ad ...................................... 6.45
Beograd – Novi S ad ...................................... 8.30
Beograd – Novi S ad .................................. 10.30
Beograd – Novi Sad ................................ 12.00
Jutro je. Sedam je sati.Marijina mama je na beogradskoj `elezni~koj stanici. Ona do 12sati treba da stigne u Novi Sad. Voz putuje do Novog Sada dva sata.
1. Pogledaj red vo`we i prona|i voz kojim Marijina mama mo`e da stigne na vreme u Novi Sad. Zaokru`i vreme polaska tog voza.
16
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Koja re~ treba da stoji u krugu?
a) putovawe
b) geografija
v) razglednica
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
8
KRSTAREWE
OBILASCI
MORE
STRANE ZEMQE
JEZERO
TURISTI^KI VODI^
PLANINA
Marija je tokom vikenda otputovala u posetu drugarici Jasmini, koja `ivi u Vaqevu. Jasmina je napravila plan za taj dan:
• prvo }emo oti}i u Tešwar, stari deo Vaqeva
• zatim }emo obi}i spomenik pesnikiwe Desanke Maksimovi}
• poseti}emo Prvu osnovnu školu u centru Vaqeva
• posle ru~ka prošeta}emo se pored reke Gradca
• zatim }emo svratiti u poslasti~arnicu Rim na najboqe kola~e
• uve~e }emo oti}i na koncert na gradskom trgu..Ali, dok su se spremale da krenu na koncert, pala je jaka kiša i koncert je otkazan.
1. Zaokru`i ono što je ta~no.
a) Ceo plan su ispunile.
b) Pola plana su ispunile.
v) Jedan deo plana nisu ispunile.
1. Šta mo`e da se pro~ita sa ove karte?
S karte mo`e da se pro~ita: Zaokru`iDA ili NE
Kolumbo je dva puta stigao do Amerike. DA NE
Vespu~i i Kabral su iste godine plovili do Amerike. DA NE
Kartije je stigao do Kanade. DA NE
Kolumbo je plovio preko Atlantskog okeana. DA NE
Pogledaj pa`qivo ovu istorijsku kartu.
17
9JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Šta je prikazano na ovoj karti?
a) otkri}e Amerike
b) gusarski napadi
v) put do skrivenog blaga
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
18
1. Na osnovu teksta odredi da li je tvrdwa ta~na ili neta~na. Ako je ta~na,zaokru`i T, a ako je neta~na, zaokru`i N.
Tvrdwa:
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Šta mo`e da se zakqu~i iz ovog teksta?
3. Zašto je naziv Mrtvo more u prvoj re~enici ovog teksta napisan velikim po~etnim slovom?
a) Zato što more ne mo`e da bude mrtvo.
b) Zato što je to ime geografskog pojma.
v) Zato što je to ime veoma neobi~no.
g) Zato što je to naslov teksta.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
10
U Mrtvom moru je bogat `ivotiwski svet. T N
U Mrtvom moru se lako pliva. T N
Voda u Mrtvom moru se stalno obnavqa. T N
Mrtvo more je veoma slano. T N
Iz teksta mo`e da se zakqu~i: Zaokru`iDA ili NE
O~ekuje se da }e Mrtvo more jednog dana potpunonestati.
DA NE
O~ekuje se da }e druga `iva bi}a naseliti Mrtvo more. DA NE
Uslovi za `ivot u Mrtvom moru stalno se poboqšavaju. DA NE
MRTVO MORE
Na Bliskom istoku nalazi se Mrtvo more, veliko slano jezero.Du`ina mu je 76 km, a širina 17 km. Nije povezano sa drugimmorima i okeanima. Wegova voda se ne obnavqa, ali stalnoisparava. Deset puta je slanije od Sredozemnog mora. Gusto je poputgustog soka, te pliva~ prosto lebdi u vodi – ne mo`e da potone.U wemu `ive samo dve vrste algi, koje su se prilagodile krajwenepovoqnim uslovima `ivota. Drugih `ivih bi}a nema.
19
11JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Podvuci subjekat u slede}oj re~enici:
Zbog toga su oni po~eli da preko ramena nose ogrta~ u boji svog plemena.
3. Podvuci objekat u slede}oj re~enici:
Škotlan|ani i danas nose tartan.
4. Prebaci potvrdne re~enice u odri~an oblik. Va`no je da vodiš ra~una o ispravnom pisawu re~ce ne uz glagole.
Svi Stari Škotlan|ani obla~ili su se isto.
Škotlan|ani danas cene i nose tartan.
^lanovi nekih klanova nosili su tartan da bi se videlo da su bogatiji.
T N
Klanovi su nosili tartan da bi se me|usobnorazlikovali.
T N
Boje i šare na tartanu imale su poseban zna~aj za klan. T N
Klanovi nose tartan da bi se videlo odakle su došli u Škotsku.
T N
1. Na osnovu teksta odredi da li je tvrdwa ta~na ili neta~na. Ako je ta~na,zaokru`i T, a ako je neta~na, zaokru`i N.
Tvrdwa:
TARTAN
Kada su Stari Škotlan|ani naselili današwu Škotsku,obla~ili su se svi isto. Me|utim, neke grupe qudi (klanovi)po~ele su da se izdvajaju po bogatstvu. To je trebalo naglasiti i ode}om. Zbog toga su oni po~eli da preko ramena nose ogrta~ u boji svog plemena, takozvani tartan. Takve ogrta~e [kotlan|anii danas nose i cene. Prave se od kariranih tkanina ~ije su boje i raspored {ara strogo utvr|eni i razlikuju se od klana do klana.
20
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Podvuci drugom bojom deo teksta iz kojeg se vidi da je Merion dobronamernoupozorila napada~a.
3. Zašto je Merion uz osmeh dala napada~u torbu?
4.
12
5. Navedi najva`nije doga|aje iz teksta po redosledu kojim su opisani.
1.
2.
3.
4.
6. Da li misliš da je ovaj britanski propis dobar?
DA NE
Objasni zašto tako misliš.
TORBA S BLAGOM
Merion Bad iz Bristola u Engleskoj vratila se s poslakasno uve~e. Izvela je svog psa u šetwu po parku koji senalazio preko puta wene zgrade. No} je bila topla, a nebopuno zvezda. Nije joj se `urilo ku}i. Iznenada, ovojpedesetdvogodišwoj `eni s le|a je prišao mla|i ~ovek i naredio joj da mu da torbu koju je dr`ala i nov~anik.Merion mu je rekla da je izašla da prošeta psa i da nijeponela nov~anik, a da mu ne bi preporu~ila da uzme torbu.Pošto je napada~ bio uporan, `ena mu je, uz osmeh, dalatorbu. Napada~ ju je uzeo i otr~ao u mrak. Kad je otvoriotorbu, neprijatno se iznenadio.
U Velikoj Britaniji, naime, postoji propis da vlasnicimoraju da pokupe ono što wihovi qubimci ostave za sobom u parku ili na ulici.
1. Podvuci jednom bojom deo teksta u kojem je opisana priroda.
Šta je napada~ našao u torbi koju je oteo od Merion?
a) prazan nov~anik
b) kesicu sa pse}im izmetom
v) konzervu hrane za psa
g) plasti~an pi{toq
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
21
13JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Da li se oficiru dopao keks?
DA ili NE
Podvuci deo teksta iz kojeg se to vidi.
3. Podvuci predikat u re~enici.
Mladi oficir nije oklevao.
4. Podvuci u re~enici ~etiri re~i koje su u slu`bi priloške odredbe za mesto.
Kraqica je uzimala biskvite s jednog srebrnog tawira.
KRAQI^IN UKUS
Za vreme zvani~ne ve~ere u kraqevskoj Bakingemskoj palati u Londonu jedan mladi oficir, koji je imao tu ~ast da ve~era u društvu Elizabete Druge, primetio je kako kraqica svaki ~asuzima biskvite s jednog srebrnog tawira. Videvši šta ~inikraqica, oficir nije oklevao da se poslu`i. Ve~era mu sesvidela, ali je keks bio veoma neukusan. Me|utim, oficirje pomislio da ne bi bilo u redu da se on buni ako je to kraqiciukusno.
Tek kasnije je shvatio da je kraqica biskvite davala svojimpsima, koji su se vrzmali ispod stola, pokraj wenih nogu. Razumese, bila je to pse}a hrana.
1. Koje su kqu~ne re~i (najva`nije re~i) u ovom tekstu?Zaokru`i slovo ispred tog niza re~i.
a) palata, biskviti, ve~era, oficir, psi
b) kraqica, oficir, ve~era, keks, pse}a hrana
v) kraqica, keks, srebrni tawir, pse}a hrana
22
1. Iz koje novinske rubrike su uzete ove vesti?
a) Naj-naj!
b) ^uda iz `ivotiwskog sveta
v) Verovali ili ne!
g) Rekordi
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Napiši slovima:
7.
10.
85
1987.
14
Pro~itaj još jednu neobi~nu vest.
Na festivalu koji je organizovan da bi se pomoglo divqim`ivotiwama Piter L. iz Ju`ne Afrike svirao je harmoniku 85sati, od 7. do 10. jula 1987. godine.
Pro~itaj slede}e vesti iz jednih novina:
Ma~ka Dasti, koja je `ivela u Teksasu, donela je na svet
tokom svog plodnog`ivota 420ma~i}a.
Jednoj gospo|i izPariza spao je prstendok je prala sudove.Našla ga je nekolikodana kasnije u ribikoju je kupila napijaci!
Ameri~ka prugasta vevericamo`e da jede veoma otrovne
pe~urke, zvane„smrtni pehari”,bez ikakvihposledica.
Zaposleni u birou za izgubqene stvari u Parizu jednog jutranisu mogli da u|uu kancelariju jer su izgubili kqu~!
Jedna vrstamorskog torbaraima o~i na repu.
Upozna}eš:
• plemenitu kerušu Reu• sre}nog psa Pipa• nesre}nu leptiricu• sle|ene komarce• lepu zmiju @utku• morsku sasu…
2. U SVETU @IVOTIWA
23
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
24
1. Zbog ~ega su dva tigri}a bila odvojena od majke?
a) Zato što je bilo mnogo tigri}a.
b) Zato što tigrica nije imala mleka.
v) Zato što je tigrica uginula.
g) Zato što u zoo-vrtu nije bilo toplo.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Podvuci deo teksta iz kog se vidi da je keruša Rea bila plemenita.
3. Podvuci umawenicu:
mladun~e ku~i}i tigri}i keru{a
4. Prona|i u tekstu dva opisna i dva prisvojna prideva i upi{i ih u tabelu.
15
opisni pridev prisvojni pridev
KERUŠA REA
U zoo-vrtu u Beogradu bengalska tigrica Cica donela je uo~i nove2002. godine na svet tri mladun~eta, od kojih su dva ostala u `ivotu. Zbog velike hladno}e tigri}i su odvojeni od majke. Briguo wima preuzela je keruša Rea, koja pripada jednoj beogradskojporodici. Keruša je istovremeno brinula i o svojih sedmoroku~i}a, koji su ~etrnaest dana bili stariji od tigri}a. Keruša Rea ~uvala je tigri}e kao svoje ku~i}e.
25
5. Prepiši osnovni i redni broj iz ove re~enice.
• osnovni broj:
• redni broj:
Pro~itaj još jednom prvu re~enicu iz teksta, a zatim reši zadatkepod brojevima 5, 6, 7 i 8.
U zoo-vrtu u Beogradu bengalska tigrica Cica donela je uo~i nove2002. godine na svet tri mladun~eta.
15JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
6. Podvuci sve re~i koje imaju slu`bu subjekta u re~enici.
7. U kojoj su slu`bi zaokru`ene re~i u re~enici?
a) predikat
b) atribut
v) priloška odredba
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
8. Tri mladun~eta su u re~enici:
a) objekat
b) atribut
v) predikat
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
9. Napiši pitawa za odgovore koji su dati.
pitawa odgovori
Koliko ku~i}a ima keruša Rea? Sedmoro.
Uo~i nove 2002. godine.
Zbog hladno}e.
Rea.
Kao majka.
26
1. Pove`i pitawe sa odgovorima koji se nalaze u oglasu.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. [ta je Pip?
3. Podvuci deo teksta iz kojeg si shvatio/shvatila ko je Pip.
16
NEZGODA
Svaki minut mogao je da bude koban. Znali su to u obalskoj stra`i~im su dobili poziv za pomo}. Gliserima su odmah krenuli ka mestunesre}e. Temperatura mora bila je samo nekoliko stepeni iznadnule, a u tako hladnoj vodi teško da neko mo`e dugo da izdr`i.
Ipak, sve se sre}no završilo. Posle ~etrdeset minutaprovedenih u hladnim vodama Severnog mora spasioci su jedvauspeli da ubace u ~amac izbezumqenog Pipa. A on je u znakzahvalnosti po~eo da ih li`e i da maše repom.
Šta se oglašava? Kako se nazivaambulanta?
VETERINARSKA AMBULANTAULICA KESTENOVA 21, BEOGRAD
063/8808-412
VET PLUS
4. Upiši u kru`i}e brojeve od 1 do 6 onim redosledom kojim su se doga|ajidesili u stvarnosti.
poziv za pomo}
Pip u šetwi
Pip se zahvaquje
spasavawe Pipa
obalska stra`a kre}e
Pip je upao u vodu
Koja je adresaambulante?
Koji je broj telefonaambulante?
27
17JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Zašto su morske sase dugove~ne?
3. U kom pasusu se opisuje ponašawe sase u slu~aju opasnosti?
4. Pro~itaj slede}i tekst, a zatim odgovori na pitawe iz naslova teksta.
1. Podvuci deo teksta na osnovu kojeg mo`e da se nacrta morska sasa.
MORSKA SASA
Morska sasa oblikom podse}a na vre}u. Wen usni otvor oivi~enje mnoštvom pipaka. Kada neka `ivotiwa dodirne pipke morskesase, u telo joj biva ubrizgan otrov koji je parališe. Takoparalisanu `ivotiwu pipcima ubaci sebi u usta. Sase gutaju svešto nai|e, ~ak i plen mnogo krupniji od wih samih.
Ova `ivotiwa cvet mo`e dugo da `ivi bez hrane. Mo`da baš dijete doprinose wenoj dugove~nosti. Zapa`eno je da su nekemorske sase `ivele du`e od jednog veka. U slu~aju opasnosti ilikad se na|e van vode, sasa uvla~i pipke i skupqa se – postajemalena loptica na kojoj se vidi samo usni otvor.
OTKUD KOMARCI U SOKU?
Voda u Tanzaniji puna je larvi iz kojih se legu komarci.Zbog toga se nikako ne preporu~uje da se od we pravi led.Larve komaraca otporne su na smrzavawe. Ipak, u Tanzanijise uz pi}e slu`e kocke leda.
28
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
3. Zašto je pripoveda~ zmiju nazvao @utka?
a) Zato što je imala `ute o~i.
b) Zato što je imala `ute pege.
v) Zato što je imala `ute uši.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
4. Šta saznajemo iz ovog teksta? Ako je tvrdwa ta~na, zaokru`i DA, a ako nije, zaokru`i NE.
18
Iz teksta saznajemo: Zaokru`iDA ili NE
Pripoveda~ prepoznaje vrste zmija. DA NE
Pripoveda~ u`iva u lepoti zmije. DA NE
Pripoveda~ se boji zmije. DA NE
PRI^A O @UTKI(odlomci)
To nisam o~ekivao od uzane, vi`qaste, prelepe vodene zmije. Da, @utka je belouška, vodena zmija. @utka je `utouška. Ima na glavidve `ute pege. Dva `uta uvenceta. Naravno, ako se te dve pege mogu takonazvati. Ja sam je po `utim pegama prepoznavao. I dao joj ime @utka........................................................................................................................................................
Upoznao sam je na potoku. U stvari, iznenadio sam je i prestravio.Nije mogla da pobegne. Ispre~io sam se izme|u we i brze vode. Iza weobala. Nije mogla da se povu~e. Ispred we – ~ovek. Sa štapom u ruci........................................................................................................................................................
Ništa ti ne}u, ama baš ništa, ne boj se, ka`em joj. I štapom jegolicam.
Prošeta štap od glave do repa. Ali pa`qivo, polako, da je nepovredi. Niti uvredi. Ko zna šta zmija mo`e da pomisli?
Tako smo se upoznali.
1. Odakle je preuzet ovaj tekst?
a) iz zbirke bajki
b) iz zbirke pri~a
v) iz zbirke basni
g) iz enciklopedije gmizavaca
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
2. Napiši dve osobine zmije @utke.
29
5. Na koji na~in pripoveda~ pokazuje da je u`ivao gledaju}i @utku?
a) opisivawem wenog izgleda
b) tako što pripoveda o tome kako ju je uplašio
v) tako što pripoveda o vrstama zmija
g) opisivawem svojih ose}awa
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
6. Umesto re~i prestravio napi{i drugu re~, ali tako da se smisao re~enice nepromeni.
Iznenadio sam je i prestravio.
18JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
7. Popuni prazna poqa u tabeli.
8. Prepiši iz teksta jedan opisni pridev:
9. Od kojih su re~i nastale re~i:
belouška
`utouška
10. Napiši re~i koje ozna~avaju nešto umaweno.
uvo uvence
de~ak
zmija
pega
sadašwe vreme prošlo vreme budu}e vreme
@utka ima pege.
To nisam o~ekivao od we.
Ja }u joj dati ime.
11. Zašto je re~ @utka napisana velikim po~etnim slovom, a re~ `utouška malimpo~etnim slovom?
30
1. [ta je Kratkove~na?
KRATKOVE^NINO ŠKOLOVAWE
Mada je imala da `ivi samo nepun dan, Kratkove~na je morala da završi malu leptirsku školu, koja nije smela trajati du`e odsat i po. Upraviteq te škole, kukac Ra~unxija, odabrao joj jepredmete, a za u~ionicu odredio kolibicu u spletu ivawske trave.
Kratkove~na se mnogo bojala škole, ali u~iteqica prirode,gusenica u haqini sa |in|uvama, bila je iskusna i brzo jeoslobodila Kratkove~nu. U majušnim bajkama predavala joj je o p~elama, vodenom cve}u, `apcima koji izrastaju iz punoglavaca i o `ivotu leptirica kojima je i sama Kratkove~na pripadala, a ona je tra`ila da joj pri~a još. Taman što je u~iteqicaizgovorila: „Od pamtiveka pa do kraja, sve je tako bilo i tako }e biti”, Ra~unxija je objavio da je ~as prošao i Kratkove~nojodredio samo minut odmora, a za wu je to bilo kao kad deca imajuceo raspust.
Odmor je prekinuo smešni u~iteq fizike, koji joj je pomo}ukapqice rose objašwavao prelamawe svetlosti u vodi. Upraviteqzatim ozna~i da po~iwe ~as muzike, i to bez odmora.
Orkestar u~iteqa – zrikavac, popac, komarac, `aba gatalinka –u~io je Kratkove~nu teoriji muzike i priredio joj nekolikokoncerata da joj omile muziku.
Iako naizgled strog, Ra~unxija je smatrao da je wegovoj u~enicidovoqno da iz matematike nau~i da izbroji krilca na ramenima,o~i u glavi i krunice na cvetovima. Kada ju je pitao koliko imadana u godini, a ona odgovorila: „Jedan”, u~iteq je to tu`noodobrio, misle}i da ne treba da mori mozak pamte}i one kojenikada ne}e ugledati.
Na kraju školovawa Kratkove~na je u |a~koj kwi`ici, tabliciod liskuna, dobila iz svih predmeta ne prosto 5, nego 555.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E19
2. Zašto se ona tako zove?
3. Koliko je najdu`e smelo da traje Kratkove~nino školovawe?
a) sat i po
b) dva sata
v) dva i po sata
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
31
4. Koje predmete je u~ila Kratkove~na?
19JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
9. Šta zna~i re~enica: Od pamtiveka je tako bilo?
a) Jednom davno je tako bilo.
b) Oduvek je tako bilo.
v) Pamtim kako je to bilo.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
7. Kakvi su likovi u ovom tekstu?
U~iteqica prirode je .
U~iteq fizike je .
Upraviteq je .
10. Podvuci u drugom pasusu deo teksta u kojem postoji pore|ewe.
8. Da li je Ra~unxija imao razumevawa za Kratkove~nu?
DA ili NE
Podvuci deo teksta iz kojeg se to vidi.
6. Pove`i likove i wihova zanimawa. Jedan lik je suvi{an.
kukac
p~ela
leptirica
komarac
gusenica
u~enica
u~iteq muzike
upraviteq
u~iteqica prirode
5. Šta je bila Kratkove~nina u~ionica?
a) orahova quska
b) sedefna škoqka
v) kolibica od trave
g) kolibica od cve}a
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
32
1. Koja je svrha ovog teksta?
a) da te zabavi i pou~i
b) da za{titi prava `ivotiwa
v) da te upozori na uvredqivo pona{awe qudi
g) da te upozna sa indijanskim imenima
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Daj naslov ovom tekstu.
3. Da si ti poslanik, kako bi glasao/glasala? Zaokru`i odgovor.
20
Jedan poslanik u brazilskom parlamentu predlo`io je da sedonese zakon kojim se zabrawuje davawe ~estih brazilskih imenaku}nim qubimcima. On tvrdi da je qudima neprijatno kad saznajuda se neki pas ili ma~ka zove isto kao oni.
Da li si za to da se zabrani davawe qudskih imena `ivotiwama?
ZA PROTIV
Napiši zašto bi tako glasao/glasala.
Savetu indijanskih plemena
Obra}am vam se imaju}i na umu dvojicu vašihistaknutih ~lanova, Ludog Kowa i Bika Koji Sedi.Iako nisam ni slavan poglavica, ni obi~an poglavica,niti sam uopšte Indijanac, povremeno me nazivajukowem, ili ludim, ili volom. Taj na~in obra}awakoriste široki slojevi gra|ana, od prijateqa i ~lanova u`e porodice pa do sasvim nepoznatih qudi.Oni se ne zaustavqaju na stoci, nego pribegavaju i drugim `ivotiwama, npr. somu, majmunu i sli~no…Kad ve} imam toliko imena koja deluju autenti~nopoglavi~ki, bilo bi šteta da ih ne iskoristim.Ukoliko vaše pleme nema poglavicu, mo`ete me zbogimena kojima me nazivaju smatrati Indijancem.
S poštovawem, u~enik V. St.
Sreš}eš
• jednu Mašu • jednog Marka • zlatnog Amira• de~aka koji besni • mudrog oca• jednog unuka• wegovog dedu• šaqivxiju Alena• dobrog Lojzika• zaqubqenu Persu…
3. U DRU[TVU DECE I ODRASLIH
33
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
34
1. Ako je tvrdwa u vezi s pri~om o Maši ta~na, zaokru`i T, a ako je neta~na,zaokru`i N.
Tvrdwa:
KAKO JE MAŠA NATERALA MAGARCA DA JE ODVEZE U GRAD
Gle, magarac vu~e dvokolice! U dvokolicama se vozi Maša. Sunce sija. Na granama rastu jabuke.
Odjednom magarac stade. Maša mu re~e: „Molim te, odvezi me u grad.” Ali magarac je mahao repom i stajao u mestu.
Maša mu pripreti bi~em: „Pogledaj šta imam!” Ali magarac je samo mrdao ušima i daqe stoje}i u mestu.
Onda ga je Maša ispregla iz dvokolica i ponovo upregla, samo s repom okrenutim napred.
Potom je uzela makaze i odsekla mu pramen grive. Magarac ju jeza~u|eno gledao.
Maša je ponovo sela u dvokolice, napravila bradu i brkove i nalepila ih sebi na lice.
Magarac je iskola~io o~i i po~eo da uzmi~e, u`asnut.Uzmi~u}i, magarac je vukao dvokolice. Tako se Maša odvezla
u grad.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Kakva je Maša iz ove pri~e?
a) uporna i uplašena
b) uporna i snala`qiva
v) uplašena i tvrdoglava
g) uplašena i zbuwena
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
21
Kada je Maša krenula u grad, bilo je obla~no. T N
Maša je zamolila magarca da je odveze u grad. T N
Magarac je odmah poslušao Mašu. T N
Magarac se uplašio maskirane Maše. T N
35
7. Zašto je magarac iskola~io o~i?
a) Umorio se.
b) Rastu`io se.
v) Uplašio se.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
21JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
8. Šta zna~i re~ uzmicati?
a) oduševqeno i}i napred
b) uplašeno i}i napred
v) uplašeno i}i unazad
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Zaokru`i slovo ispod slike koja ne odgovara tekstu.
4. Podvuci u pri~i jednu od re~enica iz kojih se vidi da je magarac tvrdoglav.
5. Prona|i u naslovu pri~e tri imenice i zaokru`i ih.
6. Prepiši iz teksta jednu zapovednu re~enicu.
V
G D
A B
36
1. Koliko je godina bilo de~aku, a koliko psu kada su se rastali?
de~aku: psu:
PAS LAJE
Ponekad, no}u, pred san, negde zalaje pas. To moj pas negde laje. To je pasmog detiwstva. I kao nekada, davno, odmah ustajem. Obla~im se i izlazimnapoqe.
Zvi`dim. Dozivam. A pas laje. Daleko negde laje pas. I ja ga molim: do|i!Pas laje. Daleko negde laje pas.To je, nema sumwe, pas s kojim sam rastao. Meni je bilo deset, a wemu
dvadeset godina.Za psa, ka`u, to je duboka starost. Star pas. U stvari, starac pas.Otišao je starac pas. Kao što odlaze stari psi. Otišao je jedne no}i
tamo gde ve~no `ive vesele pse}e duše. Iskrao se iz dvorišta, dohvatioprašwavog druma, kaskao, ukoso, kao što kaska svaki pas. I nahramao.Kaskao i nahramao dok je imao snage. I nikad ga više niko nije video.
Uve~e, pred san, kao da se javqa pri~uv. Laje pas.Isko~im iz posteqe. Dohvatim se stepeništa. Sre}an sam. Vratio se moj
psi}. Za wega ~uvam kosku i koš~ice … suva rebra, suvu slaninu. Zakopavam u dvorištu. Iskopavam. Premeštam. Sve se bojim, nai}i }e tu|i pas. I moj psi}, kad se, iznenada, vrati, bi}e gladan.
I sada, posle toliko godina, ~ujem: laje pas. To je pri~uv. Znam. To je,prosto, uobraziqa. Znam. Ali pas laje. Pas laje kao što je uvek lajao.Poskakuje i laje. Pa kao da se igra: on meni nogu, ja wemu nogu, on meni obe šape, ja wemu obe ruke, on meni oba uveta, ja wemu oba dlana. Nogujemose. Rukujemo se. Quqamo se. Klatarimo. On se u}uti, ali ja po~iwem dazavijam.
Pas laje. ^ujete li: to je pas. To pas laje.Pa dobro, vaqda smo se razumeli. Jer svaki de~ak ima psa. Ima psa koga
ne mo`e da zaboravi. To je pas detiwstva. To je pas bez koga i ne bi bilodetiwstva.
I otkud to ~udo, taj pri~uv: laje pas!I zato ga ~eka i doziva. ^eka ga, ~eka. I doziva ga, doziva.A pas laje. Pas je najozbiqnije zalajao. Laje pas. Ali, nikako da se odazove.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Kako je de~ak nazvao svog psa s obzirom na wegove godine?
3. Kada se naj~eš}e piscu ove pri~e pri~iwava da ~uje (pri~uv) psa kojeg jeimao u detiwstvu? Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
a) preko dana, dok radi
b) kad se probudi
v) pre nego što zaspi
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
22
6. Kako su se nekada igrali de~ak i wegov pas?
37
4. Navedi tri vrste hrane koju glavni junak ~uva za svog psa jer veruje da }e mu se pas vratiti:
22JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
5. Podvuci u tekstu dve re~enice koje pokazuju kako se de~ak ponaša kada mu se u~ini da ~uje svog psa.
9. Zašto de~ak iz ove pri~e zavija?
a) Ujeo ga je pas.
b) Zove u pomo}.
v) To je deo igre.
g) De~ak tuguje.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
10. Zašto de~ak iz ove pri~e za svog starog psa ka`e moj psi}?
a) Se}a se psa kad je bio štene.
b) Tepa mu jer mu je pas mnogo zna~io.
v) Zato što je pas bio malen rastom.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
pas de~aku de~ak psu
nogu
oba dlana
8. Smisli i napiši druga~iji naslov za ovu pri~u.
7. Zašto je pas otišao?
a) De~ak ga je tukao.
b) Pas je bio star.
v) Pas nije znao da se vrati ku}i.
g) De~ak je dobio novog psa.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
38
PRVO KU^E
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
3. Šta je zajedni~ko ovom tekstu i tekstu PAS LAJE sa 22. radnog lista?
4. Po ~emu se razlikuju tekstovi PAS LAJE i PRVO KU^E?
23
2.
Se}am se, kõ da beše ju~e,kad sam dobio prvo ku~e.
O, to je bilo lepo doba,na zvezde smo lajali oba.
To ku~e još u meni traje,ponekad ~ujem, tiho laje.
1. [ta, po tvom mi{qewu, zna~i stih: To ku~e još u meni traje? Napi{i
obja{wewe.
Šta zna~i stih: na zvezde smo lajali oba?
a) De~ak i wegov pas su se igrali.
b) De~aku i psu je smetala svetlost zvezda.
v) De~ak i pas su se plašili mraka.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
39
1. Šta u ovom tekstu zna~i izraz du`an si?
a) Treba da brineš o ku}nom qubimcu.
b) Treba da voliš ku}nog qubimca.
v) Treba da se igraš s ku}nim qubimcem.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
24JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Da li re~i qubimac i qubiteq zna~e isto?
DA ili NE
Napiši dva primera kojima }e{ to objasniti.
4. Šta je zajedni~ko ovim stihovima i tekstu Vodi~ kroz zakon?
a) Opisana je qubav prema `ivotiwama.
b) Opisana je briga o `ivotiwama.
v) Opisan je izgled `ivotiwa.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Ovo su stihovi o junaku Marku Kraqevi}u.
VODI^ KROZ ZAKON
Ako imaš ku}nog qubimca, du`an si da muobezbediš odgovaraju}e higijenske uslove,da ga hraniš i neguješ i da ga le~iš ako serazboli.
A Marko se tr`e iza sanka,Pa odsko~i s kowa šarenoga,Šarca kowa i grli i qubi....................................................................
On povede Šarca na jezeroda ga ladne napoji vodice....................................................................
Kako bih se sa Šarcem rastao,ta od Šarca boqeg kowa nema?
3. Podvuci jedan stih iz kojeg se vidi da je i Marko Kraqevi} znao šta zna~iizraz du`an si.
40
MOJE ZLATO SPAVA
Ima dece koju nikakva sila ne mo`e danatera da na vreme po|u u krevet. Naš Amir,sre}om, ne spada u takve. On je ta~an kao sat.To dete je pravo blago! U pola devet, ni minutpre ili kasnije, on ide na spavawe, a ustajeu sedam ujutru, sve` kao ru`ica, ta~no posavetu lekara i `eqi roditeqa. Sve je samostvar discipline.
Sav taj pedagoški uspeh ima samo jednuzvr~ku: sve to uopšte nije istina. Ja, naimela`em, la`em kao i svi roditeqi. Amir, u stvari, le`e izme|u 23 sata i 30 minuta i 2 sata i 15 minuta, što zavisi od zvezda na nebu i od TV programa, a ujutru jedva~etvoronoške izbauqa iz kreveta. Nedeqom i praznicima uopšte ne ustaje.
Mali se, istina, ne protivi tome da legneu 8 sati i 30 minuta, kao što lekaripreporu~uju. Ta~no u to vreme obla~i pixamui le`e u krevet, ~ak po`eli roditeqima lakuno}. Tek, posle nekog vremena – recimo minut,minut i po – on ponovo ustaje da bi oprao zube.Zatim ho}e nešto da popije, onda mora dapiški, onda pregleda torbu da bi proverio danešto nije zaboravio, opet nešto popije, usputpogleda crtani na televiziji, zatim se malopoigra sa psom, pa opet ide da piški, ondau bašti neko vreme posmatra pu`eve, poslegleda jordanski TV program, a onda kre}e u kaznenu ekspediciju tra`e}i po kuhiwinešto slatko. I tako sve do 2 sata i 15 minuta,kada je vreme za spavawe.
Amir je bled, skoro proziran, s velikimtamnim kolutovima oko o~iju, pa li~i na duhas nao~arima. U~iteq nam se `ali da ponekadusred ~asa zaspi i padne pod klupu. Pitao jekada Amir ide na spavawe. Odgovorili smo mu: ta~no u pola devet.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E25
1. Zašto Amir iz ove pri~e li~i na duha s nao~arima?
a) Voli da se uvija u ~aršave i da plaši uku}ane.
b) No}u se šuwa po ku}i i vi~e: Buuu!
v) Bled je i ima tamne kolutove oko o~iju.
g) Nosi velike tamne nao~are.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
41
7. Podvu~ene re~i u re~enici Nedeqom i praznicima uopšte ne ustajeozna~avaju:
a) vreme radwe
b) mesto radwe
v) na~in radwe
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
25JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Kakav je odnos izme|u Amira i wegovih roditeqa?
a) roditeqi Amiru nare|uju, on se plaši
b) roditeqi Amiru nare|uju, on je poslušan
v) roditeqi se nadmudruju sa Amirom
g) roditeqi se stalno sva|aju sa Amirom
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Pisac ka`e da roditeqi la`u kad govore o svojoj deci. Zašto oni to ~ine?
4. Pi{~eva ideja bila je da ovom pri~om:
a) nau~i decu da je va`no rano le}i u krevet
b) napravi šalu na ra~un vaspitavawa dece
v) opiše pravilne na~ine vaspitavawa dece
g) ubedi roditeqe da puste decu da le`u kada `ele
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
5. Kad roditeqi iz ove pri~e ka`u za svog sina da je zlato i pravo blago, da li oni to zaista misle?
DA ili NE
Objasni svoj odgovor.
6. Odredi slu`bu re~i u re~enici: On le`e ta~no kao sat.
On
le`e
ta~no kao sat.
42
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E26
2. Zašto je otac rekao sinu da u ogradu ukucava eksere?
a) da bi nešto radio u slobodno vreme
b) da bi zajedno popravili ogradu
v) da bi de~ak video koliko puta je bio qut
g) da bi ga nau~io da kontroliše svoj bes
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
1. Prepiši iz teksta re~i kojima se opisuje de~akova loša narav.
POU^NA PRI^A O BESU
Bio jednom jedan de~ak koji je imao lošu narav. Otac mu je daopunu kesu eksera i rekao mu da svaki put kad pobesni i izgubikontrolu nad sobom zakuca jedan ekser u ogradu. Prvog dana de~akje zakucao trideset sedam eksera u ogradu. Tokom slede}ihnekoliko meseci de~ak je nau~io da se kontroliše i brojzakucanih eksera se smawivao. Otkrio je da je lakše kontrolisatisvoju narav nego zakucavati eksere. I tako je došao dan kadanijednom nije pobesneo. Otac mu je tada rekao da svakog danaiz ograde kleštima izvu~e jedan ekser.
Dani su prolazili i jednog dana de~ak je saopštio ocu da jeizvadio sve eksere iz ograde. Otac je poveo de~aka do ograde i rekao mu: „Pogledaj sve ove rupe na ogradi. Ograda više nijeista i nikada ne}e biti kao pre. Kada u besu ka`eš ne{to, toostavqa o`iqak na ne~ijem srcu, nalik na ove rupe na ogradi.”
43
3.
26JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
5. Podvuci jednom bojom deo teksta sa upravnim govorom.
6. Napiši slede}u re~enicu u upravnom govoru:
Otac mu je rekao da svaki put kad pobesni zakuca jedan ekser u ogradu.
8. Sastavi plan za pro~itanu pri~u.
1. Jedan de~ak je imao lošu narav.
2.
3.
4.
5.
6.
[ta saznajemo iz ovog teksta?
a) Kad ukucavaš eksere, mo`eš da povrediš prste.
b) Treba uvek pomagati ocu.
v) Re~i mogu da povrede kao i udarci.
g) Treba da budeš ka`wen kad besniš.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
7. Dopiši.
U ovom tekstu: • ekseri su kao ru`ne re~i
• rupe su kao
• ograda je kao
4. Da li se de~ak promenio?
DA ili NE
Na osnovu ~ega to zakqu~uje{?
44
1. Ovo je pesma o:
a) opqa~kanom dedi
b) unuku pqa~kašu
v) qubavi dede prema unuku
g) qubavi unuka prema dedi
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
3. Šta zna~i re~ pqa~ka u ovoj pesmi?
a) Unuk stalno tra`i od dede da mu nešto kupuje.
b) Unuk uzima od dede pare, a deda to ne zna.
v) Unuk i deda se spremaju da uzmu tu|e pare.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
2. Ko u pesmi pita: Kakva je to onda pqa~ka?
a) pesnik
b) deda
v) unuk
g) sudija
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
27
UNUK I DEDA U TRI TA^KE
Svaki unuk (prva ta~ka)ho}e deduda opqa~ka.
Svaki deda(druga ta~ka)voli da ga unuk pqa~ka.
Ka`ite mi(tre}a ta~ka)kakva je toonda pqa~ka?
NAŠ DRUG ALEN
45
Ovo je ~lanak koji su u~enici IV1 O[ Josif Pan~i}napisali za odeqenske zidne novine.
28JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Šta prema Alenu ose}aju drugovi iz odeqewa?
a) Vole ga sa svim wegovim manama i vrlinama.
b) Dive mu se jer je najboqi u~enik u odeqewu.
v) Zavide mu jer je dobar sportista.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Iz teksta saznajemo: Zaokru`iDA ili NE
kako izgleda Alen DA NE
koje su Alenove mane i vrline DA NE
kakav je Alen u~enik DA NE
šta Alen voli da radi DA NE
kakav je Alenov odnos prema u~itequ DA NE
Nikola Turki}Marija Kosti}Maša Cvetanovi}Lana Stoli} Marija Babi}Filip Papi}
Alen `ivi u Beogradu i u~enik je ~etvrtog razreda. Visok je, ima sme|u kosu i svetle o~i. Nosi protezu.
Mama mu je nastavnica, a tata doktor. Ima mla|u sestru Doru.Nemiran je na ~asu i zabavan.Ume da piše smešne sastave. Piše ogromna i ne~itka slova,
pa ga u~iteqica opomiwe.Obo`ava fudbal. Trenira rukomet, a dobro mu ide i košarka.
Voli navija~ke pesme. Uvek ide na utakmice.Voli da igra igrice na kompjuteru.Dobar je drug i veliki je šaqivxija. Smišqa šale na svoj
i na tu| ra~un. Najboqi drugovi su mu Nikola i Miloš i sa wima stalno
pri~a na ~asu.Najboqa drugarica mu je An|ela Mandi}.S wim u školi nikad nije dosadno.
1. Šta saznajemo iz ovog teksta?
46
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E29
ZBIRKA MARAKA
Kad sam imao deset godina, po~eo sam da skupqam marke. Imao sam druga Lojzika ^epelku, pa sam se s wime predao tojfilatelisti~koj strasti. Lojzik je bio sin siromašnog verglaša,~upav i pegav de~ak, a ja sam ga voleo kao što samo deca mogu voleti svoje drugove.
