izvjeŠtaj o pra Ćenju kvalitete zraka na podru Čju … · 2013. 12. 30. · kvaliteta zraka na...

1

Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Zdravstveno-ekološki odjel Odsjek za kontrolu zraka

IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU KVALITETE ZRAKA

NA PODRUČJU ŽCGO MARIŠĆINA

Izvještaj za razdoblje 01.01.2012. - 31.12.2012.

Rijeka, ožujak 2013.

Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije: Monitoring ŽCGO Marišćina

2

Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Zdravstveno-ekološki odjel Odsjek za kontrolu zraka

IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU KVALITETE ZRAKA

NA PODRUČJU ŽCGO MARIŠĆINA

Izvještaj za razdoblje 01.01.2012. - 31.12.2012.

Rijeka, ožujak 2013.


3

Naslov: Izvještaj o praćenju kvalitete zraka

na području ŽCGO Marišćina Izvještaj za razdoblje 01.01.2012.-31.12.2012.

Izvršitelj: Nastavni Zavod za javno zdravstvo

Primorsko-goranske županije Zdravstveno-ekološki odjel Odsjek za kontrolu zraka Naručitelj: Ekoplus d.o.o.

Kružna 8/1 Rijeka, HR- 51000

Ugovor br.: 08-810-109/71-12 od 30.04.2012.

Podatke validirao i obradio:

Velimir Zubak, struč.spec.ing.

Izvještaj izradili: Goran Crvelin, dipl.san.ing. Velimir Zubak, struč.spec.ing.

Odsjek za kontrolu zraka Zdravstveno-ekološki odjel Voditelj: Voditelj: Goran Crvelin, dipl.san.ing. Dr.sc. Aleksandar Bulog, dipl.san.ing. Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Ravnatelj: Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.


4

SADRŽAJ

str. UVOD 1 1. ZAKONSKA OSNOVA 2 2. METODE MJERENJA 4 3. REZULTATI I DISKUSIJA 5

3.1. Sumporov dioksid (SO2) 5 3.2. Vodikov sulfid (H2S) 7 3.3. Dušikov dioksid (NO2) 9 3.4. Ozon (O3) 11 3.5. Lebdeće čestice (PM10) 14 3.6. Amonijak (NH3) 16 3.7. Ugljikov monoksid (CO) 18 3.8. Benzen, toluen, etilbenzen i ksilen (BTEX) 3.8.1. Benzen 3.8.2. Toluen 3.8.3. Ksilen 3.8.4. Etilbenzen

20 20 22 24 26

4. KATEGORIZACIJA PODRUČJA PREMA STUPNJU ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA 5. PROCJENJIVANJE KVALITETE ZRAKA

28

29 6. ZAKLJUČAK 32 7. LITERATURA 33 DODATAK: Podaci o mreži, postaji i mjernim tehnikama

1

UVOD Tijekom 2012. godine, nakon završetka probnog rada i primopredaje imisijske mjerne postaje od strane izvođača radova MLU G.m.b.H. iz Mödlinga, Austrija, tvrtka Ekoplus d.o.o. ugovorila je sa Nastavnim Zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije praćenje kvalitete zraka na području budućeg ŽCGO Marišćina. Zavodu su povjereni poslovi monitoringa kvalitete zraka, ali i tehničkog održavanja postaje i umjeravanja analizatora. Od početka srpnja postaja je uključena u lokalnu mrežu za praćenje kvalitete zraka Primorsko-goranske županije, te su podaci o izmjerenim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku dostupni javnosti na internetskim stranicama Zavoda (www.zzjzpgz.hr/zrak) u realnom vremenu na satnoj razini. Osim dostupnosti podataka, na ovaj način osigurava se i kontinuitet praćenja kvalitete zraka na ovom području od početka rada automatske postaje u rujnu 2007. godine. U izvještaju su prikazani rezultati praćenja kvalitete zraka u okolišu budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina za razdoblje 01.01.2012. do 31.12.2012.


2

1. ZAKONSKA OSNOVA Prema Zakonu o zaštiti zraka (1), rezultati mjerenja uspoređuju se s odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (2). Ova Uredba je stavljena van snage od 01.01.2013. godine s donošenjem nove Uredbe (3), ali se rezultati mjerenja u 2012. godini interpretiraju prema staroj Uredbi. Isto tako, na snagu je stupio novi Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (4), ali njegove odredbe će se primjenjivati na rezultate mjerenja u 2013. godini. Prema definiciji iz Zakona:

- granična vrijednost (GV) je razina onečišćenosti koju treba postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kad je postignuta ne smije se prekoračiti.

Prema članku 24. Zakona o zaštiti zraka (1) kvaliteta zraka određenog područja svrstava se u dvije kategorije za svaki parametar koji se prati:

o I kategorija – čist ili neznatno onečišćen zrak (CGV)

gdje je C izmjerena koncentracija, a GV granična vrijednost. U tablici I navedene su granične odnosno tolerantne vrijednosti kakvoće zraka prema navedenoj Uredbi (2) za onečišćujuće tvari koje se ispituju u zraku na području budućeg ŽCGO Marišćina na Viškovu. Svi validirani podaci uzeti su u obradu, što znači da neke prosječne mjesečne vrijednosti nisu relevantne, ukoliko je obuhvat podataka manji od 60%, odnosno 18 dana u pojedinom mjesecu. Dnevne koncentracije su preračunate samo ako je evidentirano više od 50% 1-satnih koncentracija za pojedini dan. Kategorizacija kakvoće zraka provedena je prema parametrima koji imaju obuhvat podataka najmanje 90% kako je i propisano Pravilnikom o praćenju kakvoće zraka (5). Također je kategorija kakvoće zraka utvrđena za parametre kod kojih je premašen broj dozvoljenih prekoračenja unutar godine dana, neovisno o obuhvatu podataka. Uvjetna kategorizacija dana je za parametre koji imaju pokrivenost podacima od 75 do 90%, na način na koji to radi i Agencija za zaštitu okoliša u svojim izvješćima (6).


