jezici i pisma svijeta

Download Jezici i pisma svijeta

Post on 03-Jan-2016

43 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Jezici i pisma svijeta. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

  • Jezici i pisma svijeta

  • Glavna zbivanja u razvitku pisma odigrala su se prije priblino tri tisue godina: tu mislimo na pojavu pisma uope (nakon razdoblja potpune nepismenosti), te na razvitak unutranje strukture pisma, tj. na promjenu sadraja (znaenja) znakova od ranog slikovnog pisma do alfabeta. Poetak pisma vjerojatno treba traiti u neposrednim prethodnicima sumerskog klinopisa iz Mezopotamije i staroegipatskih hijeroglifa, a rano slikovno pismo - piktografiju i ideografiju - mogli bismo smatrati spojnim lanovima izmeu prethistorijskih spiljskih crtea i tog prapisma.

  • O pismu govorimo onda kad sliice dostignu izvjestan stupanj stilizacije i - to je daleko vanije - kad takav slikovni znak poinje, u skladu s nekom konvencijom, da se dosljedno upotrebljava u istoj formi za isti pojam.

  • Nije nam poznato gdje i kada se to prvi puta dogodilo. U svim svojim praoblicima pismo ima slikovni karakter, a pojedinani znak (sliica) odnosi se na pojedinanu rije (pojam).

  • Mnoga od tih slikovnih pisama (izuzevi kinesko pismo koje se i danas jo upotrebljava u svom prvobitnom, pojmovnom obliku) u svom su razvitku prola redom silabiku (slogovnu), konsonantsku i konano alfabetsku fazu.

  • Pretvaranje misaonog sadraja u znakove nazivamo kodiranjem, a pretvaranje znakova u misaoni sadraj nazivamo dekodiranjem.Pretvaranje znakova jednog sistema u znakove drugog sistema nazivamo prekodiranjem (ili preznakovljavanjem). Kod je prema tome konvencijom (dogovorom) utvren naziv za minimalnu esticu informacije u sklopu nekog komunikacionog sistema. Najpoznatiji nam komunikacioni sistem jest jezik.

  • Dugo, dugo vremena razmjena misli medu ljudima bila je uvjetovana neposrednim susretom ovjeka s ovjekom. Tek pronalaskom pisma ukinuta je potreba za bilo kakvom vremenskom i prostornom podudarnou u komunikacionom procesu. Pronalazak pisma moemo stoga smatrati revolucijom na podruju prenoenja informacije.

  • U pismu se ne fiksira toliko opi smisao poruke, koliko govor sa svim svojim gramatikim i leksikim karakteristikama; poruka se fiksira doslovno. Razlikujemo nekoliko vrsta pisma: pojmovno ili logografsko, pojmovnosilabiko i slovno pismo (alfabet)

  • Svako od tih pisama posjeduje sistem znakova u kojemu svaki znak odgovara strogo definiranoj jedinici govora: u pojmovnom pismu znak odgovara rijei prema njenom zvuanju, u silabikom pismu odgovara zvuanju gramatikog sloga, a u slovnom pismu ili alfabetu odgovara glasu (fonemu).

  • Razvitak pisma u principu prolazi kroz sve opisane faze; od piktografije do ideografije, zatim od pojmovnog, silabikog i konano do slovnog pisma ili alfabeta.Ustvari, faza pojmovnog pisma u svom istom obliku nije zastupljena; nije nadalje obavezno da se svako pismo razvije u alfabet; ono se moe konzervirati u svojoj pojmovno silabikoj ili u silabikoj fazi. Izgleda da je razvitak pisma, prekoraivi granicu silabikog principa, samo jedan jedini puta preao na podruje alfabetskog pisma.

  • Disk koji je 1908. godine pronaen kod grada Festosa (Phaistos) na otoku Kreti. Smatra se da je nastao oko 1700. godine prije n. e. Ispisan je s obje strane kretskim slikovnim pismom; tekst do danas nije deifriran. Spiralni zapis vjerojatno se ita s desna u lijevo, s ruba prema sreditu diska.

  • Slikovno pismoPismo je produkt intelektualnog stvaralakog procesa i posljednja je karika dugog razvojnog lanca koji je bio zapoeo dekorativnim crtanjem, da bi preko kompliciranih meustadija konano doveo do organiziranog sistema vizuelnog komuniciranja. Pojava pisma nije sluajna. Nakon primitivnih razvojnih faza ljudskog drutva, kada je ovjek bio nadvladao nesklone mu prirodne snage i stvorio uvjete za proirenje svojih ivotnih okvira, javila se potreba za sistemom komuniciranja koji e biti pouzdaniji od govora i gesta.

