jeziČna komunikacija i jeziČne djelatnosti

Click here to load reader

Post on 19-Jan-2016

48 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI. Jasminka Vrban, prof. hrv. jez. Jezično izražavanje – jedno od 4 područja hrvatskoga jezika Tijekom predškolske i u mlađim razredima OŠ izobrazbe mora mu se posvećivati velika odgovornost - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

  • JEZINA KOMUNIKACIJA I JEZINE DJELATNOSTIJasminka Vrban, prof. hrv. jez.

  • Jezino izraavanje jedno od 4 podruja hrvatskoga jezikaTijekom predkolske i u mlaim razredima O izobrazbe mora mu se posveivati velika odgovornost

    Vano je SLUATI dijete da bi poslije ono nas slualo i od nas uilo!

  • Kada savladamo KOMUNIKACIJSKE VJETINE, moemo se posvetiti razvoju JEZINIH DJELATNOSTI.

    Za termin JEZINA DJELATNOST ponekad se koriste i termini JEZINA AKTIVNOST, VJETINA, SPOSOBNOST.

    Nju ine: SLUANJE GOVORENJE ITANJE PISANJE

  • 1. SLUANJE je vrsta receptivne ovjekove sposobnosti (sposobnosti primanja ) koja omoguuje usvajanje glasova nekog jezika.2. GOVORENJE je vrsta proizvodne ( produktivne ) jezine djelatnosti kojom se prenosi usmena poruka.

    Temeljna jedinica govorenja jest GOVORNI IN - obuhvaa *SADRAJ GOVORENJA o emu se govori*IZRAZ GOVRENJA izbor jezinih jedinica pomou kojih se govor ostvaruje*ZNAENJE GOVORA- to izgovoreni sadraj znai*NAMJERU GOVORNIKA- koja je svrha govora*KONTEKST GOVORA okruenje u okviru kojeg se govor ostvaruje

  • GOVORNI INOVI ostvaruje se kao:A) DIJALOG razgovor izmeu dvoje ljudi pri emu se uloge govornika i sluatelja neprestano izmjenjuju. Vrste dijaloga: javni ili osobni razgovor, svakodnevni razgovor, rekreativni ( vihor misli), poslovni ili slubeni razgovor, intervju, razgovorne igre ( igranje jezikom u svrhu poticanja komunikacije ).

    B) MONOLOG samogovor, individualan govorni in bez smjenjivanja sugovornika u komunikaciji. Vrste : opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje, tumaenje, upuivanje.

  • C) POLILOKI GOVORNI OBLICI zamjenjivanje uloga govornika i sluatelja, komunikacija u kojoj sudjeluje vie osoba.

    3. ITANJE aktivnost primanja informacija u pisanom obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i vjetina to se postupno razvijaju.Proces itanja je dvojak: to je VJETINA ( primanje i odailjanje poruka u priopavanju ) i SPOSOBNOST ( interpretativno itanje kao nadgradnja kojoj prethodi savladavanje vjetine itanja ).

    4. PISANJE sloena produktivna djelatnost koja zahtijeva poznavanje slovnog sustava te usvajanje gramatiko pravopisnih pravila i normi nekoga jezika.

  • U nastavi izraavanja 3 su etape u razvoju ope pismenosti:1. usvajanje velikih i malih tiskanih i pisanih slova te savladavanje tehnike pisanja2. uenje pravopisnih pravila i zakonitosti3. razvoj stvaralakog pisanja

    SVRHA I CILJ provoenja JEZINE DJELATNOSTI jest ostvaraj to vie razine pismenosti to objedinjuje tehniku i vjetinu pisanja, ali i samostalno stvaralako pisanje.