Mome ocu ta zabava nije bila po voqi: mislio je da }u zbog toga slabo u~iti. Morao sam da skrivam svoju zbirku maraka na tavanu. Tamo je bio stari sanduk za brašno. U wega smo seuvla~ili kao miševi i pokazivali jedan drugome marke: Gledaj, ovo je Holandija, ovo Egipat, a ovo Švedska. A što smo se sa ovimblagom morali tako skrivati, i u tom je bilo neke dra`i. Kako sam marke dobavqao, to je opet bila posebna pustolovina.Obilazio sam poznate porodice i moqakao da mi dozvole da odlepim marke s wihovih starih pisama.
To su, dakle, bile najlepše godine moga `ivota, to prijateqstvo s Lojzikom i skupqawe maraka. A onda sam dobio šarlah, pa nisupuštali Lojzika k meni, premda je on stajao u hodniku naše ku}e i zvi`dao da bih ga ~uo. Jednom nisu na mene dobro pazili, pa samutekao iz kreveta. Odjurio sam na tavan da vidim svoje marke.Toliko sam bio slab da sam jedva podigao poklopac našeg sanduka.
Sanduk je bio prazan! Kutije s markama nije bilo!Stajao sam nad sandukom kao skamewen i nisam mogao ni plakati
kako mi se steglo grlo. Bilo je strašno što su moje marke, mojanajve}a radost, nestale; ali još je strašnije bilo to što mi ih jezacelo ukrao Lojzik, moj najboqi prijateq. To je bilo moje prvo i najve}e razo~arewe u ~oveka.
Kad sam se oporavio od bolesti, oporavio sam se i od bola zbogizgubqene zbirke. Samo me je još ubolo u srce kad sam video daLojzik ve} ima nove drugove. Kad mi je prišao, rekao sam mu suho i ozbiqno: „Odlazi, s tobom ne razgovaram.” Lojzik je pocrveneo,nekoliko trenutaka zbuweno }utao, a onda rekao: „Dobro.”
Prošle su godine.Jednoga dana prevrtao sam na tavanu, u starom ormanu, svakojake
porodi~ne uspomene: fotografije, pisma, moje školske sveske. Na dnu jedne fioke nalazila se zape~a}ena kutija. Kad sam jeotvorio, našao sam u woj zbirku maraka koje sam sakupqao premnogo godina.
Potekle su mi suze iz o~iju, a kutiju sam odneo u svoju sobu kaokakvo blago. Shvatio sam odmah. Kad sam ono bio bolestan, otac jenašao moju zbirku i sakrio je da ne bih zbog we zanemarivao u~ewe.
A onda mi je palo na um: Lojzik nije ukrao marke! Kakvu sam mu nepravdu naneo! Opet mi se pred o~ima pojavi onaj pegavi i otrcani deran. Ko zna šta se sa wim desilo i da li je još `iv?Bilo mi je mu~no i stideo sam se kad sam sve to obnovio u se}awu.Zbog neosnovane sumwe izgubio sam jedinog druga, izgubio samdetiwstvo. Zato kroz ~itav `ivot nisam mogao ni pogledatipoštansku marku.
47
1. Podvuci u pri~i deo teksta iz kojeg se vidi zašto je de~ak ~uvao zbirkumaraka na tavanu.
29JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Kako je de~ak iz pri~e nabavqao nove marke?
a) Kupovao ih je u pošti.
b) Razmewivao ih je s drugovima.
v) Skidao ih je sa starih pisama.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Zašto je Lojzik zvi`dao u hodniku kada mu je drug bio bolestan?
a) da bi ohrabrio bolesnog druga
b) da bi iznervirao de~akovog oca
v) da bi ve`bao za ~as muzi~kog
g) da bi se udvarao de~akovoj sestri
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
4. Zašto je de~ak iz pri~e rekao: To je bilo moje prvo i najve}e razo~areweu ~oveka?
a) zato što je pomislio da mu je otac sakrio zbirku
b) zato što je pomislio da mu je najboqi drug uzeo zbirku
v) zato što je video da je Lojzik našao nove drugove
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
5. Zamisli sebe na Lojzikovom mestu, pa opi{i svoja ose}awa i {ta bi ti uradio/uradila.
Ja bih se ose}ao/ose}ala… Ja bih uradio/uradila…
48
1. Gde se dešava radwa pri~e?
PRVA QUBAV(odlomak)
Idu}eg ~etvrtka … na podne sa~ekam Persu pred wenom školom i, prate}i je, priznam joj da sad još gore stojim, jer sam dobiojedinicu iz predmeta wenog oca. Ona bolno re~e:
– Onda nikad ne}u biti tvoja!– Ti moraš biti moja, pa ako ne na ovome, a ono na onome
svetu! – uzviknuh ja ove re~i, koje sam nekoliko dana ranije ~uo na pozorišnoj predstavi.
– Kako to mo`e da bude? – upita ona radoznalo.– Otrova}emo se, ako pristaješ.– A kako }emo se otrovati?– Tako – nastavih ja odlu~nije – popi}emo otrov!– Dobro – odgovori ona rešena – pristajem! A kad?– Sutra posle podne.– E, sutra posle podne imamo škole – priseti se ona.– To jeste – pade i meni na pamet. – Ne mogu ni ja sutra, jer bi
mi zabele`ili izostanke, a imam ih ve} dvadeset i ~etiri, pa bi me mogli isterati iz škole.
Nego, ako ho}eš u ~etvrtak posle podne, onda nemamo škole ni ti, ni ja.
Ona pristade i sporazumesmo se da ja pripremim sve za trovawe.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Kada se dešava radwa pri~e?
3. Podvuci u tekstu re~enicu kojom de~ak `eli da poka`e Persi koliko je voli.
4. Dopuni tabelu još nekom osobinom i postupkom likova.
30
de~ak Persa
odlu~an odgovorna
prati Persu bolno uzvikuje
osob
in
ep
ostu
pc
i
11. Unesi u tabelu po dva primera iz teksta za:
49
5. U ovom odlomku pisac se slu`i:
a) dijalogom i pripovedawem
b) dijalogom i opisivawem
v) pripovedawem i opisivawem
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
30JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
6. Kakva je ova pri~a?
a) zanimqiva i smešna
b) smešna i pou~na
v) pou~na i tu`na
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
7. Prepiši iz teksta tri glagola koja su data u odri~nom obliku.
8. Prepiši iz teksta tri li~ne zamenice.
9. Prepoznaj neupravni govor u slede}im re~enicama i podvuci ga:
– To jeste – pade i meni na pamet. – Ne mogu ni ja sutra, jer bi mizabele`ili odsustvo, a imam ih ve} dvadeset i ~etiri, pa bi me mogliisterati iz škole.
Nego, ako ho}eš u ~etvrtak posle podne, onda nemamo škole ni ti, ni ja.
10. Napiši slede}u re~enicu u neupravnom govoru:
Ona bolno re~e: – Onda nikad ne}u biti tvoja!
prilošku odredbu za mesto
prilošku odredbu za vreme
prilošku odredbu za na~in
50
1. Dopiši u slede}im stihovima re~i NAMERNO i SLU^AJNO.Vodi ra~una o smislu pesme.
NAMERNO je tukao sestruA SLU^AJNO je udario
je razbio prozor
je bacio kamen
SLU^AJNO je paoNAMERNO se popeo
je nešto dirao
je pokvario
Nije krivo
Krivo je
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Šta je zajedni~ko ovim mislima?
a) Deca vole da prave štetu.
b) Jak si kad ne napraviš štetu.
v) Kad si sam, pravi štetu.
g) Jak si kad napraviš štetu.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
31
Ovo su tri misli jednog našeg pesnika o deci i šteti:
***Nemoj biti mali i slab ako treba pomo}i, a veliki
i jak kada treba praviti štetu.
***Niko te ne mo`e spre~iti da napraviš štetu.
To moraš uraditi sam.
***Lako ti je da napraviš štetu. Ali, priznaj, nije ti teško
ni da je ne napraviš.
• igraš klikere• ideš na `urke• gledaš filmove• slušaš muziku• odlaziš u muzeje• ~itaš kwige• ideš u pozorište• baviš se sportom• igraš igrice na kompjuteru…
4. U SLOBODNO VREME
51
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
52
PROVOD
Marko je student kwi`evnosti. Odlu~io je da sa svojimprijateqima iz ekološkog pokreta u subotu uve~e iza|e na nekolepo mesto u gradu. On i wegovi prijateqi ne puše. Marko voliprirodu. Kada je slobodan, rado vozi bicikl pored reke. Sladoled,vo}e, ~aj i prirodni sokovi wegove su omiqene poslastice. Marko u Vodi~u kroz Beograd tra`i mesto koje wemu i wegovimprijateqima najviše odgovara.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Osnovna tema ovog teksta je:
a) nepozvani gosti
b) dobra `urka
v) kola~i padobranci
g) gostoprimqiv doma}in
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
32
PADOBRANCI
O bo`e! Naravno da se svakom od nas bar jednom dogodilo da mu sena `urku uvali neko potpuno nepozvan, ~estita ro|endan pogrešnojosobi, najede se kola~a padobranaca i sjajno se provede. Ako jedoma}in gostoprimqiv, problema nema.
Ako nije, mo`e da nastupi problem i za doma}ina i za wegove goste.
1. Koje je pravo mesto za Markov izlazak?Zaokru`i naziv tog mesta.
ALISA– kwi`ara ~ajxinica –
Radno vreme od 12 do 20 h
Pušewe nije dozvoqeno.
Slu`imo ~aj, kafu, vo}ne salate
i prirodne sokove.
SRPSKA KAFANA
Radno vreme od 9 do 22 h
Specijaliteti sa roštiqa, pasuq,
pe~ewe, kajmak u lepiwi.
Preporu~ujemodoma}e vino.
ŠUMATOVAC
Radno vreme od 8 do 24 h
Doma}a kuhiwa, sladoled od ~okolade
hladna alkoholnai bezalkoholna
pi}a.
53
1. Ovaj tekst je:
a) vest u novinama
b) prikaz izlo`be
v) biografija Nikole Tesle
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
33JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Svako pitawe pove`i strelicom sa odgovaraju}im podatkom na nov~anici.
3. Zašto je na ovoj nov~anici lik Nikole Tesle?
a) Nikola Tesla je imao mnogo novca.
b) Nikola Tesla je poznati nau~nik.
v) Nikola Tesla je radio u banci.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Gde je skra}enica za kvadratni metar?
U kojoj je zemqi izdata nov~anica?
Ko izdaje nov~anicu?
Koja je vrednost ove nov~anice?
U~enici ~etvrtog razreda jednebeogradske osnovne škole posetili
su Muzej primewene umetnosti, gde je u toku 42. oktobarski salon de~jihcrte`a. Tema izlo`be je 150. godi{wica ro|ewa Nikole Tesle.
54
1. U kom bioskopu su prikazivani filmovi?
U Beogradu je u oktobru odr`an De~ji filmski festival. Oqa jesa svojim odeqewem gledala film Otka~ene klinke. Pogledajplakat De~jeg filmskog festivala i odgovori na pitawa.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Koliko je Oqa platila ulaznicu?
3. Kog datuma i u koje vreme je Oqa mogla gledati film Otka~ene klinke?
4. Napiši za školske novine vest o filmskom de~jem festivalu koji }e seodr`ati u tvom mestu. Vest treba da sadr`i podatke o tome gde se festivalodr`ava, o datumu otvarawa i zatvarawa festivala, kao i o tome koje filmovepreporu~uješ.
34
55
1. Ovaj tekst je:
a) re~nik stranih re~i
b) muzi~ka top-lista
v) obavezna lektira
g) spisak lepih imena
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
35JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Ovo su rezultati ankete o muzici koju je Jelisaveta, u~enica ~etvrtog razredajedne škole, sprovela u svom odeqewu. Pa`qivo je pro~itaj, pa izvedizakqu~ak o tome koju muziku weni drugovi slušaju i koliko je ~esto slušaju.
muziku sluša broj u~enika
svakodnevno 16
~esto 8
ponekad 6
nikad 0
vrsta muzike broj u~enika
de~ja 9
zabavna 11
klasi~na 2
narodna 8
Koliko se ~esto sluša muzika Koja se muzika najradije sluša
Zakqu~ak:
1. Sertab Erener – Everyway That I Can2. Madonna – American Life3. Ricky Martin – Jaleo4. Adonis Remos – Kardia mou min anisixeis5. Bustymes & Mariah Carey – I Know What You Want6. Craig David & Sting – Rise And Fall7. Ingrid – Tango8. Simply Red – Sunrise9. Sonique – Born to Be Free
10. Tom Jones – Black Betty
1. Vlado Georgiev – An|ele2. Bojan Marovi} – Tebi je lako3. Magazin – Da li zna{ da te ne volim?4. To{e Proeski – ^ija si?
5. Niggor – Disko ball6. Knez – Najboqa7. Sergej – Budi mi voda8. Boris Novkovi} – Ko sam bez tebe?9. @eqko Joksimovi} – Zaboravqa{
10. OK bend – Oko mene lete svi
56
1. Da bi neko postao ~lan biblioteke, mora da:
^LANSKA KARTA
Da bi postao/postala ~lan neke biblioteke, video-kluba ili
CD-kluba, potrebno je da uplatiš mese~nu ili godišwu ~lanarinu.Izda}e ti ~lansku kartu (s pe~atom biblioteke ili kluba i potpisom odgovornog lica). Uz ~lanarinu }e ti tra`iti i li~nepodatke kako bi, u slu~aju da zaboraviš da vratiš disk ili kwigu,mogli da te prona|u.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Pove`i imena pisaca s naslovima wihovih dela, kao {to je zapo~eto.
3. Pove`i lik i vrstu dela u kojem se taj lik pojavquje.
36
Zaokru`iDA ili NE
redovno pozajmquje kwigu DA NE
uplati ~lanarinu DA NE
ostavi li~ne podatke DA NE
vra}a kwige na vreme DA NE
Du{an Radovi}
Rene Gijo
Hans Kristijan Andersen
Branislav Nu{i}
Bela Griva
Ru`no pa~e
Autobiografija
Plavi zec
ma~ak koji šeta u ~izmama
zec sa xepnim satom
lisica koja voli gro`|e
miševi koji vode kolo
basna
bajka
poslovica
roman
57
1. Odredi {ta je ta~no, a šta neta~no prema ovom tekstu, pa zaokru`i T ili N.
Tvrdwa:
KWIŠKI MOQAC
Nije lako biti mali. Ovi veliki se muvaju tamo-amo. Svakog ~asa ~ujem kako mi neko ka`e: „Skloni se, idi odatle, objasni}u ti kasnije.” Ko je mali, mora da se zamisli. Tako sam i ja u~inio.Otvorio sam jednu kwigu, krenuo od jednog slova do drugog, od re~enice do re~enice, sa stranice na stranicu. Od tada sam sve što mi je trebalo, sve što sam `eleo da saznam, nalazio u kwigama. Kwigama sam se okru`io i, gotovo bez prestanka, listaosam ih, iš~itavao, divio se wihovim koricama, pri~ao o wima –onima koji su `eleli to da slušaju. Neki od wih su i sami krenulimojim stopama. A oni veliki – oni mi se sada obra}aju: „O, pa ti~itaš! Bravo! Pravi si kwiški moqac.” Smeškaju}i se, verovatnose prise}aju nekog takvog me|u wima.
Ali ja nemam vremena da o wima mislim, govorim i pišem. Ima još mnogo kwiga koje treba da pro~itam.
37JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
De~aku je dosadilo da tra`i objašwewa od odraslih. T N
Odrasli su rado davali de~aku objašwewa. T N
De~ak je bio radoznao i uporan. T N
De~ak je kao moqac uništavao kwige. T N
De~ak je ~itawem zarazio i neke svoje vršwake. T N
2. U kom su licu napisane slede}e re~enice?
„Od tada sam sve što mi je trebalo, sve što sam `eleo da saznam, nalazio u kwigama.”
3. Podvuci u tekstu re~enice u upravnom govoru.
4. Ko je kwiški moqac?
a) onaj koji je mali i zna da ~ita
b) onaj koji stalno ~ita kwige
v) onaj koji ima mnogo kwiga
g) onaj koji gricka kwige
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
58
1. Pro~itaj i podvuci tri re~enice koje ne pripadaju tekstu.
Premijera komedije Pokondirena tikva Jovana SterijePopovi}a, u re`iji Jagoša Markovi}a, izvedena je na sceniNarodnog pozorišta u Beogradu 27. februara 2007. godine. Taj dan je bio veoma hladan. ^im se zavesa podigla, pre nego što su glavni junaci progovorili prepoznatqivim akcentom, publika je mogla da zakqu~i da se radwa odvija u Vojvodini. Vojvodina je plodna ravnica na severu naše zemqe.
Pozadina pozorišne scene bila je obojena neboplavom bojom,dok su bosonogi glumci kora~ali po kukuruznim zrnima koja su pokrivala pod. Kukuruza ima mnogo u vojvo|anskoj ravnici, pa su ga zato doneli na scenu.
Gromoglasan aplauz koji je odjekivao pozorištem kada se zavesaspustila poru~io je boqe od re~i koliko se publici svidelapredstava.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Napiši šta je ozna~ilo podizawe zavese u pozorištu.
3. Prepiši iz teksta re~i koje pokazuju da se publici predstava mnogo dopala.
4. Pove`i linijom pitawe i odgovor koji se nalazi na plakatu.
38
POKONDIRENA TIKVANA VELIKOJ SCENI
Ve~eras }e, u 19.30, na Velikoj sceni premijerno biti izvedenakomedija Jovana Sterije Popovi}a Pokondirena tikvau re`iji Jago{a Markovi}a. Dramaturg predstave je MolinaUdovi~ki-Fotez, lektor Qiqana Mrki}-Popovi}, scenografBoris Maksimovi}, kostimograf Bo`ana Jovanovi}, a autorscenskog pokreta Marija Momirov. U predstavi igraju OlgaOdanovi}-Petrovi}, Hana Jov~i}, Darko Tomovi}, Jelena Heli,Mihajlo La|evac, Aleksandra Nikoli}, Aleksandar Sre}kovi}i Branislav Toma{evi}.
Kako se predstava naziva?
Ko je pisac dela?
Ko je kostimograf?
Ko je re`irao predstavu?
59
1. Ovaj odlomak je uzet iz:
a) dramskog teksta
b) bajke
v) pripovetke
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
39JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Podvuci deo teksta koji li~i na poslovicu.
3. ^ije su re~i koje se nalaze u zagradi?
a) Pepequginog oca
b) piš~eve
v) prin~eve
g) careve
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
4. Koji se likovi pojavquju u ovoj sceni?
5. Bajna cipelica u ovom tekstu je:
a) neobi~na cipelica
b) prelepa cipelica
v) tesna cipelica
g) cipelica iz bajke
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
PEPEQUGA(odlomak)
Otac: Ustani, k}eri! (Pepequga stidqivo ustane.)Princ: Da, to je ona ... kraqica moja!Car: Šta ka`eš, sine?Princ: Ranije sam govorio da ne}u ništa re}i pre nego
što devojka proba bajnu cipelicu, ali sad ipakka`em: To je ona ... ona je!
Car: Po garderobi ne bih rekao da je curica neštonaro~ito...
General: Ne treba, vaše veli~anstvo, nikoga ceniti po odelu!
60
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Šta je odlu~ivalo o pobedi u igri klikerima?
a) veli~ina klikera
b) starost igra~a
v) kvalitet klikera
g) veština igra~a
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Zašto je pisac nazvao današwu decu malim osamqenicima?
40
011(odlomak)
Voleo sam da igram klikere po ^uburi i Neimaru. Znate li da današwa deca, uglavnom, ne znaju tu igru? Sada se igrajukompjuterima. Sede po de~jim sobama i piqe u ekrane na kojima se smewuju pruge, brojevi i slogovi. Nešto zuji, a nešto svetluca.Prazno, pa trep}e!
U Beogradu se više ne mogu kupiti klikeri. A bilo ih je toliko!Se}am se olovaca, mermeraca, zemqanaca, staklenaca,amerikanaca…
Da bismo bili sre}ni, bila nam je dovoqna jedna rupa,izdubqena u utabanoj ~uburskoj zemqi, i dva-tri klikera u xepu.Ako ste bili vešt igra~, mogli ste pomo}u svoja dva zemqancaosvojiti mermerac veliki kao golubije jaje i još pride tri olovca,izva|ena iz nekog kuglagera.
Pitam se kakvi }e qudi da porastu iz tih malih osamqenika, koji nikada nisu uprqali ruke ~uburskom zemqom, niti se potuklizbog nepravde u igri klikerima?
1. Šta je, prema ovom tekstu, potrebno za igru klikerima?
7. Popuni tabelu kao što je zapo~eto.
61
40JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
4. Da li se sla`eš sa piscem kad ka`e da su današwa deca osamqenici?
DA ili NE
Napiši zašto tako misliš.
5. Kad pisac ovog teksta ka`e da deca piqe u ekrane, to zna~i da ona:
a) povremeno gledaju u ekran
b) nepa`qivo gledaju u ekran
v) neprekidno gledaju u ekran
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
6. Samo jedna vrsta klikera nije dobila naziv po materiji od koje su klikerinapravqeni. Koji su to klikeri?
a) olovci
b) mermerci
v) zemqanci
g) amerikanci
d) staklenci
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
vrsta klikera gradivna imenica
olovci olovo
mermerci
gradivni pridev
mermerni (klikeri)
zemqanci
staklenci
62
1. Izaberi naslov za ovaj tekst.
a) Kompjuteri i rast dece
b) Kompjuteri i zdravqe
v) Kompjuteri i nauka
g) Kompjuteri i slobodno vreme
O^I – Peckawe i bolovi u o~ima, crvenilo, glavoboqa nastajukada provedete više sati za kompjuterom.ŠTA DA URADITE – Na svakih pola sata nekoliko minuta gledajtekroz prozor u daqinu.
UŠI – Šumovi i zujawe u ušima nastaju kada na kompjuteru igrate igrice i koristite slušalice.ŠTA DA URADITE – Smawite ja~inu na najmawe.
KI^MA – Bolovi i uko~enost u dowem delu le|a nastaju zbog dugog sedewa za kompjuterom.ŠTA DA URADITE – Na svakih pola sata ustanite i prošetajte.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. U kojoj se novinskoj rubrici pojavio ovaj tekst?
a) Mali oglasi
b) Vesti iz škola
v) Nau~na otkri}a
g) Lekarski saveti
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Šta je ciq ovog teksta?
a) da te ubedi da ne koristiš kompjuter
b) da te nau~i kako da koristiš kompjuter
v) da ti pomogne da smawiš štetan uticaj kompjutera
g) da te obavesti o zna~aju kompjutera
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
41
63
1. U slede}em tekstu navedena su pravila za takmi~ewe u jedrewu. U tekstu se nalaze tri re~enice koje nisu va`ne za razumevawe tih pravila.Jednu smo mi podvukli. Ti podvuci ostale dve.
42JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Šta je trebalo da uradiš u prvom zadatku?
a) da poka`eš da si razumeo kako se ose}aju takmi~ari
b) da izraziš ono što misliš o jedrewu
v) da odrediš šta je va`no, a šta neva`no za sadr`inu teksta
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
VODI^ KROZ ZAKON
Bicikl ne mo`eš da voziš svuda: ako postoji biciklisti~kastaza, moraš da je koristiš. Ako staze nema, vozi što bli`e desnoj strani puta (ne peša~kom zonom).
3. Ovaj tekst je:
a) pravilo
b) zabrana
v) poruka
g) molba
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
4. Zašto ne treba voziti bicikl peša~kom stazom?
a) Zato što je peša~ka staza neravna.
b) Zato što smetaš pešacima.
v) Zato što je peša~ka zona na levoj strani puta.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
JEDREWE
Takmi~ewe se odvija na stazi kru`nog oblika.Staza se obele`i na vreme.
U prvom delu staze plovi se od startne ta~ke do ciqne ta~ke – u tom delu staze plovi senasuprot vetru. Takmi~arima je uvek lakšeda plove niz vetar.
U drugom delu staze vetar duva sa desne strane.Tre}i deo je povratak do starta i vetar duva
s leve strane. Takmi~ari su vrlo sre}ni kad stignu do ciqa.
64
1. Podvuci ono što saznajemo iz ovih tekstova.
• kako se crtaju razredi u Školici sa vijačom
• šta igrač mora da uradi da bi uspešno završio Kružnu školicu
• koliko igrača učestvuje u Kružnoj školici
• kako se crta Kružna školica
U kwizi De~je igre nekad i sad opisane su razli~ite vrste {kolica.
KRU@NA [KOLICA
Nacrta se veliki krug prečnika metar do metar i po. Krug sepodeli na osam jednakih delova, koji predstavqaju osam razreda.Oni se obeleže brojevima od jedan do osam. Po dogovorenomredosledu svaki igrač skače od prvog do osmog razreda na sledećinačin: svaki put kad desnom nogom skoči u sledeći razred, levunogu spušta u prethodni razred. Igrač je uspešno završioškolicu ako pri skakawu u svih osam razreda nijednom nije zgazioliniju kojom su razredi obeleženi.
[KOLICA S VIJA^OM
U školicu s nacrtanim razredima igrač ulazi sa vijačom (malouže za preskakawe). Ima zadatak da u svakom od četiri razredaskoči i da preskoči vijaču koju okreće. Dok skače, ne sme s vijačomda izađe iz školice, niti da nagazi wene linije. Pobednik je igra~koji već u prvom skakawu završi igru bez greške.
Ovu igru posebno vole devojčice, koje i inače vole igre sapreskakawem užeta.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Zaokruži T ukoliko je tvrđewe tačno, a N ako je netačno.
43
I jedna i druga školica imaju isti broj razreda. T N
I u jednom i u drugom tekstu opisani su zadaci igrača. T N
I u jednoj i u drugoj školici greška je ako se stane na liniju. T N
I u jednoj i u drugoj školici ska~e se desnom nogom u slede}i razred.
T N
65
1. U kružić pored svake rečenice upiši odgovarajući broj od 1 do 5, tako da dobiješ tačan redosled uputstava za prvi deo igre Žabqa školica.
Igrač najpre obema nogama uskače u prvi zatamweni kvadrat.
Strelicom se označi strana kvadrata sa koje počiwe igra.
[ireći noge u skoku, igrač istovremeno staje obema nogamau zatamwena poqa u drugom redu kvadrata.
Na betonu se nacrta veliki kvadrat, koji se podeli na devet jednakih kvadrata.
Na svakoj strani velikog kvadrata zatamni se svaki sredwi kvadrat.
@ABQA [KOLICA
44JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Među ponuđenim rečenicama podvuci onu koja u tekstu nedostaje.
• Greška može biti gažewe linije ili izlazak iz školice.
• Kad igrač napravi grešku, otvara oči i izlazi iz igre.
• Greška je ako se igrač u nebu okrene i prestane da žmuri.
• Najuspešniji igrač nema nijednu grešku u igri.
SLANO – SLATKO
Na betonu se kredom nacrta školica sa četiri razreda i nebom. Igrač hoda od prvog do četvrtog razreda žmureći. Tek kad stane na nebo, ima pravo da otvori oči i da se okrene kako bi istim putem žmureći izašaoiz školice. Dok ide kroz razrede, drugovi prate wegove korake ponavqajućireči slatko – slatko. Čim igrač čuje reči slano – slano, zna da je napravioneku grešku, zaustavqa se i otvara oči.
Bilo koja od tih grešaka označava izlazakigrača iz igre do sledećeg kruga.
3
66
1. Ovaj tekst je:
a) izveštaj
b) oglas
v) pozivnica
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Ana voli da se igra sa svojim psom svakog prepodneva jer uvek ide u školuposle podne. Maja i Mi}a idu u isto odeqewe i, kao i ve}inasedamnaestogodišwaka, rado idu na `urke. Igor ima 14 godina i svakogdana posle podne, pošto se vrati iz škole, sluša muziku i vozi bicikl u obli`wem parku.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Ko od ove dece ispuwava uslove za posao?
3. Prijavi se za ovaj posao. Napiši o sebi podatke koji su va`ni da bidobio/dobila posao.
4. U svakoj od ovih re~enica postoji greška. Prona|i ih, pa u odgovaraju}ekolone upiši znak H, kao {to je zapo~eto.
45
re~enica veliko slovo ta~ka NE ispredglagola
Oni neidu u šetwu H H
Ana i maja nisu vršwakiwe
najmla|i je Igor.
on nesluša muziku.
Mi}a voli neobi~ne pri~e
Ana ni je najmla|a
Vlasnik psaMilovan Jankovi}Ulica Vuka Karaxi}a br. 8Sremski Karlovci
Potreban de[ak ili devoj[ica, starosti izme;u 12 i 15 godina, koji u slobodno vreme moye da [uvalepog i dobrog psa.
Radno vreme utorkom i [etvrtkom od 13-17 [asova. Plata po dogovoru.
• neke predmete voliš, a neke ne voliš• upoznaješ mnoge pisce kroz wihova dela• u~iš kako da koristiš delove kwige• prepoznaješ sebe u nekom kwi`evnom liku• deliš s drugom klupu, u`inu i tajne• voliš velike odmore i školsko dvorište• na ~asovima pa`qivo slušaš• ponekad se dosa|uješ• ~itaš doma}i zadatak koji si napisao/napisala• smišqaš izviwewe kad zaboraviš zadatak• ponekad se pribojavaš u~iteqa • u`ivao/u`ivala bi kad bi se i tebe u~iteq bojao• raduješ se raspustu i len~arewu, ali
i zanimqivim kwigama koje ~ekaju da ihpro~itaš…
5. U [KOLI
67
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
68
1. Koja od slede}ih re~enica opisuje tu izmenu?
a) Ponedeqkom IV3 ne}e imati ~etvrtog ~asa fizi~ko.
b) Utorkom IV3 ne}e imati tre}eg ~asa likovno.
v) Ponedeqkom }e IV3 ~etvrtog ~asa imati fizi~ko.
g) Utorkom }e IV3 tre}eg ~asa imati fizi~ko.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
OBAVEŠTEWE
Strelicama je obele`ena izmena u rasporedu odeqewa IV3.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Druga koji u petak nije bio u školi treba da obavestiš o izmeni u rasporedu.Koju }eš mu SMS poruku poslati? Poruka treba da bude potpuna.
a) Ponesi u ponedeqak patike umesto bloka.
b) U ponedeqak nemamo likovno.
v) U utorak imamo jedan ~as mawe.
g) Nemamo ništa za doma}i iz matematike.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
46
Pro~itaj tekst koji je uzet iz Vodi~a kroz zakon.
PONAŠAWE NA ^ASU
Na ~asu je zabrawena upotreba mobilnog telefona, vokmena
i MP3 plejera. Ako ih koristiš – nastavnik mo`e da ti ih oduzme. Du`an je da ti ih vrati na kraju ~asa ili nastave.
^AS PONEDEQAK UTORAK
1. srpski jezik matematika
2. muzi~ka kultura srpski jezik
3. matematika fizi~ko vaspitawe
4. likovna kultura engleski jezik
3. Zašto je na ~asu zabrawena upotreba mobilnih telefona?
a) Zato što su skupi.
b) Zato što nisu dobri za zdravqe.
v) Zato što ometaju ~as.
g) Zato što ih nemaju svi u~enici.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
69
1. Pove`i tekst sa imenom pisca o kom se u tom tekstu govori. Jedan tekstje suvi{an.
47JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
Sakupqao je narodne umotvorine i bioje veliki reformator jezika i pravopisa.
Kwi`evnik, prosvetiteq i pisac.Osnovao je Veliku školu u Beogradu.Bio je prvi srpski ministar prosvete.
Lekar, pesnik i prevodilac,urednik kwi`evnih listova,pisao pesme za decu. Ure|ivaoje de~ji list Neven.
Prvi srpski prosvetiteq. Zahvaquju}iwemu, srpska crkva je postala nezavisna, a on je bio wen prviarhiepiskop.Zamonašio se na Svetoj gori.
Sveti Sava
Vuk Karaxi}
Jovan Jovanovi} Zmaj
3. Šta je svrha ovih tekstova?
a) da te zabave detaqima iz `ivota znamenitih qudi
b) da te obaveste o zna~aju pojedinih li~nosti
v) da te upoznaju sa okolnostima u kojima su te li~nosti `ivele
g) da te nau~e kako se postaje slavan
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
2. Šta je trebalo da uradiš u prethodnom zadatku?
a) da uporediš tekstove i zakqu~iš o ~emu govore
b) da zakqu~iš po ~emu se tekstovi razlikuju
v) da poka`eš šta znaš o znamenitim qudima
g) da odredi{ ~ija slika nedostaje
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
70
1. U kom se delu kwige nalazi ova stranica?
a) u sadr`aju kwige
b) u uvodu kwige
v) u svakom poglavqu kwige
g) u re~niku kwige
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Ovo je stranica jednog uxbenika.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E48
5. Dopuni re~enice. Izaberi jednu od re~i koja se nalazi ispod linije. Potra`i weno zna~ewe na prethodnoj stranici.
• Posmatrao sam kowe koji su imali dugu
71
48JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Kako su pore|ane re~i na toj stranici?
a) po du`ini re~i
b) po izboru autora
v) po azbu~nom redu
g) bez ikakvog reda
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Šta zna~e slede}e re~i sa te stranice? Ako je zna~ewe ta~no, zaokru`i T, a ako nije, zaokru`i N.
4. Zameni podvu~enu re~ u re~enici drugom re~ju tako da zna~ewe re~eniceostane isto. Potra`i tu re~ na prethodnoj stranici.
• Snašla ga je beda.
• @ivi u bedi.
• Ptice su se visoko pod oblake.
grivnu grivu vlat
vinule vajkale vaskrsnule
at – prvo slovo latinice T N
bajan – ~aroban, divan, zanosan T N
bauk – zamišqeno bi}e koje uliva strah T N
Veliki medved – vrsta ruskog medveda T N
gatka – vrsta divqe patke T N
72
1. Kojoj vrsti kwige pripada ovaj sadr`aj?
a) re~niku
b) ~itanci
v) zbirci pesama
g) zbirci pri~a
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Ovo je stranica jednog uxbenika.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E49
73
49JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Zašto su re~i ^UDESNI SVET na toj stranici istaknute ve}im slovima od ostalih re~i?
a) Zato što je to naslov bajke iz te kwige.
b) Zato što je to naslov tematske celine.
v) Zato što je to najlepši tekst u kwizi.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Šta ozna~avaju brojevi , i sa te stranice?
a) koliko tekstova ima u tematskoj celini
b) broj tematske celine
v) broj stranice na kojoj se tekst nalazi
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
4. Ako ho}eš da brzo obnoviš sve što ste u~ili, koji }eš deo kwige koristiti?
6. Šta zna~i znak u sadr`aju?
a) treba da upališ svetlo da bi boqe video
b) upali}e ti se lampica u glavi
v) sijaš od znawa kao sijalica
g) svi tekstovi su o sijalicama
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
5. Zašto i kada koristiš sadr`aj neke kwige?
74
2. Razvrstaj re~i tako da poka`eš kako izgleda škola nedeqom, a kako radnim danom.
tu`no veselo `ivo bu~no mirno tiho
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E50
nedeqom radnim danom
NEDEQA U ŠKOLI
Nedeqom, kad klupe spavaju,kao da je u vodu potonuo svet,samo ptice sa slika otvaraju ušida muvqi oslušnu let.
Nedeqom,kad krede spavaju kraj tabla sa kojih je obrisan znak:po wihovom crnilu linije šarajedino sun~ev zrak.
Nedeqom,kad kwige spavajui vazduh u razred prodire ~ist,samo vetar kraj prozora školskogokrene na grani list.
1. Podvuci u pesmi re~i koje se rimuju.
7. Šta predmeti u ovoj pesmi rade kao da su qudi?
75
50JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
3. Prepiši iz pesme re~i kojima se imenuju bi}a, prirodne pojave i predmeti.
4. Prepiši iz pesme tri glagola koja su u vezi s prirodnim pojavama.
5. Prepiši iz pesme tri prideva koja pokazuju ~ije je nešto.
6. Zašto pesnik za nedequ u školi ka`e: kao da je u vodu potonuo svet?
a) Nedeqom je u školi sve ~isto.
b) Nedeqom je u školi tiho.
v) Nedeqom je u školi mra~no.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
bi}a prirodne pojave predmeti
76
U^ITEQU
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
1. Zašto je u~iteq de~aku uzeo klikere?
51
2. Na osnovu ~ega zakqu~uješ da de~ak u ovoj pesmi mnogo voli svoje klikere?Zaokru`i T ako je tvrdwa ta~na, a N ako je neta~na.
Tvrdwa:
O, u~itequ,vrati mi klikere!
Tri kamenca od kamena,iz plamenalavine, sa ramena mermer-planine,trideset dana gla~anaod tri majstora Bra~ana,a tri staklenca obla, kõ tri kolenca na prstu, kõ tri biserna zrna, kõ o~i srna,i tri siva olovca iz xepa tvog osnovca, od tri majstora livena, u vodi srebrnoj umivena.
Kad tri kamenca skaku}u, kad tri staklenca šapu}u,kad tri olovca zazvone, sve na svetu potone.
O, u~itequ, vrati mi klikere! U svakome po jedan de~ak `ivi i nisu oni krivi što danas ne znam.
De~ak opisuje klikere sa mnogo pojedinosti. T N
De~ak brani klikere pred u~iteqem. T N
De~ak skriva klikere tako da ih niko ne vidi. T N
8. Prepiši iz pesme dve re~i koje pokazuju da de~ak klikere do`ivqava kao`iva bi}a.
• klikeri
• klikeri
77
51JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
4.
Šta ti misliš: da li su klikeri krivi kad de~aci nešto ne znaju u školi?
DA ili NE
Ko je, po tvom mišqewu, naj~eš}e za to kriv?
5.
Prepiši iz pesme dva opisna prideva koja se odnose na klikere.
3.
Objasni zna~ewe stiha iz posledwe strofe: u svakome po jedan de~ak `ivi.
6. Kad pesnik u tre}oj strofi ka`e da sve na svetu potone, to zna~i:
a) Klikeri su bu~ni i od te buke se ništa ne ~uje.
b) U toku igre klikeri mogu da nestanu u bari ili slivniku.
v) De~aci zaborave na sve oko sebe dok igraju klikere.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
7. Podvuci u pesmi tri pore|ewa.
78
1. Kakav je ovaj odlomak?
a) ozbiqan i pou~an
b) strašan i uzbudqiv
v) smešan i duhovit
g) zabavan i tajanstven
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
HAJDUCI(odlomak)
… prelazimo na razgovor šta bi ko voleo da bude kao `ivotiwa.– Ja bih najviše voleo da budem tigar – re}i }e Drowa – pa kad
riknem, da drš}u profesori od mene. Uh, što bih u`ivao! Zamisli~as zoologije, pa pita mene profesor: „Znaš li ti, @iko, šta je tozoologija?” – „Zar ja, tigar, pa da neznam šta je zoologija? Ja sam zoologija!”– grmnem ja, pa škrgutnem zubima i riknem, a profesor zoologije dreknekao jare kad ga koqu, pa poleti pravo na prozor, razbije ga glavom i sko~i doleu dvorište. A ja se popnem na prozordvema predwim šapama, pa ja wega onda pitam: „Ka`ite vi sad meni šta jezoologija!“ E, tako bih, vidiš, u`ivao!