3

Tablica I: Granične (GV) i tolerantne vrijednosti (TV) koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s

obzirom na zdravlje ljudi (µg/m3) za 2012. godinu

Onečišćujuća tvar

Vrijeme usrednjavanja

GV Dozvoljeno

n>GV u 1 god TV

Dozvoljeno n>TV u 1 god

SO2

1 sat 350 24 puta * 24 puta 24 sata 125 3 puta -

1 godina 50 - -

1 sat 200 18 puta 225 18 puta NO2 24 sata 80 7 puta 90 7 puta

1 godina 40 - 45

NH3 24 sata 100 7 puta -

1 godina 30

H2S 1 sat 7 7 puta *

24 sata 5 7 puta - 1 godina 2 - -

CO (mg m-3) 8-h pomično, max 10 - *

PM10 24 sata 50 35 puta * 35 puta

1 godina 40 - * benzen 1 godina 5 *

(*) – TV dostigla GV 31.12.2010. Tablica II: Kategorije zraka prema koncentraciji ozona za 2012. (µg/m3)

Vrijeme

usrednjavanja TV

(CV) II kategorija

>TV

O3 8- h pomični prosjek 120 >25 dana*

24 sata 110 >7 puta* * Uredba o ozonu u zraku (6) stavljena je van snage donošenjem nove Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (3). Kako je u Uredbi (6) naveden datum dosizanja tolerantne (ciljne) vrijednosti u 2010. godini, za 2011. i 2012. godinu vrijede stroži kriteriji i ne tolerira niti jedan dan sa prekoračenjem tolerantne vrijednosti. Popis skraćenica: N - broj podataka OP(%) - obuhvat podataka, razdoblje ispitivanja pokriveno izmjerenim

pouzdanim podacima Csr - prosječna mjesečna vrijednost CM - maksimalna dnevna koncentracija Cmin - minimalna dnevna/satna koncentracija n>GV - broj uzoraka kojih je koncentracija iznad odgovarajuće granične vrijednosti n>TV - broj uzoraka kojih je koncentracija iznad odgovarajuće tolerantne vrijednosti C50 - medijan, vrijednost od koje je 50% podataka niže C98 - 98-percentil, vrijednost od koje je 98% podataka niže


4

2. METODE MJERENJA Automatska postaja Marišćina opskrbljena je analizatorima za praćenje trenutnih koncentracija onečišćujućih tvari, i to:

1. sumporova dioksida (SO2), koji se osniva na mjerenju fluorescencije UV svjetlom pobuđenih molekula SO2, analizator MLU T43i (Thermo Scientific), 2006.,

2. vodikova sulfida (H2S) koji se određuje na isti način nakon konverzije vodikova sulfida u sumporov dioksid, analizator MLU T17c (Thermo Scientific), 2006.,

3. dušikova dioksida (NO2) što mjeri kemiluminiscenciju nastalu u reakciji NO i O3, analizator MLU T42i (Thermo Scientific), 2006.,

4. amonijaka (NH3) , koji se određuje na isti način kao NOx nakon konverzije amonijaka u NO, analizator, MLU T45c (Thermo Scientific), 2006.,

5. ozona (O3), analizator MLU T49i (Thermo Scientific) koji se osniva na apsorpciju UV zračenja, 2006.,

6. ugljikova monoksida (CO), koji se osniva na mjerenju apsorpcije IR zračenja, analizator MLU 48i (Thermo Scientific), 2006.,

7. BTEX što radi na osnovu određivanja benzena, toluena etilbenzena i ksilena plinskom kromatografijom, analizator MLU AIRMOTEC AIRTOXIC PID (Airmotec), 2006.,

8. analizator za mjerenje lebdećih čestica PM10 MLU TEOM 1400 (Thermo Scientific), 2006.,

9. kalibracijska jedinica SONIMIX 6000 LNI, 2006., 10. Meteo-stupa za meteorološke parametre: brzinu vjetra (DNA507 E407031), smjer vjetra

(DNA516 E407019), vlažnost i temperaturu zraka (DMA575 AG9279), tlak zraka (barometar SQA 223 610032).


5

3. REZULTATI I DISKUSIJA 3.1. Sumporov dioksid (SO2) Sumporov dioksid klasičan je polutant i prisutan je kod sagorijevanja fosilnih goriva. Zbirni rezultati mjerenja sumporova dioksida na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.1.1. Tablica 3.1.1.: Zbirni rezultati mjerenja sumporova dioksida (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.

Razdoblje usrednjavanja

N OP (%) Csr CM n>GV C50 C98

n>125 24-sata 235 64 3 16 0 2 8 n>350 1-sat 5580 64 3 55 0 2 10

Unatoč slabom obuhvatu podataka, nedostatnom i za uvjetnu kategorizaciju, iz prikupljenih i obrađenih podataka, kao i iz onih mjerenih u prethodnim razdobljima (8), vidljivo je da je područje Marišćine neznatno opterećeno sumpornim dioksidom. Srednja godišnja koncentracija sumporova dioksida znatno je ispod godišnje granične vrijednosti GV od 50 µg/m3 kroz cijelo razdoblje mjerenja. Niti u jednom slučaju nije izmjerena prosječna dnevna koncentracija iznad dnevne granične vrijednosti GV od 125 µg/m3 ili satna koncentracija iznad satne granične vrijednosti GV od 350 µg/m3. Kategorizaciju područja obzirom na sumporov dioksid u 2012. godini nije moguće provesti zbog premalog obuhvata podataka.


6

Tablica 3.1.2.: Koncentracije sumporova dioksida po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata

Mjeseci N Csr CMin n>125 CMax Vrijeme

CMax Siječanj 31 3 1 0 9 31.01. Veljača 21 5 0 0 10 11.02. Ožujak Travanj Svibanj Lipanj 17 2 1 0 4 18.06. Srpanj 19 1 1 0 3 04.07. Kolovoz 31 3 1 0 16 31.08. Rujan 30 2 0 0 4 10.09. Listopad 25 2 2 0 6 01.10. Studeni 30 2 1 0 4 24.11. Prosinac 31 3 1 0 6 13.12. Vrijednost za razdoblje

235 3 0 0 16 31.08.

Vrijeme usrednjavanja: 1 sat

Mjeseci N Csr CMin n>350 CMax Vrijeme CMax dan sat

Siječanj 743 3 0 0 19 19.01. 17:00 Veljača 493 5 0 0 55 18.02. 11:00 Ožujak Travanj Svibanj Lipanj 408 2 0 0 5 18.06. 13:00 Srpanj 436 1 0 0 5 04.07. 01:00 Kolovoz 741 3 0 0 54 31.08. 01:00 Rujan 720 2 0 0 26 19.09. 9:00 Listopad 578 2 1 0 11 01.10. 10:00 Studeni 717 2 0 0 17 24.11. 15:00 Prosinac 744 3 1 0 13 08.12. 07:00 Vrijednost za razdoblje

5580 3 0 0 55 18.02. 11:00


7

3.2. Vodikov sulfid (H2S) Vodikov sulfid (sumporovodik) nastaje truljenjem organskog materijala, te je kao takav karakterističan za odlagališta komunalnog otpada. Tablica 3.2.1.: Zbirni rezultati mjerenja vodikova sulfida (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.



n>5 24-sata 282 77 1,4 3,4 0 1,3 3,0 n>7 1-sat 6404 73 1,4 6,1 0 1,4 3,3

Srednja godišnja koncentracija vodikovog sulfida iznosi 1,4 µg/m3 i ispod je godišnje granične vrijednosti GV od 2 µg/m3. Tijekom 2012. godine nisu zabilježena prekoračenja dnevne granične vrijednosti GV od 5 µg/m3 ili satna koncentracija iznad satne granične vrijednosti GV od 7 µg/m3. Obzirom da nije dostignut Pravilnikom (5) propisan kriterij obuhvata podataka od 90%, ali je obuhvat iznad 75%, područje Marišćine može se uvjetno svrstati u I kategoriju kvalitete zraka obzirom na vodikov sulfid, odnosno zrak je čist ili neznatno onečišćen ovim parametrom.


