izvjesce staticara palaca mh - hkv

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAĐEVINSKI FAKULTET Zavod za konstrukcije Katedra za betonske i zidane konstrukcije Fra Andrije Kačića Miošića 26, 10000 Zagreb

www.grad.unizg.hr

Pregled zgrade Matice hrvatske

IZVJEŠTAJ

Zagreb,travanj2020.


www.grad.unizg.hr

Pregled zgrade Matice hrvatskeIZVJEŠTAJ 2

Pregled proveli: Prof. dr. sc. Tomislav Kišiček Doc. dr. sc. Mislav Stepinac Tvrtko Renić, mag. ing. aedif. Ivan Hafner, mag. ing. aedif.


www.grad.unizg.hr


Luka Lulić, mag. ing. aedif. Izvještaj sastavio:


www.grad.unizg.hr


Prof. dr. sc. Tomislav Kišiček


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


1. Uvod

Dana 22. 3. 2020. godine Zagreb je pogodio potres od 5,5 stupnjeva po Richteru iza kojeg su

slijedila dva udara od 5,0 stupnjeva i 3,7 te niz manjih u sljedećim danima. Najveću štetu, uz

mjesta kod epicentra, pretrpjela je povijesna jezgra Zagreba u kojoj je većina objekata stare

zidane gradnje. Među takvim objektima nalazi se i zgrada Matice hrvatske. Preliminarnim,


www.grad.unizg.hr


brzim pregledom, koji je obavljen odmah nakon potresa, ustanovljena su oštećenja na staroj,

glavnoj, zgradi. Oštećenja nisu velika, ali je zbog mogućnosti otpadanja žbuke i drugih

oštećenih dijelova zgrada označena kao privremeno neuporabljiva. Dvorišna, nova, zgrada je

označena kao uporabljiva bez ograničenja.


www.grad.unizg.hr


Dana 15. 4. 2020. godine proveden je detaljniji pregled da bi se utvrdio opseg i vrsta oštećenja

te kako bi se ona zabilježila i kako bi se dale preporuke za daljnje postupanje.

Pregled su izvršili djelatnici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


www.grad.unizg.hr


2. Općeniti opis oštećenja

Opis oštećenja u daljnjem tekstu odnosi se na glavnu zgradu Matice hrvatske. Zgrada se sastoji

od podruma, prizemlja, dva kata i potkrovlja. Nosivi i pregradni zidovi su zidani opekom starog

formata 8×14×30 cm, stropna konstrukcija podruma su pruski svodovi dok su konstrukcije


www.grad.unizg.hr


ostalih stropova drveni grednici s podgledom od dasaka, trstike i žbuke, te gornjim slojem sa

nabačajem šute kao izolacijom, daskama i parketom.

Sva uočena oštećenja mogu se svrstati u nekoliko grupa:

Pukotine na podgledima stropova (žbuka)

Pukotine uzduž spojeva podgleda stropova i zidova


www.grad.unizg.hr


Pukotine na lukovima

Pukotine iznad otvora (vrata)

Dijagonalne „X“ pukotine na parapetnim zidovima između prozora

Dijagonalne pukotine na pregradnim zidovima

Pukotine na nosivim zidovima


www.grad.unizg.hr


Pukotine na zidovima na mjestima prethodnih intervencija (zatvaranje otvora,

premještanje otvora)

Pukotine između gazišta na stubištima

Pukotine na nadvojima na stubištima

U nastavku je dan generalni opis oštećenja s ocjenom o njihovoj opasnosti za nosivost

konstrukcije te utjecaju na uporabljivost konstrukcije i nekim preporukama za sanaciju. Treba


www.grad.unizg.hr


napomenuti da, s obzirom na to da je zgrada pod zaštitom, u svakom slučaju treba pričekati

Zakon o obnovi, te postupiti prema njemu. Sigurno će trebati napraviti projekt sanacije, jer se

ovakvu zgradu ne smije urediti samo „kozmetički“. U svakom slučaju bit će potrebno napraviti

konstrukcijska pojačanja kako bi se zgrada dovela u bolje stanje nego što je bila prije potresa.