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Zašto @ika Drowa `eli da bude tigar?
a) pravi se va`an pred drugovima
b) brani se od straha koji ose}a od profesora
v) `eli da nasmeje profesora
g) `eli da poka`e profesoru da zna zoologiju
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
3. Šta je zoologija? Objasni svojim re~ima.
4. Koja bi `ivotiwa voleo/volela da budeš? Napiši glavni razlog za to.
52
79
1. Koji je deo {kole opisan u ovom tekstu?
a) hodnici
b) u~ionica
v) dvori{te
g) sala za fizi~ko
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
53JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Koji ~as za tebe traje najkra}e, a koji najdu`e?Objasni za{to.
• najkra}e • najdu`e
U kwizi [kola na duhovit na~in opisan je `ivot u {koli.
[kola ©Kreativni centar 2004
80
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
2. Zaokru`i broj ispred najmawe verovatnog izviwewa i objasni svoj izbor.
54
1. Poruka ovog teksta je:
a) Doma}i zadaci nisu potrebni.
b) Doma}i zadaci su raznovrsni.
v) Doma}i zadaci su dosadni.
g) Doma}ih zadataka je previ{e.
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
[kola 2004 © Kreativni centar
1
2
3
81
2. Podvuci u tekstu re~enicu iz koje se vidi da piscu ovog teksta nije uvek bilolepo u {koli.
3. Da li ti misli{ da je od kolevke pa do groba najlep{e |a~ko doba?
DA ili NE
Objasni za{to tako misli{.
55JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
[kola ©Kreativni centar 2004
1. O ~emu se govori u ovom tekstu?
a) o tome kojim se putem treba vratiti ku}i
b) o tome za{to je `ivot u {koli lep
v) o tome koliko je {kola udaqena od ku}e
g) o svemu onome u ~emu {kolska deca u`ivaju
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
82
1. Pove`i naslov kwige s kratkim opisom wene sadr`ine.
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E56
Prilikom brodoloma u amazonskojprašumi putnici upoznajuneobi~nog malog Indijanca. On }e im pokazati da je xunglamnogo zanimqivija, ali i mnogoopasnija nego što su moglii da sawaju.
Ovo je pri~a o de~aku koji ima mamu i tatu, deke i bake i selo s velikom trešwom i belim guskama. Ovo je pri~a o tome koliko su svakom `ivom bi}u potrebne qubav, ne`nost i briga.
Ovaj Strahiwa je isti kao ja.Stalno upada u nevoqe: s nastavnicima i tetkicama,roditeqima, sestrom i wenimde~kom, prijateqima... Šta mu se tek dešava kad se zaqubi – pravi horor! Super zabava za vrelo leto!
Raspust samo što nije po~eo. Ostavqaš školske kwige, ali nekedruge kwige ~ekaju da ih otvoriš i u wima u`ivaš. Tvoji drugoviiz OŠ Vuk Karaxi} preporu~uju ti da pro~itaš kwige koje su sewima najviše dopale.
83
1. A sada ti preporu~i drugovima/drugaricama neku kwigu koju bi mogli dapro~itaju tokom raspusta. Napi{i ime pisca, naslov kwige, naziv izdava~a i godinu izdawa, a zatim ilustruj (nacrtaj) korice.
57JE
ZI
^K
E [
KO
LI
CE
2. Ukratko prepri~aj kwigu koju si preporu~io/preporu~iladrugovima/drugaricama.
85
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
O REŠEWIMA
Poseban deo ove zbirke ~ine REŠEWA. Radni listovi su preslikani da bi se u~eniklakše snašao, s tom razlikom što se pored svakog zahteva, osim oznake wegove te`ine,odnosno nivoa, nalazi i opis znawa i ume}a koji se tim zahtevom ispituju.
Zahvaquju}i tome, u~enik i wegov roditeq mo}i }e da provere u kojoj je meri ovladano znawem i tra`enim veštinama.
Koji odgovor priznati kao ta~an?
U REŠEWIMA su ta~ni odgovori dati na na~in koji je naveden i u instrukciji– da se nešto nacrta, zaokru`i, podvu~e, pove`e, prepiše. Me|utim, u~enikov odgovor mo`e na odre|en na~in da odstupi od odgovora navedenog u rešewu:• u~enik nije odgovorio na tra`eni na~in (tekst je podvukao, a trebalo je da ga
prepiše; zaokru`io je tekst, a trebalo je da ga precrta)• dao je druga~iji odgovor od navedenog, ali ta~an i smislen• u~enikov odgovor nije napisan potpunom re~enicom, ve} jednom re~ju ili sintagmom,
ali je ta~an i direktan odgovor na postavqeno pitawe.U svim tim slu~ajevima odgovore u~enika treba prihvatiti kao ta~ne.
Kroz zadatke u kojima se od u~enika tra`i da napiše šta misli o postupku nekogjunaka ili o stavu pisca, odnosno autora teksta, i da obrazlo`i zašto tako misli,ve`ba se veština da se formuliše i argumentuje sopstveni stav. Kod takvih pitawane ocewuje se sadr`aj u~enikovog odgovora. Va`no je da u~iteq poštuje mišqewe i stav deteta i da poka`e da uva`ava wegov pokušaj da iska`e i obrazlo`i svoj stav.Preciznije re~eno, neta~an odgovor je samo onaj odgovor u kome nema u~enikovog stava ili obrazlo`ewa tog stava.
Pri procewivawu ta~nosti, odnosno neta~nosti odgovora, u~iteq stalno treba da ima na umu to da se jednim zahtevom ispituje samo jedna sposobnost. Na taj na~in u~iteq, u~enik i roditeq mogu da vide u ~emu je dete dobro, a u ~emu je slabije. Naprimer, ako se tra`i pronala`ewe odre|ene informacije, uo~avawe nekih odnosau tekstu ili izvo|ewe zakqu~aka i ako u~enik ta~no odgovori, ali u odgovoru napravijezi~ke i pravopisne greške, onda se zbog nepoznavawa i nepoštovawa pravopisnihpravila ne sme umawiti vrednost wegovog odgovora.
Rešewa zadataka u ovoj zbirci nisu pra}ena bodovawem koje bi automatski vodilo ka odre|enoj oceni jer izme|u nivoa znawa, na jednoj strani, i ocene, na drugoj, ne stoji znak jednakosti. Ciq autora je bio da ova zbirka slu`i za proveru kvalitetau~eni~kih postignu}a, a ne za vrednovawe postignu}a u kategoriji školskih ocena. Ipak, prema proceni mogu}nosti odeqewa u celini, kao i mogu}nosti pojedinihu~enika, u~iteqi mogu sami da odrede broj poena potrebnih za odre|enu ocenu, pri~emu bi trebalo da vode ra~una o nivou na kojem se odre|eni zadatak nalazi, odnosnoo te`ini zahteva u zadatku.
86
1.Š
ta s
azna
jem
o iz
ovo
g te
ksta
? Za
okru
`i
DA
ili
NE
.
92
JEZI^KE [KOLICE
2.P
odvu
ci je
dnom
boj
om d
eo t
ekst
a u
kom
su
opis
ana
ose}
awa
koja
su
prem
aK
alem
egda
nu g
ajil
i q
udi
u pr
ošlo
sti.
3.P
odvu
ci d
rugo
m b
ojom
deo
tek
sta
u ko
m s
u op
isan
a os
e}aw
a ko
ja p
rem
aK
alem
egda
nu d
anas
gaj
e w
egov
i st
anov
nici
.
4.[
ta je
Kal
emeg
dan
bio
u pr
o{lo
sti?
a) s
tam
beno
nas
eqe
b) g
rads
k o u
tvr|
ewe
v) g
rads
ki p
ark
g) i
zlet
ni~k
o m
esto
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Ume{
u t
ekst
u da
pro
na|e
{ o
dre|
ene
inf
orm
acij
e.
Ume{
u t
ekst
u da
pro
na|e
{ o
dre|
ene
inf
orm
acij
e.
Ume{
da
izve
de{
zak
qu~
ak u
vez
i sa
sad
r`in
om t
ekst
a.
8
JEZI^KE [KOLICE
2. 3.N
a š
ta u
kazu
ju s
imbo
li~n
i na
zivi
Beo
grad
a?
a) i
mao
je b
urnu
pro
šlo
st
b) p
osto
ji o
d da
vnin
a
v) o
peva
li s
u ga
mno
gi p
esni
ci
g) u
wem
u im
a m
nogo
bel
ih k
u}a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
1
Umeš
da
odre
di{
tem
u te
ksta
.
Razu
me{
pre
nese
no z
na~e
we
re~i
.
Kel
ti s
u bi
li s
tar
osed
eoci
ovo
g po
dru~
ja.
TN
Kel
ti s
u na
seli
li o
vo p
odr
u~je
u I
Vve
ku.
TN
Im
e B
eli
Grad
pom
iwe
se v
e} u
IV
veku
pr
e no
ve e
re.
TN
Beo
grad
je u
pr
ošlo
sti
priv
la~i
o m
noge
osv
aja~
e.T
N
kada
je n
asta
o K
alem
egda
nD
AN
E
kako
se
grad
io K
alem
egda
nD
AN
E
kako
je K
alem
egda
n do
bio
ime
DA
NE
{ta
mo`
e da
se
vidi
s K
alem
egda
naD
AN
E
1.O
dr
ed
i {
ta j
e t
a~
no
, a
šta
net
a~
no
pr
em
a o
vom
teks
tu,
pa
za
okr
u`i
Ti
li N
.
Čit
aš p
ažq
ivo
i um
eš d
a pr
onađ
eš t
raž
enu
inf
orm
acij
u.
KA
LE
ME
GDA
N
Ume{
da
odre
di{
koj
e in
for
mac
ije
post
oje
u te
kstu
, a k
oje
ne.
RE[EWA
BE
OG
RA
DB
eo
gra
d j
e e
vro
psk
i g
ra
d ~
iji
se b
ed
em
i u
zdi
`u
izn
ad
uš
}a
reke
Sa
veu
Dun
av.
U a
nti
~ki
m i
zvo
ri
ma
po
mi
we s
e n
ajs
tar
ije
po
zna
to i
me g
ra
da
–
Si
ngi
dun
um,
koje
je n
ast
alo
u I
V v
eku
pr
e n
ove
er
e,
ka
da
sus
e n
a t
om
pr
ost
or
un
ase
lili
Kelt
i i
po
meš
ali
se s
a s
tar
ose
deo
ci
ma
. Ta
j n
azi
v se
za
dr
`a
oi
to
kom
jed
no
g p
er
io
da
ri
msk
e v
lad
avi
ne.
U V
Ive
ku
Slo
ven
i s
u n
ase
lili
ovo
po
dr
u~je
. Gr
ad
uko
ji j
e z
id
an
u k
am
en
u, ~
ije
su
se z
id
in
e i
zdi
zale
na
dr
e~
ni
m o
ba
lam
a,
da
li s
u i
me B
eli
Gr
ad
. I
me j
e
u p
isa
ni
m d
okum
en
tim
a p
om
en
uto
tek 8
78
. go
di
ne.
Mn
ogi
su
po
kuš
ava
li d
a o
svo
je o
vaj
gra
d,
zbo
g ~
ega
je p
ret
rp
eo
bezb
ro
j ve
liki
h s
uko
ba
i
bi
taka
na
svo
jim
bed
em
im
a.
Za
slu`
io
je t
oko
m v
eko
va i
mn
oge
sim
bo
li~
ne n
azi
ve:
Ku}
a r
at
ova
,B
reg
bor
be i
sla
ve,
Ku}
a s
lobo
de.
..
O ~
emu
se g
ovor
i u
ovom
tek
stu?
a) o
ist
orij
i i
veli
~ini
Beo
grad
a u
proš
lost
i
b) o
ist
orij
i i
zna~
aju
Beo
grad
a u
proš
lost
i
v) o
nas
tank
u B
eogr
ada
i zn
a~aj
u ko
ji o
n im
a da
nas
g) o
zna
~aju
i l
epot
i da
naš
weg
Beo
grad
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Od
kelt
ski
h n
ase
qa
do
ri
msk
og
Si
ngi
dun
uma
, p
a p
reko
mn
ogi
hka
sni
jih
osv
aja
~a
, B
eo
gra
d s
e m
ew
ao
. I
pa
k,
zaje
dn
i~
ko z
a s
ve t
e t
ako
ra
zli
~i
te k
ultu
re i
vla
da
re s
igu
rn
o j
e K
ale
megd
an
– m
est
o k
oje
su
svi
po
dje
dn
ako
po
što
vali
, b
ili
on
i o
sva
ja~
i,
bi
li b
ra
ni
teq
i,
jer
su
tigr
ad
ski
bed
em
i b
udi
li s
tra
ho
po
što
vaw
e.
Izu
zeta
n p
ri
ro
dn
i p
olo
`a
j, k
ao
i i
sto
ri
jski
do
ga|
aji
ko
ji s
u se
veko
vim
a o
ko w
ega
od
vija
li,
s p
ra
vom
Ka
lem
egd
an
izd
vaja
ju k
ao
gla
vni
mo
tiv
Beo
gra
da
.P
ogl
ed
sa
beo
gra
dsk
e t
vr|
ave
na
uš
}e r
eke
Sa
ve,
pa
no
ra
ma
sr
em
ske
i b
an
ats
ke r
avn
ic
e,
ni
koga
ne o
sta
vqa
ju r
avn
od
ušn
im
.S
tan
ovn
ic
i B
eo
gra
da
po
no
se s
e t
vr|
avo
m k
oju
da
na
s o
kr
u`uj
eve
liki
pa
rk.
87
10
La
na
, M
ar
ija
i M
io
dr
ag
su,
~i
taju
}i
kw
igu
o B
eo
gra
du,
na
u~i
li d
ost
ao
mn
ogi
m v
a`
ni
m u
sta
no
vam
a u
gr
ad
u. U
zeli
su
pla
n B
eo
gra
da
i o
dlu
~i
lid
a n
eke
od
wi
h o
bi
|u.
JEZI^KE [KOLICE
3
1.N
a os
novu
opi
sa o
tkri
j koj
e su
ust
anov
e L
ana,
Mar
ija
i M
iodr
ag o
biš
li.
Obe
le`
i ih
na
map
i br
ojev
ima
1, 2
, 3, 4
.
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e i
izve
de{
zak
qu~
ak.
1.S
taln
a p
ost
avk
a o
buh
vata
izl
o`
be:
Sred
wov
ekov
na
srp
ska
umet
nos
t i
srp
sko
sli
karst
vo V
III
i X
IXve
ka,
Um
etn
ost
prve
pol
ovi
ne
XX
veka
i S
kulp
tur
a X
IXi
XX
veka
.
2.K
am
en
tem
eq
ac
po
sta
vqen
je 1
86
8.
god
in
e.
Pr
va p
red
sta
vai
zved
en
a j
e 1
86
9.
god
in
e.
Sa
la j
e i
ma
la 7
14
sed
iš
ta i
bi
lao
svet
qen
a d
o t
ad
a u
Beo
gra
du
nep
ozn
ati
m g
asn
im
osv
etq
ew
em
.
3.S
ve~
an
o j
e o
tvo
ren
19
36
. go
di
ne n
a p
ad
in
am
a K
ale
megd
an
a,
u zi
di
na
ma
na
puš
ten
e t
vr|
ave
, p
ogo
dn
im
za
sm
eš
taj
`i
voti
wa
zbo
g m
ale
up
otr
eb
e k
ave
za.
4.B
oga
te z
bi
rke
or
u`ja
iz
svi
h p
er
io
da
pr
ati
ra
zno
vrst
an
ma
ter
ija
l –
za
sta
ve,
uni
fo
rm
e,
sved
o~
an
stva
o r
atn
im
str
ad
aw
im
a.
KU
LA
NEB
OJ[
A
ZOO
-VR
T
VO
JNI
MU
ZEJ
NA
RO
DN
IM
UZE
J
NA
RO
DN
OP
OZO
RI
[TE
SA
BO
RN
AC
RK
VA
SA
HA
TK
UL
A
PO
BED
NI
K
1
2
3
4
1.P
ogle
daj p
rogn
ozu
i od
govo
ri n
a pi
taw
a.
11
•K
oji
dan
}e
biti
naj
topl
iji?
•K
og d
ana
}e
brzi
na v
etra
bit
i na
jve}
a?
•K
og d
ana
}e
se p
ojav
iti
sunc
e?
•K
og d
ana
ne}
ebi
ti p
adav
ina
u B
eogr
adu?
•K
og d
ana
}e
tem
pera
tura
u B
eogr
adu
biti
2 s
tepe
na?
4
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
sva
ko p
itaw
e pr
ona|
i od
govo
r, k
ao {
to je
zap
o~et
o.
Umeš
na
slic
i da
pro
nađe
š o
dgov
ore
na o
dre|
ena
pita
wa.
PR
OG
NO
ZA
ZA
4 D
AN
A
Uto
rak
2.10
.200
8. g
.
60C
70C
1 m
/s
Sre
da3.
10.2
008.
g.
30C
50C
6 m
/s
^et
vrta
k4.
10.2
008.
g.
10C
40C
3 m
/s
Pet
ak5.
10.2
008.
g.
30C
60C
2m/s
Min
. tem
pera
tura
Max
. tem
pera
tura
Brz
ina
vetr
a
BEO
GR
AD
– C
ENTA
R
BEO
GR
AD
– C
ENTA
R
Pon
edel
jak
13:0
0Te
mpe
ratu
ra: 1
20C
Vet
ar: 3
m/s
JJZ
Vla
`nos
t va
zduh
a: 4
4%
Na
koji
gra
d se
odn
osi
ovaj
izv
ešta
j?Za
koj
i da
n je
ova
jiz
veš
taj?
Na
koje
dob
a da
na s
eod
nosi
ova
j izv
ešta
j?K
olik
a }
e bi
tibr
zina
vet
ra?
Umeš
da
proč
itaš
inf
orm
acij
e iz
tab
ele.
Uto
ra
k.
U s
red
u.
U č
etv
rta
k.
U s
red
u. U
četv
rta
k.
88
135
JEZI^KE [KOLICE
2.P
rem
a ov
om t
ekst
u od
redi
koj
a je
tvr
dwa
ta~n
a, a
koj
a ne
ta~n
a, p
a za
okru
`i
Til
i N
.
3.3a
što
se
u te
kstu
ka`
e da
je B
anov
o br
do n
ekad
a bi
lo k
raj
sve
ta?
Zato
što
je o
no b
ilo:
a) n
a sa
mom
kra
ju g
rada
b) p
osle
dwe
mes
to n
a sv
etu
v) m
esto
koj
e jo
š n
iko
nije
otk
rio
g) d
alek
o od
Beo
grad
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
4.Za
što
se
Ban
ovo
brdo
naz
iva
plu
}i
ma
Beo
grad
a?
a) Z
ato
št o
je t
u sm
ešte
na p
lu}
na b
olni
ca.
b) Z
ato
što
je o
kru`
eno
boga
tim
zel
enil
om.
v) Z
ato
što
je t
o na
jva`
niji
deo
gra
da.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
5.Za
što
je P
o`eš
ka u
lica
`i
la k
ucav
ic
aB
anov
og b
rda?
a) Z
ato
št o
su
u to
j uli
ci ~
asov
ni~a
rske
rad
we.
b) Z
ato
što
je i
spod
we
zlat
na `
ica.
v) Z
ato
što
je t
o gl
avna
i n
ajpr
omet
nija
uli
ca.
g) Z
ato
što
wen
i st
anov
nici
sta
lno
neš
to k
ucaj
u.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
ije
u ve
zi s
weg
ovim
sad
ržin
om.
Razu
meš
pre
nese
no z
nače
we
reči
.
Razu
meš
pre
nese
no z
nače
we
reči
.
Razu
meš
pre
nese
no z
nače
we
reči
.
12
1.P
ove`
i li
nija
ma
mes
ta s
kul
turn
im i
spo
rtsk
im s
adr`
ajim
a, k
ao š
to je
zapo
~eto
. Jed
no m
esto
je s
uvi{
no.
JEZI^KE [KOLICE
5
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
ije
u ve
zi s
weg
ovom
sad
ržin
om.
Koš
utw
ak
Gale
rija
73
Še}
eran
a
Kan
cela
rija
pozo
riš
ne p
reds
tave
muz
ika
fil
mov
i
spor
tŠ
umad
ija
Ban
ovo
brdo
je m
oder
no b
eogr
adsk
o na
seq
e.T
N
Na
Ban
ovom
br
du p
osto
ji n
ekol
iko
osno
vnih
ško
la.
TN
Ban
ovo
brdo
im
a m
alo
stan
ovni
ka.
TN
BA
NO
VO
BR
DO
Ka
da
su
se m
oji
ro
di
teq
i d
ose
lili
na
Ba
no
vo b
rd
o,
bi
o j
e t
o z
aB
eo
gra
d „
kr
aj
svet
a”.
U m
e|
uvr
em
en
u B
an
ovo
br
do
se r
azv
ilo
u l
ep
,m
od
er
an
deo
gr
ad
a s
a m
no
go s
tan
ovn
ika
. B
an
ovo
br
do
im
a s
ve p
ogo
dn
ost
i z
a u
do
ba
n,
zdr
av
`i
vot,
isp
uwen
ra
zno
vrsn
im
sa
dr
`a
jim
a.
Okr
u`en
o j
e A
do
m C
iga
nli
jom
,š
uma
ma
Ko
šut
wa
k i
To
p~
id
er
, p
a s
e n
azi
va „
plu
}i
ma
Beo
gra
da
”.P
ra
vo m
est
o z
a q
ubi
teq
e s
po
rta
je K
oš
utw
ak.
Ad
a C
iga
nli
jao
da
vno
je p
rer
asl
a i
zlet
ni
~ki
sta
tus
i p
ru`
a m
no
go v
i{
esp
or
tski
h i
kul
tur
ni
h s
ad
r`
aja
, n
ar
o~
ito
let
i.
Po
`eš
ka
uli
ca
je `
ila
kuc
avi
ca
ovo
g d
ela
gr
ad
a,
sa b
ro
jni
mtr
`n
im
cen
tri
ma
. O
d k
ultu
rn
ih
sa
dr
`a
ja i
zdva
jaju
se s
tar
ib
io
sko
p Š
uma
di
jai
no
vi R
oda
. Ga
leri
ja7
3je
mest
o o
dr
`a
vaw
ab
ro
jni
h i
zlo
`b
i p
ozn
ati
h u
met
ni
ka
, d
ok s
e u
Še}
era
ni
or
gan
izu
jup
ozo
ri
šn
e p
red
sta
ve.
Di
sko
teka
Lok
oi
klu
b K
an
cel
ari
jao
kup
qa
juq
ubi
teq
e d
ob
re m
uzi
ke.
Na
Ba
no
vom
br
du
po
sto
je p
et o
sno
vni
h i
tr
i s
red
we š
kole
,vr
ti}
i i
dva
fa
kul
teta
. W
ego
vi s
tan
ovn
ic
i s
po
no
som
ka
`u
da
je
na
pi
taw
e:
„Od
akle
si
?”,
do
voq
no
od
govo
ri
ti:
„Sa
Br
da
”, i
ako
jo
šb
eo
gra
dsk
ih
na
seq
a u
svo
jim
na
zivi
ma
sa
dr
`i
re~
brd
o.
89
1.P
ogle
daj r
ed v
o`w
e i
pron
a|i
voz
koji
m M
arij
ina
mam
a m
o`e
da s
tign
e na
vre
me
u N
ovi
Sad
. Zao
kru`
i vr
eme
pola
ska
t og
voza
.
15
Jutr
o j
e.
Sed
am
je s
ati
.M
ar
iji
na
ma
ma
je n
a b
eo
gra
dsk
oj
`ele
zni
~ko
j st
an
ic
i.
On
a d
o 1
2 s
ati
treb
a d
a s
tign
e u
No
vi S
ad
. V
oz
put
uje d
o N
ovo
g S
ad
a d
va s
ata
.
7
JEZI^KE [KOLICE
2.O
vo s
u pu
tni~
ke k
arte
koj
e je
Mar
ijin
a m
ama
sa~u
vala
. K
oju
kart
u on
a n
ije
sa~u
vala
?
a) k
artu
za
me|
ugra
dski
aut
obus
b) k
artu
za
avio
n
v) k
artu
za
grad
ski
prev
oz
g) k
artu
za
voz
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
u t
abel
i da
pro
nađe
š o
dređ
enu
inf
orm
acij
u.
14
1.M
arij
ina
mam
a je
poš
la u
kup
ovin
u. K
upov
inu
}e
obav
iti
u w
ihov
oj u
lici
.S
vi u
ku}
ani
su je
zam
olil
i da
im
neš
to k
upi.
Kom
e n
e}e
mo}
i da
isp
uni
mol
bu?
a) T
ata
je t
ra`
io n
ovin
e i
kiki
riki
.
b) B
aka
je t
ra`
ila
jogu
rt i
lek
ove.
v) M
arij
a je
tra
`il
a bu
rek
i Z
aba
vni
k.
g) B
rat
je t
ra`
io h
ambu
rger
i k
oka-k
olu.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
JEZI^KE [KOLICE
2.S
mis
li i
nap
iši
nazi
ve z
a pr
odav
nice
tak
o da
se
odm
ah m
o`e
prep
ozna
ti š
ta
se u
wim
a pr
odaj
e.
mes
ara
peka
ra
riba
rnic
a
6
Umeš
da
pove
`e{
inf
orm
acij
e i
izve
de{
zak
qu~
ak.
Umeš
da
odre
diš
kq
učnu
reč
.
Beo
grad
–Be~
J
AT
Let
br.
JU
263
Sed
ište
br.
7G
Dat
um p
olet
awa:
30.
jul
Vre
me
pole
taw
a: 1
4.30
Put
nik:
Jov
ana
Mi
trov
i}
Beo
grad
–Vaq
evo
@
S
Sed
ište
br.
21
Vag
on b
r.3
Per
on b
r. 5
Cen
a: 4
50 d
in
Dat
im p
olas
ka: 2
3. m
aj
Vre
me
pola
ska:
8.3
0
Beo
grad
– N
ovi
Sad
B
AS
Dat
um: 1
8. ju
n
Vre
me
pola
ska:
12.
00
Sed
ište
br.
8
Cen
a: 3
50 d
in
RE
LA
CI
JAV
RE
ME
PO
LA
SK
A
Beo
grad
– N
ovi
Sad
......
......
......
......
......
.5.
15
Beo
grad
– N
ovi
Sad
......
......
......
......
......
.6.
45
Beo
grad
– N
ovi
Sad
......
......
......
......
......
.8.
30
Beo
grad
– N
ovi
Sad
....
......
......
......
.....
10.3
0
Beo
grad
–
Nov
i Sa
d .
......
......
......
......
.....
12.
00
Ovo
je M
arij
ina
ulic
a.
Umeš
da
pron
ađeš
tra
žen
u in
for
mac
iju.
Na
prim
er:N
ajb
oq
a m
esa
ra
u g
ra
du;
Mesk
o..
.
Na
prim
er:V
ruć
e p
er
ec
e;
Peka
r P
ec
a..
.
Na
prim
er:R
eč
ni
sve
t; S
vetl
uca
va k
rq
u{t…
90
1.Š
ta m
o`e
da s
e pr
o~it
a sa
ove
kar
te?
17
Po
gled
aj
pa
`q
ivo
ovu
ist
or
ijs
ku
ka
rtu
.
9
JEZI^KE [KOLICE
2.Š
ta je
pri
kaza
no n
a ov
oj k
arti
?
a) o
tkri
}e
Am
erik
e
b) g
usar
ski
napa
di
v) p
ut d
o sk
rive
nog
blag
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
da
čita
š m
apu
(pro
nala
zi{
odr
eđen
e in
for
mac
ije
na w
oj).
Umeš
da
pron
ađeš
odr
eđen
u in
for
mac
iju
na k
arti
.
16
Ma
ri
ja j
e u
to
ku
vike
nd
a o
tput
ova
la u
po
setu
dr
uga
ri
ci
Ja
smi
ni
ko
ja `
ivi
u V
aq
evu
. Ja
smi
na
je n
ap
ra
vila
pla
n z
a t
aj
da
n:
• p
rvo
}em
o o
ti}
i u
Teš
wa
r,
sta
ri
deo
Va
qeva
• za
tim
}em
o o
bi
}i
sp
om
en
ik p
esn
iki
we D
esa
nke
Ma
ksi
mo
vi}
• p
ose
ti}
em
o P
rvu
osn
ovn
u š
kolu
u c
en
tru
Va
qeva
• p
osl
e r
u~ka
pr
oš
eta
}em
o s
e p
or
ed
reke
Gr
ad
ca
• za
tim
}em
o s
vra
titi
u p
osl
ast
i~
ar
ni
cu
Ri
m n
a n
ajb
oq
e k
ola
~e
• uv
e~
e }
em
o o
ti}
i n
a k
on
cer
t n
a g
ra
dsk
om
tr
gu.
Ali
, d
ok s
u se
sp
rem
ale
da
kr
en
u n
a k
on
cer
t, p
ala
je j
aka
ki
ša
i
ko
nc
er
t je
otk
aza
n.
JEZI^KE [KOLICE
2.K
oja
re~
treb
a da
sto
ji u
kru
gu?
a) p
utov
awe
b) g
eogr
afij
a
v) r
azgl
edni
ca
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
8
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e i
da i
zved
eš z
akq
učak
.
KR
ST
AR
EW
E
OB
IL
AS
CI
MO
RE S
TR
AN
E Z
EM
QE
JEZ
ER
O
TU
RI
ST
I^
KI
VO
DI
^
PL
AN
IN
A
1.Za
okru
`i
ono
što
je t
a~no
.
a) C
eo p
lan
su i
spun
ile.
b) P
ola
plan
a su
isp
unil
e.
v) J
edan
deo
pla
na n
isu
ispu
nile
.
Umeš
da
izve
deš
zak
quč
ak.
S k
arte
mo
`e
da
se p
ro
~ita
:Za
okr
u`i
DA
ili
NE
Kol
umbo
je d
va p
uta
stig
ao d
o A
mer
ike.
DA
NE
Ves
pu~i
i K
abr
al s
u is
te g
odin
e pl
ovil
i do
Am
erik
e.D
AN
E
Kar
tije
je s
tiga
o do
Kan
ade.
DA
NE
Kol
umbo
je p
lovi
o pr
eko
Atl
ants
kog
okea
na.
DA
NE
91
1.N
a os
novu
tek
sta
odre
di d
a li
je t
vrdw
a ta
~na
ili
neta
~na.
Ako
je t
a~na
,za
okru
`i
T, a
ako
je n
e ta~
na, z
aokr
u`i
N.
Tvrd
wa:
11
JEZI^KE [KOLICE
2.P
odvu
ci s
ubje
kat
u sl
ede}
oj r
e~en
ici:
Zb
og
toga
su
on
i p
o~
eli
da
pr
ek o
ra
men
a n
ose
ogr
ta~
u b
oji
svo
g p
lem
en
a.
3.P
odvu
ci o
bjek
at u
sle
de}
oj r
e~en
ici:
Ško
tla
n|
an
i i
da
na
s n
ose
ta
rta
n.
4.P
reba
ci p
otvr
dne
re~e
nice
u o
dri~
an o
blik
. Va`
no je
da
vodi
š r
a~un
a o
ispr
avno
m p
isaw
u re
~ce
ne
uz g
lago
le.
Svi
Sta
ri
Ško
tla
n|
an
i o
bla
~i
li s
u se
ist
o.
Ško
tla
n|
an
i d
an
as
cen
e i
no
se t
ar
tan
.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š o
dređ
ene
inf
orm
acij
e u
vezi
s w
egov
om
osno
vnom
tem
om.
Umeš
da
odre
diš
slu
žbu
reč
i u
reče
nici
.
Umeš
da
odre
diš
slu
žbu
reč
i u
reče
nici
.
Umeš
da
prim
eniš
pra
vopi
sno
prav
ilo
o pi
saw
u re
čce
ne
uz g
lago
le.
JEZI^KE [KOLICE
2.Š
ta m
o`e
da s
e za
kqu~
i iz
ovo
g te
ksta
?
3.Za
što
je n
aziv
Mr
tvo
mor
eu
prvo
j re~
enic
i ov
og t
eks t
a na
pisa
n ve
liki
m p
o~et
nim
slo
vom
?
a) Z
ato
što
mor
e ne
mo`
e da
bud
e m
rtvo
.
b) Z
ato
što
je t
o im
e ge
ogra
fsk
og p
ojm
a.
v) Z
ato
što
je t
o im
e ve
oma
neob
i~no
.
g) Z
ato
što
je t
o na
slov
tek
sta.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
10
Razu
meš
tek
st, p
ovez
uješ
inf
orm
acij
e u
wem
u i
umeš
da
izve
deš
zak
quč
ak
u ve
zi s
weg
ovom
sad
ržin
om.
Znaš
da
se n
aziv
i ge
ogra
fsk
ih p
ojm
ova
piš
u ve
liki
m s
lovo
m.
Iz
teks
ta m
o`
e d
a se
zak
qu~
i:
Zao
kru`
iD
A i
li N
EO
~eku
je s
e da
}e
Mr
tvo
mor
e je
dnog
dan
a po
tpun
one
stat
i.D
AN
E
O~e
kuje
se
da }
e dr
uga
`iv
a bi
}a
nase
liti
Mr
tvo
mor
e.D
AN
E
Uslo
vi z
a `
ivot
u M
rtv
om m
oru
stal
no s
e po
boq
šav
aju.
DA
NE
^la
novi
nek
ih k
lano
va n
osil
i su
tar
tan
da b
i se
vid
elo
da s
u bo
gati
ji.
TN
Kla
novi
su
nosi
li t
arta
n da
bi
se m
e|us
obno
raz
liko
vali
.T
N
Boj
e i
šar
e na
tar
tanu
im
aju
pose
ban
zna~
aj z
a kl
an.
TN
Kla
novi
nos
e ta
rta
n da
bi
se v
idel
o od
akle
su
doš
li
u Š
kots
ku.
TN
18
MR
TV
O M
OR
EN
a B
lisk
om
ist
oku
na
lazi
se M
rtv
o m
or
e,
veli
ko s
lan
o j
eze
ro
.
Dug
a~
ko j
e 7
6 k
m,
a š
ir
oko
17
km
. N
ije
po
veza
no
sa
dr
ugi
m m
or
im
ai
oke
an
im
a.
Wego
va v
od
a s
e n
e o
bn
avq
a,
ali
sta
lno
isp
ar
ava
. D
ese
tp
uta
je s
lan
ije
od
Sr
ed
oze
mn
og
mo
ra
. Gu
sto
je p
op
ut g
usto
g so
ka
, te
pli
va~
pr
ost
o l
eb
di
u v
od
i –
ne m
o`
e d
a p
oto
ne.
U w
em
u `
ive
sa
mo
dve
vr
ste a
lgi
, ko
je s
u se
pr
ila
god
ile
ovi
m k
ra
jwe n
ep
ovo
qn
im
uslo
vim
a.
Dr
ugi
h `
ivi
h b
i}
a n
em
a.
TA
RT
AN
Ka
da
su
Sta
ri
Ško
tla
n|
an
i n
ase
lili
da
na
šw
u Š
kots
ku,
ob
la~
ili
su
se s
vi i
sto
.M
e|
uti
m,
neke
gr
upe q
udi
(kla
no
vi)
po
~ele
su d
a s
e i
zdva
jaju
po
bo
gats
tvu.
To
je t
reb
alo
na
gla
siti
i o
de}
om
. Z
bo
g to
ga s
u o
ni
po
~eli
da
pr
eko
ra
men
a n
ose
ogr
ta~
u b
oji
svo
g p
lem
en
a,
tako
zva
ni
ta
rta
n.
Ta
kve
ogr
ta~
e [
kotl
an
|a
ni
i d
an
as
no
se i
cen
e.
Pr
ave
se o
d k
ar
ir
an
ih
tk
an
in
a ~
ije
su
bo
je i
ra
spo
red
{a
ra
str
ogo
utvr
|en
i i
ra
zli
kuj
u se
od
kla
na
do
kla
na
.
19
Svi
Sta
ri
Ško
tla
nđ
an
i n
isu
se o
bla
či
li i
sto
.
Ško
tla
nđ
an
i d
an
as
ne c
en
e i
ne n
ose
ta
rta
n.
1.Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
ije
u ve
zi s
weg
ovom
sad
ržin
om.
Na
osno
vu t
ekst
a od
redi
da
li je
tvr
dwa
ta~n
a il
i ne
ta~n
a. A
ko je
ta~
na,
zaok
ru`
i T,
a a
ko je
net
a~na
, zao
kru`
i N
.
Tvrd
wa:
U M
rtv
om m
oru
je b
ogat
`iv
otiw
ski
svet
.T
N
U M
rtv
om m
oru
se l
ako
pliv
a.T
N
Vod
a u
Mr
tvom
mor
u se
sta
lno
obna
vqa.
TN
Mr
tvo
mor
e je
veo
ma
slan
o.T
N
92
21
13
JEZI^KE [KOLICE
3.P
odvu
ci p
redi
kat
u re
~eni
ci.
Mla
di
of
ic
ir
ni
je o
kle
vao
.
4.P
odvu
ci u
re~
enic
i ~e
tiri
re~
i ko
je s
u u
slu`
bi p
rilo
ške
odr
edbe
za
mes
to.
Kr
aq
ic
a j
e u
zim
ala
bi
skvi
te s
jed
no
g sr
eb
rn
og
taw
ir
a.
Umeš
da
izve
deš
zak
quč
ak o
sta
vu l
ika
u te
kstu
.
Umeš
da
odre
diš
slu
žbu
reč
i u
reče
nici
.
Umeš
da
odre
diš
slu
žbu
reč
i u
reče
nici
.
20
JEZI^KE [KOLICE
2.P
odvu
ci d
rugo
m b
ojom
deo
tek
sta
iz k
ojeg
se
vidi
da
je M
erio
n do
bron
amer
noup
ozor
ila
napa
da~a
.
4.Š
ta je
naš
ao n
apad
a~ u
tor
bi k
oju
je o
teo
od M
erio
n?a)
pra
zan
nov~
anik
b) k
esic
u sa
pse
}im
izm
e tom
v) k
onze
rvu
hran
e za
psa
g) p
last
i~an
pi{
toq
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
5.N
aved
i na
jva`
nije
dog
a|aj
e iz
tek
sta
po r
edos
ledu
koj
im s
u op
isan
i.
1.
2.
3.
4.
12
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
pos
tupk
om l
ika.
Umeš
da
odre
di{
red
osle
d do
ga|a
ja i
z te
ksta
.
TO
RB
A S
BL
AG
OM
M
eri
on
Bad i
z B
ri
sto
la u
En
gles
koj v
rati
la s
e s
po
sla k
asn
o u
ve~e
. I
zvel
a je
svo
g p
sa u
šet
wu
po
par
ku k
oji
se
nala
zio
pr
eko
put
a w
ene
zgr
ade.
N
o}
je b
ila
to
pla
, a n
ebo
pun
o z
vezd
a. N
ije
joj s
e `
uri
lo k
u}i
. Izn
enada, o
voj
ped
eset
dvo
godi
šw
oj `
eni
s l
e|a je
pr
iš
ao
mla
|i
~o
vek
i n
ar
edi
o jo
j da m
u da
tor
bu
koju
je d
r`
ala
i n
ov~
an
ik.
Mer
io
n m
u je
rek
la d
a je
iza
šla
da p
ro
šet
ap
sa i
da n
ije
po
nel
a n
ov~
an
ik,
a d
a m
u n
e bi
pr
epo
ru~
ila
da u
zme
tor
bu.
Po
što
je n
ap
ada~
bi
o u
po
ran
, `en
a m
u je
, uz
osm
eh, d
ala
to
rbu.
Nap
ada~
ju je
uze
o i
otr
~ao
u m
rak.
Kad je
otv
or
io
to
rbu,
nep
ri
jatn
o s
e i
znen
adi
o.
U V
eli
koj B
ri
tan
iji
, nai
me,
po
sto
ji p
ro
pi
s da v
lasn
ic
i m
or
aju
da p
oku
pe
on
o š
tow
iho
vi q
ubi
mc
i o
stave
za s
obo
m u
par
ku i
li n
a u
lic
i.
Umeš
da
obja
sniš
svo
j sta
v u
vezi
s t
emom
tek
sta.
2.D
a li
se
ofic
iru
dopa
o ke
ks?
DA
ili
NE
Pod
vuci
deo
tek
s ta
iz k
ojeg
se
to v
idi.
1.K
oje
su k
qu~
ne
re~
i(n
ajva
`ni
je r
e~i)
u o
vom
tek
stu?
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
og n
iza
re~i
.
a) p
alat
a, b
iskv
iti,
ve~
era,
of
icir
, psi
b) k
raq
ica,
of
icir
, ve~
era,
kek
s, p
se}
a hr
ana
v) k
raq
ica,
kek
s, s
rebr
ni t
awir
, pse
}a
hran
a
Umeš
da
pron
ađeš
naj
važ
nije
reč
i za
dog
ađaj
koj
i je
opi
san
u pr
iči.
Mer
io
n B
ad
je i
zvela
psa
u š
etw
u.P
ri
ša
o j
oj
je n
ap
ad
ač
i t
ra
ži
o n
ova
c.
Mer
io
n m
u je
uz
osm
eh
da
la t
or
bu.
Na
pa
da
č j
e u
to
rb
i n
aš
ao
pse
ći
izm
et.
Ovd
e n
ema t
ačn
og
i n
etačn
og
od
govo
ra. S
veje
dn
o je
da l
i s
i z
ao
kruž
io
/
zao
kru`
ila
DA
ili
NE
. Važ
no
je
da u
meš
da o
bja
sni
š r
azl
oge
za s
voju
od
luku
.
(Več
er
a m
u se
svi
dela
),
ali
je k
eks
bi
o v
eo
ma
neuk
usa
n.
1.P
odvu
ci je
dnom
boj
om d
eo t
ekst
a u
koje
m je
opi
sana
pri
roda
.
Razl
ikuj
e{ o
pisi
vaw
e od
pri
pove
daw
a.
6.D
a li
mis
liš
da
je o
vaj b
rita
nski
pro
pis
doba
r?D
A
NE
Obj
asni
zaš
to t
ako
mis
liš
.
3.Za
što
je M
erio
n uz
osm
eh d
ala
napa
da~u
tor
bu?
Umeš
da
obja
sniš
pon
ašaw
e li
ka i
z te
ksta
.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
koja
nij
e di
rekt
no d
ata.
Za
to š
to j
e z
na
la š
ta s
e u
wo
j n
ala
zi.
Ili
:Z
ato
što
je z
na
la d
a s
e u
wo
j n
ala
zi p
seć
i i
zmet.
(O
dgo
vor
je t
ač
an
i a
ko
je n
ap
isa
na
dr
uga
reč
za
re~
izm
et.
)
KR
AQ
I^
IN
UK
US
Z
a v
rem
e z
van
i~
ne v
e~
er
e u
kr
aq
evs
koj
Ba
ki
nge
msk
oj
pa
lati
uL
on
do
nu
jed
an
mla
di
of
ic
ir
, ko
ji j
e i
ma
o t
u ~
ast
da
ve~
er
a u
dr
uštv
uE
liza
bet
e D
rug
e,
pr
im
eti
o j
e k
ako
kr
aq
ic
a s
vaki
~a
s uz
im
a b
isk
vite
sje
dn
og
sreb
rn
og
taw
ir
a.
Vi
devš
i š
ta ~
in
i k
ra
qi
ca
, o
fi
ci
r n
ije
okle
vao
da
se p
osl
u`i
. V
e~
er
a m
u se
svi
dela
, a
li j
e k
eks
bi
o v
eo
ma
neuk
usa
n.
Me|
uti
m,
of
ic
ir
je p
om
isl
io
da
ne b
i b
ilo
u r
ed
u d
a s
e o
nb
uni
ako
je t
o k
ra
qi
ci
ukus
no
. Tek k
asn
ije
je s
hva
tio
da
je k
ra
qi
ca
bi
skvi
te d
ava
la s
voji
m p
sim
a,
koji
su
se v
rzm
ali
isp
od
sto
la,
po
kr
aj
wen
ih
no
gu.
Ra
zum
e s
e,
bi
la j
e t
op
se}
a h
ra
na
.
93
22
1.I
z ko
je n
ovin
ske
rubr
ike
su u
zete
ove
ves
ti?
a) N
aj!
Naj
!
b) ^
uda
iz `
ivot
iwsk
og s
veta
v) V
erov
ali
ili
ne!
g) R
ekor
di
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Pro
~ita
j sle
de}
e ve
sti
iz je
dnih
nov
ina:
JEZI^KE [KOLICE
2.N
apiš
i sl
ovim
a:
7.
10.
85
1987
.
14
Umeš
da
upor
ediš
nek
olik
o te
ksto
va i
da
izve
deš
zak
quč
ak o
wih
ovoj
za
jedn
ičko
j tem
i.
Pro
~ita
j još
jedn
u ne
obi~
nu v
est.
Na
fest
iva
lu k
oji
je o
rga
ni
zova
n d
a b
i s
e p
om
ogl
o d
ivq
im
`i
voti
wa
ma
Pi
ter
L.
iz
Ju`
ne A
fr
ike
svi
ra
o j
e h
ar
mo
ni
ku
85
sati
, o
d 7
. d
o 1
0.
jula
19
87
. go
di
ne.
Ma
~ka
Da
sti
, ko
ja j
e `
ive
la
u Teks
asu
, d
on
ela
je n
a s
vet
toko
m s
vog
plo
dn
og
`i
vota
42
0 m
a~
i}
a.
Am
er
i~
ka
pr
uga
sta
veve
ri
ca
mo
`e d
a j
ed
e v
eo
ma
otr
ovn
ep
e~
urke
, zv
an
e„s
mr
tni
peh
ar
i”,
bez
ika
kvi
h p
osl
ed
ic
a.
Za
po
slen
i u
bi
ro
u za
izg
ubq
en
e s
tva
ri
u
Pa
ri
zu j
ed
no
g ju
tra
ni
su m
ogl
i d
a u
|u
u
ka
nc
ela
ri
ju j
er
su
izg
ubi
li k
qu~
!
Umeš
da
prim
eniš
pra
vopi
sno
prav
ilo
o pi
saw
u os
novn
ih i
red
nih
broj
eva
reči
ma.
sed
mi
dese
ti
osa
md
ese
t (i
) p
et
hi
qa
du
deve
tsto
osa
md
ese
t (i
) se
dm
a
24
1.Zb
og ~
ega
su d
va t
igri
}a
bila
odv
ojen
a od
maj
ke?
a) Z
ato
što
je b
ilo
mno
go t
igri
}a.
b) Z
ato
što
tig
rica
nij
e im
ala
mle
ka.
v) Z
ato
što
je t
igri
ca u
ginu
la.
g) Z
ato
što
u z
oo-v
rtu
nije
bil
o to
plo.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
JEZI^KE [KOLICE
2.P
odvu
ci d
eo t
ekst
a iz
kog
se
vidi
da
je k
eruš
a R
ea b
ila
plem
enit
a.
3.P
odvu
ci u
maw
enic
u:
4.P
rona
|i u
tek
stu
dva
opis
na i
dva
pri
svoj
na p
ride
va i
une
si i
h u
tabe
lu.
15
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š o
dređ
enu
inf
orm
acij
u.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š r
ečen
icu
koja
otk
riva
oso
binu
lik
a na
osn
ovu
weg
ovog
pona
šaw
a.
Pre
pozn
aješ
u t
ekst
u re
či k
oje
ozna
čava
ju n
ešto
um
awen
o.
Pre
pozn
aješ
vrs
te p
ride
va.
op
isn
i p
ri
dev
pr
isv
ojn
i p
ri
dev
veli
ke
ben
gals
ka
sta
ri
jib
eo
gra
dsk
a
KE
RU
ŠA
RE
AU
zo
o-v
rtu
u B
eo
gra
du
ben
gals
ka
ti
gri
ca
Ci
ca
je u
o~
i n
ove
2
00
2.
god
in
e d
on
ela
na
sve
t tr
i m
lad
un~
eta
, o
d k
oji
h s
u d
va o
sta
lau
`i
votu
. Z
bo
g ve
like
hla
dn
o}
e t
igr
i}
i s
u o
dvo
jen
i o
d m
ajk
e.
Br
igu
o w
im
a p
reuz
ela
je k
er
uša
Rea
, ko
ja p
ri
pa
da
jed
no
j b
eo
gra
dsk
oj
po
ro
di
ci
. K
er
uša
je i
sto
vrem
en
o b
ri
nul
a i
o s
voji
h s
ed
mo
ro
ku~
i}
a,
koji
su
~et
rn
aest
da
na
bi
li s
tar
iji
od
ti
gri
}a
. K
er
uša
Rea
~uv
ala
je t
igr
i}
e k
ao
svo
je k
u~i
}e.
mla
dun
~e,
tigr
ić
i,
ku~
i}
i,
ker
u{a
Ker
uša
Rea
~uv
ala
je t
igr
ić
e k
ao
svo
je k
uči
će.
Ili
: B
ri
gu o
wi
ma
pr
euz
ela
je k
er
uša
Rea
,
Jed
na
vr
sta
mo
rsk
og
tor
ba
ra
im
a o
~i
na
rep
u.
Jed
no
j go
spo
|i
i
z P
ar
iza
sp
ao
je
pr
sten
do
k je
pr
ala
sud
ove
. N
aš
la g
a j
en
eko
liko
da
na
kasn
ije
u r
ib
i k
oju
je
kup
ila
na
pi
jac
i!
94
25
15
JEZI^KE [KOLICE
5. 6.P
odvu
ci s
ve r
e~i
koje
im
aju
slu`
bu s
ubje
kta
u re
~eni
ci.
7. 8.Tr
i m
lad
un~e
tasu
u r
e~en
ici:
a) o
bjek
at
b) a
trib
ut
v) p
redi
kat
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
9.N
apiš
i pi
taw
a za
odg
ovor
e ko
ji s
u da
ti.
Razl
ikuj
eš o
snov
ne i
red
ne b
roje
ve.
Umeš
da
odre
diš
slu
žbu
reč
i u
reče
nici
; zna
š d
a su
bjek
at m
ože
da s
e sa
stoj
i od
viš
e re
či.
Znaš
naz
ive
za r
azli
čite
slu
žbe
reč
i u
reče
nici
.
Znaš
naz
ive
za r
azli
čite
slu
žbe
reč
i u
reče
nici
.
Umeš
da
sast
aviš
jasn
o i
logi
čno
pita
we
na o
snov
u od
govo
ra.
Pro
~ita
j još
jedn
om p
rvu
re~e
nicu
iz
teks
ta, a
zat
im r
eši
zada
tke
pod
broj
evim
a 5,
6, 7
i 8
.
U z
oo
-vr
tu u
Beo
gra
du
ben
gals
ka
ti
gri
ca
Ci
ca
je u
o~
i n
ove
20
02
.go
di
ne d
on
ela
na
sve
t tr
i m
lad
un~
eta
.
Pre
piš
i os
novn
i i
redn
i br
oj i
z ov
e re
~eni
ce.
• os
novn
i br
oj
• re
dni
broj
U k
ojoj
su
slu`
bi z
aokr
u`en
e re
~i u
re~
enic
i?
a) p
redi
kat
b) a
trib
ut
v) p
rilo
ška
odr
edba
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
tri
20
02
.
pi
taw
ao
dgo
vor
i
Kol
iko
ku~i
}a
ima
ker
uša
Rea
?S
edm
oro.
Ka
da
je t
igr
ic
a d
on
ela
na
sve
t m
lad
unc
e?
Uo~i
nov
e 20
02. g
odin
e.
Zaš
to t
igr
ić
i n
isu
mo
gli
da o
stan
u u
zoo
-vr
tu?
Zbog
hla
dno}
e.
Kako
se
zvala
ker
uša k
oja
je p
ri
hvati
la t
igr
ić
e?R
ea.
Ka
ko s
e ke
ruš
a p
on
aš
ala
pr
ema
ti
gri
ći
ma
?K
ao m
ajka
.
1.P
ove`
i pi
taw
e sa
odg
ovor
ima
koji
se
nala
ze u
ogl
asu.
NE
ZG
OD
A
Sva
ki m
in
ut m
oga
o je
da b
ude
koban
. Zn
ali
su
to u
obals
koj s
tra`
i ~
im
su
do
bi
li p
ozi
vza
po
mo
}. G
lise
ri
ma s
u o
dm
ah
kren
uli
ka m
estu
nes
re}
e. T
emp
eratu
ra m
or
a b
ila
je s
am
on
eko
liko
ste
pen
i i
znad
nul
e, a
u t
ako
hla
dn
oj v
od
i t
eško
da n
eko
mo
`e
dug
o d
a i
zdr
`i
.I
pak,
sve
se
sre}
no
zavr
ši
lo. P
osl
e ~e
trd
eset
mi
nut
a p
ro
ved
eni
h u
hlad
ni
m v
od
am
aS
ever
no
g m
or
a s
pasi
oc
i s
u je
dva
usp
eli
da u
bac
e u
~am
ac
izb
ezum
qen
og
Pi
pa. A
on
je
u zn
ak
zahva
lno
sti
po
~eo
da
ih l
i`
e i
da
ma
še
rep
om
.
JEZI^KE [KOLICE
2.[
ta je
Pip
?
3.P
odvu
ci d
eo t
ekst
a iz
koj
eg s
i sh
vati
o/sh
vati
la k
o je
Pip
.
16
Umeš
u o
glas
u da
pro
nađe
š o
dgov
ore
na p
osta
vqen
a pi
taw
a.
Umeš
da
zakq
učiš
{ta
je l
ik u
tek
stu
na o
snov
u w
egov
og p
onaš
awa.
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e iz
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak.
Umeš
da
odre
diš
red
osle
d do
gađa
ja n
a os
novu
koj
ih je
nap
isan
ova
j tek
st.
Šta
se
ogla
šav
a?K
ako
se n
aziv
aam
bula
nta?
Koj
a je
adr
esa
ambu
lant
e?K
oji
je b
roj t
elef
ona
ambu
lant
e?
VE
TE
RIN
AR
SK
A A
MB
UL
AN
TA
ULI
CA
KES
TEN
OV
A 2
1; B
EOG
RA
D06
3/88
0841
2
VET
PLU
S
4.Up
iši
u kr
u`i}
e br
ojev
e od
1do
6on
im r
edos
ledo
m k
ojim
su
se d
oga|
aji
desi
li u
stv
arno
sti.
pozi
v za
pom
o}
Pip
u š
etw
i
Pip
se
zahv
aquj
e
spas
avaw
e P
ipa
obal
ska
stra
`a
kre}
e
Pip
je u
pao
u vo
du
26
3 1 6
5
4
2
pa
s/kuč
e
95
27
17
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
što
su
mor
ske
sase
dug
ove~
ne?
3.U
kom
pas
usu
je o
pisa
no k
ako
se s
asa
pona
ša
u sl
u~aj
u op
asno
sti?
4.P
ro~i
taj s
lede
}i
teks
t, a
zat
im o
dgov
ori
na p
itaw
e iz
nas
lova
tek
sta.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š o
dgov
or n
a po
stav
qen
o pi
taw
e.
Umeš
da
kori
stiš
del
ove
teks
ta k
ao š
to s
u pa
susi
.
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e u
teks
tu i
da
izve
deš
zak
quč
ak o
nek
oj p
ojav
i.
MO
RS
KA
SA
SA
Mo
rsk
a s
asa
ob
liko
m p
od
se}
a n
a v
re}
u. W
en
usn
i o
tvo
r o
ivi
~en
je m
no
štv
om
pi
pa
ka
.K
ad
a n
eka
`i
voti
wa
do
di
rn
e p
ip
ke m
or
ske s
ase
,u
telo
jo
j b
iva
ub
ri
zga
n o
tro
v ko
ji j
e p
ar
ali
še.T
ako
pa
ra
lisa
nu
`i
voti
wu
pi
pc
im
a u
ba
ci
seb
i u
ust
a.
Sa
se g
uta
ju s
ve š
to n
ai
|e,
~a
ki
ple
n m
no
go k
rup
ni
ji o
d w
ih
sa
mi
h.
Ova
`i
voti
wa
cve
t m
o`
e d
ugo
da
`i
vi b
ez
hr
an
e.
Mo
`d
a b
aš
d
ije
te d
op
ri
no
se w
en
oj
dug
ove
~n
ost
i.
Za
pa
`en
o j
e d
a s
u n
eke
mo
rsk
esa
se `
ive
le d
u`e o
d j
ed
no
g ve
ka
. U
slu
~a
ju o
pa
sno
sti
ili
ka
d s
e n
a|
e v
an
vo
de,
sasa
uvl
a~
i p
ip
ke i
skup
qa
se –
po
sta
je m
ale
na
lo
pti
ca
na
ko
joj
se v
id
i s
am
ous
ni
otv
or
.
1.P
odvu
ci d
eo t
ekst
a na
osn
ovu
koje
g m
o`e
da s
e na
crta
mor
ska
sasa
.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š r
ečen
icu
kojo
m s
e op
isuj
e iz
gled
lik
a.
OT
KU
D K
OM
AR
CI
U S
OK
U?
Vo
da
u T
an
zan
iji
pun
a j
e l
ar
vi i
z ko
jih
se l
egu
ko
ma
rc
i.
Zb
og
toga
se n
ika
ko n
e p
rep
or
u~uj
e d
a s
e o
d w
e p
ra
vi l
ed
.L
ar
ve k
om
ar
ac
a o
tpo
rn
e s
u n
a s
mr
zava
we.
Ip
ak,
u Ta
nza
ni
jise
uz
pi
}e s
lu`
e k
oc
ke l
ed
a.
Za
to š
to s
u u
sok s
tavq
en
e k
oc
ki
ce l
ed
a,
a u
led
u
su s
ač
uva
ne l
ar
ve k
om
ar
ac
a.
Za
to š
to d
ugo
mo
gu d
a ž
ive
bez
hr
an
e.
Ili
: Ne m
or
aju
~est
o d
a j
ed
u.
28
JEZI^KE [KOLICE
2.N
apiš
i dv
e os
obin
e zm
ije
@ut
ke.
3.Za
što
je p
ripo
veda
~ zm
iju
nazv
ao @
utka
?
a) Z
ato
št o
je i
mal
a `
ute
o~i.
b) Z
ato
što
je i
mal
a `
ute
pege
.
v) Z
ato
što
je i
mal
a `
ute
uši.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
4.Š
ta s
azna
jem
o iz
ovo
g te
ksta
? A
ko je
tvr
dwa
ta~n
a, z
aokr
u`i
DA
, a
ako
nije
, zao
kru`
i N
E.
18
Razu
meš
tek
st i
um
eš d
a po
vež
eš o
sobi
ne s
a im
enom
lik
a.
Razu
meš
tek
st i
pon
ašaw
e de
čaka
u w
emu.
Iz
teks
ta s
azn
ajem
o:
Zao
kru`
iD
A i
li N
E
Pr
ipov
eda~
pr
epoz
naje
vr
ste
zmij
a.D
AN
E
Pr
ipov
eda~
u`
iva
u le
poti
zm
ije.
DA
NE
Pr
ipov
eda~
se
boji
zm
ije.
DA
NE
1.O
dakl
e je
pre
uzet
ova
j tek
st?
a) i
z zb
irke
baj
ki
b) i
z zb
irk e
pri
~a
v) i
z zb
irke
bas
ni
g) i
z en
cikl
oped
ije
gmiz
avac
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
uza
na
, vi
žq
ast
a p
rele
pa
, vo
den
aU
dr
ugo
m.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
o li
ku.
Umeš
da
odre
diš
vrs
tu t
ekst
a.
PR
I^
A O
@U
TK
I(o
dlo
mc
i)
To n
isa
m o
~eki
vao
od
uza
ne,
vi
`q
ast
e, p
rel
epe
vod
ene
zmi
je. D
a, @
utka
je b
elo
uška
, vo
den
a z
mi
ja. @
utka
je `
uto
uška
. Im
a n
a g
lavi
dve
`ut
e p
ege.
Dva
`ut
a u
ven
cet
a. N
ar
avn
o, a
ko s
e te
dve
peg
e m
ogu
tako
nazv
ati
. Ja s
am
jep
o `
uti
m p
egam
a p
rep
ozn
ava
o. I
dao
joj i
me
@ut
ka.
..............................................................................................................................................
Upo
znao
sam
je n
a p
oto
ku. U
stv
ar
i, i
znen
ad
io
sam
je i
pr
estr
avi
o.
Ni
je m
ogl
a d
a p
obeg
ne.
Isp
re~
io
sam
se
izm
e|u
we
i b
rze
vo
de.
Iza
we
obala
. Ni
je m
ogl
a d
a s
e p
ovu
~e. I
spr
ed w
e –
~o
vek.
Sa š
tap
om
u r
uci
...............................................................................................................................................
Ni
šta
ti
ne}
u, a
ma b
aš
ni
šta
, ne
bo
j se,
ka`
em. I
šta
po
m je
go
lic
am
.P
ro
šet
a š
tap
od
gla
ve d
o r
epa. A
li p
a`
qi
vo, p
ola
ko, d
a je
ne
po
vred
i.
Ni
ti u
vred
i. K
o z
na š
ta z
mi
ja m
o`
e d
a p
om
isl
i?
Tako
sm
o s
e up
ozn
ali
.
96
30
1.[
ta je
Kra
tkov
e~na
?
KR
AT
KO
VE
^N
IN
O Š
KO
LO
VA
WE
Ma
da
je i
ma
la d
a `
ivi
sa
mo
nep
un d
an
, K
ra
tko
ve~
na
je m
or
ala
d
a z
avr
ši
ma
lu l
ep
tir
sku
ško
lu,
koja
ni
je s
mela
tr
aja
ti d
u`e o
dsa
t i
po
. Up
ra
vite
q t
e š
kole
, kuk
ac
Ra
~un
xi
ja,
od
ab
ra
o j
oj
jep
red
met
e,
a z
a u
~i
on
ic
u o
dr
ed
io
ko
lib
ic
u u
sple
tu i
vaw
ske t
ra
ve.
Kr
atk
ove
~n
a s
e m
no
go b
oja
la š
kole
, a
li u
~i
teq
ic
a p
ri
ro
de,
guse
ni
ca
u h
aq
in
i s
a |
in
|uv
am
a,
bi
la j
e i
skus
na
i b
rzo
je
osl
ob
od
ila
Kr
atk
ove
~n
u. U
ma
juš
ni
m b
ajk
am
a p
red
ava
la j
oj
je
o p
~ela
ma
, vo
den
om
cve
}u,
`a
pc
im
a k
oji
izr
ast
aju
iz
pun
ogl
ava
ca
i
o `
ivo
tu l
ep
tir
ic
a k
oji
ma
je
i s
am
a K
ra
tko
ve~
na
pr
ip
ad
ala
, a
on
a j
e t
ra
`i
la d
a j
oj
pr
i~
a j
oš
. Ta
ma
n š
to j
e u
~i
teq
ic
ai
zgo
vor
ila
: „O
d p
am
tive
ka
pa
do
kr
aja
, sv
e j
e t
ako
bi
lo i
ta
ko
}e b
iti
”, R
a~
unx
ija
je o
bja
vio
da
je ~
as
pr
oš
ao
i K
ra
tko
ve~
no
jo
dr
ed
io
sa
mo
mi
nut
od
mo
ra
, a
za
wu
je t
o b
ilo
ka
o k
ad
dec
a i
ma
juc
eo
ra
spus
t.
Od
mo
r j
e p
reki
nuo
sm
eš
ni
u~
ite
q f
izi
ke,
koji
jo
j je
po
mo
}u
ka
pq
ic
e r
ose
ob
jaš
wa
vao
pr
ela
ma
we s
vetl
ost
i u
vo
di
. Up
ra
vite
qza
tim
ozn
a~
i d
a p
o~
iw
e ~
as
muz
ike
, i
to
bez
od
mo
ra
.O
rke
sta
r u
~i
teq
a –
zr
ika
vac
, p
op
ac
, ko
ma
ra
c,
`a
ba
ga
tali
nka
– u
~i
o j
e K
ra
tko
ve~
nu
teo
ri
ji m
uzi
ke i
pr
ir
ed
io
jo
j n
eko
liko
kon
cer
ata
da
jo
j o
mi
le m
uzi
ku.
Ia
ko n
ai
zgle
d s
tro
g, R
a~
unx
ija
je s
ma
tra
o d
a j
e w
ego
voj
u~en
ic
id
ovo
qn
o d
a i
z m
ate
ma
tike
na
u~i
da
izb
ro
ji k
ri
lca
na
ra
men
im
a,
o~
i u
gla
vi i
kr
uni
ce n
a c
veto
vim
a.
Ka
da
ju
je p
ita
o k
oli
ko i
ma
da
na
u g
od
in
i,
a o
na
od
govo
ri
la:
„Jed
an
”, u
~i
teq
je t
o t
u`n
oo
do
br
io
, m
isl
e}
i d
a n
e t
reb
a d
a m
or
i m
oza
k p
am
te}
i o
ne k
oje
ni
ka
da
ne}
e u
gled
ati
.N
a k
ra
ju š
kolo
vaw
a K
ra
tko
ve~
na
je u
|a
~ko
j kw
i`
ic
i,
tab
lic
io
d l
isk
una
, d
ob
ila
iz
svi
h p
red
met
a n
e p
ro
sto
5,
nego
55
5.
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
što
se
ona
tako
zov
e?
3.K
olik
o je
naj
du`
e sm
elo
da t
raje
Kra
tkov
e~ni
no š
kolo
vaw
e?
a) s
at i
po
b) d
va s
ata
v) d
va i
po
sata
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
19
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
lik
om.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
lik
om.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
lik
om.
Za
to š
to ž
ivi
sa
mo
jed
an
da
n.
Lep
tir
ic
a/l
ik u
delu
.
5.
18
JEZI^KE [KOLICE
6.Um
esto
re~
i pr
estr
avio
napi
{i
drug
u re
~, a
da
se s
mis
ao r
e~en
ice
ne p
rom
eni.
Izn
en
ad
io
sa
m j
e i
pr
es t
ra
vio
.
7.P
opun
i pr
azna
poq
a u
tabe
li.
8.P
repi
ši
iz t
ekst
a je
dan
opis
ni p
ride
v:
9.O
d ko
jih
su r
e~i
nast
ale
re~i
:
belo
uška
`ut
ouš
ka
10.
Nap
iši
re~i
koj
e oz
na~a
vaju
neš
to u
maw
eno.
uvo
uven
ce
de~a
k
zmij
a
pega
11.
Zaš
to je
re~
@ut
kana
pisa
na v
elik
im p
o~et
nim
slo
vom
, a r
e~ `
utou
ška
mal
im p
o~et
nim
slo
vom
?
Umeš
da
odre
di{
na~
in n
a ko
ji p
ripo
veda
~ is
kazu
je s
voja
ose
}aw
a.
Zna{
re~
i is
tog/
sli~
nog
zna~
ewa.
Umeš
da
preb
aci{
re~
enic
u iz
jedn
og g
lago
lsko
g vr
emen
a u
drug
o.
Razl
ikuj
eš v
rste
pri
deva
.
Ume{
da
zakq
u~i{
kak
o se
gra
de r
e~i.
Umeš
da
grad
iš u
maw
enic
e.
Poz
naje
š p
ravi
lo o
pis
awu
veli
kog
slov
a.
sad
ašw
e vr
eme
pr
oš
lo v
rem
ebu
du}
e vr
eme
@ut
ka i
ma
pege
.Ž
utka
je i
ma
la p
ege
. Ž
utka
će
im
ati
peg
e.
To
ne
oček
ujem
od
we
To n
isam
o~e
kiva
o od
we.
To
neć
u o
čeki
vati
od w
e.
Ja j
oj
da
jem
im
e.
Ja s
am
jo
j d
ao
im
e.
Ja }
u jo
j dat
i im
e.
29
Na
koji
na~
in p
ripo
veda
~ po
kazu
je d
a je
u`
ivao
gle
daju
}i
@ut
ku?
a) o
pisi
vaw
em w
enog
izg
leda
b) t
ako
što
pri
pove
da o
tom
e ka
ko ju
je u
plaš
io
v) t
ako
što
pri
pove
da o
vrs
tam
a zm
ija
g) o
pisi
vaw
em s
voji
h os
e}aw
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Za
to š
to j
e r
eč
Žut
ka
im
e z
mi
je,
a r
eč
žut
ouš
ka
vr
sta
zm
ije
.
deč
ki
ć i
lid
eč
ač
ić
zmi
jic
a
pegi
ca
bele
ž
ute
uši
uza
na
...
uši
Na
pr
im
er
: up
la{
io
.
32
1.K
oja
je s
vrha
ovo
g te
ksta
?
a) d
a te
zab
avi
i po
u~i
b) d
a za
{ti
ti p
rava
`iv
otiw
a
v) d
a te
upo
zori
na
uvre
dqiv
o po
na{
awe
qud
i
g) d
a te
upo
zna
sa i
ndij
ansk
im i
men
ima
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
r
JEZI^KE [KOLICE
2.D
aj n
aslo
v ov
om t
ekst
u.
3.D
a si
ti
posl
anik
, kak
o bi
gla
sao/
glas
ala?
Zao
kru`
i od
govo
r.
20
Razu
meš
tek
st, u
meš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e iz
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak.
Razu
meš
tek
st i
um
eš d
a iz
aber
eš n
aslo
v ko
ji o
dgov
ara
weg
ovoj
sad
ržin
i.
Umeš
da
obja
sniš
šta
mis
liš
o n
ekom
dog
ađaj
u.
Jed
an
po
sla
ni
k u
br
azi
lsko
m p
ar
lam
en
tu p
red
lo`
io
je d
a s
ed
on
ese
za
kon
ko
jim
se z
ab
ra
wuj
e d
ava
we ~
est
ih
br
azi
lski
h i
men
aku}
ni
m q
ubi
mc
im
a.
On
tvr
di
da
je q
udi
ma
nep
ri
jatn
o k
ad
sa
zna
jud
a s
e n
eki
pa
s i
li m
a~
ka
zo
ve i
sto
ka
o o
ni
.
Da
li
ste
za
to
da
se z
ab
ra
ni
da
vaw
e
qud
ski
h i
men
a `
ivo
tiw
am
a?
ZA
P
RO
TIV
Nap
iši
zaš
to b
i ta
ko g
lasa
o/gl
asal
a.
Ovd
e n
em
a t
ač
no
g i
neta
čn
og
od
govo
ra
. V
až
no
je d
a o
bja
sni
š
svo
j st
av.
Na
prim
er: Z
A –
Ka
d `
ivo
tiw
am
a d
aje
mo
im
en
a q
udi
,
zna
~i
da
ih
vo
lim
o.
PR
OT
IV
– Z
ato
{to
ti
me v
re|
am
o q
ude.
Na
prim
er: I
men
a ž
ivo
tiw
a i
qud
i
Ili
:R
asp
ra
va u
br
azi
lsko
m p
ar
lam
en
tu
Ili
: Pr
ed
log
jed
no
g p
osl
an
ika
Sa
vetu
in
di
jan
ski
h p
lem
en
a
Ob
ra
}a
m v
am
se i
ma
ju}
i n
a u
mu
dvo
jic
u va
ši
h i
sta
kn
uti
h ~
lan
ova
,L
udo
g K
ow
ai
Bi
ka
Ko
ji S
ed
i.
Ia
ko n
isa
m n
i s
lava
n p
ogl
avi
ca
, n
i o
bi
~a
np
ogl
avi
ca
, n
iti
sa
m u
op
šte
In
di
jan
ac
, p
ovr
em
en
o m
e n
azi
vaju
ko
wem
,i
li l
udi
m,
ili
vo
lom
. Ta
j n
a~
in
ob
ra
}a
wa
ko
ri
ste š
ir
oki
slo
jevi
gr
a|
an
a,
od
pr
ija
teq
a i
~la
no
va u
`e p
or
od
ic
e p
ad
o s
asv
im
nep
ozn
ati
h q
udi
. O
ni
se n
e z
aus
tavq
aju
na
sto
ci
,n
ego
pr
ib
ega
vaju
i d
rug
im
`i
voti
wa
ma
, n
pr
. so
mu,
ma
jmun
ui
sli
~n
o..
. K
ad
ve}
im
am
to
liko
im
en
a k
oja
delu
jua
uten
ti~
no
po
gla
vi~
ki
, b
ilo
bi
šte
ta d
a i
h n
e i
sko
ri
sti
m.
Uko
liko
va
še p
lem
e n
em
a p
ogl
avi
cu,
mo
`et
e m
e z
bo
g i
men
ako
jim
a m
e n
azi
vaju
sm
atr
ati
In
di
jan
cem
.S
po
što
vaw
em
, u~
en
ik V
. S
t.
97
4.K
oje
pred
met
e je
u~i
la K
ratk
ove~
na?
5.
31
19
JEZI^KE [KOLICE
6.P
ove`
i li
kove
i w
ihov
a za
nim
awa.
Jed
an l
ik je
suv
i{an
.
7.K
akvi
su
liko
vi u
ovo
m t
ekst
u?U~
iteq
ica
prir
ode
je
U ~it
eq f
izik
e je
Up
ravi
teq
je
9.Š
ta z
na~i
izr
az: O
d p
amti
veka
je t
ako
bilo
?
a) J
edno
m d
avno
je t
ako
bilo
.
b) O
duve
k je
tak
o bi
lo.
v) P
amti
m k
ako
je t
o bi
lo.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
10.
Pod
vuci
u d
rugo
m p
asus
u de
o te
ksta
u k
ojem
pos
toji
por
e|ew
e.
Razu
meš
zna
čew
e iz
raza
koj
i se
čes
to k
oris
ti.
Pre
pozn
aješ
sti
lsku
fig
uru
– po
ređe
we.
kuka
cp~
ela
lept
iric
ako
mar
acgu
seni
ca
u~en
ica
u~it
eq m
uzik
eup
ravi
teq
u~it
eqic
a pr
irod
e
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
lik
om.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
na|e
{ i
nfor
mac
ije
o li
kovi
ma.
isk
usn
a.
smeš
an
.
(na
izg
led
) st
ro
g.
Ka
da
ju
je p
ita
o
ko
liko
im
a d
an
a
u go
di
ni
, a
on
a
od
govo
ri
la:
,,Je
da
n“,
uči
teq
je t
o t
užn
o
od
ob
ri
o,
mi
sleć
i
da
ne t
reb
a d
a m
or
i
mo
zak p
am
teć
i o
ne k
oje
ni
ka
da
neć
e u
gled
ati
.
...
a z
a w
u je
to
bi
lo k
ao
ka
d d
ec
a i
ma
ju c
eo
ra
spus
t.
Umeš
da
pron
ađeš
inf
orm
acij
e o
osob
inam
a li
kova
iz
teks
ta.
8.D
a li
je R
a~un
xija
im
ao r
azum
evaw
a za
Kra
tkov
e~nu
?
DA
ili
NE
Pod
vuci
deo
tek
s ta
iz k
ojeg
se
to v
idi.
Razu
meš
pon
ašaw
e li
ka i
nal
aziš
deo
tek
sta
u ko
jem
se
o to
me
govo
ri.
Šta
je b
ila
Kra
tkov
e~ni
na u
~ion
ica?
a) o
raho
va q
uska
b) s
edef
na š
koq
kav)
kol
ibic
a od
tra
veg)
kol
ibic
a od
cve
}a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Pr
ir
od
u (p
ozn
ava
we p
ri
ro
de i
dr
uštv
a
ili
sve
t o
ko
na
s),
ma
tem
ati
ku,
fi
ziku,
muz
iku.
98
21
JEZI^KE [KOLICE
5.P
rona
|i u
nas
lovu
pri
~e t
ri i
men
ice
i za
okru
`i
ih.
6.P
repi
ši
iz t
ekst
a je
dnu
zapo
vedn
u re
~eni
cu.
7.Za
što
je m
agar
ac i
skol
a~i
oo~
i?
a) U
mor
io s
e.
b) R
astu
`io
se.
v) U
plaš
io s
e.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
8.Š
ta z
na~i
re~
uzm
ic
ati
?
a) o
duš
evq
eno
i}i
napr
ed
b) u
plaš
eno
i}i
napr
ed
v) u
plaš
eno
i}i
unaz
ad
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Razu
meš
pri
ču i
um
eš d
a po
vež
eš t
ekst
i s
liku
u v
ezi
s w
im.
Zna{
vrs
te r
eči.
Pre
pozn
aješ
reč
enic
e po
zna
~ew
u.
Razu
meš
zna
čew
e re
či u
tek
stu.
34
1.A
ko je
tvr
dwa
u ve
zi s
pri
~om
o M
aši
ta~n
a, z
aokr
u`i
T, a
ako
je n
eta~
na,
zaok
ru`
i N
.
Tvrd
wa:
KA
KO
JE
MA
ŠA
NA
TE
RA
LA
MA
GA
RC
A
DA
JE
OD
VE
ZE
U G
RA
DGl
e,
ma
gar
ac
vu~
e d
voko
lic
e!
U d
voko
lic
am
a s
e v
ozi
Ma
ša
. S
unc
e s
ija
. N
a g
ra
na
ma
ra
stu
jab
uke.
Od
jed
no
m m
aga
ra
c s
tad
e.
