javno zdravstvo - ruđer bošković institute · pdf file javno zdravstvo 30 druge...

Click here to load reader

Post on 09-Feb-2021

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • javno ZDRAVSTVO

    godina 5 ● broj 2 ● lipanj 2011. / ISSN 1846-615X/UDK: 614.2

    NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

  • 1. Riječ urednika ................................................................................................................................ 2

    Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med. i mr. Ivana Bočina, dr. med.

    2. Sadržaj ............................................................................................................................................ 3

    3. Dan planeta Zemlje ....................................................................................................................... 4

    Doc. prim. dr. sc. Katja Ćurin, dr. med.

    4. Vježbanje je zdravo, započnimo odmah! ..................................................................................... 5

    Mr. Ivana Bočina, dr. med. i Dorotea Juroš, dr. med.

    5. Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ ........................................................................................... 7

    Prim. mr. sc. Ankica Smoljanović, dr. med.

    6. Promicanje zdravlja i prevencija bolesti ........................................................................................................... 12

    Mr. Ivana Bočina, dr. med.

    7. Centar za gerontologiju NZJZ SDŽ ....................................................................................................... 14

    Inga Vučica, dr. med.

    8. Antibiotici – naši saveznici u borbi protiv bakterijskih infekcija ............................................... 16

    Dr. sc. Zvonimir Barišić, dr. med.

    9. Malarija u Dalmaciji nekad ........................................................................................................... 17

    Doc. dr. sc. Zorana Klišmanić, dr. med.

    10. Demografsko-javnozdravstveni prioriteti SDŽ .......................................................................... 19

    Prim. mr. sc. Ankica Smoljanović, dr. med.

    11. Pobol i smrtnost stanovništva dobne skupine 65 i više godina u SDŽ u 2009. godini ............... 26

    Inga Vučica, dr. med.

    12. Kravlje ludilo i oralno zdravlje ............................................................................................................................... 29

    Dr. sc. Marin Vodanović, dr. stom.

    13. Obilježen Svjetski dan zdravlja .................................................................................................... 32

    Mr. Ivana Bočina, dr. med.

    14. Izvješće sa Simpozija „Svjetski dan tuberkuloze - 24. ožujka“ .................................................. 33

    Anamarija Jurčev Savičević, dr. med.

    15. Zajednička rješenja za opće prijetnje .......................................................................................... 35

    Anamarija Jurčev Savičević, dr. med.

    16. Svjetski dan nepušenja u Splitu ................................................................................................... 36

    Mr. Ivana Bočina, dr. med.

    17. Kalendar zdravlja ........................................................................................................................... 38

    18. Upute za autore ............................................................................................................................. 39

    sadržaj:

  • JAV N

    O ZD

    RAV STV

    O

    29

    Kakve veze imaju „lude krave“ sa zdravljem naše usne šupljine? Vjerojatno nikakve, ali ..... možemo li ipak biti potpuno sigurni da je to zaista tako?

    Dugo vremena virusi su smatrani najmanjim poznatim infektivnim čimbenicima, međutim, 1982. godine Stanley B. Prusiner sa Sveučilišta California u San Franciscu otkrio je čestice sitnije od virusa, koje ne sadrže genetski materijal (DNK ili RNK), nego su građene od veoma otpornih bjelančevina. Nazvao ih je prionima, a za svoje otkriće je 1997. godine dobio Nobelovu nagradu na području fi ziologije i medicine.

    Naziv „prion“ dolazi od „proteinaceous infectious particle“ i nastavka „–on“ (od virion). Proteinske bolesti nastaju na način da normalni stanični prioni koji su prisutni u stanicama sisavaca, u određenim, još uvijek nedovoljno jasnim okolnostima, promijene svoju strukturu. Ovako strukturno promijenjene bjelančevine ekstremno su stabilne i otporne na denaturaciju kemijskim i fi zikalnim sredstvima, što njihovo uklanjanje i eliminaciju čini iznimno teškom. Naime, nije ih moguće uništiti ni pasterizacijom niti sterilizacijom.

    Prioni uzrokuju neurodegenerativne bolesti. Neke od njih dovode do stvaranja izvanstaničnih nakupina amiloida u središnjem živčanom sustavu, čime se mijenja normalna struktura toga tkiva. U tkivu postupno nastaju šupljine, pa ono s vremenom postaje „spužvasto“. Najpoznatiji predstavnici ove skupine bolesti su: goveđa spongioformna encefalopatija („kravlje ludilo“), „scrapie“ bolest ovaca, te Creutzfeld-Jakobova bolest i kuru bolest kod čovjeka. Ove bolesti u kasnim stadijima mogu dovesti do demencije, grčeva i poremećaja u motoričkim funkcijama. Samo razdoblje inkubacije može trajati vrlo dugo, ponekad i do 10 godina. Za sada ne postoje lijekovi za ove bolesti, pa su one još uvijek neizlječive i smrtonosne.

    Creutzfeldt-Jakobova bolest je uvjetno rečeno oblik „kravljeg ludila“ koji pogađa ljude. Može se pojaviti sporadično, bez nekog poznatog uzroka; unutar obitelji kao nasljedni oblik bolesti; kod osoba koje su konzumirale meso goveda zaraženih goveđom spongiformnom encefalopatijom, a može se i steći prilikom provođenja pojedinih medicinskih zahvata na moždanom tkivu. Bolest primarno zahvaća moždano tkivo, pa su stoga rani simptomi uglavnom vezani uz promjene

    KRAVLJE LUDILO I ORALNO ZDRAVLJE

    Dr. sc. Marin Vodanović, dr. stom.,

    specijalist dentalne patologije i endodoncije,

    Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Zavod za dentalnu antropologiju

    pojedinih funkcija mozga. To uključuje promjene u osobnosti i ponašanju, smanjenje intelektualnih sposobnosti, konfuziju, dezorijentiranost, mišićnu slabost i poteškoće pri hodanju. Nakon toga slijede demencija, koma i smrt. Prepoznavanje Creutzfeldt- Jakobove bolesti dosta je teško, jer su rani simptomi nespecifi čni. Još uvijek ne postoje odgovarajući specifi čni testovi kojima bi bilo moguće postaviti potpuno sigurnu dijagnozu. Analiza moždanog tkiva nakon smrti trenutno je jedini način kojim je moguće sa sigurnošću potvrditi postojanje ove bolesti.

    Creutzfeldt-Jakobova bolest veoma je rijetka i često puta zbog duge inkubacije može ostati neprepoznata za života, jer oboljela osoba može umrijeti iz brojnih drugih razloga. Smrt se obično javlja unutar dvije godine nakon pojave prvih simptoma, a nerijetko ljudi umiru već nakon šest mjeseci, jer učinkoviti lijekovi i/ili terapijski postupci još nisu poznati. Ublažavanje simptoma bolesti i omogućavanje koliko-toliko kvalitetnog života jedini su način na koji se trenutno može pomoći oboljeloj osobi.

    Ova bolest nije zarazna, što znači da se ne prenosi s osobe na osobu prilikom socijalnih ili spolnih kontakata. Stoga trenutno ne postoje neke posebne individualne ili javne mjere predostrožnosti u svrhu njene prevencije. U slučaju potrebe, odgovarajuće veterinarske službe u suradnji s predstavnicima vlasti izdaju preporuke kada treba izbjegavati konzumaciju goveđeg mesa i njegovih prerađevina iz zemalja u kojima su zabilježeni slučajevi „kravljeg ludila“. Osim toga, osobe za koje se smatra da spadaju u rizičnu skupinu (npr. zbog konzumacije zaraženog mesa), najčešće ne mogu biti darivatelji krvi, niti donori organa za transplantaciju.

    Humane bolesti izazvane prionima, pri čemu se prvenstveno misli na Creutzfeldt-Jakobovu bolest, dosta su rijetke (procjenjuje se da se pojavi jedan slučaj godišnje na milijun ljudi), međutim zbog nepostojanja odgovarajućih terapijskih mogućnosti i visoke stope smrtnosti izazivaju veliko zanimanje kako istraživača i liječnika, tako i svekolike javnosti. Iako se trenutno smatra da će i ljudi i životinje od Creutzfeldt-Jakobove bolesti odnosno „kravljeg ludila“ najčešće oboljeti konzumirajući zaraženu hranu, postoje sumnje da se prionske bolesti mogu dobiti i na još neke

  • JA V

    N O

    Z D

    RA V

    ST V

    O

    30 druge načine. S obzirom da su prioni otporni na uobičajene mjere sterilizacije u stomatološkim ordinacijama, postoji potencijalni rizik od prijenosa ove bolesti među osobljem i pacijentima. Stoga je veoma važno da i pacijenti i zdravstveno (stomatološko) osoblje budu osviješteni o ovoj bolesti, kako bi međusobnom suradnjom i primjenom odgovarajućih mjera spriječili njeno širenje.

    Prionske bolesti i oralna tkiva

    Prionske se bolesti u usnoj šupljini mogu manifestirati na nekoliko načina, međutim ni jedan od njih nije specifi čan i zato nema veliku dijagnostičku vrijednost. Kod pacijenata s neurodegenerativnim bolestima izazvanim prionima uslijed poteškoća s mišićnom funkcijom može doći do smetnji prilikom govora i gutanja. Osim toga nije isključena ni mogućnost pojave orofacijalne utrnulosti, ukočenosti i pečenja. Kod nekih pacijenata zabilježene su promjene osjeta okusa i mirisa.

    Ispitivanja trenutno dostupnim metodama pokazala su da slina oboljelih od prion