  • Opi ciljevi ispita u razrednoj nastavi(hrvatski jezik, matematika, priroda i drutvo, strani jezik u redovnoj nastavi)

    osposobljenost za komunikaciju na hrvatskom i prvom stranom jeziku koja se oituje u jezinim djelatnostima sluanja, itanja i pisanjaosposobljenost za kritiko miljenje ovladanost osnovnom matematikom i prirodoslovnom pismenouosposobljenost za rjeavanje problema primjenom injeninoga, konceptualnoga i procesnog znanja steenoga u svim nastavnim podrujima

  • OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI ZNANJA

    injenino (obuhvaa osnovne elemente, poznavanje terminologije unutar predmeta)Konceptualno ( obuhvaa poznavanje kategorija i klasifikacija, principa i generalizacija, teorija, modela, struktura...)Proceduralno ( znanje procedure kako neto uiniti, znanje vjetina ...)

  • OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ OD EST KATEGORIJA KOGNITIVNIH PROCESAPamenje nabraja, ponavljaRazumijevanje moe objasnitiPrimjenjivanje (koristiti se nauenim) rauna, rjeava problemeAnaliziranje (razumjeti zato) - razvrstava, izvodi, pretpostavkeSintetiziranje (procijeniti) kreira, oblikujeProcjenjivanje (reorganizirati u nove oblike) vrjednuje, izabire

  • KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJAOBRAZOVNI ISHODI HRVATSKI JEZIKRAZINE OBRAZOVNIHPROCESA samostalno proitati krai tekstprimjena ostvariti spoznaju i doivljaj proitanoga tekstaprimjenaanaliza povezati likove s mjestom i vremenom radnjeanaliza povezati dogaaje u proznom tekstu s mjestom i vremenom radnjeanaliza zamijetiti i izdvojiti dogaaj u pripovjednom tekstuanaliza zamijetiti vane pojedinosti u dogaajurazumijevanje analiza utvrditi uzrono-posljedine veze meu dogaajima na doslovnoj razini tekstarazumijevanje analiza zamijetiti i izdvojiti dijelove teksta koji dokazuju postavljenu tvrdnjurazumijevanjeanaliza

  • utvrditi uzroke izdvojenom dogaajurazumijevanjeanaliza zakljuivati na temelju izdvojenih injenicarazumijevnnjeanaliza utvrditi uzrono-posljedine odnose u dubljim slojevima tekstarazumijevanjeanaliza otkriti poruku u proitanom teksturazumijevanjeanaliza zamijetiti i razlikovati dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet)razumijevanjeanaliza iskazati svojim rijeima jednostavne izraze prenesena znaenjarazumijevanjeprimjenastvaranje usporeivati po znaenju izdvojene leksike jedinicerazumijevanjeprimjena

  • sastavljati reenice od zadanih nizova rijeirazumijevanjeprimjena razlikovati imenice, glagole i pridjeverazumijevanjeprimjena preoblikovati rijei u skladu s gramatikom normom (vjeto se sluiti rijeima)razumijevanjeprimjenastvaranje pisati u skladu s pravopisnom normom (veliko slovo na poetku reenice i u vlastitim imenicama, interpunkcijski znakovi za obiljeavanje kraja reenice)razumijevanjeprimjena samostalno stvaralaki pisati (oblikovati sastavak uz poticaj)razumijevanjeprimjenastvaranje

  • IGRE I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJEU ranoj etapi usvajanja i uenja materinskoga jezika valja poticati funkcionalnu nastavu jezika uz primjere iz stvarnog ivota tj. uenikova svakodnevnog okruenja.1. IGRA Primjer provoenja pripovjedne monoloke vjebe, tj. PRIANJE PRIE NA OSNOVI NATUKNICA. Svrha je bogaenje rjenika, usvajanje rijei na razini aktivne uporabe, povezivanje sadraja izraavanja sa sadrajem gramatike i pravopisa.

  • - uenici sjede u krugu, voditelj zadaje rije koja e biti zadani pojam ( tematska rije npr. LJETO, DOM, SREA, DOBRO)- zadaa svakog u. jest da uz zadani pojma asocira i povee to vie novih rijei ( tako se stvaraju tematske skupine rijei )- onaj tko se ne moe dosjetiti nove rijei ili ponavlja ve izreenu rije, ispada iz igre- pobjeuje onaj u. koji pronae najvie odgovarajuih rijei uz zadani pojam

  • - prilikom nabrajanja valja rijei povezivati uz zadani pojam, npr. u jednom krugu samo imenice, u drugome glagole- prema tematskim rijeima i asocijacijama uenici mogu smisliti i ispripovijedati priu- za DZ tu priu mogu zapisati-ne mora biti pisana,ve igra-2 u paru usmeno, s roditeljima- kao primjer zadanih pojmova mogu posluiti npr. rijei DOBRO, LOE, OKRUGLO, ZELENO, TIHO.