To će sve biti opisano u Zakonu i u pratećim dokumentima.


www.grad.unizg.hr


2.1 Pukotine na podgledima stropova Pukotine na podgledima stropova nastale su zbog savitljivosti podgleda koji se sastoji od

dasaka zabijenih na nosive grede, na daske je pričvršćena trstika koja je ožbukana. Na slici 1.

prikazano tipično mjesto s takvim oštećenjem.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 1 – oštećenje podgleda na stropu

Na takvim mjestima, ako će se ići u popravak, a ne izradu novog podgleda, treba skinuti svu

žbuku koja bi mogla otpasti, te sanirati pukotine zanatskim metodama (mrežica, masa za

„gletanje“, bojanje).


www.grad.unizg.hr


2.2 Pukotine uzduž spojeva podgleda stropova i zidova Pukotine uzduž spojeva podgleda stropova i zidova nastale su zbog pomicanja zgrade u

potresu te različitih krutosti materijala na tom spoju. Podgled je odmaknut od zida i povezan

je sa zidom samo sa žbukom. Takve pukotine su tipične i nisu opasne u konstrukcijskom smislu.

Na slici 1. uz oštećenje podgleda, također se vide i takve pukotine. One su uočene gotovo u

svakoj prostoriji.


www.grad.unizg.hr


2.3 Pukotine na lukovima Pukotine na lukovima pojavile su se na nekim lukovima u hodnicima i to na sredini luka. Vidljive

su na žbuci. Kako bi se moglo utvrditi je li došlo samo do pucanja žbuke ili oštećenja luka treba

otvoriti pukotinu i njezinu okolinu da se vidi postoje li oštećenja na opeci u luku. Konstrukcijsko


www.grad.unizg.hr


oblikovanje lukova je takvo da oni nose tlačno, pa i ako postoje pukotine, ne postoji opasnost

od njegovog sloma, naravno, ako luk nije tako oštećen da se opeke kojima je zidan ne mogu

lako izvaditi ili same otpasti. Na slici 2 prikazana su tipična takva oštećenja.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 2 – pukotine na lukovima

Ako se nakon otvaranja pukotine, tj. skidanja žbuke utvrdi da nema oštećenja konstrukcije

luka, tada se on može zanatski sanirati. Sve ostale intervencije treba napraviti u skladu s

projektom sanacije tj. pojačanja zgrade i budućim Zakonom o obnovi.


www.grad.unizg.hr


2.4 Pukotine iznad otvora (vrata) Pukotine iznad vrata nastale su jer je na tim mjestima zid oslabljen. Na mjestima je došlo do

većih pukotina i otpadanja žbuke, no u većini slučajeva na opeci i mortu nema većih oštećenja.

U svakom slučaju takva mjesta treba očistiti od dijelova žbuke koji bi mogli otpasti i tada će se

vidjeti moguća oštećenja zidane konstrukcije. Na slici 3 prikazana su takva oštećenja, koja su

nastala na nosivom zidu s većim otvorom i s manjom visinom iznad vrata.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 3 – pukotine iznad vrata – manja visina iznad vrata

Na slici 4 prikazana su oštećenja iznad vrata koji ima veću visinu nego ovaj sa slike 3 i vidljive

su „X“ pukotine. Takve pukotine su karakteristične za pomake uzduž zida.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 4 – pukotine iznad vrata – veća visina iznad vrata


www.grad.unizg.hr


2.5 Dijagonalne „X“ pukotine na parapetnim zidovima između prozora Vanjski zidovi zgrade su nosivi zidovi koji su na mjestima otvora oslabljeni. Zbog pomaka

zgrade u ravninama zidova dolazi do otvaranja pukotina u obliku „X“. Tipična pukotina

prikazana je na slici 5.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 5 – Dijagonalne „X“ pukotine na parapetnim zidovima između prozora