  • U svrhu priopavanja vrlo rano su upotrebljavani predmeti sa simbolinim vrijednostima; i prethistorijski spiljski crtei imali su karakter priopavanja.Crtei su mnogo prikladniji za prepriavanje postupaka i dogaaja nego to su predmeti.

  • Predmet je samo podsjetnik. Na crteima se prikazani sadraji povezuju u zajedniku misaonu strukturu. Razliite sliice dovode se u uzajamni odnos; veza izmeu njih omoguuje zdruivanje (asocijaciju) ideja, ime je i postavljen temelj slikovnom pismu.

  • PiktografijaPretpostavljamo da je prva grafika aktivnost ovjekova (u neolitiku, a osobito u bronano doba) bila izazvana estetskim tenjama. Nizanjem i grupiranjem crtea ivih bia i predmeta bilo je mogue da se prikae neki dogaaj ili fiksira neka misao. Piktografija se ne moe smatrati pismom, jer joj nedostaju neka bitna obiljeja: nju ne treba posebno uiti (sliice su razumljive po sebi), ona nema odreen i konani broj ustaljenih znakova, znakovi joj nemaju tono odreen oblik ni znaenje. U prikazivanju apstraktnih pojmova piktografija se pomae simbolikom, koja svoje izvore dobrim dijelom nalazi u mitologiji.

  • Prednosti su piktografije u tome to je ona izvan i iznad bilo kakvog jezika, pa je sveope razumljiva za sve ljude (zbog toga je i danas u intenzivnoj upotrebi, npr. u reguliranju prometa). Zahvaljujui itljivosti svojih znakova i prikladnosti za prenoenje kratkih i jednostavno strukturiranih, obavijesti, ivot suvremenog ovjeka teko bi bilo zamisliti bez piktografije.

  • IdeografijaIdeografija je vii razvojni stupanj piktografije, nastao pojednostavljenjem i shematiziranjem prvobitnih sliica. Pojedini znakovi (ideogrami) definirani su i normirani; oni izraavaju misao (frazu), a ne gramatiki i fonetiki oblikovane rijei. Ideogrami se grupiraju u razliite sisteme; takvi se sistemi dopunjavaju znakovima koji su utvreni konvencijom, a esto se kombiniraju i sa slovima i s piktogramima.Najpoznatiji nam sistem ideograma jesu rimske i arapske brojke, znakovi interpunkcije, zatim matematiki znakovi, znakovi voznog reda, kalendarski, meteoroloki i mnogi drugi

  • Pojmovno pismoU pojmovnom pismu svaka se rije ili dio rijei (morfem) prikazuje posebnim slikovnim znakom. Pojmovno pismo je izvanredno vaan korak naprijed u usporeenju s ideografskim pismom: pojmovno pismo ne prenosi vie smisao obavijesti, kako to ini ideografija, nego reproducira rijei od kojih je obavijest sastavljena. Poredak znakova tono odgovara slijedu rijei, pa primalac obavijesti mora poznavati gramatiku strukturu jezika na kojemu se obavijest donosi.

  • KlinopisBabilonska glinena ploica Najstariji dokumenti, pisani sumerskim klinovim pismom (nastali vjerojatno oko 3400. godine prije n. e.) sadre figurativne prikaze. Ti znakovi predoavaju rijei: to su logogrami.

  • Sumerski ideogrami iz razdoblja 3500. do 3000. godine prije nae ere

  • Poto je sumersko pismo trebalo iscrtavati u svjeoj glini, pisanje je bilo komplicirano i oduzimalo je mnogo vremena. Da bi postigli veu brzinu pisanja, Sumerci su umjesto izvlaenja linija poeli upotrebljavati klinaste drvene tapie, koje su utiskivali u meku glinu: umjesto poteza dobiven je klin. Daljnjim apstrakcijama znakovi su u potpunosti izgubili svoju figurativnost.

  • Egipatski hijeroglifiI staroegipatsko pismo u svom je razvitku ubrzo izgubilo svoj ideografski karakter. Velika skupina znakova obiljeavala je konkretne pojmove: ivotinje, biljke, alate itd. Druga je skupina znakova dobila glasovne vrijednosti i posluila je za obiljeavanje daljnjih pojmova. Posebnost egipatskog naina pisanja bilo je isputanje vokala. Konsonantska vrijednost nekih znakova koji su imali konkretno znaenje, a sluili su i za opisivanje* apstraktnih pojmova, oteavala je razumijevanje tekstova.