8

Tablica 3.2.2.: Koncentracije vodikova sulfida po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata


CMax Siječanj 31 1,8 1,0 0 3,0 28.01. Veljača 27 2,2 1,6 0 3,2 29.02. Ožujak 31 2,2 1,0 0 3,4 08.03. Travanj 30 1,4 1,0 0 1,7 12.04. Svibanj 28 0,6 0,2 0 0,9 21.05. Lipanj 29 0,5 0,5 0 1,0 29.06. Srpanj 3 0,9 0,6 0 1,1 03.07. Kolovoz 2 2,2 2,1 0 2,4 31.08. Rujan 30 1,6 1,4 0 2,2 01.09. Listopad 10 1,7 1,4 0 2,1 30.10. Studeni 30 1,3 0,0 0 2,7 05.11. Prosinac 31 0,4 0,1 0 0,9 12.12. Vrijednost za razdoblje

282 1,4 0,0 0 3,4 08.03.


Mjeseci N Csr CMin n>7 CMax Vrijeme CMax dan sat

Siječanj 723 1,8 0,0 0 3,7 27.01. 17:00 Veljača 525 2,4 0,1 0 6,1 19.02. 19:00 Ožujak 688 2,2 0,0 0 4,1 01.03. 03:00 Travanj 707 1,4 0,0 0 3,0 06.04. 03:00 Svibanj 625 0,6 0,0 0 2,9 21.05. 03:00 Lipanj 615 0,5 0,0 0 4,0 21.06. 03:00 Srpanj 67 0,9 0,0 0 4,5 03.07. 03:00 Kolovoz 34 2,3 2,0 0 2,9 31.08. 05:00 Rujan 720 1,6 1,0 0 3,0 04.09. 03:00 Listopad 241 1,6 1,1 0 2,6 07.10. 03:00 Studeni 717 1,3 0,0 0 4,5 05.11. 03:00 Prosinac 742 0,4 0,0 0 1,9 06.12. 02:00 Vrijednost za razdoblje

6404 1,4 0,0 0 6,1 19.02. 19:00


9

3.3. Dušikov dioksid (NO2) Dušikovi oksidi, od kojih je najznačajniji predstavnik dušikov dioksid, karakteristični su polutanti za onečišćenje iz prometa. Zbirni rezultati mjerenja dušikova dioksida na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.3.1. Tablica 3.3.1.: Zbirni rezultati mjerenja dušikova dioksida NO2 (µg/m

3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Razdoblje usrednjavanja

N OP (%)

Csr CM n>GV n>TV C50 C98

n>80 n>90 24-sata 327 89 9 36 0 0 9 21 n>200 n>225 1-sat 7829 89 9 54 0 0 7 33 Rezultati mjerenja koncentracija dušikovih oksida na postaji Marišćina su relativno niski i zadovoljavaju granične vrijednosti GV, kako u pogledu godišnjeg prosjeka (GV= 40 µg/m3), tako i u pogledu prekoračenja dnevnih, odnosno satnih graničnih vrijednosti. Iz svega iznesenog slijedi da područje Marišćine ima zrak čist ili neznatno onečišćen dušikovim dioksidom, odnosno da je zrak I kategorije obzirom na ovaj parametar ispitivanja. Ovu kategorizaciju treba uzeti uvjetno zbog nešto manjeg obuhvata podataka (89%) od Pravilnikom (5) propisanih 90%.


10

Tablica 3.3.2.: Koncentracije dušikova dioksida po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata

Mjeseci N Csr CMin n>80 n>90 CMax Vrijeme

CMax Siječanj 27 7 3 0 0 16 13.01. Veljača 16 19 7 0 0 36 15.02. Ožujak 31 13 6 0 0 20 30.03. Travanj 30 8 4 0 0 15 27.04. Svibanj 31 8 4 0 0 12 31.05. Lipanj 30 8 4 0 0 14 21.06. Srpanj 31 7 2 0 0 14 05.07. Kolovoz 31 7 2 0 0 12 22.08. Rujan 30 9 5 0 0 15 10.09. Listopad 30 12 6 0 0 22 25.10. Studeni 9 6 3 0 0 9 23.11. Prosinac 31 6 2 0 0 13 12.12. Vrijednost za razdoblje

327 9 2 0 0 36 15.02.


Mjeseci N Csr CMin n>200 n>225 CMax Vrijeme CMax dan sat

Siječanj 647 7 1 0 0 34 27.01. 17:00 Veljača 388 20 2 0 0 54 14.02. 17:00 Ožujak 743 13 2 0 0 51 15.03. 18:00 Travanj 720 8 1 0 0 37 27.04. 21:00 Svibanj 738 8 2 0 0 30 10.05. 19:00 Lipanj 720 8 1 0 0 39 29.06. 21:00 Srpanj 743 7 1 0 0 44 03.07. 22:00 Kolovoz 742 7 2 0 0 37 23.08. 08:00 Rujan 720 9 3 0 0 45 10.09. 08:00 Listopad 707 12 3 0 0 51 23.10. 08:00 Studeni 217 6 1 0 0 20 22.11. 17:00 Prosinac 744 6 0 0 0 35 12.12. 17:00 Vrijednost za razdoblje

7829 9 0 0 0 54 14.02. 17:00


11

3.4. Ozon (O3) Ozon je sekundarni polutant koji nastaje fotokemijskim reakcijama u atmosferi iz reaktivnih ugljikovodika i dušikovih oksida. Zbirni rezultati mjerenja ozona na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.4.1. Tablica 3.4.1.: Zbirni rezultati mjerenja ozona O3 (µg/m

3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Razdoblje usrednjavanja

N OP (%)

Csr CM n>GV C50 C98

n>110 24-sata 354 97 70 121 7 71 110 1-sat 8453 96 70 160 70 125 n>120 8-sati pomično 8492 97 71 150 169/30dana 70 120

Srednja godišnja koncentracija prizemnog ozona iznosi 70 µg/m3. U 2012. godini zabilježeno je 7 prekoračenja dnevne granične vrijednosti GV od 110 µg/m3. Uredbom o ozonu u zraku (7) koja je stavljena van snage bilo je dozvoljeno upravo 7 prekoračenja po kalendarskoj godini. Unatoč tome zbog čak 169 prekoračenja 8-satne pomične vrijednosti, odnosno 30 dana sa prekoračenjima 8-satne granične vrijednosti od 120 µg/m3 ovo područje svrstava se u II kategoriju kvalitete zraka, odnosno zrak je onečišćen ozonom. Slična situacija bilježi se na području cijele Primorsko-goranske županije, ali i u širem okruženju. Važno je napomenuti da aktivnosti na budućem ŽCGO Marišćina nisu uzrok ovakvih povećanih koncentracija ozona. Onečišćen zrak ozonom na područjima udaljenim od izvora onečišćenja posljedica je akumulacije ozona u povišenim dijelovima troposferskog graničnog sloja (boundary layer) (8). To je uvjetovano sa više različitih čimbenika, od samog kemizma ozona u atmosferi, zatim daljinskog transporta iz udaljenijih i industrijski razvijenijih regija (npr. Tršćanski zaljev), kao i lokalnim strujanjem more-kopno iz nižih dijelova Riječkog zaljeva gdje ozon nastaje do područja Marišćine koje se nalazi na povišenom dijelu (cca 450 metara nad morem). Akumulaciji ozona pogoduje i niska razina drugih polutanata na ovom području, zbog izostanaka reakcija u kojima se inače ozon gubi. Povišene koncentracije ozona mjere se i na drugim postajama unutar Riječkog zaljeva koje se nalaze na višim kotama (Viševac, Krasica), a zbog prestrogih kriterija europskih direktiva gotovo nijedno područje u Primorsko-goranskoj županiji, ali i u širem mediteranskom okruženju ne zadovoljava zadane norme.


