Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem

primjene inovacija uz korištenje ESI fondova

SADRŽAJ

• Važnost primjene inovacija za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma

• Gdje je RH danas po pitanju inovacija i gdje bi trebala biti do 2020. godine

• Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi u Financijskoj perspektivi EU2014. – 2020.

Mogućnosti za turistički sektor

Primjeri primjene inovacija u turizmu

Važnost primjene inovacija za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma

Značaj turističkog sektora u Europskoj uniji

• Europa je najposjećenija turistička destinacija na svijetu

• 2 000 0000 turističkih kompanija zapošljava 9,7 mln ljudi i ostvaruje 10% BDP-a • Bazira se na 5 ključnih područja:

1. Promocija dijaloga između turističkog sektora i ostalih zainteresiranih strana 2. Formiranje klastera u sektoru turizma 3. Korištenje EU financijskih instrumenata namijenjenih turizmu u cilju diversifikacije i poboljšanja turističke ponude 4. Implementacija Vodiča Agende 21 u praksu 5. Definiranje i postavljanje kvalitativnih metoda mjerenja neophodnih za praćenje kvaliteta turističkih

destinacija i usluga

4C

CHOICES AND CRITICAL MASS

COMPETITIVE ADVANTAGE

CLUSTERS AND CONNECTIVITY

COLLABORATIVE LEADERSHIP

KAKO MOŽEMO UTJECATI NA KONKURENTNOST

Pažljiv odabir prioriteta temeljen na teritorijalnom

kapitalu i pametnoj specijalizaciji

Povezivanje kapaciteta za inovacije sa potrebama

turističkog sektora

Razvoj klastera i povezivanje privatnog

znanstveno-istraživačkog i javnog

sektora

Efikasno upravljanje turističkim destinacijama temeljeno na privatnim i

javnim partnerstvima

Važnost inovacijske politike u EU

Investirati više u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije središnji je dio Europe 2020 i glavni odgovor EU na gospodarsku krizu

Zemlje članice moraju imati strateški i integrirani pristup inovacijama koji će maksmizirati EU, nacionalne i regionalne istraživačke i inovacijske potencijale

Kroz koncept pametne specijalizacije cilj je ojačati EU za pametan, održiv i uključiv rast

Inovacijska piramida

Gdje je RH danas po pitanju inovacija i gdje bi trebala biti do 2020. godine

R

eg

ion

al I

nn

ovatio

n S

co

reb

oard

20

12

http

://ec.e

uro

pa.e

u/e

nte

rpris

e/p

olic

ies/in

novatio

n/p

olic

y/re

gio

nal-in

novatio

n/in

dex_en.h

tm

"One-size-fits-all"

is impossible! HRVATSKA POZICIJA:

MODEST - HIGH

Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u 0,75 % (prosjek EU 2%)

BERD 0,34% BDP-a (prosjek EU 1,27%)

7% ukupnih ulaganja u I&R odnosi se na inovacijske projekte

Broj patentnih prijava na milijun stanovnika 6,6 (prosjek EU 111,6)

Doprinos I&R u poslovnom sektoru od strane stranih investitora 14,7%

Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u 1,4%

BERD 0,7% BDP-a

1/3 ukupnih ulaganja u I&R odnosi se na inovacijske projekte

Broj patentnih prijava na milijun stanovnika 50

Doprinos I&R u poslovnom sektoru od strane stranih investitora 25%

2020. D

AN

AS

Udio poslovnog sektora u I&R 44%

Udio poslovnog sektora u I&R 66%

Europski strukturni i investicijski fondovi u Financijskoj perspektivi EU 2014. – 2020.

Ministarstvo

gospodarstva

Europski strukturni i investicijski fondovi

▪ U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine iz

proračuna EU-a namijenjeno je 687,5 milijuna eura,

najviše iz strukturnih instrumenata Kohezijske politike

(449,4 milijuna eura)

▪ Za isto razdoblje RH mora uplatiti 267,7 milijuna eura,

što je čini neto primateljicom (potencijalnom)

▪ U razdoblju od 2014. – 2020. RH će biti na raspolaganju

8,6 milijardi eura

Područja ulaganja iz EU fondova, 2013. Operativni program

EU sufinanciranje (do 85% ukupnog iznosa)

Izvor EU financiranja

Prihvatljiva područja ulaganja

OP promet 120 mEUR EFRR - Unapređenje željezničkog sustava u Hrvatskoj - Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i priprema zalihe projekata

OP okoliš 149,8 mEUR KF - Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj - Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama - Upravljanje i provedba operativnog programa (tehnička pomoć) i priprema zalihe projekata

15 mEUR EFRR

OP regionalna konkurentnost

93,7 mEUR EFRR - Razvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija kroz izgradnju poslovne i turističke infrastrukture te pripremu regionalnih strateških projekata za razdoblje 2014-2020 - Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz shemu dodjele bespovratne pomoći za poduzetnike, shemu dodjele bespovratne pomoći u području znanosti i istraživanju u javnom sektoru, ulaganja u opremanje istraživačkih centara i laboratorija te priprema zalihe projekata u području znanosti

OP razvoj ljudskih potencijala

60 mEUR ESF - Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada - Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju - Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti - Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje

USMJERAVANJE INVESTICIJA IZ ESI FONDOVA TEMATSKI CILJEVI 2014-2020

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima

5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi

8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

Manje razvijene regije Više razvijene i

regije u tranziciji

60% 20%

6%

44%

Fleksibilnost– različite regije imaju različite potrebe

Istraživanje i razvoj Energetska učinkovitost i obnovljiva energija Konkurentnost MSP-a

Koncentracija Europskog fonda za regionalni razvoj (najmanje 22% na istraživanje, razvoj i inovacije i ICT)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

7 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA:

6 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA - GRUPIRANJE NEKOLIKO TEMATSKIH CILJEVA

1 NRP TEMATSKA RADNA SKUPINA

Priprema programskih dokumenata – tematske radne

skupine

Temats

ka

radna

skupina

Tematski cilj Vodeće

ministarstvo

I.

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i

inovacija

2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta

informacijskih i komunikacijskih tehnologija

MINISTARSTVO

GOSPODARSTVA

Investicijski prioriteti Fond

1.1. Jačanje istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta za razvoj I&I izvrsnosti i promocija centara kompetencije, posebno onih od interesa EU (“Staircase to excellence”)

EFRR

1.2. Promocija poslovnih investicija u istraživanje i inovacije; razvoj veza i sinergija između poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora u području razvoja proizvoda i usluga, tehnološkog transfera, socijalne inovacije i primjene javnih usluga, stimulacije potražnje, umežavanja i razvoja klastera i otvorene inovacije kroz pametnu specijalizaciju, podršku tehnološkim i primjenjenim istraživanjima, pilot projektima, naprednim proizvodnim tehnologijama i prvoj proizvodnji u KET-u i difuziji tehnologije za opću upotrebu (Inovacije u poduzećima)

EFRR

1.3. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz razvoj post-diplomskih studija, treninge istraživača, aktivnosti umrežavanja i partnerstva između visokih znanstvenih institucija, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća (Istraživanje novih ideja)

ESF

TEMATSKI CILJ 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

Investicijski prioriteti Fond

2.1. Proširenje pristupa široko-pojasnom internetu kroz razvoj “Broadband” infrastrukture i podrška usvajanju naprednih tehnologija i mreža za digitalnu ekonomiju

EFRR

2.2. Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje potražnje za ICT EFRR

2.3. Jačanje ICT primjene u “e-government”, “e-learning”, “e-inclusion”, “e-culture”, i “e-health”

EFRR

2.4. Jačanje dostupnosti, upotrebe i kvalitete informacijske i komunikacijske tehnologije kroz razvoj digitalne pismenosti i e-učenja, investicija u e-uključenost, e-vještine i vezane poduzetničke vještine

ESF

TEMATSKI CILJ 2. Jačanje pristupa i korištenja ICT tehnologija

Namijenjeni su … ESI FONDOVI U SEKTORU TURIZMA Poboljšanje javne turističke infrastrukture i razvoj

tematskih turističkih platformi Poboljšanje kvalitete smještaja i širenje turističke ponude Podrška razvoju MSP u sektoru turizma Promocija turističke ponude i brendiranje turističkih

destinacija Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti Promocija i razvoj kulturne i prirodne baštine Podrška razvoju inovativnih oblika turizma, inovativnih

turističkih ponuda i ostalih oblika uslužnih inovacija Primjena socijalnih inovacija u turizmu Primjena ICT-a u turizmu

Primjena inovacija u turizmu

Mogućnost financiranja primjene inovacija iz

EFRR-a u turizmu

Europski fond za regionalni razvoj:

• Inovacijska infrastruktura (tematske turističke platforme, centri kompetencije, uslužni inovacijski centri i centri za posjetitelje …)

• Inovacije poslovnog sektora: Razvoj inovativnih proizvoda i usluga (inovacija kongresne ponude, inovativni tematski parkovi, inovativna ponuda 'stay&sail' aranžmana, inovativni oblici prijevoza do turističke destinacije, kreativni turizam koji na neki način omogućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu, putovanja sa značenjem, uvođenje eko oznaka …)

• Primjena ICT-a (E-marketing u turizmu – ”on-line” informacijski prodajni portali, tehnologija video-prijenosa uživo i korištenja društvenih mreža, CRM sustav …)

• Socijalne inovacije

+ Europski socijalni fond (razvoj novih komunikacijskih i prodajnih vještina, inovativnih oblika upravljanja) …)

HORIZONTALNA TEHNOLOŠKA PLATFORMA

KREATIVNA PLATFORMA

ICT PLATFORMA

TEMATSKE PLATFORME ZA TURIZAM

Tematska platforma za kongresni turizam

Tematska platforma za golf turizam

Tematska platforma za zdravstveni i spa turizam

Tematska platforma sa sportski turizam

Tematska platforma za nautički turizam

:::

PODRŠKA PRIVATNOM

SEKTORU

UNAPRJEĐENJE

TURISTIČKE I INOVACIJSKE

INFRASTRUKTURE ZA TURIZAM

SINERGIJA SVIH ČIMBENIKA

RELEVANTNIH ZA RAZVOJ

SURADNJA SA REGIJOM I OSTALIM

ZEMLJAMA ČLANICAMA EU

C-ICTp

INSTRUMENT ZA UČINKOVITO KORIŠTENJE ESI FONDOVA U TURIZMU

TEMATSKE PLATFORME ZA TURIZAM

“Wood Living Lab” i

“Showcase” projekt inovativnog eko-

namještaja od drveta

Elektroničko uslužno vozilo

“collaborative “

projekt

Gastro i eno Hrvatska

Primjeri projekata socijalne inovacije (multi-sektorski projekti) (u pripremi)

“Flagship” projekti

Identificiranje prioritetnih turističkih niša

Umrežavanje svih relevantnih dionika kroz klaster konkurentnosti

Razvoj tematskih platformi za turizam

PAMETNA SPECIJALIZACIJA REPUBLIKE HRVATSKE

Primjeri primjene inovacija u turizmu

MEMORIJALNI CENTAR

FAUST VRANČIĆ Primjer projekta 1.

Vrijednost projekta: 1.306.477,95 EUR (EU: 960.000,00 EUR (73,48%)) GRAD VODICE I TURISTIČKA ZAJEDNICA VODICE : 346.477,95 EUR (26,52%)

FAUST VRANČIĆ

POZNATI HRVATSKI IZUMITELJ

LINGVIST

INŽINJER

BISKUP

Primjer projekta 2. Knjižnica u Aleksandriji

220.000.000 U.S.

• Centar izvrsnosti u proizvodnji i diseminaciji znanja, mjesto dijaloga i razumijevanja različitih kultura

“the world’s window on Egypt and Egypt’s window on the world, in the new digital age”

Cilj projekta: vraćanje “povijesne” slave knjižnice u Aleksandriji

Vrijednost projekta: 220.000.000 U.S. dolara

Nova knjižnica u Aleksandriji danas sadrži:

1 međunarodni konferencijski centar

6 specijaliziranih knjižnica

4 muzeja

1 planetarij

1 kulturama

8 znanstvenih istraživačkih centara

15 stalnih izložbi

4 umjetničke galerije 1.500.000

posjetitelja godišnje

Primjer projekta 3.

Rio 2016 Solar City Tower

Rio 2016 SOLAR CITY TOWER

Rio 2016 SOLAR CITY TOWER

Primjer projekta 4.

The Guggenheim effect in Bilbao

www.mingo.hr

TURIZAM BUDUĆNOSTI OD TURISTIČKOG PROIZVODA I USLUGA DO

CJELOKUPNOG ISKUSTVA

“Destinations will need to reinvent themselves in order to be competitive and grow their industry in the future. Destinations need to move beyond offering products and services (hotels and attractions) to inventing, orchestrating and delivering exceptional experiences to their clients that exceed their expectations”.

Dr. Auliana Poon

MD of Tourism Intelligence International