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 6 – Dijagonalne „X“ pukotine na parapetnim zidovima između prozora

Ovakve pukotine nisu opasne ako nije došlo do velikih oštećenja na zidovima što će se vidjeti

prilikom uklanjanja žbuke na mjestima pukotina. Na mjestima gdje je žbuka već otpala ne vide

se jako široke pukotine što znači da zidovi nisu jako oštećeni (slika 6). Na toj slici vidljiv je i lučni


www.grad.unizg.hr


nadvoj iznad prozora što daje dodatnu sigurnost u nosivost takvih nadvoja. U svakom slučaju

zidove na tim mjestima treba pojačati i sanirati.


www.grad.unizg.hr


2.6 Dijagonalne pukotine na pregradnim zidovima Zbog pomaka pregradnih zidova u njihovoj ravnini dolazi do otvaranja pukotina u obliku „X“.

Pregradni zidovi su manje nosivosti od glavnih nosivih zidova pa su te pukotine kod njih

izraženije. Što se tiče nosivosti zgrade oni ne preuzimaju vertikalna opterećenja jer se nosiva

konstrukcija stropova oslanja na uzdužne nosive zidove pa tako njihova oštećenja nisu opasna

po nosivost zgrade. U svakom slučaju oštećenja su problem uporabljivosti i opasnosti od


www.grad.unizg.hr


otpadanja oštećenih dijelova. Manje pukotine kod takvih zidova se mogu riješiti zanatski (slika

7), veće pukotine bi trebalo otvoriti i vidjeti što se dogodilo sa zidom, tj. ima li pukotina u ziđu

(na opeki ili između opeke i morta). Ako postoje pukotine u ziđu koje su značajne ili ako se neki

elementi mogu pomaknuti ili čak izvaditi, tada bi takve zidove trebalo prezidati. Ako su, pak,

pukotine u ziđu manje trebalo bi ih injektirati nekom injekcijskom smjesom na bazi morta.


www.grad.unizg.hr


Tanka pukotina


www.grad.unizg.hr


Slika 7 – Tanka dijagonalna pukotina

Na slici 8 prikazan je jedan zid sa dijagonalnom pukotinom, a na slici 9 je prikazan jedan detalj

te pukotine. Na slici 9 se vidi da je došlo do otvaranja veće pukotine. Takve pukotine treba

injektirati, a zid pojačati prema projektu sanacije.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 8 – Dijagonalna pukotina


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 9 – Detalj pukotine

2.7 Dijagonalne pukotine na nosivim zidovima Razlozi pojave dijagonalnih pukotina kod nosivih zidova isti su onima kod pregradnih. Ovakvih

oštećenja na nosivim zidovima je puno manje nego na pregradnim pa nema opasnosti po


www.grad.unizg.hr


stabilnost zgrade. Naravno, ta oštećenja treba svakako sanirati, a zidove pojačati prema

budućem projektu sanacije i pojačanja.


www.grad.unizg.hr


2.8 Pukotine na zidovima na mjestima prethodnih intervencija (zatvaranje otvora,

premještanje otvora) S obzirom na starost zgrade i na razne intervencije u njezinoj namjeni, na nosivim i pregradnim

zidovima došlo je do pojave pukotina na mjestima pregrađenih i zatvaranih vrata koja su ranije


www.grad.unizg.hr


postojala ili na mjestima ako su vrata smanjivana ili pomicana uzduž zida. Isto tako vidljive su

pukotine na mjestima lučnih nadvoja koji su skriveni u zidu pa se nisu vidjeli ispod žbuke.

Na sljedećim slikama dani su takvi primjeri oštećenja.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 10 – Pukotine na mjestu pregrađenih vrata


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 11 – Pukotine na mjestu pregrađenih vrata – detalj pukotine (lijevo) i pukotina na mjestu pomaknutih

vrata (desno)

2.9 Pukotine između gazišta na stubištima Oba stubišta u zgradi imaju kamena gazišta koja su s jedne strane oslonjena u zid a s druge

strane oslonjena na uzdužni čelični „I“ profil koji se oslanja na konstrukciju podesta koja se


www.grad.unizg.hr


sastoji od čeličnih „I“ profila između kojih je svod od opeke (pruski svod). Pukotine koje su se

pojavile poprijeko na krakove stubišta nalaze se na spojevima pojedinih gazišta i one nisu

opasne.


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Slika 12 – Pukotine na stubištu – između gazišta i na nadvoju (kod podesta)


www.grad.unizg.hr


2.10 Pukotine na nadvojima na stubištima Na slici 12, osim pukotina opisanih u prošloj točki vide se i pukotine na nadvoju iznad stubišta,

tj. na nosivoj konstrukciji podesta. Te pukotine nemaju utjecaja na nosivost podesta jer je

nosiva konstrukcija „pruski svod“ tj. svod od opeka poduprt čeličnim „I“ profilima.


www.grad.unizg.hr


3. Mapiranje oštećenja

Prilikom pregleda zgrade sva veća oštećenja označena su na tlocrtima zgrade koji se nalaze u

nastavku. Oštećenja su kategorizirana u tri kategorije: zelenu, narančastu i crvenu. Zelena

kategorija označava oštećenja koja nisu opasna i mogla bi se sanirati „kozmetičkim“


www.grad.unizg.hr


zahvatima, tj. zanatskim zahvatima. Najviše je narančasto označenih oštećenja, koja

predstavljaju mjesta čiji stupanj oštećenja nije velik, ali je potrebno uklanjanje žbuke i detaljniji

pregled stupnja oštećenja elementa kako bi se utvrdilo je li potrebna njegove sanacije i / ili

pojačanje. Crveno označena oštećenja su teška i ona se odnose na elemente kojima je sigurno

potrebna sanacija i lokalno pojačanje. Oznake u obliku „X“ označavaju oštećenja na

stropovima. Takvih oštećenja ima gotovo u svakoj prostoriji i ona su navedena u opisu


www.grad.unizg.hr


oštećenja pod točkama 2.1 i 2.2. ako se linija koja označava oštećenje nalazi iznad otvora tada

se ona odnosi na oštećenje zida ili nadvoja iznad otvora.

Tlocrt podruma


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Tlocrt prizemlja


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Tlocrt prvog kata


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Tlocrt drugog kata


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


Tlocrt potkrovlja


www.grad.unizg.hr



www.grad.unizg.hr


4. Zaključak pregleda – prijedlozi za daljnje postupanje


www.grad.unizg.hr


Prilikom brzog pregleda zgrada je dobila oznaku privremene neuporabljivosti zbog mnoštva

oštećenja, otpale žbuke i dijelova žbuke koji bi mogli otpasti. Nosivost zgrade nije narušena i

nakon što se provede čišćenje svih otpalih dijelova, nakon što se sa zidova otuku svi dijelovi

koji bi mogli otpasti, zgrada se može koristiti. Kozmetičku sanaciju šteta u vidu sanacija

pukotina i soboslikarskih radova bi se moglo provesti, no preporuka je da se pričeka dok se ne

donese novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom. Uz zakon donijet će se preporuke za


www.grad.unizg.hr


obnovu, kategorizacija objekata i kako će se koji obnavljati. Cilj nije samo maskirati štetu, nego

oštećene zgrade dovesti u stanje bolje nego u kome su bile prije potresa. To bi se radilo prema

projektima sanacije i pojačanja zgrada. U svakom slučaju, stara zgrada Matice hrvatske bi

sigurno ušla u kategoriju koju bi se konstrukcijski pojačalo, a ne samo kozmetički saniralo. Zato

nema smisla brzati s kozmetičkim popravcima jer će možda trebati jače zadiranje u nosivu

konstrukciju zgrade i plansko pojačanje nosivih elemenata.


www.grad.unizg.hr


izvjesce staticara palaca mh - hkv

Documents