Ma
ša
mu
re~
e:
„Mo
lim
te,
od
vezi
me
u gr
ad
.” A
li m
aga
ra
c j
e m
ah
ao
rep
om
i s
taja
o u
mest
u.M
aš
a m
u p
ri
pr
eti
bi
~em
: „P
ogl
ed
aj
šta
im
am
!” A
li m
aga
ra
c
je s
am
o m
rd
ao
uš
im
a i
da
qe s
toje
}i
u m
est
u.O
nd
a g
a j
e M
aš
a i
spr
egl
a i
z d
voko
lic
a i
po
no
vo u
pr
egl
a,
sam
o s
a r
ep
om
na
pr
ed
.P
oto
m j
e u
zela
ma
ka
ze i
od
sekla
mu
pr
am
en
gr
ive
. M
aga
ra
c j
u je
za~
u|en
o g
led
ao
.M
aš
a j
e p
on
ovo
sela
u d
voko
lic
e,
na
pr
avi
la b
ra
du
i b
rko
vei
na
lep
ila
ih
seb
i n
a l
ic
e.
Ma
gar
ac
je i
sko
la~
io
o~
i i
po
~eo
da
uzm
i~
e,
u`a
snut
.Uzm
i~
u}i
, m
aga
ra
c j
e v
uka
o d
voko
lic
e.
Ta
ko s
e M
aš
a o
dve
zla
u
gra
d.
JEZI^KE [KOLICE
2.K
akva
je M
aša
iz o
ve p
ri~e
?
a) u
porn
a i
upla
šen
a
b) u
porn
a i
snal
a`q
iva
v) u
plaš
ena
i tv
rdog
lava
g) u
plaš
ena
i zb
uwen
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
21
Umeš
pre
ma
prič
i da
odr
ediš
šta
je t
ačno
, a š
ta n
etač
no.
Umeš
da
odre
diš
oso
bine
lik
a iz
pri
če n
a os
novu
weg
ovog
pon
ašaw
a.
Kad
a je
Maš
a kr
enul
a u
grad
, bil
o je
obl
a~no
.T
N
Maš
a je
zam
olil
a m
agar
ca d
a je
odv
eze
u gr
ad.
TN
Mag
arac
je o
dmah
pos
luš
ao M
ašu.
TN
Mag
arac
se
upla
šio
mas
kir
ane
Maš
e.
TN
35
Po
gled
aj
šta
im
am
!
Ali
ma
gar
ac
je m
ah
ao
rep
om
i s
taja
o u
mest
u.A
li m
aga
ra
c j
e s
am
o m
rd
ao
uš
im
a i
da
qe s
toje
}i
u m
est
u.
MA
ŠA
, M
AGA
RC
A,
GR
AD
V
GD
AB
3.Za
okru
`i
slov
o is
pod
slik
e ko
ja n
e od
gova
ra t
ekst
u.
4.P
odvu
ci u
pri
~i je
dnu
od r
e~en
ica
iz k
oje
se v
idi
da je
mag
arac
tvr
dogl
av.
Umeš
da
odre
diš
oso
binu
lik
a iz
pri
če n
a os
novu
weg
ovog
pon
ašaw
a.
99
4.N
aved
i tr
i vr
ste
hran
e ko
ju g
lavn
i ju
nak
~uva
za
svog
psa
jer
veru
je
da }
e m
u se
pas
vra
titi
:
22
JEZI^KE [KOLICE
5.P
odvu
ci u
tek
stu
dve
re~e
nice
koj
e po
kazu
ju k
ako
se d
e~ak
pon
aša
kada
m
u se
u~i
ni d
a ~u
je s
vog
psa.
6.K
ako
su s
e ne
kada
igr
ali
de~a
k i
weg
ov p
as?
7. 8.S
mis
li i
nap
iši
drug
a~ij
i na
slov
za
ovu
pri~
u.
9.Za
što
de~
ak i
z ov
e pr
i~e
zavi
ja?
a) U
jeo
ga je
pas
.
b) Z
ove
u po
mo}
.
v) T
o je
deo
igr
e.
g) D
e~ak
tug
uje.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
10.
Zaš
to d
e~ak
iz
ove
pri~
e za
svo
g st
arog
psa
ka`
e m
oj p
si}
?
a) S
e}a
se p
sa k
ad je
bio
šte
ne.
b) T
epa
mu
jer
mu
je p
as m
nogo
zna
~io.
v) Z
ato
što
je p
as b
io m
alen
ras
tom
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
koja
se
traž
i.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
pon
ašaw
em l
ika.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
pon
ašaw
em l
ika.
Umeš
za
nasl
ov d
a od
redi
š o
nu r
eč k
oja
je z
a pr
iču
veom
a va
žna
.
36
1.K
olik
o je
god
ina
bilo
de~
aku,
a k
olik
o ps
u ka
da s
u se
ras
tali
?
de~a
ku: p
su:
JEZI^KE [KOLICE
2.K
ako
je d
e~ak
naz
vao
svog
a ps
a s
obzi
rom
na
weg
ove
godi
ne?
22
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
ije
u ve
zi s
lik
ovim
a.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
lik
om.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
u ve
zi s
lik
om.
pas
de~
aku
de~
ak p
su
nogu
oba
dlan
a
PA
S L
AJE
Po
neka
d,
no
}u,
pr
ed
sa
n,
negd
e z
ala
je p
as.
To
mo
j p
as
negd
e l
aje
. To
je p
as
mo
gd
eti
wst
va.
I k
ao
neka
da
, d
avn
o,
od
ma
h u
sta
jem
. O
bla
~i
m s
e i
izl
azi
m n
ap
oq
e.
Zvi
`d
im
. D
ozi
vam
. A
pa
s la
je.
Da
leko
negd
e l
aje
pa
s. I
ja
ga
mo
lim
: d
o|
i!
Pa
s la
je.
Da
leko
negd
e l
aje
pa
s.To
je,
nem
a s
umw
e,
pa
s s
koji
m s
am
ra
sta
o.
Men
i j
e b
ilo
dese
t, a
wem
u d
vad
ese
tgo
di
na
.Z
a p
sa,
ka
`u,
to
je d
ubo
ka
sta
ro
st.
Sta
r p
as.
U s
tva
ri
, st
ar
ac
pa
s.O
tiš
ao
je s
tar
ac
pa
s. K
ao
što
od
laze
sta
ri
psi
. O
tiš
ao
je j
ed
ne n
o}
i t
am
o g
de
ve~
no
`i
ve v
ese
le p
se}
e d
uše.
Isk
ra
o s
e i
z d
vor
iš
ta,
do
hva
tio
pr
aš
wa
vog
dr
uma
,ka
ska
o,
uko
so,
ka
o š
to k
ask
a s
vaki
pa
s. I
na
hr
am
ao
. K
ask
ao
i n
ah
ra
ma
o d
ok j
e i
ma
osn
age
. I
ni
ka
d g
a v
iš
e n
iko
ni
je v
id
eo
.Uve
~e,
pr
ed
sa
n,
ka
o d
a s
e j
avq
a p
ri
~uv
. L
aje
pa
s.I
sko
~i
m i
z p
ost
eq
e.
Do
hva
tim
se s
tep
en
iš
ta.
Sr
e}
an
sa
m.
Vr
ati
o s
e m
oj
psi
}.
Za
wega
~uv
am
ko
sku
i k
oš
~i
ce .
.. s
uva
reb
ra
, su
vu s
lan
in
u. Z
ako
pa
vam
u d
vor
iš
tu.
Isk
op
ava
m.
Pr
em
eš
tam
. S
ve s
e b
oji
m,
na
i}
i }
e t
u|i
pa
s. I
mo
j p
si}
, ka
d s
e,
izn
en
ad
a,
vra
ti,
bi
}e g
lad
an
.I
sa
da
, p
osl
e t
oli
ko g
od
in
a,
~uj
em
: la
je p
as.
To
je p
ri
~uv
. Z
na
m.
To
je,
pr
ost
o,
uob
ra
ziq
a.
Zn
am
. A
li p
as
laje
. P
as
laje
ka
o š
to j
e u
vek l
aja
o.
Po
ska
kuj
e i
la
je.
Pa
ka
od
a s
e i
gra
: o
n m
en
i n
ogu
, ja
wem
u n
ogu
, o
n m
en
i o
be š
ap
e,
ja w
em
u o
be r
uke,
on
men
io
ba
uve
ta,
ja w
em
u o
ba
dla
na
. N
ogu
jem
o s
e.
Ruk
ujem
o s
e.
Quq
am
o s
e.
Kla
tar
im
o.
On
se
u}ut
i,
ali
ja
po
~i
wem
da
za
vija
m.
Pa
s la
je.
^uj
ete l
i:
to j
e p
as.
To
pa
s la
je.
Pa
do
br
o,
vaq
da
sm
o s
e r
azu
meli
. Je
r s
vaki
de~
ak i
ma
psa
. I
ma
psa
ko
ga
ne m
o`
e d
a z
ab
or
avi
. To
je p
as
det
iw
stva
. To
je p
as
bez
koga
i n
e b
i b
ilo
det
iw
stva
.I
otk
ud t
o ~
udo
, ta
j p
ri
~uv
: la
je p
as!
I z
ato
ga
~eka
i d
ozi
va.
^eka
ga
, ~
eka
. I
do
ziva
ga
, d
ozi
va.
A p
as
laje
. P
as
je n
ajo
zbi
qn
ije
za
laja
o.
La
je p
as.
Ali
, n
ika
ko d
a s
e o
da
zove
.
37
dese
td
vad
ese
t
sta
ra
c (
pa
s)
Zaš
to je
pas
oti
šao
?
a) D
e~ak
ga
je t
ukao
.
b) P
as je
bio
sta
r.
v) P
as n
ije
znao
da
se v
rati
ku}
i.
g) D
e~ak
je d
obio
nov
og p
sa.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
ko
ske,
ko
šč
ic
e(s
uva
) r
eb
ra
(suv
u) s
lan
in
u
no
gu
ob
e š
ap
e
ob
a u
veta
ob
e r
uke
Na
pr
im
er:
Sta
ra
c p
as;
Pr
ič
a o
mo
m p
su;
Pa
s i
z m
og
deti
wst
va;
Mo
j d
rug
, m
oj
pa
s
Razu
meš
ose
ćaw
e li
ka i
zna
čew
e re
či k
ojom
se
to i
skaz
uje.
Razu
meš
zna
čew
e um
awen
ica.
3.K
ada
se n
aj~e
š}
e pi
scu
ove
pri~
e pr
i~iw
ava
da ~
uje
(pri
~uv)
psa
koj
eg je
imao
u d
etiw
s tvu
? Za
okru
`i
slov
o is
pred
ta~
nog
odgo
vora
.
a) p
reko
dan
a, d
ok r
adi
b) k
ad s
e pr
obud
i
v) p
re n
ego
što
zas
pi
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
100
1.Š
ta u
ovo
m t
ekst
u zn
a~i
izra
z d
u`an
si?
a) T
reba
da
brin
eš o
ku}
nom
qub
imcu
.
b) T
reba
da
voli
š k
u}no
g q
ubim
ca.
v) T
reba
da
se i
graš
s k
u}ni
m q
ubim
cem
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
39
24
JEZI^KE [KOLICE
2.D
a li
re~
i q
ubi
mac
i q
ubi
teq
zna~
e is
to?
DA
ili
NE
Nap
iši
dva
prim
era
koji
ma
}e{
to
obja
snit
i.
3.P
odvu
ci je
dan
stih
iz
koje
g se
vid
i da
je i
Mar
ko K
raq
evi}
zna
o š
ta z
na~i
izra
z d
u`an
si
.
4.Š
ta je
zaj
edni
~ko
ovim
sti
hovi
ma
i te
kstu
Vod
i~
kroz
zako
n ?
a) O
pisa
na je
qub
av p
rem
a `
ivot
iwam
a.
b) O
pisa
na je
bri
ga o
`iv
otiw
ama.
v) O
pisa
n je
izg
led
`iv
otiw
a.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Razu
meš
zna
čew
e re
či u
tek
stu.
Razl
ikuj
eš z
nače
we
dve
reči
koj
e su
sli
čne
po o
blik
u.
Umeš
da
upor
ediš
dva
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak o
tom
e š
ta je
u w
ima
slič
no.
38
JEZI^KE [KOLICE
3.Š
ta je
zaj
edni
~ko
ovom
tek
stu
i te
kstu
PA
S L
AJE
sa 2
2. r
adno
g li
sta?
4.P
o ~e
mu
se r
azli
kuju
tek
stov
i P
AS
LA
JEi
PR
VO
KU
^E
?
23
Umeš
da
upor
ediš
dva
tek
sta
i da
uoč
iš s
ličn
osti
i r
azli
ke m
e|u
wim
a.
PR
VO
KU
^E
A M
ar
ko s
e t
r`
e i
za s
an
ka
,P
a o
dsk
o~
i s
ko
wa
ša
ren
oga
,Š
ar
ca
ko
wa
i g
rli
i q
ubi
.
On
po
ved
e Š
ar
ca
na
jeze
ro
da
ga
la
dn
e n
ap
oji
vo
di
ce.
Ka
ko b
ih
se s
a Š
ar
cem
ra
sta
o,
ta o
d Š
ar
ca
bo
qeg
kow
a n
em
a?
VO
DI
^ K
RO
Z Z
AK
ON
Ako
im
aš
ku}
no
g q
ubi
mc
a,
du`
an
si
da
mu
ob
ezb
ed
iš
od
gova
ra
ju}
e h
igi
jen
ske u
slo
ve,
da
ga
hr
an
iš
i n
egu
ješ
i d
a g
a l
e~
iš
ako
se r
azb
oli
.
1.[
ta, p
o tv
om m
i{q
ewu,
zna
~i s
tih:
To
ku~e
još
u m
eni
traj
e? N
api{
i ob
ja{
wew
e.
Razu
meš
pes
mu
i pr
enes
eno
znač
ewe
reči
u w
oj.
2.Š
ta z
na~i
sti
h: n
a zv
ezd
e sm
o la
jali
oba
?
a) D
e~ak
i w
egov
pas
su
se i
gral
i.
b) D
e~ak
u i
psu
je s
met
ala
sve t
lost
zve
zda.
v) D
e~ak
i p
as s
u se
pla
šil
i m
raka
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
da
upor
ediš
dva
tek
sta
i da
uoč
iš s
ličn
osti
i r
azli
ke m
e|u
wim
a.
Razu
meš
ose
ćaw
a i
pona
šaw
e li
ka.
Ovo
su
stih
ovi
o ju
naku
Mar
ku K
raq
evi}
u.
Na
prim
er: P
esn
ik n
ije
za
bo
ra
vio
svo
g p
rvo
g p
sa n
i k
ad
je
od
ra
sta
o.
Na
prim
er:
• P
isa
c s
e s
eć
a s
vog
psa
iz
deti
wst
va.
• P
isa
c j
oš
uve
k č
uje l
ave
ž s
vog
psa
iz
deti
wst
va.
• P
isa
c t
uguj
e z
a s
voji
m p
som
.
• I
u p
rvo
m i
u d
rug
om
tekst
u p
isa
c g
ovo
ri
o s
voji
m o
seć
aw
im
a
ka
d j
e b
io
deč
ak i
ka
d j
e v
eć
od
ra
sta
o.
Na
prim
er:
• P
rvi
tekst
je d
ug,
a d
rug
i j
e k
ra
tak.
• P
rvi
tekst
je p
ri
ča
, a
dr
ugi
je p
esm
a.
• P
o n
asl
ovu
.
• U
pr
vom
tekst
u p
isa
c d
eta
qn
o o
pi
suje
svo
g p
sa,
a u
dr
ugo
m g
a
sam
o p
om
iw
e.
Na
prim
er: P
as
Xeki
je m
oj
qub
im
ac
.
Ja s
am
qub
ite
q p
asa
.
Se}
am
se,
kõ
da
beš
e j
u~e,
ka
d s
am
do
bi
o p
rvo
ku~
e.
O,
to j
e b
ilo
lep
o d
ob
a,
na
zve
zde s
mo
la
jali
ob
a.
To k
u~e j
oš
u m
en
i t
ra
je,
po
neka
d ~
ujem
, ti
ho
la
je.
da
ga
la
dn
e n
ap
oji
vo
di
ce
101
25
JEZI^KE [KOLICE
3.P
isac
ka`
e da
rod
iteq
i la
`u
kad
govo
re o
svo
joj d
eci.
Zaš
to o
ni t
o ~i
ne?
6.O
dred
i sl
u`bu
re~
i u
re~e
nici
: On
le`
e ta
~no
kao
sat.
On
le`
e
ta~n
o ka
o sa
t.
Razu
meš
pon
ašaw
e li
kova
u p
riči
.
Razu
meš
ide
ju t
ekst
a.
Razu
meš
sta
v pi
sca
prem
a li
ku u
del
u i
to d
okaz
uješ
poj
edin
osti
ma
iz d
ela.
Umeš
da
odre
diš
slu
žbu
reč
i u
reče
nici
.
7.P
odvu
~ene
re~
i u
re~e
nici
Ned
eqom
i p
raz
ni
ci
ma
uop
šte
ne
usta
jeoz
na~a
vaju
:
a) v
rem
e ra
dwe
b) m
esto
rad
we
v) n
a~in
rad
we
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
40
JEZI^KE [KOLICE
25
41
4.P
i{~e
va i
deja
bil
a je
da
ovom
pri
~om
:
a) n
au~i
dec
u da
je v
a`no
ran
o le
}i
u kr
evet
b) n
apra
vi š
alu
na r
a~un
vas
pita
vaw
a de
ce
v) o
piš
e pr
avil
ne n
a~in
e va
spit
avaw
a de
ce
g) u
bedi
rod
iteq
e da
pus
te d
ecu
da l
e`u
kada
`el
e
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
5.K
ad r
odit
eqi
iz o
ve p
ri~e
ka`
u za
svo
g si
na d
a je
zla
toi
pr
avo
blag
o,
da l
i on
i to
zai
sta
mis
le?
DA
ili
NE
Obj
asni
svo
j odg
ovor
.
1.Za
što
Am
ir i
z ov
e pr
i~e
li~i
na
duha
s n
ao~a
rim
a?
a) V
oli
da s
e uv
ija
u ~a
ršav
i d
a pl
aši
uku}
ane.
b) N
o}u
se š
uwa
po k
u}i
i vi
~e: B
uuu!
v) B
led
je i
im
a ta
mne
kol
utov
e ok
o o~
iju.
g) N
osi
veli
ke t
amne
nao
~are
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š o
dgov
or n
a po
stav
qen
o pi
taw
e.
2.K
akav
je o
dnos
izm
e|u
Am
ira
i w
egov
ih r
odit
eqa?
a) r
odit
eqi
Am
iru
nare
|uju
, on
se p
laš
i
b) r
odit
eqi
Am
iru
nare
|uju
, on
je p
oslu
šan
v) r
odit
eqi
se n
adm
udru
ju s
a A
mir
om
g) r
odit
eqi
se s
taln
o sv
a|aj
u sa
Am
irom
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Razu
meš
odn
ose
međ
u li
kovi
ma
u te
kstu
na
osno
vu w
ihov
og p
onaš
awa.
Ovo
su
tačn
i od
govo
ri t
voji
h vr
šw
aka
iz je
dne
beog
rads
ke š
kole
.D
a b
i s
e p
oh
vali
li;
zato
što
se s
tid
e;
zato
što
ne z
na
ju š
tad
ec
a r
ad
e;
zato
što
vo
le s
voju
dec
u; d
a b
i i
h u
či
teq
po
što
vao
;
da
bi
izg
led
alo
da
su
im
dec
a m
ir
na
i f
in
a;
da
uč
ite
q n
e b
im
isl
io
lo
še o
ro
di
teq
im
a;
da
ne b
i i
spa
lo d
a s
u n
eo
dgo
vor
ni
ro
di
teq
i;
da
bi
isp
alo
da
on
i s
jajn
o v
asp
ita
vaju
dec
u i
da
su
im
dec
a b
esp
reko
rn
a;
zato
što
sva
ki
ro
di
teq
tr
eb
a u
vek s
ve l
ep
od
a k
až
e o
svo
m d
ete
tu.
Ali
bil
o je
i n
etač
nih
odgo
vora
. Jed
an o
d w
ih je
:Z
ato
što
su
rekli
da
Am
ir
lež
e u
po
la d
eve
t,
a o
n l
ež
e m
no
go k
asn
ije
.
sub
jeka
t
pr
ed
ika
t pr
ilo
ška
od
red
ba
za
na
či
n
On
i n
e m
isl
e d
a j
e A
mi
r z
ai
sta
do
ba
r.
On
ih
na
jpr
e p
osl
uša
,
a z
ati
m p
rekr
ši
pr
avi
lo i
cele
no
ći
ost
an
e b
uda
n.
MO
JE Z
LA
TO
SP
AV
AI
ma
dec
e k
oju
ni
ka
kva
si
la n
e m
o`
e d
a n
ate
ra
da
na
vrem
e p
o|
u u
kr
eve
t. N
aš
Am
ir
, sr
e}
om
, n
e s
pa
da
u t
akve
.O
n j
e t
a~
an
ka
o s
at.
To
det
e j
e p
ra
vo b
lago
! U
po
la d
eve
t,
ni
mi
nut
pr
e i
li k
asn
ije
, o
n i
de n
a s
pa
vaw
e,
a u
sta
je
u se
da
m u
jutr
u, s
ve`
ka
o r
u`i
ca
, ta
~n
o p
o s
ave
tu l
eka
ra
i
`eq
i r
od
ite
qa
. S
ve j
e s
am
o s
tva
r d
isc
ip
lin
e.
Sa
v ta
j p
ed
ago
ški
usp
eh
im
a s
am
o j
ed
nu
zvr
~ku:
sve
to
uop
šte
ni
je i
sti
na
. Ja
, n
ai
me,
la`
em
, la
`em
ka
o i
svi
ro
di
teq
i.
Am
ir
, u
stva
ri
, le
`e i
zme|
u 2
3 s
ata
i 3
0 m
in
uta
i 2
sa
ta i
15
mi
nut
a,
što
za
visi
od
zve
zda
na
neb
u i
od
TV
pr
ogr
am
a,
a u
jutr
u je
dva
~et
vor
on
oš
ke i
zba
uqa
iz
kr
eve
ta.
Ned
eq
om
i p
ra
zni
ci
ma
uo
pš
te n
e u
sta
je.
Ma
li s
e,
ist
in
a,
ne p
ro
tivi
to
me d
a l
egn
e u
8 s
ati
i 3
0m
in
uta
, ka
o š
to l
eka
ri
pr
ep
or
u~uj
u. T
a~
no
u t
o v
rem
eo
bla
~i
pi
xa
mu
i l
e`
e u
kr
eve
t, ~
ak p
o`
eli
ro
di
teq
im
a l
aku
no
}.
Tek,
po
sle n
eko
g vr
em
en
a –
rec
im
o m
in
ut,
mi
nut
i p
o –
on
po
no
vo u
sta
je d
a b
i o
pr
ao
zub
e.
Za
tim
ho
}e n
eš
to d
ap
op
ije
, o
nd
a m
or
a d
a p
iš
ki
, o
nd
a p
regl
ed
a t
or
bu
da
bi
pr
ove
ri
o d
a n
ije
neš
to z
ab
or
avi
o,
op
et n
eš
to p
op
ije
, us
put
po
gled
a c
rta
ni
na
tele
vizi
ji,
zati
m s
e m
alo
po
igr
a s
a p
som
,p
a o
pet
id
e d
a p
iš
ki
, o
nd
a u
ba
šti
neko
vr
em
e p
osm
atr
ap
u`eve
, p
osl
e g
led
a j
or
da
nsk
i T
V p
ro
gra
m,
a o
nd
a k
re}
eu
ka
znen
u eks
ped
ic
iju
tr
a`
e}
i p
o k
uhi
wi
neš
to s
latk
o.
I t
ako
sve
do
2 s
ata
i 1
5 m
in
uta
, ka
da
je v
rem
e z
a s
pa
vaw
e.
Am
ir
je b
led
, sk
or
o p
ro
zir
an
, s
veli
ki
m t
am
ni
mko
luto
vim
a o
ko o
~i
ju,
pa
li
~i
na
duh
a s
a n
ao
~a
ri
ma
. U~
ite
qn
am
se `
ali
da
po
neka
d u
sred
~a
sa z
asp
i i
pa
dn
e p
od
klu
pu.
Pi
tao
je k
ad
a A
mi
r i
de n
a s
pa
vaw
e.
Od
govo
ri
li s
mo
mu:
ta~
no
u p
ola
deve
t.
102
7.D
opiš
i.
U o
vom
tek
s tu:
•
ekse
ri
su k
ao r
u`n
e r
e~i
• ru
pe s
u ka
o
• og
rada
je k
ao
43
26
JEZI^KE [KOLICE
8.S
asta
vi p
lan
za p
ro~i
tanu
pri
~u.
1.Je
dan
de~a
k je
im
ao l
ošu
nara
v.
2. 3. 4. 5. 6.
3.[
ta s
azna
jem
o iz
ovo
g te
ksta
?
a) K
ad u
kuca
vaš
ek s
ere,
mo`
eš d
a po
vred
iš p
rste
.
b) T
reba
uve
k po
mag
ati
ocu.
v) R
e~i
mog
u da
pov
rede
kao
i u
darc
i.
g) T
reba
da
bude
š k
a`w
en k
ad b
esni
š.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
4.D
a li
se
de~a
k pr
omen
io?
DA
ili
NE
Na
osno
vu ~
ega
to z
akq
u~uj
e{?
5.P
odvu
ci je
dnom
boj
om d
eo t
ekst
a sa
upr
avni
m g
ovor
om.
Umeš
da
odre
diš
ide
ju p
riče
.
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e iz
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak o
lik
u.
Pre
pozn
aješ
u t
ekst
u up
ravn
i i
neup
ravn
i go
vor.
Umeš
da
preb
aciš
reč
enic
u iz
neu
prav
nog
govo
ra u
upr
avni
, i o
brnu
to.
Razu
meš
pre
nese
no z
nače
we
reči
.
Umeš
da
sast
aviš
pla
n za
pro
čita
nu p
riču
.
42
1.P
repi
ši
iz t
ekst
a re
~i k
ojim
a se
opi
suje
de~
akov
a lo
ša
nara
v.
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
što
je o
tac
reka
o si
nu d
a u
ogra
du u
kuca
va e
kser
e?
a) d
a bi
neš
to r
adio
u s
lobo
dno
vrem
e
b) d
a bi
zaj
edno
pop
ravi
li o
grad
u
v) d
a bi
de~
ak v
ideo
kol
iko
puta
je b
io q
ut
g) d
a bi
ga
nau~
io d
a ko
ntro
liš
e sv
oj b
es
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
26
Umeš
da
pove
žeš
oso
bine
i p
onaš
awe
lika
.
Razu
meš
pon
ašaw
e li
ka.
PO
U^
NA
PR
I^
A O
BE
SU
Bi
o j
ed
no
m j
ed
an
de~
ak k
oji
je i
ma
o l
oš
u n
ar
av.
Ota
c m
u je
da
op
unu
kesu
eks
er
a i
reka
o m
u d
a s
vaki
put
ka
d p
ob
esn
ii
izg
ubi
kon
tro
lu n
ad
so
bo
m z
akuc
a j
ed
an
eks
er
u o
gra
du.
Pr
vog
da
na
de~
ak
je z
akuc
ao
tr
id
ese
t se
da
m e
kser
a u
ogr
ad
u. T
oko
m s
led
e}
ih
neko
liko
mese
ci
de~
ak j
e n
au~
io
da
se k
on
tro
liš
e i
br
oj
zakuc
an
ih
eks
er
a s
esm
aw
iva
o.
Otk
ri
o j
e d
a j
e l
akš
e k
on
tro
lisa
ti s
voju
na
ra
v n
ego
zakuc
ava
ti e
kser
e.
I t
ako
je d
oš
ao
da
n k
ad
a n
ije
dn
om
ni
je p
ob
esn
eo
.O
tac
mu
je t
ad
a r
eka
o d
a s
vako
g d
an
a i
z o
gra
de k
leš
tim
a i
zvu~
e j
ed
an
eks
er
.D
an
i s
u p
ro
lazi
li i
jed
no
g d
an
a d
e~
ak j
e s
ao
pš
tio
oc
u d
a j
ei
zva
di
o s
ve e
kser
e i
z o
gra
de.
Ota
c j
e p
ove
o d
e~
aka
do
ogr
ad
e i
reka
om
u: „
Po
gled
aj
sve o
ve r
upe n
a o
gra
di
. O
gra
da
vi
še n
ije
ist
a i
ni
ka
da
ne}
e b
iti
ka
o p
re.
Ka
da
u b
esu
ka
`eš
ne{
to,
to o
sta
vqa
o`
iq
ak n
an
e~
ije
m s
rc
u, n
ali
k n
a o
ve r
upe n
a o
gra
di
.”
6.N
apiš
i sl
ede}
u re
~eni
cu u
upr
avno
m g
ovor
u:
Ota
c m
u je
rek
ao d
a sv
aki
put
kad
pob
esn
i z
akuc
a je
dan
eks
er u
ogr
adu .
po
besn
ii
zgub
i k
on
tro
lu (
na
d s
ob
om
)
Ota
c g
a s
ave
tuje
da z
aku
ca je
dan
eks
er u
ogr
adu
svaki
put
kad p
obes
ni
.
Pr
vog
da
na
deč
ak j
e z
akuc
ao
tr
id
ese
t se
da
m e
kse
ra
.
Br
oj
zakuc
an
ih
ekse
ra
se s
ma
wi
vao
.
Do
{a
o j
e d
an
ka
da
deč
ak n
ije
dn
om
ni
je p
ob
esn
eo
.
O~
eva
po
uka
.
ož
iq
ci
(r
an
e,
po
vred
e)
qud
sko
sr
ce
Br
oj
zakuc
an
ih
ekse
ra
se s
ma
wi
vao
. I
li: N
auč
io
je d
a k
on
tro
liš
e
svo
ju n
ar
av.
Ili
: Do
ša
o j
e d
an
ka
d n
ije
dn
om
ni
je p
ob
esn
eo
.
Ota
c m
u je
reka
o:
„Sva
ki
put
ka
d p
ob
esn
iš
, za
kuc
aj
jed
an
ekse
r
u o
gra
du.
”
„Po
gled
aj
sve o
ve r
upe n
a o
gra
di
. O
gra
da
vi
še n
ije
ist
a i
ni
ka
da
neć
e b
iti
ka
o p
re.
Ka
da
u b
esu
ka
žeš
ne{
to,
to o
sta
vqa
ož
iq
ak
na
neč
ije
m s
rc
u, n
ali
k n
a o
ve r
upe n
a o
gra
di
.”
103
1.Š
ta s
azna
jem
o iz
ovo
g te
ksta
?
45
28
JEZI^KE [KOLICE
2.Š
ta p
rem
a A
lenu
ose
}aj
u dr
ugov
i iz
ode
qew
a?
a) V
ole
ga s
a sv
im w
egov
im m
anam
a i
vrli
nam
a.
b) D
ive
mu
se je
r je
naj
boq
i u~
enik
u o
deq
ewu .
v) Z
avid
e m
u je
r je
dob
ar s
port
ista
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
o li
ku.
44
1.O
vo je
pes
ma
o:
a) o
pqa~
kano
m d
edi
b) u
nuku
pq
a~ka
šu
v) q
ubav
i de
de p
rem
a un
uku
g) q
ubav
i un
uka
prem
a de
di
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
JEZI^KE [KOLICE
2.K
o u
pesm
i pi
ta: k
akva
je t
o on
da
pq
a~ka
?
a) p
esni
k
b) d
eda
v) u
nuk
g) s
udij
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3.Š
ta z
na~i
re~
pq
a~ka
u ov
oj p
esm
i?
a) U
nuk
s tal
no t
ra`
i od
ded
e da
mu
neš
to k
upuj
e.
b) U
nuk
uzim
a od
ded
e pa
re, a
da
deda
to
ne z
na.
v) U
nuk
i de
da s
e sp
rem
aju
da u
zmu
tu|e
par
e.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
27
Razu
meš
pes
mu
i um
eš d
a od
redi
š g
lavn
i m
otiv
u w
oj.
Razu
meš
pes
mu
i pr
enes
eno
znač
ewe
reči
u w
oj.
Razl
ikuj
eš r
eči
pisc
a od
reč
i li
kova
.
Sva
ki
un
uk
(pr
va t
a~
ka
)h
o}
e d
ed
ud
a o
pq
a~
ka
.
Sva
ki
ded
a(d
rug
a t
a~
ka
)vo
li d
a g
a
unuk
pq
a~
ka
.
Ka
`i
te m
i(t
re}
a t
a~
ka
)ka
kva
je t
oo
nd
a p
qa
~ka
?
NA
Š D
RU
G A
LE
N
Ovo
je ~
lana
k ko
ji s
u u~
enic
i IV
1O
Š J
osi
f P
an~
i}
napi
sali
za
odeq
ensk
e zi
dne
novi
ne.
Iz
teks
ta s
azn
ajem
o:
Zao
kru`
iD
A i
li N
E
kako
izg
leda
Ale
nD
AN
E
koje
su
Ale
nove
man
e i
vrli
neD
AN
E
kaka
v je
Ale
n u~
enik
DA
NE
šta
Ale
n vo
li d
a r
adi
DA
NE
kaka
v je
Ale
nov
odno
s pr
ema
u~it
equ
DA
NE
UN
UK
I D
ED
A U
TR
I T
A^
KE
Ale
n `
ivi
u B
eogr
adu
i u
~en
ik
je ~
etvr
tog
razr
eda. V
iso
k je
, im
a s
me|
uko
su i
sve
tle
o~i
. No
si p
rote
zu.
Mam
a m
u je
nast
avn
ic
a, a
tata
do
kto
r. I
ma m
la|
u se
str
u D
or
u.N
emi
ran
je n
a ~
asu
i z
abava
n.
Ume
da p
iš
e sm
ešn
e sa
stave
. Pi
še
ogr
om
na i
ne~
itk
a s
lova
, pa g
au~
ite
qi
ca o
po
mi
we.
Obo
`ava
fud
bal.
Tr
eni
ra r
uko
met
, a d
obr
o m
u i
de
i k
oš
ar
ka. V
oli
navi
ja~k
e p
esm
e. U
vek
ide
na u
takm
ic
e.V
oli
da i
gra i
gri
ce
na k
om
pju
ter
u.D
obar
je d
rug
i v
eli
ki je
šaq
ivx
ija
. Sm
iš
qa š
ale
na s
voj i
na t
u|r
a~u
n.
Najb
oq
i d
rug
ovi
su
mu
Ni
kola
i M
ilo
š i
sa w
im
a s
taln
o p
ri
~a n
a ~
asu
.N
ajb
oq
a d
rug
ar
ic
a m
u je
An
|el
a M
an
di
}.
Sa w
im
u š
koli
ni
kad n
ije
do
sadn
o.
Ni
kola
Tur
ki
}M
ar
ija
Ko
sti
}M
aš
a C
veta
no
vi}
La
na
Sto
li}
M
ar
ija
Ba
bi
}F
ili
p P
ap
i}
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
ije
u ve
zi s
weg
ovom
sad
ržin
om.
104
1.P
odvu
ci u
pri
~i d
eo t
ekst
a iz
koj
eg s
e vi
di z
ašto
je d
e~ak
~uv
ao z
birk
um
arak
a na
tav
anu.
47
29
JEZI^KE [KOLICE
2.K
ako
je d
e~ak
iz
pri~
e na
bavq
ao n
ove
mar
ke?
a) K
upov
ao i
h je
u p
ošti
.
b) R
azm
ewiv
ao i
h je
s d
rugo
vim
a.
v) S
kida
o ih
je s
a st
arih
pis
ama.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
4.Za
što
je d
e~ak
iz
pri~
e re
kao:
To
je b
ilo
moj
e p
rvo
i n
ajve
}e
raz
o~ar
ewe
u ~o
veka
?
a) z
ato
što
je p
omis
lio
da m
u je
ota
c sa
krio
zbi
rku
b) z
ato
što
je p
omis
lio
da m
u je
naj
boq
i dr
ug u
zeo
zbir
ku
v) z
ato
što
je v
ideo
da
je L
ojzi
k na
šao
nov
e dr
ugov
e
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
5.Za
mis
li s
ebe
na L
ojzi
kovo
m m
estu
, pa
opi{
i sv
oja
ose}
awa
i {
ta
bi t
i ur
adio
/ura
dila
.
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š i
nfor
mac
iju
o li
ku.
Razu
meš
pon
ašaw
e li
ka u
pri
či.
Razu
meš
ose
ćaw
a li
ka u
pri
či.
Razl
ikuj
eš o
seć
awa
od p
ostu
paka
; um
eš d
a po
vež
eš o
seć
awa
i po
stup
ke.
46
JEZI^KE [KOLICE
29
Ja b
ih
se o
se}
ao/o
se}
ala.
..Ja
bi
h ur
adi
o/u
rad
ila
...
ZB
IR
KA
MA
RA
KA
Ka
d s
am
im
ao
des
et g
od
in
a,
po
~eo
sa
m d
a s
kup
qa
m m
ar
ke.
Im
ao
sa
m d
rug
a,
Lo
jzi
ka ^
epel
ku,
pa
sa
m s
e s
wi
me
pr
eda
o t
oj
fi
late
list
i~ko
j st
ra
sti
. L
ojz
ik
je b
io
si
n s
ir
om
aš
no
g ve
rgl
aš
a,
~up
av
i p
ega
v d
e~a
k, a
ja
sa
m g
a v
ole
o k
ao
što
sa
mo
dec
a m
ogu
vo
leti
svo
je d
rug
ove
. M
om
e o
cu
ta z
ab
ava
ni
je b
ila
po
vo
qi
: m
isl
io
je
da
}u
zbo
g to
gasl
ab
o u
~i
ti.
Mo
ra
o s
am
da
skr
iva
m s
voju
zb
ir
ku m
ar
aka
na
ta
van
u.Ta
mo
je
bi
o s
tar
i s
an
duk
za
br
aš
no
. U
weg
a s
mo
se
uvla
~i
li k
ao
mi
šev
i i
po
kazi
vali
jed
an
dr
ugo
me
ma
rke
: Gl
eda
j, o
vo j
e H
ola
nd
ija
,o
vo E
gip
at,
a o
vo Š
ved
ska
. A
što
sm
o s
e sa
ovi
m b
lago
m m
or
ali
tako
skr
iva
ti,
i u
to
m j
e b
ilo
nek
e d
ra
`i
. K
ako
sa
m m
ar
ked
ob
avq
ao
, to
je
op
et b
ila
po
seb
na
pus
tolo
vin
a.
Ob
ila
zio
sa
mp
ozn
ate
po
ro
di
ce
i m
oq
aka
o d
a m
i d
ozv
ole
da
od
lep
im
ma
rke
s
wi
ho
vih s
tar
ih p
isa
ma
.To
su,
da
kle,
bi
le n
ajl
epš
e go
di
ne
mo
ga `
ivo
ta,
to p
ri
jate
qst
vos
Lo
jzi
kom
i s
kup
qa
we
ma
ra
ka.
A o
nd
a s
am
do
bi
o š
ar
lah,
pa
ni
sup
ušta
li L
ojz
ika
k m
eni
, p
rem
da
je
on
sta
jao
u h
od
ni
ku n
aš
e ku
}e
i z
vi`
da
o d
a b
ih g
a ~
uo.