12

Tablica 3.4.2.: Dani kada su zabilježena prekoračenja granične vrijednosti GV za

8-satne pomične vrijednosti koncentracija ozona u 2012. godini

SIJEČANJ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

VELJAČA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

OŽUJAK 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

TRAVANJ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

SVIBANJ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

LIPANJ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

SRPANJ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

KOLOVOZ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

RUJAN 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

LISTOPAD 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

STUDENI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

PROSINAC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

UKUPNO U 2012.: 30 dana


13

Tablica 3.4.3.: Koncentracije ozona po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.

Vrijeme usrednjavanja: 24 sata


CMax Siječanj 31 55 34 0 70 22.01. Veljača 29 67 54 0 83 11.02. Ožujak 31 76 44 0 104 31.03. Travanj 30 76 60 0 95 28.04. Svibanj 31 80 60 1 113 12.05. Lipanj 30 79 57 0 99 02.06. Srpanj 31 90 71 2 116 28.07. Kolovoz 31 99 73 4 121 21.08. Rujan 30 75 34 0 110 03.09. Listopad 31 51 27 0 69 27.10. Studeni 18 48 26 0 72 28.11. Prosinac 31 47 26 0 66 09.12. Vrijednost za razdoblje

354 70 26 7 121 21.08.


Mjeseci N Csr CMin CMax Vrijeme CMax dan sat

Siječanj 743 55 11 80 30.01. 15:00 Veljača 683 67 26 104 18.02. 15:00 Ožujak 742 76 20 128 31.03. 12:00 Travanj 720 76 20 123 01.04. 00:00 Svibanj 738 80 15 159 12.05. 16:00 Lipanj 720 79 14 157 20.06. 18:00 Srpanj 743 90 25 160 27.07. 19:00 Kolovoz 738 99 42 158 21.08. 16:00 Rujan 720 75 6 130 03.09. 20:00 Listopad 744 51 4 111 25.10. 12:00 Studeni 418 49 5 82 27.11. 22:00 Prosinac 744 47 4 77 09.12. 13:00 Vrijednost za razdoblje

8453 70 4 160 27.07. 19:00


14

3.5. Lebdeće čestice PM10 Lebdeće čestice nastaju u procesu sagorijevanja. Sitne lebdeće čestice aerodinamičkog promjera ispod 10 µm mogu dospjeti u respiratorni sistem čovjeka te tako ugroziti njegovo zdravlje. Zbog sistemske greške pri korištenju analizatora za određivanje PM10, prema preporuci EU, koristi se korekcijski faktor od 1.3 pri obradi rezultata (9). Zbirni rezultati mjerenja lebdećih čestica PM10 na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.5.1. Tablica 3.5.1.: Zbirni rezultati mjerenja lebdećih čestica PM10 (µg/m

3)

Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.


N OP (%)

Csr CM n>GV C50 C98

n>50 24-sata 353 96 30 84 18 28 62 1-sat 8421 96 30 375 26 83

Prema rezultatima mjerenja u 2012. godini prosječna godišnja koncentracija lebdećih čestica PM10 iznosi 30 µg/m3 i ispod je godišnje granične vrijednosti GV od 40 µg/m3. Izmjerena koncentracija je u razini onih koje se bilježe na tom području od početka rada postaje. Broj dana kad je izmjerena prosječna dnevna koncentracija iznad dnevne granične vrijednosti GV iznosi 18 dana i unutar je godišnje dozvoljenog broja (n=35). Stoga se zrak na ovom području može svrstati u I kategoriju, odnosno čist ili neznatno onečišćen lebdećim česticama PM10. Obuhvat podataka (96%) zadovoljava kriterije za stalna mjerenja.


15

Tablica 3.5.2.: Koncentracije lebdećih čestica PM10 po mjesecima (µg/m

3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata


CMax Siječanj 31 25 14 0 38 27.01. Veljača 29 32 14 2 63 10.02. Ožujak 31 35 19 3 62 23.03. Travanj 30 24 10 1 74 05.04. Svibanj 31 28 11 0 46 24.05. Lipanj 30 38 27 3 65 20.06. Srpanj 31 36 13 4 84 02.07. Kolovoz 31 30 15 1 55 22.08. Rujan 24 29 12 2 63 05.09. Listopad 30 30 15 1 51 22.10. Studeni 24 28 14 0 43 23.11. Prosinac 31 24 13 1 54 12.12. Vrijednost za razdoblje

353 30 10 18 84 02.07.


Mjeseci N Csr CMin CMax Vrijeme CMax

dan sat Siječanj 740 25 3 105 12.01. 09:00 Veljača 683 32 5 106 11.02. 00:00 Ožujak 743 35 3 218 15.03. 18:00 Travanj 718 24 1 133 05.04. 19:00 Svibanj 738 28 2 375 24.05. 16:00 Lipanj 720 38 4 220 19.06. 19:00 Srpanj 743 36 1 210 10.07. 21:00 Kolovoz 738 30 3 171 16.08. 16:00 Rujan 572 29 5 252 05.09. 19:00 Listopad 724 30 3 217 06.10. 19:00 Studeni 561 28 6 126 09.11. 16:00 Prosinac 741 24 3 149 12.12. 18:00 Vrijednost za razdoblje

8421 30 1 375 24.05. 16:00


16

3.6. Amonijak (NH3) Amonijak nastaje truljenjem organskog materijala, te je karakterističan za odlagališta komunalnog otpada. Izmjerene koncentracije amonijaka su niske, ali zbog nestabilnih kalibracijskih vrijednosti (nule i spana) tijekom čitavog razdoblja ispitivanja ove rezultate treba uzeti sa rezervom. Tablica 3.6.1.: Zbirni rezultati mjerenja amonijaka (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.



n>100 24-sata 366 100 1,3 8,7 0 1,0 3,1 1-sat 8462 96 1,3 15,9 1,2 3,5

Srednja godišnja koncentracija amonijaka iznosi 1,3 µg/m3 i ispod je godišnje granične vrijednosti od 30 µg/m3. Tijekom 2012. godine nisu zabilježena prekoračenja dnevne granične vrijednosti GV od 100 µg/m3. Stoga se zrak na ovom području može svrstati u I kategoriju, odnosno čist ili neznatno onečišćen amonijakom. Obuhvat podataka zadovoljava kriterije za stalna mjerenja.


17

Tablica 3.6.2.: Koncentracije amonijaka po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata


CMax Siječanj 31 1,6 1,1 0 3,1 13.01. Veljača 29 1,5 0,6 0 3,0 29.02. Ožujak 31 2,0 1,0 0 2,7 14.03. Travanj 30 0,7 0,3 0 1,5 04.04. Svibanj 31 0,5 0,2 0 1,1 13.05. Lipanj 30 1,3 0,1 0 8,7 19.06. Srpanj 31 0,5 0,1 0 1,0 15.07. Kolovoz 31 0,8 0,1 0 1,5 20.08. Rujan 30 1,1 0,6 0 2,4 06.09. Listopad 31 1,2 0,4 0 6,8 07.10. Studeni 30 2,2 0,4 0 3,6 11.11. Prosinac 31 2,0 1,6 0 2,3 26.12. Vrijednost za razdoblje

366 1,3 0,1 0 8,7 19.06.



dan sat Siječanj 740 1,6 0,4 4,5 13.01. 12:00 Veljača 682 1,5 0,2 4,8 25.02. 18:00 Ožujak 742 2,0 0,1 5,0 04.03. 20:00 Travanj 694 0,7 0,0 4,1 30.04. 10:00 Svibanj 684 0,5 0,0 2,9 08.05. 17:00 Lipanj 681 1,3 0,0 15,9 19.06. 21:00 Srpanj 680 0,5 0,0 2,9 13.07. 14:00 Kolovoz 723 0,8 0,0 2,2 21.08. 02:00 Rujan 687 1,1 0,0 8,8 05.09. 19:00 Listopad 696 1,2 0,0 10,7 07.10. 06:00 Studeni 711 2,2 0,0 5,1 15.11. 21:00 Prosinac 742 2,0 0,0 5,5 06.12. 16:00 Vrijednost za razdoblje

8462 1,3 0,0 15,9 19.06. 21:00


18

3.7. Ugljikov monoksid (CO) Ugljikov monoksid nastaje anaerobnom razgradnjom organskog materijala, te deponiji predstavljaju jedan od njegovih izvora u atmosferi. Analizator ugljikovog monoksida u jednom dijelu godine nije radio pouzdano zbog preklapanja kalibracijskih vrijednosti. Kako se radi o niskim koncentracijama ovo nije imalo značajnijeg utjecaja na izmjerene vrijednosti. Zbirni rezultati praćenja ugljikova monoksida na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.7.1. Tablica 3.7.1.: Zbirni rezultati mjerenja ugljikova monoksida (mg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.


N OP (%)

Csr CM n>GV C50 C98

24-sata 359 98 0,3 0,9 0,3 0,8 1-sat 8485 97 0,3 3,2 0,3 0,9 n>10 8-sati pomično 8600 98 0,3 1,1 0 0,3 0,8

Prema izmjerenim koncentracijama u 2012. godini područje Marišćine svrstava se u I kategoriju kvalitete zraka, odnosno čisto ili neznatno onečišćeno obzirom na ugljikov monoksid. Nije zabilježeno niti jedno prekoračenje granične vrijednosti za 8-satni pomični prosjek koncentracija ugljikovog monoksida. Stanje je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu mjerenja.


19

Tablica 3.7.2.: Koncentracije ugljikova monoksida po mjesecima (mg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata

Mjeseci N Csr CMin CMax Vrijeme

CMax Siječanj 31 0,5 0,2 0,6 23.01. Veljača 29 0,1 0,0 0,5 25.02. Ožujak 31 0,3 0,0 0,6 12.03. Travanj 30 0,2 0,0 0,5 27.04. Svibanj 31 0,2 0,1 0,5 30.05. Lipanj 30 0,4 0,3 0,5 20.06. Srpanj 31 0,5 0,5 0,7 28.07. Kolovoz 31 0,3 0,1 0,7 03.08. Rujan 30 0,2 0,1 0,2 28.09. Listopad 24 0,3 0,2 0,3 31.10. Studeni 30 0,4 0,1 0,9 23.11. Prosinac 31 0,6 0,4 0,9 22.12. Vrijednost 359 0,3 0,0 0,9 22.12. za razdoblje



dan sat Siječanj 743 0,5 0,1 1,2 18.01. 16:00 Veljača 655 0,1 0,0 1,0 16.02. 1:00 Ožujak 732 0,3 0,0 1,5 30.03. 7:00 Travanj 719 0,2 0,0 3,2 27.04. 7:00 Svibanj 734 0,2 0,0 2,4 30.05. 7:00 Lipanj 716 0,4 0,0 1,4 06.06. 6:00 Srpanj 742 0,5 0,0 1,6 12.07. 7:00 Kolovoz 740 0,3 0,0 1,1 03.08. 7:00 Rujan 714 0,2 0,1 0,4 25.09. 2:00 Listopad 552 0,3 0,2 0,5 16.10. 2:00 Studeni 717 0,4 0,1 1,3 24.11. 21:00 Prosinac 721 0,7 0,0 1,5 17.12. 15:00 Vrijednost 8485 0,3 0,0 3,2 27.04. 7:00 za razdoblje


20

3.8. Benzen, toluen, etilbenzen i ksilen (BTEX) Odlagališta komunalnog otpada mogu biti izvor aromatskih ugljikovodika benzena (C6H6), toluena (C7H8), etilbenzena (C8H10) i ksilena (iste formule C8H10 ali drugačije strukture). Naši zakonski propisi sadrže normu samo za benzen, i to zbog njegove dokazane kancerogenosti pri dugotrajnoj izloženosti povišenim koncentracijama. Analizator BTEX je dio godine bio neispravan, stoga je obuhvat podataka nedostatan za provođenje klasifikacije područja prema razinama onečišćenosti ovim parametrom. Unatoč tome, prema prikupljenim podacima, ali i razinama izmjerenim u prethodnim razdobljima mjerenja, ne očekuje se značajnije onečišćenje ovim spojevima na tom području. 3.8.1. Benzen (C6H6) Spada u primarne onečišćivače zraka nastale ljudskom aktivnošću, u grupu hlapivih organskih spojeva. Koncentracija benzena u vanjskoj atmosferi urbanih i industrijskih područja kreće se od 1-20 µg/m3. U benzinu je dopušteni udio benzena do 5%, stoga se povećane koncentracije mogu naći u okruženju benzinskih postaja, kao i u unutrašnjosti automobila ili u prostorijama u kojima se puši (10). Zbirni rezultati praćenja benzena na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.8.1.1. Tablica 3.8.1.1.: Zbirni rezultati mjerenja benzena (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.


N OP (%) Csr CM C50 C98

24-sata 199 54 0,2 1,3 0,1 0,8 1-sat 4710 54 0,2 13,2 0,1 1,3

Izmjerene koncentracije benzena u zraku na području Marišćine su niske i u razini vrijednosti koje su izmjerene prethodnih godina. Zbog nedostatnog obuhvata podataka nije moguće provesti klasifikaciju područje prema stupnju onečišćenosti zraka ovim parametrom.


21

Tablica 3.8.1.2.: Koncentracije benzena po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata


CMax Siječanj 31 0,3 0,1 0,6 18.01. Veljača 23 0,4 0,1 1,0 24.02. Ožujak 17 0,3 0,1 0,8 04.03. Travanj Svibanj

Lipanj Srpanj Kolovoz 15 0,0 0,0 0,1 18.08. Rujan 30 0,0 0,0 0,1 05.09. Listopad 22 0,0 0,0 0,3 22.10. Studeni 30 0,1 0,0 0,3 17.11. Prosinac 31 0,5 0,0 1,3 22.12. Vrijednost 199 0,2 0,0 1,3 22.12. za razdoblje Vrijeme usrednjavanja: 1 sat


Siječanj 741 0,3 0 2,7 25.01. 06:00 Veljača 541 0,4 0 13,2 24.02. 17:00 Ožujak 408 0,3 0 6,3 04.03. 14:00 Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 364 0,0 0 0,1 18.08. 00:00 Rujan 714 0,0 0 1,2 05.09. 20:00 Listopad 516 0,0 0 2,5 22.10. 19:00 Studeni 706 0,1 0 3,1 17.11. 08:00 Prosinac 720 0,4 0 3,5 05.12. 14:00 Vrijednost 4710 0,2 0 13,2 24.02. 17:00 za razdoblje


22

3.8.2.Toluen (C7H8) U urbanim područjima koncentracija toluena u zraku iznosi 5-150 µg/m3, dok se više koncentracije mogu naći u blizini industrijskih izvora. Naši zakonski propisi ne sadrže normu za toluen. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi preporučenu vrijednost od 260 µg/m3 kao tjedni prosjek, odnosno granicu mirisa od 1000 µg/m3 za 30-minutno uzorkovanje (10). Dobiveni rezultati daleko su ispod tih vrijednosti. Zbirni rezultati mjerenja toluena na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.8.2.1.. Tablica 3.8.2.1.: Zbirni rezultati mjerenja toluena (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.


N OP (%)

Csr CM C50 C98

24-sata 199 54 0,3 2,3 0,2 1,5 1-sat 4743 54 0,3 17,9 0,1 2,5


23

Tablica 3.8.2.2.: Koncentracije toluena po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012. Vrijeme usrednjavanja: 24 sata


CMax Siječanj 31 0,4 0 1,5 27.01. Veljača 23 0,4 0 1,4 27.02. Ožujak 17 0,4 0 1,5 02.03. Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 15 0,2 0,1 0,3 22.08. Rujan 30 0,2 0 0,6 11.09. Listopad 22 0,1 0 0,3 04.10. Studeni 30 0,1 0 0,3 04.11. Prosinac 31 0,6 0 2,3 21.12. Vrijednost 199 0,3 0 2,3 21.12. za razdoblje



dan sat Siječanj 741 0,4 0 10,4 23.01. 23:00 Veljača 541 0,4 0 9,8 23.02. 20:00 Ožujak 408 0,4 0 17,9 02.03. 18:00 Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 365 0,2 0 1,6 22.08. 19:00 Rujan 718 0,2 0 4,8 11.09. 12:00 Listopad 518 0,1 0 2,5 20.10. 8:00 Studeni 716 0,1 0 3,6 04.11. 20:00 Prosinac 736 0,6 0 13 12.12. 18:00 Vrijednost 4743 0,3 0 17,9 02.03. 18:00 za razdoblje


24

3.8.3. Ksilen (C8H10) Ksilen se u vanjskoj atmosferi nalazi u koncentracijama 1-100 µg/m3. Naše norme ne sadrže ksilen. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) preporučena vrijednost za ksilen iznosi 870 µg/m3 kao godišnji prosjek, odnosno 4800 µg/m3 kao 24-satni prosjek (10). Dobiveni rezultati daleko su ispod tih vrijednosti. Zbirni rezultati mjerenja ksilena na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.8.3.1. Tablica 3.8.3.1.: Zbirni rezultati mjerenja ksilena (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.

Razdoblje N

OP (%)

Csr Cmax C50 C98 usrednjavanja

24-sata 199 54 0,1 1,7 0,1 0,7

1-sat 4743 54 0,1 23,8 0,0 1,3


25

Tablica 3.8.3.2.: Koncentracije ksilena po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.



CMax Siječanj 31 0,1 0 0,3 27.01. Veljača 23 0,2 0 0,7 14.02. Ožujak 17 0,2 0 0,7 12.03. Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 15 0,0 0 0,1 20.08. Rujan 30 0,0 0 0,1 05.09. Listopad 22 0,1 0 0,2 24.10. Studeni 30 0,1 0 0,4 22.11. Prosinac 31 0,3 0 1,7 05.12. Vrijednost za razdoblje

199 0,1 0 1,7 05.12.



Siječanj 741 0,1 0 3,4 27.01. 22:00 Veljača 541 0,2 0 8,1 27.02. 22:00 Ožujak 408 0,2 0 7,8 12.03. 22:00 Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 365 0,0 0 1,9 20.08. 12:00 Rujan 718 0,0 0 1,3 04.09. 8:00 Listopad 518 0,1 0 2,0 24.10. 9:00 Studeni 716 0,1 0 3,5 29.11. 20:00 Prosinac 736 0,3 0 23,8 05.12. 17:00 Vrijednost za razdoblje

4743 0,1 0 23,8 05.12. 17:00


26

3.8.4. Etilbenzen (C8H10) Zbirni rezultati praćenja etilbenzena na postaji Marišćina prikazani su u tablici 3.8.4.1. Tablica 3.8.4.1.: Zbirni rezultati mjerenja etilbenzena (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina 2012.

Razdoblje N

OP (%)

Csr Cmax C50 C98 usrednjavanja

24-sata 199 54 0,1 1,1 0 0,4 1-sat 4743 54 0,1 8,7 0 0,7


27

Tablica 3.8.4.2.: Koncentracije etilbenzena po mjesecima (µg/m3) Mjerna postaja: Marišćina Godina: 2012.



CMax Siječanj 31 0,2 0 1,1 13.01. Veljača 23 0,1 0 0,4 29.02. Ožujak 17 0,1 0 0,2 14.03. Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 15 0,1 0 0,3 20.08. Rujan 30 0,1 0 0,4 11.09. Listopad 22 0,1 0 0,5 04.10. Studeni 30 0,0 0 0,3 05.11. Prosinac 31 0,1 0 0,3 05.12. Vrijednost 199 0,1 0 1,1 13.01. za razdoblje



dan sat

Siječanj 741 0,2 0 8,7 13.01. 21:00 Veljača 541 0,1 0 6,3 29.02. 23:00 Ožujak 408 0,1 0 2,3 14.03. 19:00 Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 365 0,1 0 4,8 20.08. 6:00 Rujan 718 0,1 0 4,0 11.09. 12:00 Listopad 518 0,1 0 1,0 02.10. 3:00 Studeni 716 0,0 0 3,4 05.11. 20:00 Prosinac 736 0,1 0 6,0 05.12. 17:00 Vrijednost 4743 0,1 0 8,7 13.01. 21:00 za razdoblje


28

4. KATEGORIZACIJA PODRUČJA PREMA STUPNJU ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA Prema Zakonu o zaštiti zraka (1) i na temelju usporedbe rezultata mjerenja s Uredbom o graničnim i tolerantnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (2) područje budućeg ŽCGO Marišćina se prema stupnju onečišćenosti zraka može svrstati u dvije kategorije kvalitete zraka kako slijedi. Tablica 4.1.: Kategorije kvalitete zraka prema stupnju onečišćenosti zraka

Godina: 2012.

Kritični pokazatelj Nedovoljno podataka

I kategorija CGV

Sumporov dioksid (SO2) X Dušikov dioksid (NO2)* X Ozon (O3) X Vodikov sulfid (H2S)* X Ugljikov monoksid (CO) X Lebdeće čestice PM10 X Benzen (C6H6) X

Amonijak (NH3) X

* - uvjetno I kategorija (obuhvat podataka od 75 do 90%)


29

5. PROCJENJIVANJE KVALITETE ZRAKA Rezultati mjerenja u 2012. godini dodatno su interpretirani u odnosu na gornji i donji prag procjene. Prema Zakonu o zaštiti zraka (1) definiraju se:

- donji prag procjene: razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene,

- gornji prag procjene: razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i /ili indikativnih mjerenja.

Prema Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari (2) u zraku čl. 9 st.2: "Ako se raspoloživi podaci odnose na razdoblje kraće od pet godina, mogu se radi utvrđivanja prekoračenja gornje i donje granice procjenjivanja kombinirati kratkotrajni mjerni nizovi za razdoblje od jedne godine na lokacijama za koje su vjerojatno tipične najviše razine onečišćenja, s podacima koji su pribavljeni iz katastra emisija i modeliranjem". Obzirom na navedeno, rezultate procjenjivanja treba uzeti s rezervom. Za interpretaciju dobivenih rezultata u odnosu na donje i gornje granice procjenjivanja primijenjena je Tablica 3. iz Uredbe koja se odnosi na granice procjenjivanja s obzirom na zdravlje ljudi.


30

Tablica 5.1: Granice procjenjivanja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na

zdravlje ljudi za polutante koji se mjere na postaji Marišćina

Onečišćujuća tvar

Granica procjenjivanja

Razdoblje praćenja

Vrijeme usrednjavanja

Iznos granice procjenjivanja

Učestalost dozvoljenih prekoračenja

SO2 gornja

kalendarska godina

24 sata

75 µg m-3

(60% GV) 3 puta

donja 50 µg m-3

(40% GV) 3 puta

NO2

gornja kalendarska

godina 1 sat

140 µg m-3 (70% GV)

18 puta

donja 100 µg m-3 (50% GV)

18 puta

gornja kalendarska

godina 1 godina

32 µg m-3 (80% GV)

donja 26 µg m-3 (65% GV)

CO gornja

kalendarska godina

1 godina

7 mg m-3 (70% GV)

-

donja 5 mg m-3

(50% GV)

Benzen gornja

kalendarska godina

1 godina

3,5 µg m-3 (70% GV)

donja 2 µg m-3

(40% GV)

PM10

gornja kalendarska

godina 24 sata

30 µg m-3

(60% GV) 7 puta

donja 20 µg m-3

(40% GV) 7 puta

gornja kalendarska

godina 1 godina

28 µg m-3

(70% GV)

donja 20 µg m-3

(50% GV)


31

Od 235 obrađenih 24-satnih koncentracija sumporovog dioksida niti jedna ne prelazi gornju (75 µg m-3) ili donju granicu procjenjivanja (50 µg m-3). Prema navedenom nisu prekoračeni gornji i donji pragovi procjene obzirom na sumporov dioksid za vrijeme usrednjavanja od 24 sata. Od 7829 obrađenih satnih koncentracija dušikovog dioksida niti jedna ne prelazi gornju (140 µg m-3) ili donju (100 µg m-3) granicu procjenjivanja. Učestalost dozvoljenih prekoračenja je 18 puta u kalendarskoj godini. Srednja godišnja koncentracija dušikovog dioksida iznosi 9 µg m-3 i ispod je gornjeg i donjeg prag procjene na godišnjoj razini (28 odnosno 20 µg m-3). Srednja godišnja koncentracija ugljikova monoksida dobivena iz 8-h pomičnih prosjeka iznosi 0,3 mg m-3 i ispod je gornjeg i donjeg praga procjene na godišnjoj razini (7 odnosno 5 mg m-3). Srednja godišnja koncentracija benzena iznosi 0,4 µg m-3 i ispod je gornjeg i donjeg praga procjene na godišnjoj razini (3,5 odnosno 2 µg m-3). Od 353 obrađenih 24-satnih koncentracija lebdećih čestica PM10 gornju granicu procjenjivanja (30 µg m-3) prelazi 103 uzoraka (29%), dok donju granicu procjenjivanja (20 µg m-3) prelazi 224 uzoraka (63%). Učestalost dozvoljenih prekoračenja je 7 puta u kalendarskoj godini, pa je prema navedenom, prekoračen i gornji i donji prag procjene obzirom na lebdeće čestice PM10 za vrijeme usrednjavanja od 24 sata. Srednja godišnja koncentracija lebdećih čestica PM10 iznosi 30 µg m

-3 i prekoračuje gornji i donji prag procjene na godišnjoj razini (28 odnosno 20 µg m-3). Tablica 4.1.2.: Zbirni rezultati procjenjivanja na postaji Marišćina u 2012. godini

Onečišćujuća tvar Vrijeme

usrednjavanja Donji prag procjene

Gornji prag procjene

Učestalost prekoračenja/ koncentracija

PM10

24 sata prekoračen prekoračen N>GPP = 103 N>DPP = 224 (dozvoljeno 7)

1 godina prekoračen prekoračen 30 µg m-3

NO2

1 sat ispod ispod N>GPP = 0 N>DPP = 0

(dozvoljeno 18)

1 godina ispod ispod 9 µg m-3

SO2 24 sata ispod ispod N>GPP = 0 N>DPP = 0

(dozvoljeno 3)

CO 1 godina ispod ispod 0,3 mg m-3

Benzen 1 godina ispod ispod -

N>GPP – broj uzoraka većih od gornjeg praga procjene

N>DPP – broj uzoraka većih od donjeg praga procjene


32

6. ZAKLJUČAK Prema rezultatima praćenja onečišćenja zraka u razdoblju od 01.01. do 31.12.2012. godine na području automatske postaje Marišćina slijedi: 1. Područje budućeg ŽCGO Marišćina prema izmjerenim koncentracijama prizemnog ozona

svrstava se u područje II kategorije kvalitete zraka odnosno zrak je onečišćen ozonom. Razlog tome je transport i akumulacija ozona iz drugih onečišćenih područja u čista područja na višim nadmorskim visinama, ali i posljedica prestrogog kriterija za ozon propisanog domaćom i europskom legislativom. Unatoč ovakvim izmjerenim koncentracijama ozona ne očekuje se štetan utjecaj na zdravlje stanovništva obzirom da niti jednom nije dostignuta razina praga obavješćivanja javnosti.

2. Prema dobivenim rezultatima mjerenja lebdećih čestica PM10, ugljikovog monoksida i

amonijaka zadovoljavaju granične vrijednosti GV te je zrak I kategorije, odnosno čist ili neznatno onečišćen tim parametrima. Obzirom na obuhvat podataka od 75 do 90%, uvjetno prva kategorija zraka na ovom području je prema izmjerenim koncentracijama dušikovog dioksida i vodikovog sulfida.

3. Zbog kvarova na instrumentu u jednom dijelu godine nije prikupljen dovoljan broj podataka

niti za uvjetnu kategorizaciju područja prema razinama onečišćenosti sumporovim dioksidom i benzenom. Unatoč tome, iz izmjerenih koncentracija u 2012., ali i tijekom prijašnjih godina mjerenja, nije za očekivati značajnije onečišćenje ovim polutantima na području ŽCGO Marišćina.

4. Koncentracije lebdećih čestica PM10 prelaze gornji i donji prag procjene za vrijeme usrednjavanja od 24-sata i 1 godine. Koncentracije ostalih parametara za koje postoje propisani pragovi procjene ispod su gornjeg i donjeg praga procjene.

5. Smrad koji se povremeno može osjetiti na utjecajnom području ŽCGO Marišćina ima prepoznatljiv kiselo-slatkasti miris i karakterističan je za odlagališta komunalnog otpada. Sastoji se od kompleksne smjese organskih i anorganskih spojeva nastalih aerobnom i anaerobnom razgradnjom otpada. Za većinu tih spojeva nema propisanih graničnih vrijednosti, iako uzrokuju izrazito odbojan miris. Dodijavanje mirisom (u engleskom jeziku koristi se termin Offensive odour) može narušiti kvalitetu življenja na nekom području, ovisno o mjestu na kojem se pojavljuje. Rezultati provedenih dodatnih ispitivanja ukazuju da se ne radi o prekomjernom onečišćenju zraka nekim od poznatih polutanata čija se prisutnost može utvrditi konvencionalnim kemijskim analizama, nego upravo o spomenutoj smjesi spojeva, produktima biološke razgradnje koji već na razini nekoliko molekula mogu izazvati odbojan miris.


33

LITERATURA:

1. Zakon o zaštiti zraka, NN 130/11 2. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku, NN 133/05 3. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku, NN 117/12 4. Pravilnik o praćenju kakvoće zraka, NN 155/06 5. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka, NN 3/13 6. Godišnje izvješće o praćenju kakvoće zraka na području Republike Hrvatske za 2011.

godinu, Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb 2012. 7. Uredba o ozonu u zraku, NN 133/05 8. Izvještaj o praćenju kakvoće zraka na području ŽCGO Marišćina, Izvještaj za razdoblje:

01.01.2009.-31.12.2011., NZZJZ PGŽ, Rijeka, siječanj 2012. 9. EC Working Group on Particulate Matter: Guidance to Member States on PM10

Monitoring and Intercomparisons with the Reference Method, Jan 2002. 10. Air Quality Guidelines for Europe, Second Edition, WHO Regional publications,

European series, No. 91, 2005.


34

I PODACI O MREŽI

I.1. Naziv Monitoring ŽCGO «Marišćina» I.2. Kratica I.3. Tip mreže Lokalna, mjerenja posebne namjene I.4. Tijelo odgovorno za upravljanje mrežom I.4.1. naziv Ekoplus d.o.o. I.4.2. ime odgovorne osobe Dušan Šćulac, predsjednik uprave I.4.3. adresa Kružna 8/1, Rijeka I.4.4. broj telefona i faksa +385(0)51 325 200; fax: 325 190 I.4.5. elektronska pošta [email protected] I.4.6. web adresa www.ekoplus.hr I.5. Obavijest o vremenu UTC+1 (CET)

II PODACI O POSTAJI II.1. Opći podaci II.1.1. Ime postaje Marišćina II.1.2. Ime grada-naselja Viškovo II.1.3. Nacionalni ili lokalni broj ili oznaka II.1.4. Kod postaje II.1.5. Ime stručne institucije koja odgovara

za postaju Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

II.1.6. Tijelo ili programi kojima se dostavljaju podaci

Primorsko-goranska županija Općina Viškovo

II. 1.7. Ciljevi mjerenja Zaštita zdravlja ljudi II. 1.8. Geografske koordinate N 45o 24' 90'' E 14o 23' 58''

446 m/nm II. 1.9. NUTS razina IV II. 1.10. Onečišćujuće tvari koje se mjere SO2 (1), NOx (35), O3 (8), NH3 (21), H2S (5),

PM10 (24), CO, benzen (V4), toluen (VQ), ksilen (VU), etilbenzen

II. 1.11. Meteorološki parametri koji se mjere brzina i smjer vjetra, temperatura, relativna vlažnost

II. 1.12. Druge informacije II. 2. Klasifikacija postaje II. 2.1. Tip područja II 2.1.2.Prigradsko II. 2.2. Tip postaje u odnosu na izvor emisija II 2.2.2. Industrijska

SNAP oznaka:09; Asocirana oznaka: 256 Obrada i odlaganje otpada

II. 2.3. Dodatne informacije o postaji II. 2.3.1. Područje za koje je postaja

reprezentativna Promjer: cca 500 m u svim smjerovima

II. 2.3.2. Gradske i prigradske postaje Broj stanovnika: 15 000


35

III. INFORMACIJE O MJERNOJ TEHNICI PO ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA III.1. Mjerna oprema III 1.1. Naziv parametra III. 1.2. Analitička ili mjerna metoda sumporov dioksid SO2 automatski analizator (UV fluorescencija) dušikovi oksidi NOx automatski analizator (kemiluminiscencija) ozon O3 automatski analizator (apsorpcija UV zraka) vodikov sulfid H2S automatski analizator (UV fluorescencija ) amonijak NH3 automatski analizator (kemiluminiscencija) benzen, toluen, etilbenzen, ksilen automatski analizator (GC) Ugljikov monoksid CO infracrvena spektroskopija Lebdeće čestice PM10 automatski analizator (gravimetrijski) III.2 Značajke uzorkovanja III.2.1. Lokacija mjernog mjesta Slobodan protok zraka/veliko ravno područje

(Asocirana oznaka: 16) III. 2.2. visina mjesta uzorkovanja 5 m III. 2.3. učestalost integriranja podataka 1h/24h/1mj/1god III. 2.4. vrijeme uzorkovanja kontinuirano

izvjeŠtaj o pra Ćenju kvalitete zraka na podru Čju … · 2013. 12. 30. · kvaliteta zraka na...

Documents