  • Uz svaki pojam valja nabrojiti to vie imenica i glagola koje se mogu svrstati po zadani pojam.

    DOBRO ( tematska rije )

    IMENICE : mama, tata, ljubav, igra, mir, glazba, prijatelj, brat, domovina, more, zdravlje, bogatstvo, sunce, petica, cvijeeGLAGOLI : igrati se, voljeti, spavati, kupati se, pjevati, veseliti se, crtati, druiti se, uiti, putovati, slaviti

  • 2. IGRA GLASOVNI LANAC- uenici sjede u krugu, uitelj zadaje poetni glas- svatko redom dodaje jo jedan glas, zadaa sloiti smislenu rije- tko dovri rije, zna objasniti njeno znaenje te je upotrijebiti u reenici dobiva bod- ukoliko neto od toga ne zna nema bodova- cilj : prikupiti 10 bodova

  • Npr. uitelj izgovara glas /m/, jedan uenik dodaje /a/, drugi uenik glas /m/, trei /a/.Trei odmah pojanjava:MAMA imenica enskog roda u jednini, rije od milja za majku, to je ena koja me rodila i brine o meni i voli meMoja mama je najbolja i najljepa mama na svijetu. Draga mama, sretan ti Majin dan!

  • 3. IGRA ZAMILJANJE I POGAANJE GLASOVA- uenici podijeljeni u 3 skupine- jedan uenik zamisli glas, ostali pokuavaju pogoditi o emu je rijenpr.postavljaju pitanja tipa: Nalazi li se taj glas npr. u rijei mir? Je li to glas /m/?- ako je odgovor potvrdan, pitanja postavljaju uenici iste skupine, ako je nijean druga skupina- svaki tono pogoeni glas 1 bod

  • - na kraju igre, od pogoenih se glasova pokuava sloiti to vie novih rijei- svaka tono sloena rije 2 boda- bodovi se zbrajaju, a pobjednik je skupina s najvie osvojenih bodova

    Npr. zamiljeni je glas bio /r/- svaki uenik skupine koja je pogodila mora smisliti i pogoditi rije koja sadri navedeni glas.

  • 3. IGRA -NAJTEI HRVATSKI GLASOVI-Pribor : vee spuvaste kocke na koje se pribadaom privrste slova napisana na papiru ,,D,,LJ,NJMoe se i napisati na ploi -1, -2 i bacati obina, mala kockica za ovjee, ne ljuti se.Ovisno o broju koji se bacanjem okrene, u. trebaju zapisati to vie rijei u kojima se na poetku, u sredini ili na kraju nalazi glas/slovo odreeno kockicom. Ako je zapisano 6 ili vie tonih rijei, igra dobiva 3 nagradna boda.Ako ima 4 ili 5 tonih rijei 2 boda, 2 ili 3 tone rijei 1 bod.Svrha skupiti to vie bodova.

  • 4. IGRA - SLAGALICANainiti 2o kartonia u 2 boje ( 10 + 10 ). Na npr.plavim se kartoniima napiu osnovni dijelovi rijei. Na npr.crvenim kartoniima napiu se najei nastavci. Svi se kartonii izmijeaju i okrenu licem prema klupi.Skupine naizmjenino izvlae kartonie i nastoje pravilno spojiti dijelove da bi dobili smislene i tono napisane rijei.Svaki toan odgovor 1 bod.Pobjeuje skupina s vie tono sloenih rijei.

  • Cilj: spajanjem rijei razlomljenih na dijelove slau se nove rijei.