Jed
no
m n
isu
na
men
e d
ob
ro
pa
zili
, p
a s
am
utek
ao
iz
krev
eta
. O
dju
ri
o s
am
na
ta
van
da
vi
di
m s
voje
ma
rke
.To
liko
sa
m b
io
sla
b d
a s
am
jed
va p
od
iga
o p
okl
op
ac
na
šeg
sa
nd
uka
.S
an
duk
je
bi
o p
ra
zan
! K
uti
je s
ma
rka
ma
ni
je b
ilo
!S
taja
o s
am
na
d s
an
duk
om
ka
o s
kam
ewen
i n
isa
m m
oga
o n
ip
laka
ti k
ako
mi
se
steg
lo g
rlo
. B
ilo
je
str
aš
no
što
su
mo
je m
ar
ke,
mo
ja n
ajv
e}a
ra
do
st,
nes
tale
; a
li j
oš
str
aš
ni
je j
e b
ilo
to
što
mi
ih j
e za
cel
o u
kra
o L
ojz
ik,
mo
j n
ajb
oq
i p
ri
jate
q.
To j
e b
ilo
mo
jep
rvo
i n
ajv
e}e
ra
zo~a
rew
e u
~o
veka
.K
ad
sa
m s
e o
po
ra
vio
od
bo
lest
i,
op
or
avi
o s
am
se
i o
d b
ola
zb
og
izg
ubq
ene
zbi
rke
. S
am
o m
e je
jo
š u
bo
lo u
sr
ce
kad
sa
m v
id
eo d
aL
ojz
ik
ve}
im
a n
ove
dr
ugo
ve.
Ka
d m
i j
e p
ri
ša
o,
rek
ao
sa
m m
u su
ho
i
ozb
iq
no
: „O
dla
zi,
s to
bo
m n
e r
azg
ova
ra
m.”
Lo
jzi
k je
po
cr
ven
eo,
nek
oli
ko t
ren
uta
ka z
buw
eno
}ut
ao
, a
on
da
rek
ao
: „D
ob
ro
.”P
ro
šle
su
god
in
e.Je
dn
oga
da
na
pr
evr
tao
sa
m n
a t
ava
nu,
u s
tar
om
or
ma
nu,
sva
koja
kep
or
od
i~n
e us
po
men
e: f
oto
gra
fi
je,
pi
sma
, m
oje
ško
lske
sve
ske.
N
a d
nu
jed
ne
fi
oke
na
lazi
la s
e za
pe~
a}
ena
kut
ija
. K
ad
sa
m j
eo
tvo
ri
o,
na
ša
o s
am
u w
oj
zbi
rku
ma
ra
ka k
oje
sa
m s
aku
pq
ao
pr
em
no
go g
od
in
a.
Po
tekl
e su
mi
suz
e i
z o
~i
ju,
a k
uti
ju s
am
od
neo
u s
voju
so
bu
kao
kakv
o b
lago
. S
hva
tio
sa
m o
dm
ah.
Ka
d s
am
on
o b
io
bo
lest
an
, o
tac
je
na
ša
o m
oju
zb
ir
ku i
sa
kri
o j
e d
a n
e b
ih z
bo
g w
e za
nem
ar
iva
o u
~ew
e.A
on
da
mi
je
pa
lo n
a u
m:
Lo
jzi
k n
ije
ukr
ao
ma
rke
! K
akv
u sa
m
mu
nep
ra
vdu
na
neo
! O
pet
mi
se
pr
ed o
~i
ma
po
javi
on
aj
peg
avi
i
otr
ca
ni
der
an
. K
o z
na
šta
se
sa w
im
des
ilo
i d
a l
i j
e jo
š `
iv?
Bi
lo m
i j
e m
u~n
o i
sti
deo
sa
m s
e ka
d s
am
sve
to
ob
no
vio
u s
e}a
wu.
Zb
og
neo
sno
van
e su
mw
e i
zgub
io
sa
m j
edi
no
g d
rug
a,
izg
ubi
o s
am
det
iw
stvo
. Z
ato
kr
oz
~i
tav
`i
vot
ni
sam
mo
gao
ni
po
gled
ati
po
šta
nsk
u m
ar
ku.
3.Za
što
je L
ojzi
k zv
i`da
o u
hodn
iku
kada
mu
je d
rug
bio
bole
stan
?
a) d
a bi
ohr
abri
o bo
lesn
og d
ruga
b) d
a bi
ner
vira
o de
~ako
vog
oca
v) d
a bi
ve`
bao
za ~
as m
uzi~
k og
g) d
a bi
se
udva
rao
de~a
kovo
j ses
tri
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Zb
uni
o/z
bun
ila
bi
h s
e.
Na
qut
io
/na
qut
ila
bi
h s
e.
Uvr
ed
io
/uvr
ed
ila
bi
h s
e.
Okr
en
uo/o
kr
en
ula
bi
h s
e
i o
tiš
ao
/oti
{la
.
Ne b
ih
vi
še s
wi
m
ra
zgo
var
ao
/ra
zgo
var
ala
.
Ra
zgo
var
ao
/ra
zgo
var
ala
bi
h s
wi
m.
Pi
tao
/pi
tala
bi
h g
a z
aš
to t
ako
mi
sli
.
Mo
me
oc
u ta
zabava
ni
je b
ila
po
vo
qi
: mi
sli
o je
da ć
u zb
og
toga
sla
bo
uči
ti.
Ovo
su
odgo
vori
nek
ih t
voji
h vr
šw
aka.
Tvo
j odg
ovor
mož
e da
bud
e i
drug
ačij
i.V
ažno
je s
amo
da o
piš
eš o
seć
awe
i ka
ko t
o os
ećaw
e is
poq
ava{
.
105
5.U
ovo
m o
dlom
ku p
isac
se
slu`
i:
a) d
ijal
ogom
i p
ripo
veda
wem
b) d
ijal
ogom
i o
pisi
vaw
em
v) p
ripo
veda
wem
i o
pisi
vaw
em
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
49
30
JEZI^KE [KOLICE
6. 7.P
repi
ši
iz t
ekst
a tr
i gl
agol
a ko
ja s
u da
ta u
odr
i~no
m o
blik
u.
8.P
repi
ši
iz t
ekst
a tr
i li
~ne
zam
enic
e.
9.P
repo
znaj
neu
prav
ni g
ovor
u s
lede
}im
re~
enic
ama
i po
dvuc
i ga
:–
To
jes t
e –
pa
de i
men
i n
a p
am
et.
– N
e m
ogu
ni
ja
sut
ra
, je
r b
i m
i z
ab
ele
`i
lio
dsu
stvo
, a
im
am
ih
ve}
dva
dese
t i
~et
ir
i,
pa
bi
me m
ogl
i i
ster
ati
iz
ško
le.
Nego
, a
ko h
o}
eš
u ~
etvr
tak p
osl
e p
od
ne,
on
da
nem
am
o š
kole
ni
ti
, n
i j
a.
10.
Nap
iši
sled
e}u
re~e
nicu
u n
eupr
avno
m g
ovor
u:
On
a bo
lno
re~
e: –
On
da
ni
kad
a n
e}u
biti
tvo
ja!
11.
Unes
i u
tabe
lu p
o dv
a pr
imer
a iz
tek
sta
za:
Razl
ikuj
eš o
blik
e ka
ziva
wa
kao
što
su
opis
ivaw
e, p
ripo
veda
we,
dij
alog
.
Umeš
da
odre
diš
ton
pri
če.
Umeš
da
prep
ozna
š o
drič
an o
blik
gla
gola
.
Pre
pozn
aješ
vrs
tu r
eči.
Razl
ikuj
eš u
prav
ni i
neu
prav
ni g
ovor
u t
ekst
u.
Umeš
da
pret
vori
š r
ečen
icu
sa u
prav
nim
gov
orom
u r
ečen
icu
s ne
upra
vnim
gov
orom
.
Pre
pozn
aješ
u r
ečen
ici
reči
koj
e vr
še
odre
đenu
gra
mat
ičku
slu
žbu
.
48
1.Gd
e se
deš
ava
radw
a pr
i~e?
JEZI^KE [KOLICE
2.K
ada
se d
ešav
a ra
dwa?
3.P
odvu
ci u
tek
stu
re~e
nicu
koj
om d
e~ak
`el
i da
pok
a`e
Per
si k
olik
o je
vol
i.
4.D
opun
i ta
belu
još
nek
om o
sobi
nom
i p
ostu
pkom
lik
ova.
30
Pre
pozn
aješ
u t
ekst
u m
esto
na
kom
se
deš
ava
radw
a pr
i~e.
Pre
pozn
aješ
u t
ekst
u vr
eme
kada
se
deš
ava
radw
a pr
i~e.
Umeš
da
pove
`e{
re~
i ko
je i
zgov
ara
lik
s w
egov
im o
se}
awim
a.
Umeš
da
odre
diš
oso
bine
i p
ostu
pke
liko
va.
PR
VA
QU
BA
V(o
dlo
ma
k)
Id
u}eg
~et
vrtk
a .
.. n
a p
od
ne s
a~
eka
m P
er
su p
red
wen
om
ško
lom
i,
pr
ate
}i
je,
pr
izn
am
jo
j d
a s
ad
jo
š g
or
e s
toji
m,
jer
sa
m d
ob
io
jed
in
ic
u i
z p
red
met
a w
en
og
oc
a.
On
a b
oln
o r
e~
e:
– O
nd
a n
ika
d n
e}
u b
iti
tvo
ja!
– T
i m
or
aš
bi
ti m
oja
, p
a a
ko n
e n
a o
vom
e,
a o
no
na
on
om
e s
vetu
! –
uzv
ikn
uh j
a o
ver
e~
i,
koje
sa
m n
eko
liko
da
na
ra
ni
je ~
uo n
a p
ozo
ri
šn
oj
pr
ed
sta
vi.
– K
ako
to
mo
`e d
a b
ude?–
up
ita
on
a r
ad
ozn
alo
.–
Otr
ova
}em
o s
e,
ako
pr
ist
aje
š.
– A
ka
ko }
em
o s
e o
tro
vati
?–
Ta
ko –
na
sta
vih
ja
od
lu~
ni
je –
po
pi
}em
o o
tro
v!–
Do
br
o –
od
govo
ri
on
a r
eš
en
a –
pr
ist
aje
m!
A k
ad
?–
Sut
ra
po
sle p
od
ne.
– E
, su
tra
po
sle p
od
ne i
ma
mo
ško
le –
pr
ise
ti s
e o
na
.–
To
jest
e –
pa
de i
men
i n
a p
am
et.
– N
e m
ogu
ni
ja
sut
ra
, je
r b
i m
i z
ab
ele
`i
lii
zost
an
ke,
a i
ma
m i
h v
e}
dva
dese
t i
~et
ir
i,
pa
bi
me m
ogl
i i
ster
ati
iz
ško
le.
Nego
, a
ko h
o}
eš
u ~
etvr
tak p
osl
e p
od
ne,
on
da
nem
am
o š
kole
ni
ti
ni
ja
.O
na
pr
ist
ad
e i
sp
or
azu
mesm
o s
e d
a j
a p
ri
pr
em
im
sve
za
tr
ova
we.
de~
akP
ersa
odlu
~an
odgo
vorn
a
prat
i P
ersu
boln
o uz
viku
je
osobine postupci
pr
ilo
šku
od
red
bu
za m
esto
pr
ilo
šku
od
red
bu
za v
rem
e
na
po
zor
iš
no
j p
red
sta
vip
red
ško
lom
na
ovo
me,
na
on
om
e s
vetu
sutr
a,
id
u}eg
četv
rtk
ap
osl
e p
od
ne (
po
dn
e)
pr
ilo
šku
od
red
bu
za n
a~i
n
bo
lno
r
ad
ozn
alo
od
luč
ni
je
On
a b
oln
o r
eč
e d
a n
ika
da
neć
e b
iti
mo
ja.
on
aja
ti
(Ako
je p
od
vuč
en
i p
ad
ež
ni
ob
lik l
ič
ni
h z
am
en
ic
a,
on
da
su
to m
i,
me.)
neć
u (b
iti
) n
e m
ogu
n
em
am
o
pr
ed
ško
lom
,n
a p
utu
od
ško
le d
o k
uće
id
ućeg
četv
rtk
a (
u č
etv
rta
k)
na
po
dn
e (
u p
od
ne)
Ti
mo
ra
š b
iti
mo
ja,
pa
ako
ne n
a o
vom
e,
a o
no
na
on
om
e s
vetu
!
na
iva
n
isk
ren
nest
rp
qi
v
čeka
Per
su
pr
ip
rem
a s
e z
a t
ro
vaw
e
ra
do
zna
la
pr
akti
čn
a
od
luč
na
, za
br
in
uta
ra
spi
tuje
se
pr
ise
ća
se
Kak
va je
ova
pri
~a?
a) z
anim
qiv
a i
smeš
na
b) s
meš
na i
pou
~na
v) p
ou~n
a i
tu`
na
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
106
1.D
opiš
i u
sled
e}im
sti
hovi
ma
re~i
NA
ME
RN
Oi
SL
U^
AJN
O.
Vod
i ra
~una
o s
mis
lu p
esm
e.
JEZI^KE [KOLICE
2.Š
ta je
zaj
edni
~ko
ovim
mis
lim
a?
a) D
eca
vole
da
prav
e š
tetu
.
b) J
ak s
i ka
d ne
nap
ravi
š š
tetu
.
v) K
ad s
i sa
m, p
ravi
šte
tu.
g) J
ak s
i ka
d na
prav
iš š
tetu
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
31
Razu
meš
osn
ovnu
ide
ju p
esm
e.
Uoča
vaš
šta
je z
ajed
ničk
o za
nek
olik
o te
ksto
va.
Ovo
su
tri
mis
li je
dnog
naš
eg p
esni
ka o
dec
i i
šte
ti:
***
Nem
oj
bi
ti m
ali
i s
la
b a
ko t
reb
a p
om
o}
i,
a v
eli
ki
i
ja
k k
ad
a t
reb
a p
ra
viti
šte
tu.
***
Ni
ko t
e n
e m
o`
e s
pr
e~
iti
da
na
pr
avi
š š
tetu
. To
mo
ra
š u
ra
di
ti s
am
.
***
La
ko t
i j
e d
a n
ap
ra
viš
šte
tu.
Ali
, p
ri
zna
j, n
ije
ti
teš
ko
ni
da
je n
e n
ap
ra
viš
.
50
52
1.K
oje
je p
ravo
mes
to z
a M
arko
v iz
laza
k?Za
okru
`i
nazi
v to
g m
esta
.
JEZI^KE [KOLICE
2.O
snov
na t
ema
ovog
tek
sta
je:
a) n
epoz
vani
gos
ti
b) d
obra
`ur
ka
v) k
ola~
i pa
dobr
anci
g) g
osto
prim
qiv
dom
a}in
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
32
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e iz
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak.
Umeš
da
odre
diš
tem
u te
ksta
.
PR
OV
OD
Ma
rko
je s
tud
en
t kw
i`
evn
ost
i.
Od
lu~
io
je d
a s
a s
voji
mp
ri
jate
qi
ma
iz
eko
loš
kog
po
kr
eta
u s
ubo
tu u
ve~
e i
za|
e n
a n
eko
lep
o m
est
o u
gr
ad
u. O
n i
wego
vi p
ri
jate
qi
ne p
uše.
Ma
rko
vo
lip
ri
ro
du.
Ka
da
je s
lob
od
an
, r
ad
o v
ozi
bi
ci
kl
po
red
reke
. S
lad
ole
d,
vo}
e,
~a
j i
pr
ir
od
ni
so
kovi
wego
ve s
u o
mi
qen
e p
osl
ast
ic
e.
Ma
rko
u
Vod
i~u
kroz
Beo
grad
tra`
i m
esto
koje
wem
u i
weg
ovi
mp
ri
jate
qi
ma
na
jvi
še o
dgo
var
a.
PA
DO
BR
AN
CI
O b
o`
e! N
ar
avn
o d
a s
e sv
ako
m o
d n
as
bar
jedn
om
do
godi
lo d
a m
u se
uvali
na `
urku
nek
o p
otp
uno
nep
ozv
an
, ~es
tita
ro
|en
dan
po
greš
no
jo
sobi
, naje
de
se k
ola
~a p
ado
br
an
ac
a i
sja
jno
se
pr
ove
de.
Ako
jedo
ma}
in
go
sto
pr
im
qi
v, p
ro
ble
ma –
nem
a.
Ako
ni
je, m
o`
e da n
ast
upi
pr
oble
m i
za d
om
a}
in
a i
za w
ego
ve g
ost
e.
NA
ME
RN
Oje
tuk
ao s
estr
uA
SL
U^
AJN
Oje
uda
rio
je r
azbi
o pr
ozor
je b
acio
kam
en
SL
U^
AJN
Oje
pao
NA
ME
RN
Ose
pop
eo
je n
ešto
dir
ao
je p
okva
rio
Nij
e kr
ivo
Kri
vo je
SL
UČ
AJN
O
NA
ME
RN
O
NA
ME
RN
O
SL
UČ
AJN
O NA
ME
RN
O
SL
UČ
AJN
O
AL
IS
A–
kw
i`
ara
~ajx
ini
ca –
Radn
o vr
eme
od 1
2 do
20
h
Puš
ewe
nije
doz
voq
eno.
Slu
`im
o ~a
j, ka
fu,
vo
}ne
sala
te
i pr
irod
ne s
okov
e.
SR
PS
KA
KA
FA
NA
Radn
o vr
eme
od 9
do
22 h
Spe
cija
lite
ti
sa r
ošti
qa,
pas
uq,
pe~e
we,
ka
jmak
u l
epiw
i.
Pre
poru
~uje
mo
dom
a}e
vino
.
ŠU
MA
TOV
AC
Radn
o vr
eme
od 8
do
24 h
Dom
a}a
kuhi
wa,
sl
adol
ed o
d ~o
kola
de
hlad
na a
lkoh
olna
i be
zalk
ohol
na
pi}a
.
107
1.O
vaj t
ekst
je:
a) v
est
u no
vina
ma
b) p
rika
z iz
lo`
be
v) b
iogr
afij
a N
ikol
e Te
sle
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
53
33
JEZI^KE [KOLICE
2.S
vako
pit
awe
pove
`i
stre
lico
m s
a od
gova
raju
}im
pod
atko
m n
a no
v~an
ici.
3.Za
što
je n
a ov
oj n
ov~a
nici
lik
Nik
ole
Tesl
e?
a) N
ikol
a T e
sla
je i
mao
mno
go n
ovca
.
b) N
ikol
a Te
sla
je p
ozna
ti n
au~n
ik.
v) N
ikol
a Te
sla
je r
adio
u b
anci
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
da
odre
diš
vrs
tu t
ekst
a.
Umeš
da
pove
žeš
pit
awa
sa o
dgov
orim
a na
sli
ci.
Razu
me{
zna
~aj p
ozna
tih
qud
i.
Gde
je s
kra}
enic
a za
kva
drat
ni m
etar
?
Ko
izda
je
nov~
anic
u?K
oja
je v
redn
ost
ove
nov~
anic
e?
U~en
ici ~
etvr
tog
raz
red
a je
dne
beogr
adsk
e osn
ovn
e š
kole
pose
tili
su M
uze
j prim
ewen
e um
etnost
i, gd
e je
u t
oku 4
2 okto
barsk
i s
alon d
e~ji
hcrte
`a.
Tem
a izl
o`
be je
150.
godi{
wica
ro|ew
a N
ikole
Tes
le.
54
1.U
kom
bio
skop
u su
pri
kazi
vani
fil
mov
i?
JEZI^KE [KOLICE
2.K
olik
o je
Oq
a pl
atil
a ul
azni
cu?
3.K
og d
atum
a i
u ko
je v
rem
e je
Oq
a m
ogla
gle
dati
fil
m O
tka
~ene
kli
nke ?
4.
34
Ume{
na
plak
atu
da p
rona
|e{
tra
`en
e in
for
mac
ije.
Umeš
da
napi
šeš
ves
t.
U B
eo
gra
du
je u
okto
br
u o
dr
`a
n D
e~ji
fi
lmsk
i f
est
iva
l. O
qa
je
sa s
voji
m o
deq
ew
em
gle
da
la f
ilm
Ot
ka~e
ne
kli
nke
. P
ogl
ed
aj
pla
ka
t D
e~je
g f
ilm
skog
fes
ti
vala
i o
dgo
vor
i n
a p
ita
wa
.
U D
om
u si
nd
ika
ta.
80
di
na
ra
16
. H
u 1
4.0
0 h
ili
19
. H
u 1
0.0
0 h
U k
ojoj
je z
emq
i iz
data
nov
~ani
ca?
Nap
iši
za š
kols
ke n
ovin
e ve
st o
fil
msk
om d
e~je
m f
esti
valu
koj
i }
e se
odr
`at
i u
tvom
mes
tu. V
est
treb
a da
sad
r`i
poda
tke
o to
me
gde
se f
esti
val
odr`
ava,
koj
e f
ilm
ove
prep
oru~
uješ
, dat
um o
tvar
awa
i za
tvar
awa
fes
tiva
la.
Na
prim
er: D
e~
ji f
ilm
ski
fest
iva
l o
dr
`a
}e s
e u
veli
ko
j
sali
bi
osk
op
a „
Po
kr
etn
e s
like“
od
1.
do
8.
ap
ri
la.
Ob
ave
zno
po
gled
ajt
e s
led
e}
e f
ilm
ove
: „L
eto
pi
si N
ar
ni
je:
Pr
in
c K
asp
ija
n“,
„Kun
g-f
u p
an
da
“, „
In
di
jan
a X
on
s 4
“.
108
1.O
vaj t
ekst
je:
a) r
e~ni
k st
rani
h re
~i
b) m
uzi~
ka t
op-l
ista
v) o
bave
zna
lekt
ira
g) s
pisa
k le
pih
imen
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
55
35
JEZI^KE [KOLICE
2.O
vo s
u re
zult
ati
anke
te o
muz
ici
koju
je J
elis
avet
a, u
~eni
ca ~
etvr
tog
razr
eda
jedn
e š
kole
, spr
ovel
a u
svom
ode
qew
u. P
a`q
ivo
je p
ro~i
taj,
pa i
zved
i za
kqu~
ako
tom
e ko
ju m
uzik
u w
eni
drug
ovi
sluš
aju
i ko
liko
~es
to s
luš
aju
muz
iku.
Umeš
da
odre
diš
vrs
tu t
ekst
a.
Umeš
da
proč
itaš
pod
atke
iz
tabe
le i
da
na o
snov
u w
ih i
zved
eš z
akq
učak
.
muz
iku
slu
ša
bro
j u~e
ni
ka
svak
odne
vno
16
~est
o8
pone
kad
6
nika
d0
vrst
a m
uzi
kebr
oj u
~en
ika
de~j
a9
zaba
vna
11
klas
i~na
2
nar
odna
8
Kol
iko
se ~
esto
slu
ša
muz
ika
Koj
a se
muz
ika
najr
adij
e sl
uša
Zakq
u~ak
:
1.Se
rtab
Ere
ner –
Eve
ryw
ay T
hat I
Can
2.M
adon
na –
Am
eric
an L
ife3.
Ric
ky M
arti
n –
Jale
o4.
Ado
nis
Rem
os –
Kar
dia
mou
min
ani
sixei
s5.
Bust
ymes
& M
aria
h Ca
rey
– I K
now
Wha
t You
Wan
t6.
Crai
g D
avid
& S
ting
– R
ise A
nd F
all
7.In
grid
– T
ango
8.Si
mpl
y Re
d –
Sunr
ise9.
Soni
que
– Bo
rn to
Be
Free
10.T
om Jo
nes
– Bl
ack
Bett
y
1.Vl
ado
Geor
giev
– A
n|el
e2.
Boja
n M
arov
i} –
Teb
i je
lak
o3.
Mag
azin
– D
a li
zna
{ d
a t
e ne
vol
im?
4.To
{e
Pro
eski
– ^
ija
si
5.N
iggo
r – D
isko
bal
l6.
Knez
– N
ajbo
qa
7.Se
rgej
– B
udi
mi
voda
8.Bo
ris
Nov
kovi
} –
Ko
sam
bez
teb
e?9.
@eq
ko Jo
ksim
ovi}
– Z
abor
avq
a{10
.OK
bend
– O
ko m
ene
let
e sv
i
Iz
poda
taka
mož
eš d
a iz
vede
š v
iše
zakq
učak
a. N
a pr
imer
: Svi
slu
ša
jun
eku
vrst
u m
uzi
ke.
Ili
: Jeli
save
tin
i d
rug
ovi
na
jčeš
će s
luš
aju
zab
avn
u m
uzi
ku.
Ili
: Na
jređ
e s
e s
luš
a k
lasi
čn
a m
uzi
ka
.
1.D
a bi
nek
o po
stao
~la
n bi
blio
teke
, mor
a da
:
JEZI^KE [KOLICE
2.P
ove`
i im
ena
pisa
ca s
nas
lovi
ma
wih
ovih
del
a, k
ao {
to je
zap
o~et
o.
3.P
ove`
i li
k i
vrst
u de
la u
koj
em s
e ta
j lik
poj
avq
uje.
36
Umeš
u t
ekst
u da
pro
nađe
š p
odat
ke k
oji
se t
raž
e.
Poz
naje
š p
isce
i d
ela
ško
lske
lek
tire
.
Umeš
da
pove
žeš
lik
i k
wiž
evno
del
o u
koje
m s
e ta
j lik
poj
avq
uje.
^L
AN
SK
A K
AR
TA
Da
bi
po
stao
/po
stal
a ~l
an n
eke
bi
bli
ote
ke, v
ideo
-klu
ba
ili
CD
-klu
ba,
potr
ebn
o je
da
upla
tiš
mes
e~n
u i
li g
odi
šw
u ~l
anar
in
u.I
zda}
e ti
~la
nsk
u ka
rtu
(s
pe~
ato
m b
ibli
ote
ke i
li k
luba
i p
otp
iso
mo
dgo
vor
no
g li
ca)
. Uz
~lan
ari
nu
}e
ti t
ra`
iti
i l
i~n
e p
odat
ke, k
ako
bi
,u
slu~
aju
da
„zab
or
avi
š”
da
vrat
iš
di
sk i
li k
wi
gu, m
ogl
i d
a te
pr
on
a|u.
Zao
kru`
iD
A i
li N
E
red
ovno
poz
ajm
quj
e kw
igu
DA
NE
upla
ti ~
lana
rin
uD
AN
E
osta
vi l
i~ne
pod
atke
DA
NE
vra}
a kw
ige
na v
rem
eD
AN
E
Du{
an R
adov
i}
Ren
e Gi
jo
Han
s K
rist
ijan
And
erse
n
Bra
nisl
av N
u{i}
Bel
a Gr
iva
Ru`
no p
a~e
Aut
obio
graf
ija
Pla
vi z
ec
ma~
ak k
oji
šet
a u
~izm
ama
zec
sa x
epni
m s
atom
lisi
ca k
oja
voli
gro
`|e
miš
evi
koji
vod
e ko
lo
basn
a
bajk
a
posl
ovic
a
rom
an
56
109
1.O
dred
i {
ta je
ta~
no, a
{ta
net
a~no
pre
ma
ovom
tek
stu,
pa
zaok
ru`
i T
ili
N.
Tvrd
wa:
57
37
JEZI^KE [KOLICE
3.P
odvu
ci u
tek
stu
re~e
nice
u u
prav
nom
gov
oru.
4.K
o je
kw
iš
ki m
oqac
?
a) o
naj k
oji
je m
ali
i zn
a da
~it
a
b) o
naj k
oji
stal
no ~
ita
kwig
e
v) o
naj k
oji
ima
mno
go k
wig
a
g) o
naj k
oji
gric
ka k
wig
e
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Razu
meš
tek
st, u
meš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e u
wem
u i
da i
zved
eš z
akq
učak
.
Pre
pozn
aješ
upr
avni
i n
eupr
avni
gov
or u
tek
stu.
Razu
meš
pre
nese
no z
nače
we
reči
u t
ekst
u.
De~
aku
je d
osad
ilo
da t
ra`
i ob
jaš
wew
a od
odr
asli
h.T
N
Odr
asli
su
rad
o da
vali
de~
aku
obja
šw
ewa.
TN
De~
ak je
bio
rad
ozna
o i
upor
an.
TN
De~
ak je
kao
moq
ac u
niš
tava
o kw
ige.
TN
De~
ak je
~it
awem
zar
azio
i n
eke
svoj
e vr
šw
ake.
TN
2.U
kom
su
licu
nap
isan
e sl
ede}
e re
~eni
ce?
„Od
tada
sam
sve
što
mi
je t
reba
lo, s
ve š
t o s
am `
eleo
da
sazn
am, n
alaz
io
u kw
igam
a.”
KW
IŠ
KI
MO
QA
CN
ije
la
ko b
iti
ma
li.
Ovi
vel
iki
se
muv
aju
ta
mo
-am
o.
Sva
kog
~a
sa~uj
em k
ako
mi
nek
o k
a`
e: „
Skl
on
i s
e, i
di
od
atl
e, o
bja
sni
}u
ti k
asn
ije
.”K
o j
e m
ali
, m
or
a d
a s
e za
mi
sli
. Ta
ko s
am
i j
a u
~i
ni
o.
Otv
or
io
sa
m j
edn
ukw
igu
, kr
enuo
od
jed
no
g sl
ova
do
dr
ugo
g, o
d r
e~en
ic
e d
o r
e~en
ic
e, s
ast
ra
ni
ce
na
str
an
ic
u. O
d t
ad
a s
am
sve
što
mi
je
treb
alo
, sv
e š
to s
am
`el
eo d
a s
azn
am
, n
ala
zio
u k
wi
gam
a.
Kw
iga
ma
sa
m s
e o
kru`
io
i,
goto
vob
ez p
res
tan
ka,
list
ao
sa
m i
h,
iš
~i
tava
o,
di
vio
se
wi
ho
vim
ko
ri
ca
ma
,p
ri
~a
o o
wi
ma
– o
ni
ma
ko
ji s
u `
elel
i t
o d
a s
luš
aju
. N
eki
od
wi
h s
u i
sa
mi
kr
enul
i m
oji
m s
top
am
a.
A o
ni
vel
iki
– o
ni
mi
se
sad
a o
br
a}
aju
:„O
, p
a t
i ~
ita
š!
Br
avo
! P
ra
vi s
i k
wi
ški
mo
qa
c.”
Sm
eška
ju}
i s
e,ve
ro
vatn
o s
e p
ri
se}
aju
nek
og
takv
og
me|
u w
im
a.
Ali
, ja
nem
am
vr
emen
a d
a o
wi
ma
mi
sli
m,
govo
ri
m i
pi
šem
. I
ma
jo
šm
no
go k
wi
ga k
oje
tr
eba
da
pr
o~i
tam
.
Umeš
da
odre
diš
da
li je
tek
st n
apis
an u
prv
om, d
rugo
m, t
reć
em (
glag
olsk
om)
licu
, jed
nine
ili
mno
žin
e.
U p
rvo
m l
ic
u je
dn
in
e.
„Sklo
ni
se,
id
i o
da
tle,
ob
jasn
ić
u ti
ka
sni
je.”
„O,
pa
ti
či
taš
! B
ra
vo!
Pr
avi
si
kw
iš
ki
mo
qa
c.”
58
1.P
ro~i
taj i
pod
vuci
tr
ire
~eni
ce k
oje
ne p
ripa
daju
tek
stu.
JEZI^KE [KOLICE
2.N
apiš
i š
ta je
ozn
a~il
o po
diza
we
zave
se u
poz
oriš
tu.
3.P
repi
ši
iz t
ekst
a re
~i k
oje
poka
zuju
da
se p
ubli
ci p
reds
tava
mno
go d
opal
a.
4.P
ove`
i li
nijo
m p
itaw
e i
odgo
vor
koji
se
nala
zi n
a pl
akat
u.
38
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e iz
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak.
Ume{
u t
ekst
u da
pro
na|e
{ i
nfor
mac
ije
koje
se
tra`
e.
Razu
meš
zna
čew
e re
či.
PO
KO
ND
IR
EN
A T
IK
VA
NA
VE
LI
KO
J S
CE
NI
Ve~
er
as
}e,
u 1
9.3
0,
na
Veli
koj
scen
i p
rem
ije
rn
o b
iti
izv
ed
en
a k
om
ed
ija
Jo
van
a S
ter
ije
Po
po
vi}
a P
okon
di
ren
a t
ikv
au
re`
iji
Ja
go{
a M
ar
kovi
}a
.D
ra
ma
tur
g p
red
sta
ve j
e M
oli
na
Ud
ovi
~ki
-Fo
tez,
lekto
r Q
iq
an
a M
rki
}-P
op
ovi
},
scen
ogr
af
Bo
ri
s M
aks
im
ovi
},
kost
im
ogr
af
Bo
`a
na
Jo
van
ovi
},
a a
uto
r s
cen
sko
gp
okr
eta
Ma
ri
ja M
om
ir
ov.
U p
red
sta
vi i
gra
ju O
lga
Od
an
ovi
}-P
etr
ovi
},
Ha
na
Jo
v~i
},
Da
rko
To
mo
vi}
, Je
len
a H
eli
, M
ih
ajl
o L
a|
eva
c,
Ale
ksa
nd
ra
Ni
koli
},
Ale
ksa
nd
ar
Sr
e}
kovi
} i
Br
an
isl
av
Tom
a{
evi
}.
Kak
o se
pre
dsta
va n
aziv
a?
Ko
je p
isac
del
a?
Ko
je k
osti
mog
raf
?
Ko
je r
e`ir
ao p
reds
tavu
?
Pr
em
ije
ra
ko
med
ije
Pok
ond
iren
a t
ikv
aJo
van
a S
ter
ije
Po
po
vi}
a,
u r
e`
iji
Ja
goš
a M
ar
kovi
}a
, i
zved
en
a j
e n
a s
cen
iN
ar
od
no
g p
ozo
ri
šta
u B
eo
gra
du
27
. f
eb
rua
ra
20
07
. go
di
ne.
Ta
j d
an
je b
io
veo
ma
hla
da
n.
^i
m s
e z
ave
sa p
od
igl
a,
pr
e n
ego
što
su
gla
vni
jun
ac
i p
ro
govo
ri
li p
rep
ozn
atq
ivi
m a
kc
en
tom
, p
ubli
ka
je m
ogl
a d
a o
seti
da
se r
ad
wa
od
vija
u V
ojv
od
in
i.
Vo
jvo
di
na
je
plo
dn
a r
avn
ic
a n
a s
eve
ru
na
še z
em
qe.
Po
zad
in
a p
ozo
ri
šn
e s
cen
e b
ila
je o
bo
jen
a n
eb
op
lavo
m b
ojo
m,
do
k s
u b
oso
no
gi g
lum
ci
ko
ra
~a
li p
o k
ukur
uzn
im
zr
ni
ma
ko
ja
su p
okr
iva
la p
od
. K
ukur
uza
im
a m
no
go u
vo
jvo
|a
nsk
oj
ra
vni
ci
, p
a s
u ga
za
to d
on
eli
na
sc
en
u.
Gro
mo
gla
san
ap
lauz
ko
ji j
e o
dje
ki
vao
po
zor
iš
tem
ka
da
se z
ave
sasp
usti
la p
or
u~i
o j
e b
oq
e o
d r
e~
i k
oli
ko s
e p
ubli
ci
svi
dela
pr
ed
sta
va.
Umeš
da
odre
diš
suv
išne
inf
orm
acij
e za
odr
eđen
u vr
stu
teks
ta.
Po
četa
k p
red
sta
ve.
Gr
om
ogl
asa
n a
pla
uz.
110
60
JEZI^KE [KOLICE
2.Š
ta je
odl
u~iv
alo
o po
bedi
u i
gri
klik
erim
a?
a) v
eli~
ina
klik
era
b) s
taro
st i
gra~
a
v) k
vali
tet
klik
era
g) v
ešti
na i
gra~
a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3.Za
što
je p
isac
dan
ašw
u de
cu n
azva
o m
ali
m o
sam
qen
ic
im
a?
40
Umeš
da
obja
sniš
sta
v pi
sca
u te
kstu
.
1.Š
ta je
, pre
ma
ovom
tek
stu,
pot
rebn
o za
igr
u kl
iker
ima?
Umeš
da
pron
ađeš
inf
orm
acij
u u
teks
tu.
Jed
na
rup
a u
(ut
ab
an
oj
čub
ursk
oj)
zem
qi
i d
va-t
ri
kli
ker
a
(u x
ep
u).
Za
to š
to s
e v
iš
e n
e i
gra
ju (
sa d
rug
om
dec
om
), v
eć
sa
mo
igr
aju
igr
ic
e n
a k
om
pju
ter
u.
1.O
vaj o
dlom
ak je
uze
t iz
a) d
ram
skog
tek
sta
b) b
ajke
v) p
ripo
vetk
e
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
59
39
JEZI^KE [KOLICE
3.^
ije
su r
e~i
koje
se
nala
ze u
zag
radi
?
a) P
epeq
ugin
og o
ca
b) p
iš~e
ve
v) p
rin~
eve
g) c
arev
e
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
4.K
oji
se l
ikov
i po
javq
uju
u ov
oj s
ceni
?
5.B
ajn
a c
ip
eli
ca
u ov
om t
eks t
u je
:
a) n
eobi
~na
cipe
lica
b) p
rele
pa c
ipel
ica
v) t
esna
cip
elic
a
g) c
ipel
ica
iz b
ajke
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
da
odre
diš
lik
ove.
Razu
meš
zna
čew
e re
či u
tek
stu.
PE
PE
QU
GA(o
dlo
ma
k)
Ota
c:
Ust
an
i,
k}
er
i!
(Pep
equg
a s
ti
dq
ivo
ust
an
e.)
Pr
in
c:
D
a,
to j
e o
na
...
kr
aq
ic
a m
oja
!C
ar
: Š
ta k
a`
eš
, si
ne?
Pr
in
c:
R
an
ije
sa
m g
ovo
ri
o d
a n
e}
u n
iš
ta r
e}
i p
re n
ego
što
devo
jka
pr
ob
a b
ajn
u c
ip
eli
cu,
ali
sa
d i
pa
k k
a`
em
: To
je o
na
...
on
a j
e!
Ca
r:
P
o g
ar
der
ob
i n
e b
ih
reka
o d
a j
e c
uri
ca
neš
ton
ar
o~
ito
...
Gen
er
al:
Ne t
reb
a,
vaš
e v
eli
~a
nst
vo,
ni
koga
cen
iti
po
od
elu
!
Ota
c,
Pep
eq
uga
, P
ri
nc
, C
ar
, Gen
er
al.
Umeš
da
odre
diš
vrs
tu d
ela.
Pre
pozn
aje{
vrs
tu t
ekst
a.
2.P
odvu
ci d
eo t
ekst
a ko
ji l
i~i
na p
oslo
vicu
.N
e t
reb
a,
vaš
e v
eli
~a
nst
vo,
ni
ko
ga c
en
iti
po
od
elu
!...
Pre
pozn
aje{
odl
ike
dram
skog
tek
sta.
01
1(o
dlo
ma
k)
Vo
leo
sa
m d
a i
gra
m k
like
re p
o ^
ubur
i i
Nei
ma
ru.
Zn
ate
li
d
a d
an
aš
wa
dec
a,
ugla
vno
m,
ne z
na
ju t
u i
gru?
Sa
da
se i
gra
juko
mp
jute
ri
ma
. S
ed
e p
o d
e~
jim
so
ba
ma
i p
iq
e u
ekr
an
e n
a k
oji
ma
se
sm
ew
uju
pr
uge,
br
oje
vi i
slo
govi
. N
eš
to z
uji
, a
neš
to s
vetl
uca
.P
ra
zno
, p
a t
rep
}e!
U B
eo
gra
du
se v
iš
e n
e m
ogu
kup
iti
kli
ker
i.
A b
ilo
ih
je t
oli
ko!
Se}
am
se o
lova
ca
, m
er
mer
ac
a,
zem
qa
na
ca
, st
akle
na
ca
,a
mer
ika
na
ca
...
Da
bi
smo
bi
li s
re}
ni
, b
ila
na
m j
e d
ovo
qn
a j
ed
na
rup
a,
izd
ubq
en
a u
uta
ba
no
j ^
ubur
sko
j ze
mq
i,
i d
va-t
ri
kli
ker
a u
xep
u.A
ko s
te b
ili
veš
t i
gra
~,
mo
gli
ste
po
mo
}u
svo
ja d
va z
em
qa
nc
ao
svo
jiti
mer
mer
ac
veli
ki
ka
o g
olu
bi
je j
aje
i j
oš
pr
id
e t
ri
olo
vca
, i
zva
|en
a i
z n
eko
g kug
lage
ra
.P
ita
m s
e k
akvi
}e q
udi
da
po
ra
stu
iz
tih
ma
lih
osa
mq
en
ika
, ko
ji n
ika
da
ni
su u
pr
qa
li r
uke ^
ubur
sko
m z
em
qo
m,
ni
ti s
e p
otu
kli
zbo
g n
ep
ra
vde u
igr
i k
like
ri
ma
?
111
61
40
JEZI^KE [KOLICE
4.D
a li
se
sla`
eš s
a pi
scem
kad
ka`
e da
su
dana
šw
a de
ca o
sam
qen
ic
i?
DA
ili
NE
Nap
iši
zaš
to t
ako
mis
liš
.
5.K
ad p
isac
ovo
g te
ksta
ka`
e da
dec
a p
iq
e u
ekr
ane,
to
zna~
i da
ona
:
a) p
ovre
men
o gl
edaj
u u
ekra
n
b) n
epa`
qiv
o gl
edaj
u u
ekra
n
v) n
epre
kidn
o gl
edaj
u u
ekra
n
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
6.S
amo
jedn
a vr
sta
klik
era
ni
jedo
bila
naz
iv p
o m
ater
iji
od k
oje
su k
lik e
rina
prav
qen
i. K
oji
su t
o kl
iker
i?
a) o
lovc
i
b) m
erm
erci
v) z
emq
anci
g) a
mer
ikan
ci
d) s
takl
enci
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Umeš
da
kaž
eš š
ta m
isli
š o
nek
oj t
emi.
Razu
meš
zna
čew
e re
či u
tek
stu.
Pre
pozn
aje{
reč
i ko
je o
znač
avaj
u m
ater
iju
(gra
divn
e im
enic
e).
7.P
opun
i ta
belu
kao
što
je z
apo~
eto.
Razl
ikuj
eš g
radi
vne
imen
ice
i gr
adiv
ne p
ride
ve.
vrst
a kl
ike
ra
grad
ivn
a i
men
ic
a
olov
ciol
ovo
mer
mer
cim
er
mer
grad
ivn
i p
ri
dev
olo
vni
mer
mer
ni (
klik
eri)
zem
qan
cize
mq
aze
mq
an
i
stak
lenc
ist
aklo
sta
kle
ni
Ovd
e n
em
a t
ač
no
g i
neta
čn
og
od
govo
ra
. V
až
no
je s
am
o d
a o
bja
sni
š š
ta t
i m
isl
iš
o d
an
aš
wo
j d
ec
i:
da
li
su
usa
mq
en
ic
i i
li n
e.
62
1.I
zabe
ri n
aslo
v za
ova
j tek
st.
a) K
ompj
uter
i i
rast
dec
e
b) K
ompj
uter
i i
zdra
vqe
v) K
ompj
uter
i i
nauk
a
g) K
ompj
uter
i i
slob
odno
vre
me
JEZI^KE [KOLICE
2.U
koj
oj s
e no
vins
koj r
ubri
ci p
ojav
io o
vaj t
ekst
?
a) M
ali
ogla
si
b) V
esti
iz
šk o
la
v) N
au~n
a ot
kri}
a
g) L
ekar
ski
save
ti
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3.Š
ta je
ciq
ovo
g te
ksta
?
a) d
a te
ube
di d
a ne
kor
isti
š k
ompj
uter
b) d
a te
nau
~i k
ako
da k
oris
tiš
kom
pjut
er
v) d
a ti
pom
ogne
da
smaw
iš š
teta
n ut
icaj
kom
pjut
era
g) d
a te
oba
vest
i o
zna~
aju
kom
pjut
era
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
41
Razu
meš
tek
st i
um
eš d
a iz
aber
eš o
dgov
araj
ući
nasl
ov.
Razu
meš
osn
ovnu
tem
u te
ksta
.
Razu
meš
svr
hu (
ciq
) te
ksta
.
O^
I –
Pec
ka
we,
bo
lovi
u o
~i
ma
, c
rve
ni
lo i
gla
vob
oq
a n
ast
aju
ka
da
pr
ove
det
e v
iš
e s
ati
za
ko
mp
jute
ro
m.
ŠT
A D
A U
RA
DI
TE
– N
a s
vaki
h p
ola
sa
ta n
eko
liko
mi
nut
a g
led
ajt
e
kr
oz
pr
ozo
r u
da
qi
nu.
UŠ
I –
Šum
ovi
i z
uja
we u
uš
im
a n
ast
aju
ka
da
na
ko
mp
jute
ru
igr
ate
igr
ic
e i
ko
ri
sti
te s
luš
ali
ce.
ŠT
A D
A U
RA
DI
TE
– S
ma
wi
te j
a~
in
u n
a n
ajm
aw
e.
KI
^M
A –
Bo
lovi
i u
ko~
en
ost
u d
ow
em
delu
le|
a n
ast
aju
zb
og
dug
og
sed
ew
a z
a k
om
pju
ter
om
.Š
TA
DA
UR
AD
IT
E –
Na
sva
ki
h p
ola
sa
ta u
sta
ni
te i
pr
oš
eta
jte.
112
63
42
JEZI^KE [KOLICE
4.Za
što
ne
treb
a vo
ziti
bic
ikl
peš
a~ko
m s
tazo
m?
a) Z
ato
št o
je p
eša~
ka s
taza
ner
avna
.
b) Z
ato
što
sm
etaš
peš
acim
a.
v) Z
ato
što
je p
eša~
ka z
ona
na l
evoj
str
ani
puta
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Razu
meš
tek
st i
um
eš d
a od
redi
š š
ta m
u ne
pri
pada
na
osno
vu w
egov
e sa
drž
ine.
VO
DI
^ K
RO
Z Z
AK
ON
Bi
ci
kl
ne m
o`
eš
da
vo
ziš
svu
da
: a
ko p
ost
oji
bi
ci
kli
sti
~ka
sta
za,
mo
ra
š d
a j
e k
or
ist
iš
. A
ko s
taze
nem
a,
vozi
što
bli
`e
desn
oj
str
an
i p
uta
(n
e p
eš
a~
kom
zo
no
m).
Umeš
da
izve
deš
zak
quč
ak n
a os
novu
tek
sta
i sv
og i
skus
tva.
Umeš
da
odre
diš
vrs
tu t
ekst
a.
3.O
vaj t
ekst
je:
a) p
ravi
lo
b) z
abra
na
v) p
oruk
a
g) m
olba
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
1.U
sle
de}
em t
ekst
u na
vede
na s
u pr
avil
a za
tak
mi~
ewe
u je
drew
u.
U t
eks t
u se
nal
aze
tri
re~e
nice
koj
e ni
su v
a`ne
za
razu
mev
awe
tih
prav
ila.
Jedn
u sm
o m
i po
dvuk
li. T
i po
dvuc
i os
tale
dve
.
2.Š
ta je
tre
balo
da
urad
iš u
prv
om z
adat
ku?
a) d
a po
ka`
eš d
a si
raz
umeo
kak
o se
ose
}aj
u ta
kmi~
ari
b) d
a iz
razi
š o
no š
t o m
isli
š o
jedr
ewu
v) d
a od
redi
š š
ta je
va`
no, a
šta
nev
a`no
za
sadr
`in
u te
ksta
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Razu
meš
sm
isao
zad
atka
.JED
RE
WE
Ta
km
i~
ew
e s
e o
dvi
ja n
a s
tazi
kr
u`n
og
ob
lika
. S
taza
se o
bele
`i
na
vr
em
e.
U p
rvo
m d
elu
sta
ze p
lovi
se o
d s
tar
tne t
a~
ke d
o
ci
qn
e t
a~
ke –
u t
om
delu
sta
ze p
lovi
se n
asu
pr
ot
vetr
u.
Ta
km
i~
ar
im
a j
e u
vek l
akš
e d
a p
love
ni
z ve
tar
.U
dr
ugo
m d
elu
sta
ze v
eta
r d
uva
sa
desn
e s
tra
ne.
Tr
e}
i d
eo
je p
ovr
ata
k d
o s
tar
ta i
vet
ar
duv
a s
leve
st
ra
ne.
Ta
km
i~
ar
i s
u vr
lo s
re}
ni
ka
d s
tign
u d
o c
iq
a.
64
1.P
odvu
ci o
no š
to s
azna
jem
o iz
ovi
h te
ksto
va.
•ka
ko s
e cr
taju
raz
redi
u Š
koli
ci
sa v
ija
čom
•š
ta i
grač
mor
a da
ura
di d
a bi
usp
ešno
zav
ršio
Kruž
nu š
koli
cu
•ko
liko
igr
ača
učes
tvuj
e u
Kruž
noj
ško
lic
i
•ka
ko s
e cr
ta K
ruž
na š
koli
ca
U k
wiz
i D
e~je
igr
e ne
kad
i s
ad
opis
ane
su r
azli
~ite
vrs
te {
koli
ca.
KR
U@
NA
[K
OL
IC
A
Na
cr
ta s
e v
eli
ki
kr
ug p
reč
ni
ka
met
ar
do
met
ar
i p
o.
Kr
ug s
ep
od
eli
na
osa
m j
ed
na
ki
h d
elo
va,
koji
pr
ed
sta
vqa
ju o
sam
ra
zred
a.
On
i s
e o
bele
že b
ro
jevi
ma
od
jed
an
do
osa
m.
Po
do
govo
ren
om
red
osl
ed
u sv
aki
igr
ač
ska
če o
d p
rvo
g d
o o
smo
g r
azr
ed
a n
a s
led
eć
in
ač
in
: sv
aki
put
ka
d d
esn
om
no
gom
sko
či
u s
led
eć
i r
azr
ed
, le
vun
ogu
sp
ušta
u p
ret
ho
dn
i r
azr
ed
. I
gra
č j
e u
speš
no
za
vrš
io
ško
lic
u a
ko p
ri
ska
ka
wu
u sv
ih
osa
m r
azr
ed
a n
ije
dn
om
ni
je z
gazi
oli
ni
ju k
ojo
m s
u r
azr
ed
i o
bele
žen
i.
[K
OL
IC
A S
VI
JA^
OM
U š
koli
cu
s n
ac
rta
ni
m r
azr
ed
im
a i
gra
č u
lazi
sa
vi
jač
om
(m
alo
uže z
a p
resk
aka
we).
Im
a z
ad
ata
k d
a u
sva
kom
od
čet
ir
i r
azr
ed
ask
oč
i i
da
pr
esk
oč
i v
ija
ču
koju
okr
eć
e.
Do
k s
ka
če,
ne s
me s
vi
jač
om
da
iza
đe i
z š
koli
ce,
ni
ti d
a n
aga
zi w
en
e l
in
ije
. P
ob
ed
ni
k j
e i
gra
~ko
ji v
eć
u p
rvo
m s
ka
ka
wu
zavr
ši
igr
u b
ez
greš
ke.
Ovu
igr
u p
ose
bn
o v
ole
devo
jči
ce,
koje
i i
na
če v
ole
igr
e s
ap
resk
aka
wem
už
eta
.
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
okru
ži
Tuk
olik
o je
tvr
đew
e ta
čno,
a N
ako
je n
etač
no.
43
Umeš
da
upor
ediš
inf
orm
acij
e iz
dva
tek
sta.
Umeš
da
upor
ediš
dva
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak.
I je
dna
i dr
uga
ško
lica
im
aju
isti
br
oj r
azr
eda.
TN
I u
jedn
om i
u d
rugo
m t
ekst
u op
isan
i su
zad
aci
igra
ča.
TN
I u
jedn
oj i
u d
rugo
j ško
lici
gre
ška
je a
ko s
e st
ane
na l
inij
u.T
N
I u
jedn
oj i
u d
rugo
j ško
lici
ska
~e s
e de
snom
nog
om
u sl
ede}
i ra
zred
.T
N
113
65
@A
BQ
A [
KO
LI
CA
44
JEZI^KE [KOLICE
2.M
eđu
ponu
đeni
m r
ečen
icam
a po
dvuc
i on
u ko
ja u
tek
stu
nedo
staj
e.
•Gr
eška
mož
e bi
ti g
ažew
e li
nije
ili
izl
azak
iz
ško
lice
.
•K
ad i
grač
nap
ravi
gre
šku
, otv
ara
oči
i iz
lazi
iz
igre
.
•Gr
eška
je a
ko s
e ig
rač
u ne
bu o
kren
e i
pres
tane
da
žm
uri.
•N
ajus
peš
niji
igr
ač n
ema
nije
dnu
greš
ku u
igr
i.
Umeš
da
odre
di{
red
osle
d ra
dwi
i da
sas
tavi
š u
puts
tvo.
Paž
qiv
o či
taš
tek
st i
um
eš d
a ot
krij
eš v
ezu
izm
eđu
reče
nica
u w
emu.
SL
AN
O –
SL
AT
KO
Na
bet
on
u se
kr
ed
om
na
cr
ta š
koli
ca
sa
čet
ir
i r
azr
ed
a i
neb
om
. I
gra
č h
od
a o
d p
rvo
g d
o č
etvr
tog
ra
zred
a ž
mur
eć
i.
Tek k
ad
sta
ne n
an
eb
o,
im
a p
ra
vo d
a o
tvo
ri
oč
i i
da
se o
kr
en
e k
ako
bi
ist
im
put
em
žm
ureć
i i
zaš
ao
iz
ško
lic
e.
Do
k i
de k
ro
z r
azr
ed
e,
dr
ugo
vi p
ra
tew
ego
ve k
or
ake
po
na
vqa
juć
i r
eč
i s
lat
ko –
sla
tko
. Č
im
igr
ač
čuj
e r
eč
isl
an
o –
sla
no,
zna
da
je n
ap
ra
vio
neku
greš
ku,
za
usta
vqa
se i
otv
ar
ao
či
. B
ilo
ko
ja o
d t
ih
greš
aka
ozn
ač
ava
izl
aza
k i
gra
ča
iz
igr
e d
o s
led
eć
eg
kr
uga
.
66
JEZI^KE [KOLICE
2.K
o od
ove
dec
e is
puw
ava
uslo
ve z
a po
sao?
3.P
rija
vi s
e za
ova
j pos
ao. N
apiš
i o
sebi
pod
atke
koj
i su
va`
ni
da b
i do
bio/
dobi
la p
osao
.
4.U
sva
koj o
d ov
ih r
e~en
ica
post
oje
greš
ke. P
rona
|i i
h, p
a u
odgo
vara
ju}
eko
lone
upi
ši
znak
H, k
ao š
to je
zap
o~et
o.
45
Umeš
da
prep
ozna
š v
rstu
tek
sta.
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e iz
tek
sta
i da
izv
edeš
zak
quč
ak.
Umeš
da
napi
šeš
pri
javu
za
posa
o. U
meš
da
nave
deš
naj
važ
nije
pod
atke
o s
ebi
koji
ma
bi u
bedi
o vl
asni
ka p
sa d
a ba
š t
ebi
pove
ri č
uvaw
e ps
a.
Poz
naje
š p
ravo
pisn
a pr
avil
a o
pisa
wu
veli
kog
slov
a na
poč
etku
reč
enic
e, k
odvl
asti
tih
imen
a, o
pis
awu
tačk
e na
kra
ju r
ečen
ice
i pi
saw
u re
čce
ne
uz g
lago
le.
An
a v
oli
da
se i
gra
sa
svo
jim
pso
m s
vako
g p
rep
od
neva
jer
uve
k
id
e u
ško
lu p
osl
e p
od
ne.
Ma
ja i
Mi
}a
id
u u
ist
o o
deq
ew
e i
, ka
o i
ve}
in
ase
da
mn
aest
ogo
di
šw
aka
, r
ad
o i
du
na
`ur
ke.
Igo
r i
ma
14
go
di
na
i s
vako
gd
an
a p
osl
e p
od
ne,
po
što
se v
ra
ti i
z š
kole
, sl
uša
muz
iku
i v
ozi
bi
ci
kl
u o
bli
`w
em
pa
rku.
re~
eni
ca
veli
ko s
lovo
ta~k
aN
E is
pred
glag
ola
Oni
nei
du u
šet
wu
HH
Ana
i m
aja
nisu
vr
šw
akiw
eH
H
najm
la|i
je I
gor
.H
on n
eslu
ša
muz
iku.
HH
Mi}
a vo
li n
eobi
~ne
pri~
eH
Ana
ni
je n
ajm
la|a
HH
1.O
vaj t
ekst
je:
a) i
zveš
taj
b) o
glas
v) p
oziv
nica
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Im
am
12
go
di
na
. O
duv
ek s
am
žele
o d
a i
ma
m p
sa,
ali
mi
ro
di
teq
i n
e d
ozv
oq
ava
juje
r ž
ivi
mo
u m
alo
m s
tan
u. Z
ato
čest
o p
om
až
em
qud
im
a u
pr
ih
vati
liš
tu z
a p
se.
Sta
nuj
em
bli
zu V
as,
u u
lic
i B
ra
nka
Ra
di
čevi
ća
. U
vek i
dem
u š
ko
lu p
re p
od
ne.
No
vac
ko
ji b
ih
do
bi
o p
otr
oš
io
bi
h p
am
etn
o.
Kup
io
bi
h v
eli
ku
en
ci
klo
ped
iju
o
ži
voti
wa
ma
jer
želi
m d
a j
ed
no
g d
an
a p
ost
an
em
vete
ri
na
r.
Br
oj
mo
g m
ob
iln
og
tele
fo
na
je 0
63
/88
08
4.
Bi
o b
ih
sr
eć
an
ka
d b
ist
e m
i j
avi
li d
a s
te m
en
e i
zab
ra
li.
Sr
da
ča
n p
ozd
ra
v,I
gor
Igo
r
1.U
kru
žić
por
ed s
vake
reč
enic
e up
iši
odgo
vara
juć
i br
oj o
d 1
do 5
, tak
o da
dob
iješ
tač
an r
edos
led
uput
stav
a za
prv
i de
o ig
re Ž
abq
a š
k oli
ca.
Igr
ač n
ajpr
e ob
ema
noga
ma
uska
če u
prv
i za
tam
wen
i kv
adra
t.
Str
elic
om s
e oz
nači
str
ana
kvad
rata
sa
koje
poč
iwe
igra
.
[ir
eći
noge
u s
koku
, igr
ač i
stov
rem
eno
staj
e ob
ema
noga
ma
u za
tam
wen
apo
qa
u dr
ugom
red
u kv
adra
ta.
Na
beto
nu s
e na
crta
vel
iki
kvad
rat,
koj
i se
pod
eli
na 9
jedn
akih
kva
drat
a.
Na
svak
oj s
tran
i ve
liko
g kv
adra
ta z
atam
ni s
e sv
aki
sred
wi
kvad
rat.
34 5 1 2
Pot
reba
n de
[ak
ili
devo
j[ic
a, s
tar
ost
iiz
me;
u 12
i 1
5 go
dina
, koj
i u
slob
odno
vre
me
moy
eda
[uv
a le
pog
i do
brog
psa
.Ra
dno
vrem
e ut
orko
m i
[et
vrt
kom
od
13-1
7[a
sova
. Pla
ta
po d
ogov
oru.
Vlas
nik
psa
Mil
ovan
Jan
kovi
}Ul
ica
Vuka
Kar
axi}
a br
. 8S
rem
ski
Kar
lovc
i
114
1.P
ove`
i te
kst
sa i
men
om p
isca
o k
om s
e u
tom
tek
stu
govo
ri. J
edan
tek
st je
suvi
{an
.
69
47
JEZI^KE [KOLICE
2.Š
ta je
tre
balo
da
urad
iš u
pre
thod
nom
zad
atku
?
a) d
a up
ored
iš t
eks t
ove
i za
kqu~
iš o
~em
u go
vore
b) d
a za
kqu~
iš p
o ~e
mu
se t
ekst
ovi
razl
ikuj
u
v) d
a po
ka`
eš š
ta z
naš
o z
nam
enit
im q
udim
a
g) d
a od
redi
{ ~
ija
slik
a ne
dost
aje
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3.Š
ta je
svr
ha o
vih
teks
tova
?
a) d
a te
zab
ave
deta
qim
a iz
`iv
o ta
znam
enit
ih q
udi
b) d
a te
oba
vest
e o
zna~
aju
poje
dini
h li
~nos
ti
v) d
a te
upo
znaj
u sa
oko
lnos
tim
a u
koji
ma
su t
e li
~nos
ti `
ivel
e
g) d
a te
nau
~e k
ako
se p
osta
je s
lava
n
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Znaš
osn
ovne
pod
atke
o p
isci
ma.
Razu
meš
sm
isao
zad
atka
.
Umeš
da
upor
ediš
tek
stov
e i
zakq
učiš
šta
im
je z
ajed
ničk
o.
68
1.K
oja
od s
lede
}ih
re~
enic
a op
isuj
e tu
izm
enu?
a) P
oned
eqko
m I
V3
ne}
e im
ati
~etv
rtog
~as
a f
izi~
ko.
b) U
tork
om I
V3
ne}
e im
ati
tre}
eg ~
asa
liko
vno.
v) P
oned
eqko
m }
e IV
3~e
tvrt
og ~
asa
imat
i f
izi~
ko.
g) U
tork
om }
e IV
3tr
e}eg
~as
a im
ati
fiz
i~ko
.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
JEZI^KE [KOLICE
2.D
ruga
koj
i u
peta
k ni
je b
io u
ško
li t
reba
da
obav
esti
š o
izm
eni
u ra
spor
edu.
Koj
u }
eš m
u SM
Spo
ruku
pos
lati
? P
oruk
a tr
eba
da b
ude
potp
una.
a) P
ones
i u
pone
deq
ak p
atik
e um
esto
blo
ka.
b) U
pon
edeq
ak n
emam
o li
kovn
o.
v) U
uto
rak
imam
o je
dan
~as
maw
e.
g) N
emam
o ni
šta
za
dom
a}i
iz m
atem
atik
e.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3.Za
što
je n
a ~a
su z
abra
wen
a up
otre
ba m
obil
nih
tele
fon
a?
a) Z
ato
št o
su
skup
i.
b) Z
ato
što
nis
u do
bri
za z
drav
qe.
v) Z
ato
što
om
etaj
u ~a
s.
g) Z
ato
što
ih
nem
aju
svi
u~en
ici.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
46
Umeš
u t
abel
i da
pro
nađe
š t
raž
ene
inf
orm
acij
e (p
odat
ke).
Umeš
da
pove
žeš
inf
orm
acij
e iz
tab
ele.
Umeš
da
izve
deš
zak
quč
ak n
a os
novu
svo
g is
kust
va.
OB
AV
EŠ
TE
WE
Str
elic
ama
je o
bele
`en
a iz
men
a u
rasp
ored
u od
eqew
a IV
3.
Pro
~ita
j tek
st k
oji
je u
zet
iz V
odi
~a k
roz
zako
n.
PO
NA
ŠA
WE
NA
^A
SU
Na
~a
su j
e z
ab
ra
wen
a u
po
treb
a m
ob
iln
og
tele
fo
na
, vo
km
en
a
i M
P3
ple
jer
a,
a a
ko i
h k
or
ist
iš
– n
ast
avn
ik m
o`
e d
a t
i i
ho
duz
me.
Du`
an
je d
a t
i i
h v
ra
ti n
a k
ra
ju ~
asa
ili
na
sta
ve.
^A
SP
ON
ED
EQ
AK
UT
OR
AK
1.sr
pski
jezi
km
atem
ati
ka
2.m
uzi
~ka
kult
ura
srps
ki je
zik
3.m
atem
ati
kaf
izi
~ko
vasp
ita
we
4.li
kovn
a ku
ltur
aen
gles
ki je
zik
Sa
kup
qa
o j
e n
ar
od
ne
umo
tvo
ri
ne i
bi
ove
liki
ref
or
ma
tor
jezi
ka
i p
ra
vop
isa
.
Kw
i`
evn
ik,
pr
osv
eti
teq
i p
isa
c.
Osn
ova
o j
e V
eli
ku
ško
lu u
Beo
gra
du.
Bi
o j
e p
rvi
sr
psk
i m
in
ist
ar
pr
osv
ete.
Leka
r,
pesn
ik i
pr
evo
di
lac
,ur
ed
ni
k k
wi
`evn
ih
li
sto
va,
pi
sao
pesm
e z
a d
ec
u. U
re|
iva
oje
de~
ji l
ist
Nev
en.
Pr
vi s
rp
ski
pr
osv
eti
teq
. Z
ah
vaq
uju}
i w
em
u, s
rp
ska
cr
kva
je p
ost
ala
neza
visn
a,
a o
n j
eb
io
wen
pr
vi a
rh
iep
isk
op
.Z
am
on
aš
io
se n
a S
veto
j go
ri
.
Sve
ti S
ava
Vuk
Ka
ra
xi
}
Jova
n J
ova
no
vi}
Zm
aj
115
71
48
JEZI^KE [KOLICE
2.K
ako
su p
ore|
ane
re~i
na
toj s
tran
ici?
a) p
o du
`in
i re
~i
b) p
o iz
boru
aut
ora
v) p
o az
bu~n
om r
edu
g) b
ez i
kakv
og r
eda
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3.Š
ta z
na~e
sle
de}
e re
~i s
a te
str
anic
e?
Ako
je z
na~e
we
ta~n
o, z
aokr
u`i
T , a
ako
nij
e, z
aokr
u`i
N.
4.Za
men
i po
dvu~
enu
re~
u re
~eni
ci d
rugo
m r
e~ju
tak
o da
zna
~ew
e re
~eni
ceos
tane
is t
o. P
otra
`i
tu r
e~ n
a pr
etho
dnoj
str
anic
i.
• S
naš
la g
a je
bed
a .
• @
ivi
u be
di.
5.D
opun
i re
~eni
ce. I
zabe
ri je
dnu
od r
e~i
koja
se
nala
zi i
spod
lin
ije.
P
otra
`i
wen
o zn
a~ew
e na
pre
thod
noj s
tran
ici.
• P
osm
atra
o sa
m k
owe
koji
su
imal
i du
gu
Znaš
odl
ike
rečn
ika
kao
dela
kw
ige
ili
kao
pose
bne
kwig
e.
Umeš
da
se s
luž
iš r
ečni
kom
.
Umeš
da
se s
luž
iš r
ečni
kom
.
Umeš
da
se s
luž
iš r
ečni
kom
.
70
1.U
kom
se
delu
kw
ige
nala
zi o
va s
tran
ica?
a) u
sad
r`aj
u kw
ige
b) u
uvo
du k
wig
e
v) u
sva
kom
pog
lavq
u kw
ige
g) u
re~
niku
kw
ige
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
JEZI^KE [KOLICE
48
Pre
pozn
aješ
del
ove
kwig
e il
i vr
stu
kwig
e.
Ovo
je s
tran
ica
jedn
og u
xben
ika.
• P
tice
su
se
viso
ko p
od o
blak
e.
griv
nu
g
rivu
vla
t
vinu
le
v
ajka
le
v
askr
snul
e
at–
prvo
slo
vo l
atin
ice
TN
baja
n–
~ar
oban
, div
an, z
anos
anT
N
bauk
– za
miš
qen
o bi
}e
koje
uli
va s
trah
TN
Vel
iki
med
ved
– vr
sta
rus
kog
med
veda
TN
gatk
a–
vrst
a di
vqe
patk
eT
N
Sn
aš
lo g
a j
e z
lo.
Ili
: Sn
aš
la g
a j
e n
evo
qa
.
Ži
vi u
si
ro
ma
štv
u. I
li: Ž
ivi
si
ro
ma
šn
o.
Ili
: Ži
vi u
osk
udi
ci
.
gri
vu.
vin
ule
116
73
49
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
što
su
re~i
^U
DE
SN
I S
VE
Tna
toj
str
anic
i is
takn
ute
ve}
im s
lovi
ma
od o
stal
ih r
e~i?
a) Z
ato
što
je t
o na
slov
baj
ke i
z te
kw
ige.
b) Z
ato
što
je t
o na
slov
tem
atsk
e ce
line
.
v) Z
ato
što
je t
o na
jlep
ši
teks
t u
kwiz
i.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3.Š
ta o
zna~
avaj
u br
ojev
i ,
i sa
te
stra
nice
?
a) k
olik
o te
ksto
va i
ma
u te
mat
skoj
cel
ini
b) b
roj t
emat
ske
celi
ne
v) b
roj s
tran
ice
na k
ojoj
se
teks
t na
lazi
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
4.A
ko h
o}eš
da
brzo
obn
oviš
sve
što
ste
u~i
li, k
oji
}eš
deo
kw
ige
kori
stit
i?
6.Š
ta z
na~i
zna
k u
sadr
`aj
u?
a) t
reba
da
upal
iš s
vetl
o da
bi
boq
e vi
deo
b) u
pali
}e
ti s
e la
mpi
ca u
gla
vi
v) s
ijaš
od
znaw
a ka
o si
jali
ca
g) s
vi t
ekst
ovi
su o
sij
alic
ama
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
5.Za
što
i k
ada
kori
stiš
sad
r`aj
nek
e kw
ige?
Umeš
da
kori
stiš
del
ove
kwig
e.
Umeš
da
kori
stiš
del
ove
kwig
e.
Umeš
da
kori
stiš
del
ove
kwig
e.
Razu
meš
šta
zna
či o
dređ
eni
znak
u k
wiz
i; r
azum
e{ p
rene
seno
zna
~ew
e re
~i.
Znaš
čem
u sl
uže
poje
dini
del
ovi
kwig
e.
72
1.K
ojoj
vrs
ti k
wig
e pr
ipad
a ov
aj s
adr`
aj?
a) r
e~ni
ku
b) ~
itan
ci
v) z
birc
i pe
sam
a
g) z
birc
i pr
i~a
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Ovo
je s
tran
ica
jedn
og u
xben
ika.
JEZI^KE [KOLICE
49
Pre
pozn
aješ
vrs
tu k
wig
e.
Ka
d ž
eli
m d
a v
id
im
šta
se s
ve n
ala
zi u
kw
izi
.
Ka
d h
oć
u b
rzo
da
pr
on
ađ
em
od
ređ
en
i t
ekst
.
SE
TI
SE
(š
ta s
mo
na
uči
li)
117
3.P
repi
ši
iz p
esm
e re
~i k
ojim
a se
im
enuj
u bi
}a,
pri
rodn
e po
jave
i p
redm
eti.
75
50
JEZI^KE [KOLICE
4.P
repi
ši
iz p
esm
e tr
i gl
agol
a ko
ja s
u u
vezi
s p
riro
dnim
poj
avam
a.
5.P
repi
ši
iz p
esm
e tr
i pr
idev
a ko
ja p
okaz
uju
~ije
je n
ešto
.
6.Za
što
pes
nik
za n
edeq
u u
ško
li k
a`e:
kao
da
je u
vod
u p
oton
uo s
vet?
a) N
edeq
om je
u š
koli
sve
~is
to.
b) N
edeq
om je
u š
koli
tih
o.
v) N
edeq
om je
u š
koli
mra
~no.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
7.Š
ta p
redm
eti
u ov
oj p
esm
i ra
de k
ao d
a su
qud
i?
Pre
pozn
aješ
im
enic
e.
Pre
pozn
aješ
vrs
te r
eči.
Razl
ikuj
eš v
rste
pri
deva
(pr
epoz
naje
š p
risv
ojne
pri
deve
).
Razu
meš
pes
mu
i pr
enes
eno
znač
ewe
reči
u w
oj.
Razu
meš
pes
mu
i pr
enes
eno
znač
ewe
reči
u w
oj.
74
2.Ra
zvrs
taj r
e~i
tako
da
poka
`eš
kak
o iz
gled
a š
kola
ned
eqom
, a
kako
rad
nim
dan
om.
tu`
no
v
esel
o
`
ivo
bu~n
o
m
irno
tih
o
JEZI^KE [KOLICE
1.P
odvu
ci u
pes
mi
re~i
koj
e se
rim
uju.
50
Pre
pozn
aje{
re~
i sa
sup
rotn
im z
na~e
wem
.
Znaš
šta
je r
ima
i pr
epoz
naje
š r
eči
u pe
smi
koje
se
rim
uju.
NE
DE
QA
U Š
KO
LI
ned
eqo
mr
adn
im
dan
om
tu`
no
vese
lo
tih
ob
učn
o
mi
rn
ož
ivo
bi}
ap
ri
ro
dn
e p
oja
vep
red
met
i
muv
evo
da
ško
la
(pti
ce)
sun
čev
zra
k (
sun
ce)
klu
pe
vazd
uhsl
ike
(pti
ce n
a s
lika
ma
)
veta
rkr
ed
e
tab
le
kw
ige
pr
ozo
ri
Ned
eq
om
, ka
d k
lup
e s
pa
vaju
,ka
o d
a j
e u
vo
du
po
ton
uo s
vet,
sam
o p
tic
e s
a s
lika
otv
ar
aju
uš
id
a m
uvq
i o
sluš
nu
let.
Ned
eq
om
,ka
d k
red
e s
pa
vaju
kr
aj
tab
la s
a k
oji
h j
e o
br
isa
n z
na
k:
po
wi
ho
vom
cr
ni
lu l
in
ije
ša
ra
jed
in
o s
un~
ev
zra
k.
Ned
eq
om
,ka
d k
wi
ge s
pa
vaju
i v
azd
uh u
ra
zred
pr
od
ir
e ~
ist
,sa
mo
vet
ar
kr
aj
pr
ozo
ra
ško
lsko
go
kr
en
e n
a g
ra
ni
li
st.
spa
vaju
– o
tva
ra
ju s
vet
– l
et
zn
ak –
zr
ak č
ist
– l
ist
(sun
čev
zra
k)
ša
ra
(va
zduh
) p
ro
di
re
(veta
r)
okr
en
e
muv
qi
sun
čev
ško
lski
Sp
ava
ju.
(Ako
su
pti
ce s
a s
lika
sh
vać
en
e k
ao
pr
ed
met,
on
da
je
tač
an
od
govo
r i
da
on
e o
tva
ra
ju u
ši
i o
sluš
kuj
u.)
118
5.O
bjas
ni z
na~e
we
stih
a iz
pos
ledw
e st
rof
e: u
sva
kom
e p
o je
dan
de~
ak `
ivi
.
77
51
JEZI^KE [KOLICE
3.Š
ta t
i m
isli
š: d
a li
su
klik
eri
kriv
i ka
d de
~aci
neš
to n
e zn
aju
u š
koli
?
DA
ili
NE
Ko
je, p
o t
vom
miš
qew
u, n
aj~e
š}
e za
to
kriv
?
4.P
repi
ši
iz p
esm
e dv
a op
isna
pri
deva
koj
a se
odn
ose
na k
like
re.
6.K
ad p
esni
k u
tre}
oj s
trof
i ka
`e
da s
ve n
a sv
etu
po t
one,
to
zna~
i:
a) K
like
ri s
u bu
~ni
i od
wih
ove
buke
se
niš
ta n
e ~u
je.
b) U
tok
u ig
re k
like
ri m
ogu
da n
esta
nu u
bar
i il
i sl
ivni
ku.
v) D
e~ac
i za
bora
ve n
a sv
e ok
o se
be d
ok i
graj
u kl
iker
e.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
7.P
odvu
ci u
pes
mi
tri
pore
|ew
a.
8.P
repi
ši
iz p
esm
e d
ve r
e~i
koje
pok
azuj
u da
su
klik
eri
za d
e~ak
a `
iva
bi}
a.
• kl
iker
i
• kl
iker
i
Razu
meš
pes
mu
i um
eš d
a iz
vede
š z
akq
učak
o p
onaš
awu
liko
va.
Umeš
da
iska
žeš
i o
bjas
niš
svo
j sta
v o
odre
|eno
j tem
i.
Pre
pozn
aješ
vrs
te p
ride
va u
reč
enic
i.
Razu
meš
pre
nese
no z
nače
we
reči
u p
esm
i.
Pre
pozn
aješ
pre
nese
no z
nače
we
reči
u p
esm
i.
Pre
pozn
aješ
pre
nese
no z
nače
we
reči
u p
esm
i.
76
2.N
a os
novu
~eg
a za
kqu~
uješ
da
de~a
k u
ovoj
pes
mi
mno
go v
oli
svoj
e kl
iker
e?Za
okru
`i
Tak
o je
tvr
dwa
ta~n
a, a
Nak
o je
net
a~na
.Tv
rdw
a:
JEZI^KE [KOLICE
51
Razu
meš
pes
mu
i um
eš d
a iz
vede
š z
akq
učak
o p
onaš
awu
liko
va.
On
opis
uje
klik
ere
sa m
nogo
poj
edin
osti
.T
N
On
bran
i kl
iker
e pr
ed u
~ite
qem
.T
N
On
skr
iva
klik
ere
tako
da
ih n
iko
ne v
idi.
TN
U^
IT
EQ
U
O,
u~i
teq
u,vr
ati
mi
kli
ker
e!
Tr
i k
am
en
ca
o
d k
am
en
a,
iz
pla
men
ala
vin
e,
sa r
am
en
a m
er
mer
-pla
ni
ne,
tri
dese
t d
an
a g
la~
an
ao
d t
ri
ma
jsto
ra
Br
a~
an
a,
a t
ri
sta
kle
nc
a
ob
la,
kõ
tri
ko
len
ca
n
a p
rst
u,
kõ
tri
bi
ser
na
zr
na
, kõ
o~
i s
rn
a,
i t
ri
si
va o
lovc
a
iz
xep
a t
vog
osn
ovc
a,
od
tr
i m
ajs
tor
a l
ive
na
, u
vod
i s
reb
rn
oj
umi
ven
a.
Ka
d t
ri
ka
men
ca
ska
ku}
u,
ka
d t
ri
sta
kle
nc
a š
ap
u}u,
ka
d t
ri
olo
vca
za
zvo
ne,
sve n
a s
vetu
po
ton
e.
O,
u~i
teq
u,
vra
ti m
i k
like
re!
U s
vako
me p
o j
ed
an
de~
ak `
ivi
i
ni
su o
ni
kr
ivi
š
to d
an
as
ne z
na
m.
Uč
en
ic
i.
Ili
: On
aj
ko
ji s
e i
gra
kli
ker
im
a n
a č
asu
um
est
o d
ap
azi
. I
li: M
no
go t
eš
ko
i n
eza
ni
mq
ivo
gr
ad
ivo
. I
li: L
ep
o v
rem
e.
ob
lasi
va
ska
kuć
u
ša
puć
u
kô
tri
ko
len
ca
kô
tri
bi
ser
na
zr
na
kô
oč
i s
rn
a
1.Za
što
je u
~ite
q d
e~ak
u uz
eo k
like
re?
Razu
meš
pes
mu
i um
eš d
a iz
vede
š z
akq
učak
o p
onaš
awu
liko
va.
Za
to š
to s
e i
gra
na
ča
su (
ra
zmi
{q
a o
kli
ker
im
a)
i n
e p
azi
.
Na
pr
im
er
:D
e~
aku
su k
liker
i k
ao
dr
ugo
vi.
Ili
:D
e~
aku
su k
liker
i n
ajv
e}
e z
ad
ovo
qst
vo.
119
1.K
oji
je d
eo {
kole
opi
san
u ov
om t
ekst
u?
a) h
odni
ci
b) u
~ion
ica
v) d
vori
{te
g) s
ala
za f
izi~
ko
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
U k
wiz
i [
kola
na d
uhov
it n
a~in
opi
san
je `
ivot
u {
koli
.
53
JEZI^KE [KOLICE
2.K
oji
~as
za t
ebe
traj
e na
jkra
}e,
a k
oji
najd
u`e?
Obj
asni
za{
to.
• na
jkra
}e
• na
jdu`
e
78
1.K
akav
je o
vaj o
dlom
ak?
a) o
zbiq
an i
pou
~an
b) s
traš
an i
uzb
udq
iv
v) s
meš
an i
duh
ovit
g) z
abav
an i
taj
anst
ven
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
što
@ik
a D
row
a `
eli
da b
ude
tiga
r?
a) p
ravi
se
va`
an p
red
drug
ovim
a
b) b
rani
se
od s
trah
a k o
ji o
se}
a od
pro
fes
ora
v) `
eli
da n
asm
eje
prof
esor
a
g) `
eli
da p
oka`
e pr
ofes
oru
da z
na z
oolo
giju
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
3. 4.K
oja
`iv
otiw
a bi
ti
vole
o/vo
lela
da
bude
š?
Nap
iši
glav
ni r
azlo
g za
to.
52
Ume{
da
izve
de{
zak
qu~
ak o
pri
rodi
tek
sta.
Ume{
da
pove
`e{
oso
bine
lik
a s
weg
ovim
pon
a{aw
em.
Ume{
da
odre
di{
(ob
jasn
i{)
zna~
ewe
re~i
.
Ume{
da
napi
{e{
kra
tak
teks
t.
HA
JDU
CI
(od
lom
ak)
Pr
ela
zim
o n
a r
azg
ovo
r š
ta b
i k
o v
ole
o d
a b
ude k
ao
`i
voti
wa
.–
Ja
bi
h n
ajv
iš
e v
ole
o d
a b
udem
ti
gar
– r
e}
i }
e D
ro
wa
– p
a k
ad
ri
kn
em
, d
a d
rš
}u
pr
of
eso
ri
od
men
e.
Uh,
što
bi
h u
`i
vao
! Z
am
isl
i~
as
zoo
logi
je,
pa
pi
ta m
en
e p
ro
feso
r:
„Zn
aš
li
ti
, @
iko
, š
ta j
e t
ozo
olo
gija
?” –
„Z
ar
ja
, ti
gar
, p
a d
a n
e z
na
m š
taje
zo
olo
gija
? Ja
sa
m z
oo
logi
ja!”
– g
rm
nem
ja
, p
a š
kr
gutn
em
zub
im
a i
ri
kn
em
, a
pr
of
eso
rzo
olo
gije
dr
ekn
e k
ao
ja
re k
ad
ga
ko
qu,
pa
po
leti
pr
avo
na
pr
ozo
r,
ra
zbi
je g
a g
lavo
mi
sko
~i
do
le u
dvo
ri
šte
. A
ja
se p
op
nem
na
pr
ozo
r d
vem
a p
red
wi
m š
ap
am
a,
pa
ja
wega
on
da
pi
tam
: „K
a`
ite
vi
sa
d m
en
i š
ta j
ezo
olo
gija
!“ E
, ta
ko b
ih
, vi
di
š,
u`i
vao
!
[ko
la©
Kre
ativ
ni c
enta
r 20
047
9
Ume{
da
odre
di{
tem
u te
ksta
.
Do
ba
r o
dgo
vor
je i
ako
si
na
pi
sao
/na
pi
sala
da
ne b
ivo
leo
/vo
lela
da
bud
e{
neka
od
`i
voti
wa
i a
ko
to
ob
jasn
i{
.
Mo
`e{
da
iza
ber
e{
bi
lo k
oji
pr
ed
met.
Va
`n
o j
e
da
na
ved
e{
ra
zlo
g zb
og
ko
jeg
ti n
a j
ed
no
m ~
asu
vrem
e p
ro
lazi
br
zo,
a n
a n
eko
m d
rug
om
sp
or
o.
Razu
me{
ide
ju t
ekst
a i
ume{
da
izra
zi{
svo
j sta
v.Š
ta je
zoo
logi
ja?
Obj
asni
svo
jim
re~
ima.
To
je p
red
met
u ko
jem
se u
~i
o `
ivo
tiw
am
a.
Ili
: To
je p
red
met
o `
ivo
tiw
sko
m s
vetu
.
120
55
JEZI^KE [KOLICE
2.P
odvu
ci u
tek
stu
re~e
nicu
iz
koje
se
vidi
da
pisc
u ov
og t
ekst
a ni
je u
vek
bilo
lepo
u {
koli
.
3.D
a li
ti
mis
li{
da
je o
d k
olev
k e p
a d
o gr
oba
naj
lep
{e
|a~
ko d
oba?
DA
ili
NE
Obj
asni
za{
to t
ako
mis
li{
.
Pre
pozn
aje{
u t
ekst
u pi
{~e
v st
av.
Ume{
da
iska
`e{
i o
bjas
ni{
svo
j sta
v.
80
1.P
oruk
a ov
og t
ekst
a je
:
a) D
oma}
i za
daci
nis
u po
treb
ni.
b) D
oma}
i za
daci
su
razn
ovrs
ni.
v) D
oma}
i za
daci
su
dosa
dni.
g) D
oma}
ih z
adat
aka
je p
revi
{e.
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
JEZI^KE [KOLICE
2.Za
okru
`i
broj
isp
red
najm
awe
vero
vatn
og i
zviw
ewa
i ob
jasn
i sv
oj i
zbor
.
54
Razu
me{
ide
ju t
ekst
a.
Razu
me{
za{
to je
ne{
to n
ever
ovat
no i
um
e{ t
o da
obj
asni
{.
[ko
la©
Kre
ativ
ni c
enta
r 20
04
1 2 3
[ko
la©
Kre
ativ
ni c
enta
r 20
048
1
Ta
~a
n j
e s
vaki
od
govo
r k
oji
m s
i o
bja
sni
o/o
bja
sni
la z
a{
to j
e
izv
iw
ew
e n
eve
ro
vatn
o.
Na
pr
im
er
:M
oja
ma
ma
ne n
osi
mo
je
svesk
e n
a p
osa
o.
Ili
:U
{ko
lsko
m d
vor
i{
tu n
em
a v
ep
ro
va.
Va
`n
o j
e d
a n
ap
i{
e{
{ta
mi
sli
{ o
{ko
lski
m d
an
im
a.
Na
pr
im
er
:N
ajl
ep
{e j
e |
a~
ko
do
ba
za
to {
to s
e m
no
go d
ru`
im
o.
Ili
:M
en
i n
ije
za
to {
to m
or
a m
no
go d
a s
e u
~i
. I
li:N
e z
na
m j
er
ne z
na
m k
ako
je k
asn
ije
u `
ivo
tu.
1.O
~em
u se
gov
ori
u ov
om t
ekst
u?
a) o
tom
e k o
jim
se
pute
m t
reba
vra
titi
ku}
i
b) o
tom
e za
{to
je `
ivot
u {
koli
lep
v) o
tom
e ko
liko
je {
kola
uda
qen
a od
ku}
e
g) o
sve
mu
onom
e u
~em
u {
kols
ka d
eca
u`iv
aju
Zaok
ru`
i sl
ovo
ispr
ed t
a~no
g od
govo
ra.
Ume{
da
odre
di{
tem
u (i
deju
) te
ksta
.
A d
a li
je b
a{ s
ve ta
ko?
121
1.A
sa
da
ti
pr
ep
or
u~i
dr
ugo
vim
a/d
rug
ar
ic
am
a n
eku
kw
igu
ko
ju b
i m
ogl
id
a p
ro
~i
taju
to
kom
ra
spus
ta.
Na
pi
{i
im
e p
isc
a,
na
slo
v kw
ige
, n
azi
vi
zda
va~
a i
go
di
nu
izd
aw
a,
a z
ati
m i
lust
ruj
(n
ac
rta
j) k
or
ic
e.
83
57
JEZI^KE [KOLICE
2.Uk
ratk
o pr
epri
~aj k
wig
u ko
ju s
i pr
epor
u~io
/pre
poru
~ila
drug
ovim
a/dr
ugar
icam
a.
Poz
naje
{ o
dlik
e de
lova
kw
ige.
Umeš
da
napi
šeš
saž
etak
(re
zim
e) t
ekst
a.
82
1.P
ove`
i na
slov
kw
ige
sa k
ratk
im o
piso
m w
ene
sadr
`in
e.
Ra
spus
t sa
mo
što
ni
je p
o~
eo
. O
sta
vqa
š š
kols
ke k
wi
ge,
ali
neke
dr
uge k
wi
ge ~
eka
ju d
a i
h o
tvo
ri
š i
u w
im
a u
`i
vaš
. Tvo
ji d
rug
ovi
iz
OŠ
Vuk
Ka
ra
xi
}p
rep
or
u~uj
u ti
da
pr
o~
ita
š k
wi
ge k
oje
su
se w
im
a n
ajv
iš
e d
op
ale
.
JEZI^KE [KOLICE
56
Umeš
da
pove
žeš
sad
ržin
u kw
ige
s na
slov
om k
wig
e.
Pri
liko
m b
rod
olom
a
u am
azo
nsko
j p
raš
umi
put
nic
iup
ozna
ju n
eobi
~nog
malo
gI
ndi
janc
a.
On
}e
im
pok
aza
ti
d
a j
e x
ungl
a m
nogo
zani
mq
ivi
ja,
ali
i m
nogo
op
asn
ija
neg
o š
to
su m
ogli
i d
a s
aw
aju
.
Ovo
je
pri
~a o
de~
aku
koj
i
im
a m
am
u i
tat
u, d
eke
i b
ake
i
sel
o s
veli
kom
treš
wom
i
bel
im
gus
kam
a.
Ovo
je
pri
~a
o t
ome
koli
ko s
u sv
ako
m `
ivo
m
bi}u
pot
reb
ni q
ubav,
ne`
nost
i
bri
ga.
Ova
j S
trahi
wa j
e i
sti
kao
ja.
St
aln
o up
ad
a u
nev
oqe:
sa
nast
avn
ic
im
a i
tet
kic
am
a,
rod
it
eqi
ma,
sest
rom
i w
eni
md
e~ko
m,
pri
jat
eqi
ma..
. Š
ta m
u se
tek
deš
ava
kad
se
zaq
ubi
–
pravi
hor
or!
Sup
er z
aba
va
za v
rel
o le
to!
Tvo
j te
kst
tr
eb
a d
a z
ai
nte
resu
je t
voje
dr
ugo
ve i
dr
uga
ri
ce
da
i o
ni
pr
o~
ita
ju k
wi
gu k
oju
im
pr
ep
or
u~uj
e{
.
U t
ekst
u tr
eb
a p
om
en
uti
tem
u kw
ige
, gl
avn
e j
una
ke
i o
no
{to
je u
kw
izi
za
ni
mq
ivo
.
Tok
om l
eta
Ki
jam
u i
weg
ove
pri
jat
eqe
Ka
vabe
a
i J
am
a{
it
u za
okup
qa
ra
doz
na
lost
u v
ezi
sa
sm
r}u
po{
to
je
umrla
Ja
ma
{i
ti
na
ba
ba.
Od
lu~i
li s
u d
a v
i{
e sa
zna
ju
o sm
rt
i i
za
to
na
dzi
ru
oron
ulog
st
arc
a i
z ko
m{
ilu
ka.
Ali
dok
on
i p
osm
at
ra
ju s
ta
rc
a,
i o
n p
osm
at
ra
wi
h. T
ako
po~
iw
e
jed
no
neo
bi~n
o p
ri
jat
eqst
vo.
Ka
zum
i J
am
oto
PR
IJA
TE
QI
Kr
ea
tivn
i c
en
tar
20
00
Na
pr
im
er
:
123
TA
BE
LE
S R
AS
PO
RE
DO
M Z
AD
AT
AK
A,
PO
OP
IS
IM
A Z
NA
WA
I U
ME
]A
, U
SV
AK
OJ
CE
LI
NI
I S
VA
KO
M R
AD
NO
M L
IS
TU
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
Ra
dn
i l
ist
•p
ro
na
lazi
in
fo
rm
ac
ije
ko
je s
u d
ir
ektn
o d
ate
u t
eks
tu,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•č
ita
jed
no
sta
vne s
like
, ta
bele
, gr
af
iko
ne,
ma
pe;
ume d
a n
ac
rta
sli
ku
ili
da
po
pun
ita
belu
na
osn
ovu
li
nea
rn
og
teks
ta,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•p
ro
na
lazi
in
fo
rm
ac
ije
u t
eks
tu (
on
e k
oje
su
di
rektn
o d
ate
i o
ne k
oje
se č
ita
ju
izm
eđ
u r
ed
ova
) i
po
vezu
je i
h;
ra
zum
e r
azl
ič
ite
od
no
se u
teks
tu (
tem
a,
id
eja
, li
kovi
; b
itn
o–
neb
itn
o;
gla
vno
– s
po
red
no
; uz
ro
k –
po
sled
ic
a;
ci
q –
sr
ed
stvo
; o
dr
eđ
uje v
rem
en
ski
sle
dd
oga
đa
ja u
teks
tu);
izv
od
i z
akq
učke
u v
ezi
sa
sa
dr
ži
no
m i
dr
ugi
m e
lem
en
tim
a t
eks
ta (
na
osn
ovu
teks
ta i
/ili
svo
g i
skus
tva
)
•r
azl
ikuj
e o
bli
ke k
azi
vaw
a –
pr
ip
ove
da
we,
op
isi
vaw
e,
di
jalo
g...
•f
or
mul
iš
e i
ar
gum
en
tuje
svo
j st
av
o r
azl
ič
iti
m e
lem
en
tim
a t
eks
ta (
tem
i,
id
eji
,li
kovi
ma
, st
avu
aut
or
a i
sl.
)
•up
or
eđ
uje d
va t
eks
ta i
li v
iš
e w
ih
i u
oč
ava
sli
čn
ost
i i
ra
zli
ke m
e|
u w
im
a
•p
rep
ozn
aje
reč
en
ič
ne č
lan
ove
(su
bje
ka
t, p
red
ika
t, a
tri
but
, o
bje
ka
t, p
ri
loš
ke o
dr
ed
be)
•p
ozn
aje
i p
ri
mew
uje p
ra
vop
isn
u n
or
mu
(do
ni
voa
do
ko
jeg
se o
na
ob
ra
đuj
e
u č
etvr
tom
ra
zred
u)
•r
azl
ikuj
e i
up
otr
eb
qa
va r
eč
i u
osn
ovn
om
i p
ren
ese
no
m z
na
čew
u (u
sva
kod
nevn
im
situ
ac
ija
ma
, ka
o i
u š
kols
ki
m t
eks
tovi
ma
)
1. U
PO
ZNA
TOM
I N
EP
OZN
ATO
M S
VE
TU^ITAWE GRAMATIKA
89
1011
1213
147
65
43
21 1.
1.
1.
1.
2.
2.
3.
2.
2.
1.
1.
2.
1.
1.
2.
2.
2.
3.
4.
4.
5. 6.
1.
1.
2.
1.
2.
1.
2.
2.
3.
3.
4.
3.
3.
4.
5.
PISA-WE
2.
3.
4.
1.
1.
124
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
Ra
dn
i l
ist
•p
rep
ozn
aje
vr
ste k
wi
ževn
ih
i n
ekw
iž
evn
ih
teks
tova
i w
ih
ove
osn
ovn
e o
dli
ke
•p
ro
na
lazi
in
fo
rm
ac
ije
ko
je s
u d
ir
ektn
o d
ate
u t
eks
tu,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•č
ita
jed
no
sta
vne s
like
, ta
bele
, gr
af
iko
ne,
ma
pe;
ume d
a n
ac
rta
sli
ku
ili
da
po
pun
i t
ab
elu
na
osn
ovu
li
nea
rn
og
teks
ta,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•p
ro
na
lazi
in
fo
rm
ac
ije
u t
eks
tu (
on
e k
oje
su
di
rektn
o d
ate
i o
ne k
oje
se č
ita
ju i
zmeđ
u r
ed
ova
) i
po
vezu
je i
h;
ra
zum
e r
azl
ič
ite
od
no
se u
teks
tu (
tem
a,
id
eja
, li
kovi
; b
itn
o –
neb
itn
o;
gla
vno
– s
po
red
no
; uz
ro
k –
po
sled
ic
a;
ci
q –
sr
ed
stvo
; o
dr
eđ
uje v
rem
en
ski
sle
d d
oga
đa
ja u
teks
tu);
izv
od
i z
akq
učke
u v
ezi
sa
sa
dr
ži
no
m i
dr
ugi
mele
men
tim
a t
eks
ta (
na
osn
ovu
teks
ta i
/ili
svo
g i
skus
tva
)
•ko
ri
sti
delo
ve t
eks
ta i
kw
ige
(o
sno
vni
teks
t, p
asu
s, s
tih
, st
ro
fu,
sa
dr
ža
j, r
eč
ni
k,
vod
ič
za
ra
d)
•r
eko
nst
rui
še r
ed
osl
ed
do
gađ
aja
u t
eks
tu;
ra
zum
e l
ogi
čku
or
gan
iza
ci
ju t
eks
ta (
ka
da
su
reč
en
ic
e i
li p
asu
sii
spr
em
eta
ni
ili
izo
sta
vqen
i)
•f
or
mul
iš
e i
ar
gum
en
tuje
svo
j st
av
o r
azl
ič
iti
m e
lem
en
tim
a t
eks
ta (
tem
i,
id
eji
, li
kovi
ma
, st
avu
aut
or
a i
sl.
)
•p
ozn
aje
zn
ač
ew
a r
eč
i i
fr
aze
olo
giza
ma
ko
ji s
e u
po
treb
qa
vaju
u s
vako
dn
evn
oj
kom
uni
ka
ci
ji (
u kuć
i,
ško
li i
sl.
),ka
o i
on
ih
ko
ji s
e j
avq
aju
u š
kols
ki
m t
eks
tovi
ma
(u
uxb
en
ic
im
a,
kw
iga
ma
iz
lekti
re i
sl.
)
2. U
SV
ETU
@I
VO
TIW
A
^ITAWE GRAMATIKA
1516
1718
1920
1.
1.
2.
1.
1.
2.
2.
1.
2.
2.
3.
2.
3.
4.
4.
3.
4.
•p
ozn
aje
osn
ovn
e l
eks
i~
ke o
dn
ose
– s
in
on
im
iju
i a
nto
ni
mi
ju
3.
6.
3.
5.
8.
3.
4.
5.
6.
7.
1.
125
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
Ra
dn
i l
ist
•r
azl
ikuj
e p
od
vrst
e r
eč
i (
vrst
e i
men
ic
a,
pr
id
eva
, b
ro
jeva
)
•r
azl
ikuj
e i
up
otr
eb
qa
va r
eč
i u
osn
ovn
om
i p
ren
ese
no
m z
na
čew
u (u
sva
kod
nevn
im
si
tua
ci
jam
a,
ka
o i
u š
kols
ki
mte
ksto
ivi
ma
)
•p
rep
ozn
aje
reč
en
ič
ne č
lan
ove
(su
bje
ka
t, p
red
ika
t, a
tri
but
, o
bje
ka
t, p
ri
loš
ke o
dr
ed
be)
•gr
ad
i r
eč
i i
wi
ho
ve o
bli
ke p
rem
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
(um
aw
en
ic
e,
uveć
an
ic
e;
ro
d,
br
oj,
li
ce,
gla
gols
ko v
rem
e)
•sa
sta
vqa
ja
snu,
lo
gič
nu,
gr
am
ati
čki
isp
ra
vnu
i s
tils
ki
ko
rektn
u r
eč
en
ic
u
•p
ozn
aje
i p
ri
mew
uje p
ra
vop
isn
u n
or
mu
(do
ni
voa
do
ko
jeg
se o
na
ob
ra
đuj
e u
čet
vrto
m r
azr
ed
u)
GRAMATIKA PISAWE15
1617
1819
20
10.
9.
10.
11.
4.
5.
8.
6.
7.
8.
7.
9.
9.
126
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
Ra
dn
i l
ist
•p
ro
na
lazi
in
fo
rm
ac
ije
ko
je s
u d
ir
ektn
o d
ate
u t
eks
tu,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
2526
2728
2930
31
•č
ita
jed
no
sta
vne s
like
, ta
bele
, gr
af
iko
ne,
ma
pe;
ume d
a n
ac
rta
sli
ku
ili
da
po
pun
i t
ab
elu
na
osn
ovu
li
nea
rn
og
teks
ta,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•p
ro
na
lazi
in
fo
rm
ac
ije
u t
eks
tu (
on
e k
oje
su
di
rektn
o d
ate
i o
ne k
oje
se č
ita
ju i
zmeđ
u r
ed
ova
) i
po
vezu
je i
h;
ra
zum
e r
azl
ič
ite
od
no
se u
teks
tu (
tem
a,
id
eja
, li
kovi
; b
itn
o –
neb
itn
o;
gla
vno
– s
po
red
no
; uz
ro
k –
po
sled
ic
a;
ci
q –
sr
ed
stvo
; o
dr
eđ
uje v
rem
en
ski
sle
d d
oga
đa
ja u
teks
tu);
izv
od
i z
akq
učke
u v
ezi
sa
sa
dr
ži
no
m i
dr
ugi
m e
lem
en
tim
a t
eks
ta (
na
osn
ovu
teks
ta i
/ili
svo
gi
skus
tva
)
•r
azl
ikuj
e o
bli
ke k
azi
vaw
a –
pr
ip
ove
da
we,
op
isi
vaw
e,
di
jalo
g...
•up
or
eđ
uje d
va t
eks
ta i
li v
iš
e w
ih
i u
oč
ava
sli
čn
ost
i i
ra
zli
ke m
e|
u w
im
a
•f
or
mul
iš
e i
ar
gum
en
tuje
svo
j st
av
o r
azl
ič
iti
m e
lem
en
tim
a t
eks
ta (
tem
i,
id
eji
, li
kovi
ma
, st
avu
aut
or
a i
sl.
)
•p
rep
ozn
aje
vr
ste r
eč
i (
im
en
ic
e,
gla
gole
, p
ri
deve
, za
men
ic
e i
br
oje
ve)
•p
rep
ozn
aje
i s
ast
avq
a r
eč
en
ic
e r
azl
ič
ite
po
ob
liku
i k
om
uni
ka
tivn
oj
fun
kc
iji
(p
otv
rd
ne,
od
ri
čn
e;
ob
ave
šta
jne,
upi
tne,
zap
ove
dn
e,
uzvi
čn
e)
•p
ozn
aje
zn
ač
ew
a r
eč
i i
fr
aze
olo
giza
ma
ko
ji s
e u
po
treb
qa
vaju
u s
vako
dn
evn
oj
kom
uni
ka
ci
ji(u
kuć
i,
ško
li i
sl.
), k
ao
i o
ni
h k
oji
se j
avq
aju
u š
kols
ki
m t
eks
tovi
ma
(u
uxb
en
ic
im
a,
kw
iga
ma
iz
lekti
re i
sl.
)
•r
azl
ikuj
e u
pr
avn
i i
neup
ra
vni
go
vor
3. U
DR
U[
TVU
DE
CE
I O
DR
AS
LI
H
^ITAWE GRAMATIKA
2423
2221
1.
1.
1.
1.
2.
1.
2.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
1.
2.
2.
1.
1.
2.
4.
3.
3.
2.
4.
4.
2.
3.
3.
4.
5.
5.
3.
4.
6.
8.
9.
10.
2.
3.
4.
4.
3.
5.
5.
6.
7.
8.
1.
2.
7.
8.
9.
5.
127
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
Ra
dn
i l
ist
•p
rep
ozn
aje
reč
en
ič
ne č
lan
ove
(su
bje
ka
t, p
red
ika
t, a
tri
but
, o
bje
ka
t, p
ri
loš
ke o
dr
ed
be)
2526
2728
2930
31
•r
azl
ikuj
e i
up
otr
eb
qa
va r
eč
i u
osn
ovn
om
i p
ren
ese
no
m z
na
čew
u (u
sva
kod
nevn
im
si
tua
ci
jam
a,
ka
oi
u š
kols
ki
m t
eks
tovi
ma
)
•p
ret
var
a r
eč
en
ic
e s
a u
pr
avn
im
go
vor
om
u r
eč
en
ic
e s
neup
ra
vni
m g
ovo
ro
m i
ob
rn
uto
•um
e d
a n
ap
iš
e p
lan
za
pr
oč
ita
ni
teks
t, p
lan
za
pi
saw
e n
ovo
g te
ksta
GRAMATIKA PISAWE24
2322
21
5.
6.
6.
7.
10.
11.
2.
1.
3.
8.
6.
7.
128
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
•p
rep
ozn
aje
vr
ste k
wi
ževn
ih
i n
ekw
iž
evn
ih
teks
tova
i w
ih
ove
osn
ovn
e o
dli
ke
•p
ro
na
lazi
in
fo
rm
ac
ije
ko
je s
u d
ir
ektn
o d
ate
u t
eks
tu,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•č
ita
jed
no
sta
vne s
like
, ta
bele
, gr
af
iko
ne,
ma
pe;
ume d
a n
ac
rta
sli
ku
ili
da
po
pun
ita
belu
na
osn
ovu
li
nea
rn
og
teks
ta,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•p
ro
nala
zi i
nf
or
mac
ije
u t
ekst
u (o
ne
koje
su
di
rek
tno
date
i o
ne
koje
se
čita
ju i
zmeđ
u r
edo
va)
i p
ove
zuje
ih;
razu
me
razl
iči
te o
dn
ose
u t
ekst
u (t
ema, i
dej
a, l
iko
vi; b
itn
o –
neb
itn
o;
glavn
o –
sp
or
edn
o; u
zro
k –
po
sled
ic
a; c
iq
– s
red
stvo
; odr
eđuj
e vr
emen
ski
sle
d d
oga
đaja
u
teks
tu);
izv
odi
zakq
učke
u v
ezi
sa s
adr
ži
no
m i
dr
ugi
m e
lem
enti
ma t
ekst
a (
na o
sno
vu t
ekst
ai
/ili
svo
g i
skus
tva)
•r
eko
nst
rui
{e r
ed
osl
ed
do
ga|
aja
u t
eks
tu;
ra
zum
e l
ogi
~ku
or
gan
iza
ci
ju t
eks
ta (
ka
da
su r
e~
en
ic
e i
li p
asu
si i
spr
em
eta
ni
ili
izo
sta
vqen
i)
•up
or
e|
uje d
va t
eks
ta i
li v
i{
e w
ih
i u
o~
ava
sli
~n
ost
i i
ra
zli
ke m
e|
u w
im
a
•f
or
mul
iš
e i
ar
gum
en
tuje
svo
j st
av
o r
azl
ič
iti
m e
lem
en
tim
a t
eks
ta (
tem
i,
id
eji
,li
kovi
ma
, st
avu
aut
or
a i
sl.
)
4. U
SL
OB
OD
NO
VR
EM
E
^ITAWER
ad
ni
li
st
1.
1.
1.
1.
2.
3738
3940
4142
4344
4536
3534
3332
1.
3.
2.
1.
2.
2.
1.
3.
4.
2.
4.
4.
1.
1.
1.
2.
3.
2.
2.
1.
2.
1.
1.
1.
2.
2.
2.
2.
3.
3.
3.
4.
3.
•p
rep
ozn
aje
ob
lič
ke k
ate
gor
ije
pr
om
en
qi
vih
reč
i (
ro
d,
br
oj,
li
ce,
gla
gols
ko v
rem
e..
.)
•p
ozn
aje
zn
ač
ew
a r
eč
i i
fr
aze
olo
giza
ma
ko
ji s
e u
po
treb
qa
vaju
u s
vako
dn
evn
oj
kom
uni
ka
ci
ji (
u kuć
i,
ško
li i
sl.
), k
ao
i o
ni
h k
oji
se j
avq
aju
u š
kols
ki
m t
eks
tovi
ma
(u
ux
ben
ic
im
a,
kw
iga
ma
iz
lekti
re i
sl.
)
2.
3.
5.
5.
GRAMATIKA
•r
azl
ikuj
e u
pr
avn
i i
neup
ra
vni
go
vor
3.
129
•r
azl
ikuj
e p
od
vrst
e r
eč
i (
vrst
e i
men
ic
a,
pr
id
eva
, b
ro
jeva
)
•r
azl
ikuj
e i
up
otr
eb
qa
va r
eč
i u
osn
ovn
om
i p
ren
ese
no
m z
na
čew
u (u
sva
kod
nevn
im
situ
ac
ija
ma
, ka
o i
u š
kols
ki
m t
eks
tovi
ma
)
•gr
ad
i r
eč
i i
wi
ho
ve o
bli
ke p
rem
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
(um
aw
en
ic
e,
uveć
an
ic
e;
ro
d,
br
oj,
lic
e,
gla
gols
ko v
rem
e)
•p
ozn
aje
i p
ri
mew
uje p
ra
vop
isn
u n
or
mu
(do
ni
voa
do
ko
jeg
se o
na
ob
ra
đuj
e u
~et
vrto
mr
azr
ed
u)
•sa
sta
vqa
teks
tove
ko
ji p
ri
pa
da
ju o
sno
vni
m ž
an
ro
vim
a p
isa
ne k
om
uni
ka
ci
je (
po
ruk
u,o
ba
veš
tew
e,
po
zivn
ic
u, k
ra
tko
pi
smo
)
GRAMATIKA PISAWE
4.
4.
4.
3.
6.
7.
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
Ra
dn
i l
ist
3738
3940
4142
4344
4536
3534
3332
130
Ob
last
Ni
voO
pi
s zn
aw
a
i u
me}
au~
en
ik/u
~en
ic
a:
Ra
dn
i l
ist
•p
rep
ozn
aje
vr
ste k
wi
ževn
ih
i n
ekw
iž
evn
ih
teks
tova
i w
ih
ove
osn
ovn
e o
dli
ke
•uo
ča
va d
elo
ve t
eks
ta i
kw
ige
: i
me a
uto
ra
, n
asl
ov,
po
dn
asl
ov,
osn
ovn
i t
eks
t, p
asu
s, s
ad
rž
aj,
reč
ni
k,
sti
h,
str
of
u
•č
ita
jed
no
sta
vne s
like
, ta
bele
, gr
af
iko
ne,
ma
pe;
ume d
a n
ac
rta
sli
ku
ili
da
po
pun
i t
ab
elu
na
osn
ovu
li
nea
rn
og
teks
ta,
pr
em
a z
ad
ato
m k
ri
ter
iju
mu
•p
ro
nala
zi i
nf
or
mac
ije
u t
ekst
u (o
ne
koje
su
di
rek
tno
date
i o
ne
koje
se
čita
ju i
zmeđ
u r
edo
va)
i p
ove
zuje
ih;
razu
me
razl
iči
te o
dn
ose
u t
ekst
u (t
ema, i
dej
a, l
iko
vi; b
itn
o –
neb
itn
o; g
lavn
o –
spo
red
no
; uzr
ok
– p
osl
edi
ca; c
iq
– s
red
stvo
; odr
eđuj
e vr
emen
ski
sle
d d
oga
đaja
u t
ekst
u); i
zvo
di
zakq
učke
u v
ezi
sa s
adr
ži
no
m i
dr
ugi
m e
lem
enti
ma t
ekst
a (
na o
sno
vu t
ekst
a i
/ili
svo
g i
skus
tva)
•ko
ri
sti
delo
ve t
eks
ta i
kw
ige
(o
sno
vni
teks
t, p
asu
s, s
tih
, st
ro
fu,
sa
dr
ža
j, r
eč
ni
k,
vod
ič
za
ra
d)
•f
or
mul
iš
e i
ar
gum
en
tuje
svo
j st
av
o r
azl
ič
iti
m e
lem
en
tim
a t
eks
ta (
tem
i,
id
eji
, li
kovi
ma
,st
avu
aut
or
a i
sl.
)
•p
rep
ozn
aje
vr
ste r
eč
i (
im
en
ic
e g
lago
le,
pr
id
eve
, za
men
ic
e i
br
oje
ve)
•r
azl
ikuj
e p
od
vrst
e r
eč
i (
vrst
e i
men
ic
a,
pr
id
eva
, b
ro
jeva
)
•r
azl
ikuj
e i
up
otr
eb
qa
va r
eč
i u
osn
ovn
om
i p
ren
ese
no
m z
na
čew
u (u
sva
kod
nevn
im
si
tua
ci
jam
a,
ka
o i
u š
kols
ki
m t
eks
tovi
ma
)
•sa
sta
vqa
jed
no
sta
van
kr
a}
i n
ar
ati
vni
teks
t, d
esk
ri
pti
van
teks
t i
di
jalo
g
5. U
[K
OL
I
^ITAWE
•p
ozn
aje
osn
ovn
e l
eks
i~
ke o
dn
ose
– s
in
on
im
iju
i a
nto
ni
mi
ju
•p
iš
e s
až
eta
k (
rezi
me)
kr
ać
eg
i/i
li j
ed
no
sta
vni
jeg
teks
ta
1.
2.
1.
1.
1.
2.
3.
1.
2.
1.
2.
1.
1.
1.
1.
1.
2.
2.
3.
2.
1.
3.
4.
5.
3.
4.
5.
3.
4.
2.
5.
4.
6.
6.
5.
3.
4.
2.
6.
7.
8.
7.
2.
2.
3.
3.
4647
4849
5051
5253
5455
5657
GRAMATIKA PISAWE
131
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
Ova zbirka radnih listova, kao što je u uvodu rečeno, namewena je uvežbavawu i proveri čitalačke sposobnosti, odnosno razumevawapročitanog. Čitajući različite vrste tekstova i odgovarajući na zahteverazličitih nivoa težine, učenik/učenica postepeno se osposobqava zasamostalno čitawe i istraživawe teksta, wegovih površinskih, ali i dubqih slojeva, kao i za iskazivawe sopstvenog stava u vezi s različitimelementima teksta.
Radni listovi i rešewa zahteva u wima omogućuju učitequ i roditeqimada prate postepeno napredovawe deteta, da otkriju i razumeju wegoveslabosti u ovom procesu i da mu pomognu da ih savlada.
Imajući na umu takvu namenu zbirke, u radnim listovima koristili smo tekstove različitih autora i iz različitih izvora, i to u izvornomobliku, kao i u obliku prilagođenom ovoj nameni. Navodimo ih pobrojevima radnih listova u kojima se javqaju. Pored toga, koristili smoi narodne umotvorine, kao i tekstove iz raznih enciklopedija, časopisa,sa Interneta i iz drugih izvora.
Qubica Ćorović, Vodič kroz Beograd
Qubica Ćorović, Vodič kroz Beograd
Qubica Ćorović, Vodič kroz Beograd
Tatjana Rodić, S decom oko sveta
Tatjana Rodić, S decom oko sveta
Branko V. Radičević, Priča o Žutki
Desanka Maksimović, Kratkovečna
Vlada Stojiqković, Pismopisac
Danil Harms, Kako je Maša naterala magarca da je odveze u grad
Branko V. Radičević, Pas laje
Branislav Crnčević, Prvo kuče
Efraim Kišon, Moje zlato spava
Branko V. Radičević, Unuk i deda i tri tačke27
25
23
22
21
20
19
18
11
10
3
2
1
KORIŠĆENI TEKSTOVI
Karel Čapek, Zbirka maraka
Branislav Nušić, Autobiografija
Dušan Radović, Namerno i slučajno; Misli
Aleksandar Popović, Pepequga
Momo Kapor, 011
Qubica Sikimi}, De~je igre nekad i sad
Qubica Sikimi}, De~je igre nekad i sad
Stevan Raičković, Nedeqa u školi
Dragan Lukić, Učitequ
Branislav Nušić, Hajduci
Jasminka Petrović, Škola
Jasminka Petrović, Škola
Jasminka Petrović, Škola
29
30
31
39
55
54
53
52
40
50
51
43
44
132
JEZ
I^
KE
[K
OL
IC
E
autori
ilustrovao
recenzenti
urednik
lektor
likovni urednik
grafi~ko oblikovawe
izdava~
za izdava~a
{tampa
tira`
copyright
Spomenka MarkovićSlobodanka ŽivkovićJelisaveta Delićmr Aleksandra Stanić
Aleksandar Stoj{i}
dr Dragica Pavlovi}-Babi}, Institut za psihologijuFilozofskog fakulteta u Beogradudoc. dr Vesna Lompar, Filolo{ki fakultet, Beograd Jovan Mici}, profesor razredne nastave, O[ Josif Pan~i}, BeogradMirjana Sloboda, profesor razredne nastave, O[ Skadarlija, Beograd
mr Aleksandra Stani}
mr Aleksandra Markovi}
Du{an Pavli}
Dragica Din~i}
Kreativni centarGradi{tanska 8Beogradtel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659www.kreativnicentar.rs
mr Qiqana Marinkovi}
Grafiprof, Beograd
3.000
© Kreativni centar 2008
JEZI^KE[KOLICE 4RADNI LISTOVI ZA SRPSKI JEZIKSA ZADACIMA RAZLI^ITIH NIVOA TE@INEdrugo izdawe
CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd
37.016:811.163.41(075.2)(076)
JEZI^KE {kolice 4 : radni listovi zasrpski jezik : sa zadacima razli~itih nivoate`ine / [autori Spomenka Markovi} … [i dr.] ; ilustrovao Aleksandar Stoj{i}]. - 2. izd. - Beograd : Kreativni centar, 2009(Beograd : Grafiprof). - 132. str. : ilustr. ; 30 cm
Podaci o autorima preuzeti iz kolofona. -Tira` 3.000.
ISBN 978-86-7781-623-01. Markovi}, Spomenka [autor]
COBISS.SR-ID 167855372