    OSNOVNI DIJELOVI RIJEI:vod- , kaput- , voz- , zub- , kamen- ,ru- matemat- , ui- , ista- , kupa-

    NASTAVCI: - i, -i, -a, -ar, , -i , -nik , -iar, -telj, -ica, - onica

  • 5. BARBIE GRAMATIKA ( ili YU-GI-OH GRAMATIKA)Na vei ruiasti hamer zalijepiti 25 Barbie sliica i oznaiti ih brojevima 1 25. Na plavom hameru napraviti isto sa Yu-Gi-Oh sliicama. Napraviti za svaku skupinu ( od 5 lanova ) takvu plou za igranje.IGRA:1.Podijeliti uenike u ruiaste i plave skupine. Svaka skupina ima kockicu i papir s 25 pitanja. Svaki uenik ima svoju figuricu npr. Iz kinder-jaja.

  • 2. Uenik koji prvi dobije 6 poinje igru. Igraju slijeva na desno.3. Kada stane na polje npr.broj 3 ( ako je nakon prvotne estice dobio 3 ), sam glasno ita pitanje i odgovara na isto.4. Ukoliko ne zna odgovor, mora stajati na tom polju dok ne odgovori tono. ( U meuvremenu e netko kad-tad stii na to polje i tono odgovoriti ).

  • 5. Ukoliko tono odgovori, eka sljedei krug i ponovo baca.6. Pobjednik je onaj koji prvi stigne do cilja!

  • BARBIE GRAMATIKA ( ILI YU GI OH GRAMATIKA )1. Nabroji otvornike!2. Kako glasi umanjenica rijei DIJETE?3. Kako glasi umanjenica rijei ZVIJEZDA?4. Kako glasi uveanica rijei SELJAK?5. Kako glasi uveanica rijei VOJNIK?6. U rijei PROLJECE treba li staviti ili ?7. U rijei LIJECNIK treba li staviti ili ?8. Prema glagolu PJEVATI naini imenicu mukog roda koja oznaava zanimanje!9. Imenuj prostor u kojem se prodaje CVIJEE!10. Imenuj prostor u kojem se prodaju LIJEKOVI!11. Bravo, Barbie! Moe preskoiti 2 polja!

  • 12. Kako glasi rije suprotnog znaenja rijei RUAN?13. Kako glasi rije suprotnog znaenja rijei PRLJAV?14. Preoblikuj pravilno skup rijei GITARA OD IVANA!15. Preoblikuj pravilno skup rijei PJESME IZ MEIMURJA!16. Od vlastitih imenica naini posvojni pridjev KARLA OSMIJEH!17. Od vlastitih imenica naini posvojni pridjev - MAJA OLOVKA!18. Bravo, Barbie! Za nagradu moe preskoiti ovo pitanje i pomaknuti se za 3 polja!19. Od pridjeva naini imenicu LIJEP!20. Od pridjeva naini imenicu SLIJEP!21. Od glagola naini imenicu POBIJEDITI!22. Od glagola naini imenicu OCIJENITI!23. Od prve rijei naini pridjev PLASTIKA VREICA!24. Od prve rijei naini pridjev SUNCE NAOALE!25. BRAVO, BARBIE! STIGLA SI DO CILJA!

  • 6. IGRA ASOCIJACIJAPrimjer komunikacijske, funkcionalne i stvaralake nastave ostvaruje se u programskom podruju pravopisa i pravogovora. Nastavna jedinica je: Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena.Zadaa je nastavne jedinice usvojiti pravopisno pravilo o pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena.

  • 1. Uenici su podijeljeni u 3 skupine (reda)2. Otkrivaju polja i pogaaju rjeenja po stupcima.Toan odgovor znai otkrivanje polja i omoguuje postavljanje sljedeega pitanja. Pobjeuje skupina koja prva pogodi konano rjeenje ( posvojni pridjevi).

  • IGRA ASOCIJACIJA - na ploi, prozirnici ili slajdu

  • Pomona literatura i predavanja:

    - Dunja Pavlievi-Frani, KOMUNIKACIJOM DO GRAMATIKE, Alfa, Zagreb, 2005. - M.Buli: KOMUNIKACIJSKE VJETINE

  • I ZA KRAJ Neverbalna komunikacija moe biti: