izvedbeni planovi jednopredmetnog diplomskog … · seminar – studenti pišu i izlažu seminarski...

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2013./2014.

I. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Školski savjetodavni rad Obrazovanje i rad

Odgoj odraslih i lokalni razvoj Pedagoški aspekti analize obrazovne politike

III. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Praktičan rad I Seminar diplomskog rada

Interni izborni predmeti

Profesija i cjeloživotno učenje Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja

Upravljanje projektima u obrazovanju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školski savjetodavni rad Studij Jednopredmetni diplomski studij pedagogije Semestar I Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 2+1+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak 9,15-13,00 (301) Nositelj kolegija Dr.sc. Sofija Vrcelj, red. prof. Suradnik / Vrijeme za konzultacije Četvrtak 13,30-14,30.

Kabinet 316 Telefon 265-710 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

razvoj savjetodavnog rada; okruženje i škola kao izvori poteškoća; teorije ličnosti kao podloga savjetodavnom radu; modeli i oblici savjetovanja (komparativni pristup); tehnike savjetodavnog rada; preventivna uloga savjetodavnog rada; savjetovanje roditelja, učenika, nastavnika; savjetodavna uloga pedagoga u školi; mogućnosti i ograničenja savjetodavnog rada;urbani problemi mladih, self-help literatura i savjetodavni rad. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

nakon realiziranog predmeta očekuje se da će student steći adekvatna znanja potrebna za savjetodavni rad te biti sposoban primijeniti ih prema specifičnim potrebama subjekata škole i u suradnji sa stručnjacima iz drugih institucija.

biti sposoban identificirati poteškoće i odabrati adekvatan pristup izraditi protokol praćenja učenika biti sposoban kreirati preventivne oblike savjetodavnog rada u «društvo rizika».

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Seminari X Konzultacije X Samostalni rad X

Terenska nastava x Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave (seminari i vježbe) 3,5 35 Kontinuirana provjera znanja (2 kolokvija). 1,5 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 25 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kolokovij. Studenti su obavezni položiti kolokvij na kojem mogu postići maximalno 20 odnosno 40 ocjenskih bodova . Kolokvij se sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Kriterij za dobivanje bodova je 50% riješenih zadataka. 3. ZAVRŠNI ISPIT Završni ispit je pismeni (student piše ispit pod šifrom) na kojem može postići 25 ocjenskih bodova a sastoji se od problemskih zadataka esejskog tipa.Ispitni prag na pismenom ispitu je 15 bodova.

1

Seminar – studenti pišu i izlažu seminarski rad na jednu od ponuđenih tema (uvažavaju se i prijedlozi studenata ukoliko je tema korelativna sa sadržajem kolegija). Za seminarski rad mogu postići maximalno 20 bodova i to ako je seminarski rad u opsegu od 12 stranica sadržaja ( broj stranica ne uključuje naslovnu stranicu; 1,5 prored i Times New Roman 12 )‐ima uvodni dio, glavni dio u kojem je razrađena tema te zaključak;, deset izvora (citiranih i korištenih) ne starijih od pet godina na hrvatskom i stranom jeziku; sažetak seminarskog rada, ključne riječi te teze za prezentaciju. Ukoliko seminar ne sadrži navedene elemente, za svaki element se oduzimaju ocjenski bodovi.

Studenti su obvezni predati urađeni seminarski rad tri tjedna nakon odabira teme. U slučaju kašnjenja od pet dana, oduzima se 10 ocjenskih bodova, a duža kašnjenja neće se tolerirati. Tijekom izrade seminarskog rada obavezne su konzultacije . Prema utvrđenom rasporedu, studenti prezentiraju seminarski rad drugim studentima na nastavi. Za prezentaciju (usmeni dio) može se dobiti maksimalno 5 bodova (minimum 2,5 bodova). Student je obavezan predati seminarski rad u utvrđenom roku i svim ostalim studentima putem maila. U svrhu pripremanja za nastavu svi studenti su obavezni pročitati seminarski rad koji slijedi prema rasporedu prezentacija. Za evaluaciju seminarskog rada izradit će se obrasci. Pismeni dio seminarskog rada evaluira nastavnik dok će usmeni dio bodovati ostali studenti i sam student (samoevaluacija). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova oko predaje seminarskog rada i prezentiranja istog rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova odnosno smanjivanjem ocjene. Ako studenti rade u koautorstvu,opseg seminarskog rada povećava se na 20 stranica a literatura na 17 izvora ( za maximalni broj bodova).

Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima kao i neprimjereno ponašanje na nastavi i remećenje nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija, uporaba mobitela). Vježbe Studenti su obvezni izraditi set vježbi i ostvaruju 15 ocjenskih bodova, a kašnjenje i odstupanje od uputa rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Diplomski studij:

80 do �00�ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

2

Obvezna literatura:

Janković, J. (1997), Savjetovanje – nedirektivni pristup, Zagreb, Alinea

Kristančić, A. (1982), Metoda i tehnika savjetodavnog rada, Zagreb, SZ

Đurić, Z., Veljković, J., Tomić, M. ( 2004 ), Psihodrama, Zagreb: Alinea

www.seka‐hh.de/naski/archiv/psihodrama.htm. www.psihodrama.org.

Resman, M. (2000), Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.

Rodžers, K. (1985), NOLIT, Beograd.

materijali s nastave http://hrcak.srce.hr/index.php

mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu

Turner, D., Greco, Th.(2000), Kompas osobnosti. Zagreb: Veble comerce.

Izborna literatura: Corey, G., Corey, M., Callanan, P., (2007), Issues and Ethics in Helping Professions, Cengage

Learning

Nuget, F., Deyle, J.K., (2007), Introdaction to the Profession of Counseling, fifth edition

Filipović, I. (2006.): Jesu li nam potrebne škole za roditelje? U: Dijete i društvo, 8, br.1., 237.‐243.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati svim oblicima nastave iz ovog kolegija i izvršavati sve

obveze propisane programom kolegija. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će relevantne informacije dobivati na nastavi navedenog kolegija, e‐mail; individualnim konzultacijama u navedeno vrijeme . Nastavnik će na upit studenata e‐mailom koji se poslan u radno vrijeme odgovoriti u roku od maximalno dva dana, ne računajući neradne dane. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U terminima nastave, na konzultacijama i putem e‐maila. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti u realizaciji obveza ovoga kolegija mogu dolaziti na konzultacije koje će se pismeno evidentirati. Studenti koji svoje neizvršavanje obveza budu pravdali neznanjem a nisu dolazili na konzultacije, neće stjecati bodove predviđene za određenu aktivnost.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod u kolegij Školski savjetodavni rad 2. Povijesna dimenzija savjetodavnog i školskog savjetodavnog rada

3. Škola kao izvor poteškoća kod učenika Studenti trebaju navesti poteškoće koje imaju učenici u školi

4. Suvremeni problemi mladih (globalizacijski kontekst)

5. Teorije ličnosti kao podloga savjetodavnog rada

Opisati detaljno jednu od teorija ličnosti

6. Organizacijski oblici savjetovanog rada

7. Terenska nastava

8. Savjeti u self‐literaturi Kolokvij

Studenti trebaju donijeti tekst koji će biti analiziran

9. Mediji i savjeti

10. Savjetodavni potencijal narodnih izreka Donijeti napisanih 5 narodnih izreka (slobodni odabir) radi analize njihovog savjetodavnog potencijala

11. Različiti pristupi savjetodavnom radu

12. Terenska nastava

3

13. Perspektive razvoja školskog savjetodavnog rada

14. Kolokvij

15. Evaluacija kolegija

Izvedbeni program za seminare

iz kolegija Školski savjetodavni rad (ljetni semestar akademske 20013./2014. godine)

Tjedan Tema Napomena

1 Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na seminaru iz kolegija kolegiju

2 Studentima se daje vrijeme od dva tjedna za pisanje seminarskog rada

3 konzultacije

4 Konzultacije

5 Seminarski radovi studenata

Student koji je prema terminu predviđen za prezentaciju rada obvezan je najmanje tjedan dana poslati seminarski rad ostalim studentima da ga mogu pročitati i pripremiti teze za diskusiju



8 Seminarski radovi studenata – 1*45







15 Evaluacija nastave seminara

tjedan Vježbe Obaveze studenata

1 Upute za izradu vježbi

2 Analiza poteškoća u školi

3

4 Izrada lista za vrednovanje savjetovanja

5 Studij slučaja

6 Studij slučaja

7 Analiza rizičnih faktora djece i adolescenata

8

9 Savjetodavni potencijali self‐help literature (Analiza self‐help tekstova)

Donijeti odabrani tekst

10 Savjetodavni potencijali self‐help literature (Analiza self‐help tekstova)

11 Izrada protokola za rad s učenikom

12

13 Izrada protokola za rad s roditeljima

14 Izrada protokola za rad s nastavnikom

15

Moguća su manja odstupanja u navedenim terminima i temama predavanja, ukoliko studenti pokažu interes za teme koje nisu predviđene te kada je riječ o terenskoj nastavi čija realizacija ovisi od institucije u kojoj se planira realizirati terenska nastava.

4

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obrazovanje i rad Studij Sveučilišni diplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 1 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 4 (P2+V0+S2) tjedno, 60 (P30+V0+S30) semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 9:15-13:00; soba 205 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda 13:00-14:00; Četvrtak 13:00-14:00

Kabinet 323 Telefon 051/265-721 E-mail [email protected]


Organizacija rada i obrazovanja u suvremenom društvu Odnosi rada i obrazovanja i redefiniranje kategorije kvalificiranja Pedagoška valorizacija rada u obrazovnom procesu Intelektualizacija profesija Promjene struktura rada i struktura profesionalnog obrazovanja Promjene u programiranju osposobljavanja za rad Modeli profesionalnog usmjeravanja (usm

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj predmeta je da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove i klasifikacije sustava rada i obrazovanja; da steknu znanja o promjenama odnosa rada i obrazovanja; da razviju sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija...); da razviju sposobnost analiziranja povezanosti promjena rada i kvalificiranja; da razviju sposobnost analize problema kvalificiranja. Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- opisati promjene odnosa rada i obrazovanja kroz povijest; - analizirati povezanost promjena rada i sustava kvalificiranja; - analizirati i objasniti promjene profesionalnog obrazovanja na primjerima; - objasniti suvremene trendove na području strukovnog obrazovanja; - analizirati relevantne domaće i međunarodne zakone i dokumente iz područja strukovnog obrazovanja; - osmisliti primjer kvalifikacije za jedno strukovno zanimanje; - osmisliti i provesti plan profesionalnog usmjeravanja učenika.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – obrazovanje na daljinu

x




Pohađanje nastave 0.5 5 Aktivnost u nastavi 0.5 5 Analiza dokumenata 0.5 10 Projekt 1 1.5 25 Projekt 2 1.5 35 Kontinuirana provjera znanja 1.5 20 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Pohađanje nastave Pohađanje nastave nije obavezno. Za prisustvovanje na svoj nastavi student može ostvariti 5 bodova, bodovi se smanjuju sukladno broju izostanaka od ukupnog broja sati nastave.

5

Aktivnost u nastavi Za aktivno sudjelovanje na nastavi student može ostvariti 5 bodova. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu za nastavni sat, da je student pročitao materijale, aktivno i argumentirano sudjelovanje u raspravama. Analiza dokumenata U okviru ovog zadatka sudent će analizirati relevantne domaće i međunarodne dokumente i zakone iz područja strukovnog obrazovanja. Student će dobiti popis dokumenata koje treba analizirati te obrazac prema kojem treba napraviti analizu. Svoje uratke student će predavati putem sustava Mudri. Iz ovog zadatka student može maksimalno ostvariti 10 ocjenskih bodova. Projekt 1 Student izrađuje Projekt 1 na temu 'primjer kvalifikacije za jedno strukovno zanimanje' i prezentira ga na nastavi. Student će dobiti sve potrebne informacije i upute za izradu projekta te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom izrade projekta student će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza statističkih izvještaja, dokumentacije i zakonskih propisa vezanih uz područje obrazovanja i rada. Iz Projekta 1 student može maksimalno ostvariti 25 ocjenskih bodova – 20 bodova iz pismenog dijela i 5 bodova iz usmenog dijela. Bodovi za projekt dodjeljuju se na sljedeći način:

Kriterij Ocjenski bodovi

Napomena

Izrada projekta (pismeni dio) Adekvatna forma projekta (rad sadrži sve elemente koji su navedeni u uputama za pisanje projekta – naslovna stranica, sažetak, sadržaj, uvod, glavni dio rada, zaključak, literatura)

2.5

Student će dobiti: upute za izradu projekta

Relevantnost informacija i sadržaja za temu projekta

8

Strukturirano i jasno izložene ideje o problemu (integracija teksta, primjerenost zaključka, stil pisanja)

7

Kvaliteta i primjerenost zaključka te samostalna interpretacija o problemu (argumentirano i jasno prikazano kritičko promišljanje)

2.5

Ukupno 1: 20 Prezentacija projekta (usmeni dio)

Prezentacija rada (jasnoća, struktura izlaganja, zanimljivost i didaktičko-metodički način izlaganja, trajanje)

3.5

Diskusija (uključivanje studenata, poticanje studenata na aktivno usvajanje znanja, usmjeravanje i vođenje studenata, dodatni materijali)

1.5

Ukupno 2: 5 Ukupno 1 + 2: 25

Projekt 2 Student izrađuje Projekt 2 na temu 'plan i profesionalnog usmjeravanja učenika’ i prezentira ga učenicima osmih razreda osnovne škole. Student će dobiti sve potrebne informacije i upute za izradu projekta te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom izrade projekta student će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza statističkih izvještaja, dokumentacije i zakonskih propisa vezanih uz područje obrazovanja i rada. Iz Projekta 2 student može maksimalno ostvariti 35 ocjenskih bodova – 20 bodova iz pismenog dijela i 15 bodova iz usmenog dijela. Bodovi za projekt dodjeljuju se na sljedeći način:

6


Napomena


2.5



7


8


2.5



12

Diskusija (uključivanje učenika, poticanje učenika na aktivno usvajanje znanja, usmjeravanje i vođenje učenika, dodatni materijali)

3


Kontinuirana provjera znanja S datumom održavanja pismene provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Iz pismene provjere znanja student može ukupno dobiti 20 ocjenskih bodova. Student iz pismene provjere znanja mora ostvariti minimalno 10 ocjenskih bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Student koji ostvati manje od 10 bodova na međuispitu mora pristupiti popravku. Popravku međuispita mogu pristupiti studenti koji nisu zadovoljni ostvarenim brojem bodova na međuispitu. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


7

Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: - Lui, O. (1997). Osnove radne pedagogije : priručnik za poduku naučnika i pripremanje majstorskog ispita. Zagreb: Hrvatska obrtnička komora. Otvoreno sveučilište - Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade - Petričević, D. (1998). Radna pedagogija. Zagreb: HPKZ

Izborna literatura: - Majetić, L. (1997). Ergometodika. Rijeka: Pedagoški fakultet Rijeka - Lesourne J. (1993). Obrazovanje - društvo - izazovi 2000. godine. Zagreb: Educa - Plenković, J. (1995). Društvo i tehnologija. Rijeka: Građevinski fakultet, Sveučilište u Rijeci - Zakon o strukovnom obrazovanju - ELGPN (2013). Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: Europski priručnik sa smjernicama za oblikovanje politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Zagreb: Recedo - Steiner, K. (ur.) (2012). Međunarodni priručnik metoda grupnog profesionalnog usmjeravanja. Vienna: Abif


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student ostvaruje 5 ocjenskih bodova. Redovitim pohađanjem nastave student može maksimalno ostvariti 5 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći pristupiti ispitu. Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju projekta i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka biti će dogovoreni sa studentima i objavljeni na Mudrom. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova regulirati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnoozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na Mudrom te na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem Mudrog. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će, osim na predavanjima i seminarima, moći kontaktirati s nositeljem kolegija u predviđenim terminima za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja

8

kolegija. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u predviđenim terminima za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticati će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude predavao putem sustava Mudri treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Vrsta rada (npr. Perić_Pero_analiza dokumenata; Perić_Pero_projekt). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

VI. POPIS TEMA - predavanja Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija 2. Odnos obrazovanja i rada 3. Čovjek i rad 4. Strukovno obrazovanje u RH – struktura i Zakon o strukovnom obrazovanju

Pročitati Zakon o strukovnom brazovanju

5. Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja 6. Diskusija: pro et contra strukovnom obrazovanju 7. Međunarodni projekti iz područja strukovnog obrazovanja 8. Strukovno obrazovanje u EU 9. Strategije, smjernice i procesi EU za strukovno obrazovanje 10. Modeli profesionalnog usmjeravanja 11. Posjet Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 12. Pismena provjera znanja 13. Obrazovanje i osposobljavanje 2010 14. Kvaliteta obrazovanja nastavnika

15. Ponavljanje gradiva i evaluacija rada na predavanjima (osvrt nositelja kolegija i studenata - diskusija)

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja.

VI. POPIS TEMA - seminari Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na vježbama Upute za izradu analize dokumenata i projekata

2. Samostalan rad: Analiza dokumenata Predaja uradaka putem Mudrog

3. Samostalan rad: Pisanje projekta 4. Samostalan rad: Pisanje projekta 5. Samostalan rad: Pisanje projekta

Predaja Projekta 1 putem Mudrog

6. Prezentacija: Projekti sudenata Samostalan rad: Pisanje projekta





10. Radionica: Projekti sudenata 11. Radionica: Projekti sudenata 12. Radionica: Projekti sudenata 13. Radionica: Projekti sudenata 14. Radionica: Projekti sudenata 15. Ponavljanje gradiva i evaluacija rada na vježbama (osvrt nastavnika i studenata - diskusija)


9

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija OBRAZOVANJE ODRASLIH I LOKALNI RAZVOJ Studij Sveučilišni DIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar I Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 4 (2+2+0) – tjedno; 60 (30+30+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-327 Telefon 051/ 265 716 E-mail [email protected] Suradnik dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-324 Telefon 051/ 265 709 E-mail [email protected]


Socijalni i individualni aspekti obrazovanja odraslih za lokalni razvoj.

Strategija socio-kulturne animacije stanovništva (ciljevi, metode i pojedini primjeri međunarodnih uspješnih projekata).

Uloga socio-kulturnog animatora na lokalnom nivou i načini djelovanja.

Shema i analiza lokalnih faktora ekonomskog i socijalnog razvoja, identifikacija i analiza lokalnih prirodnih, kulturnih, socijalnih i ekonomskih faktora.

Strategija i metodologija istraživanja i analize lokalnih uvjeta, koja osigurava kontinuiran razvoj lokalne zajednice.

Strategija i metodologija planiranja obrazovanja odraslih za lokalni razvoj.

Marginalne socijalne grupe i funkcionalna nepismenost.

Socio-kulturna animacija i motiviranje pojedinaca za obrazovanje na najnižem obrazovnom nivou.

Socio-kulturna animacija i «sustainable development».

Razvoj ljudskog kapitala u pojedinim općinama i međuregijska suradnja.

Individualni pristup obrazovanju odraslih u suglasnosti sa planovima lokalnog razvoja OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta osposobljavanje studenata za sociokulturnu animaciju bez koje se ne može postići funkcionalna pismenost; da studenti usvoje i primjene metodologiju kojom mogu izraditi ekspertize i strategiju lokalnog razvoja sela ili grada i okoline; da studenti usvoje standarde znanja o obrazovanju odraslih i na taj se način približe evropskim standardima u kojima su obrazovanje odraslih za lokalni razvoj i sociokulturna animacija najznačajniji faktori; da studenti steknu kompetencije koje će im omogućiti modeliranje i dizajniranje projekata za sociokulturnu animaciju. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. objasniti i analizirati socijalne i individualne aspekte obrazovanja odraslih 2. identificirati i analizirati lokalne prirodne, kulturne, socijalne i ekonomske faktore 3. objasniti ulogu socio-kulturnog animatora i načine njegovog djelovanja 4. istražiti i analizirati uvjete razvoja lokalne zajednice 5. identificirati i objasniti strategije socio-kulturne animacije stanovništva 6. identificirati moguća područja socio-kulturne animacije 7. pripremiti, realizirati i evaluirati socio-kulturnu animaciju lokalnog stanovništva 8. razviti i implementirati projektne prijedloge koji se odnose na socio-animaciju stanovništva (marginalnih

socijalnih grupa). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Projekt Samostalni zadaci X X X X

E-učenje Terenska nastava Konzultacije Mentorski rad X X X X

Napomena: Studenti se posebno upućuju na konzultativni rad s nositeljem predmeta i asistentom koji po potrebi prerasta i u oblik mentorskog rada naročito kod terenskih analiza u lokalnim zajednicama. Pretpostavka kvalitetne realizacije cilja predmeta i ishoda učenja je u usmjeravanju studenata na promatranje svoje lokalne zajednice, marginalnih grupa i otkrivanje mogućih područja socio-kulturne animacije.


10

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U

ECTS BODOVIMA MAKSIMALAN BROJ

OCJENSKIH BODOVA

Pohađanje nastave 1.6 0

Projektni zadatak 2.3 50

Prikaz i analiza znanstvenog članka 0.6 15

Pismena provjera znanja/ esej 1.5 35

UKUPNO 6.0 100 NAPOMENA: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Foth, M. (2006) Sociocultural Animation, in Marshall, Stewart and Taylor, Wallace and Yu, Xinghuo, Eds. Encyclopedia of Developing Regional Communities with Information and Communication Technology, pages pp. 640-645. Idea Group Reference (IGI Global). Dostupno na http://eprints.qut.edu.au/1909/1/1909_1.pdf

Smith, M. K. (1999, 2009) Animateurs, animation and fostering learning and change. The encylopaedia of informal education. Dostupno na www.infed.org/mobi/animateurs-animation-learning-and-change

Starc, N. (2006). Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost. Zagreb : Program Ujedinjenih naroda za razvoj. (odabrana poglavlja)

Tett, L. (2006). Community Education, Lifelong Learning and Social Inclusion. 2nd edition. Edinburgh: Dunedin Academic Press. (odabrana poglavlja)

Žiljak, T. (2003). Osnaživanje gradskog susjedstva i lokalne zajednice kulturnim razvojem – mogućnosti gradskih kulturnih centara. Društvena istraživanja, God. 12 (2003), Br. 6 (68), str. 1097-1121. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=30164

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara.

Izborna literatura:

Bartle, Phil. Community Empowerment Collective – CEC. Dostupno na portalu http://cec.vcn.bc.ca/cmp/indexe.htm

Dohmen Gunther (1996), Lifelong learning – Guidelines for a modern education policy. Bonn: Federal Ministry of Education, Science, Researsh and Technology.

Krajnc Ana (2001), Kaj poraja funkcionalno nepismenost?. Andragoška spoznanja: Vol 7, No 1, str. 58 – 68.

Mijoč N., Findeisen D., Krajnc A. (1994), Študijski krožki. Ljubljana: Andragoški center Slovenije.

Findeisen Dusa (2001), Dileme današnjega sveta so tudi dileme izobraževanja odraslih. Andragoška spoznanja: Vol 7, No 1, str. 30 – 38.

Findeisen Duša (1998), Funkcionalna nepismenost in kako jo rešujejo Francozi. Andragoška spoznanja: Vol. 4, No 3-4, str. 22-29.

Findeisen Duša (1997), Kaj napravi manj izobražene odrasle drugačne?. Andragoška spoznanja: Vol 3, No 1, str.27 –30.

Findeisen Duša (1997), Razvijmo sebe, druge in s tem svoj kraj. Andragoška spoznanja: Vol 3, No 2, str. 4-10.

Findeisen Duša (2000), Lindemanovi filozofski temelji andragogike. Andragoška spoznanja: Vol. 6, No 1, str. 74 – 83.

Jarvis P., Gibson S. (1997), The Teacher Practitioner and Mentor. Cheltenham, UK: Stenley Thornes Ltd.

Krajnc Ana (1999), Nastanek in organizacija izobraževalnih centrov. Andragoška spoznanja: Vol. 5, No 2, str,64-73.

Krajnc Ana (2000), Kdo odloča o tem, kaj se bodo ljudje učili?. Andragoška spoznanja: Vol 6, No 2, str. 34 –44.

Mayo Peter (1997), Gramsci, Freire and Adult Education. London: Zed Books.

Rifkin Jeremy (1996), The End of Work, Technoology, jobs and your Future. New York: G.P. Putnams & Sons.

Toiviainen Timo (1995), The Early Contribution of Adult Education to the European Unification Process: Research Bulletin No 88. Helsinki: University of Helsinki.

Usher R., Edwars R. (1994), Postmodernism and Education. London: Routledge.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 1.6 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je

11

izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PJP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju projektnog zadatka i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_Projekt; Kušić_Analiza). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA – PREDAVANJA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

Napomena

1. Temeljni pojmovi Socijalni i individualni aspekti obrazovanja odraslih za lokalni razvoj

2. Strategija socio-kulturne animacije odraslog stanovništva

3. Strategija i metodologija planiranja obrazovanja odraslih za lokalni razvoj

4. Identifikacija i analiza lokalnih prirodnih, kulturnih, socijalnih i ekonomskih faktora

5. Strategija i metodologija istraživanja i analize lokalnih uvjeta

6. Uloga socio-kulturnog animatora na lokalnom nivou i načini djelovanja

12

7. Posjet ustanovi za obrazovanje odraslih* Terenska nastava 8. Marginalne socijalne grupe odraslih

9. Sociokulturna animacija i područja obrazovanja odraslih 1/2

10. Posjet ustanovi za obrazovanje odraslih* Terenska nastava

11. Sociokulturna animacija i područja obrazovanja odraslih 2/2

12.

Razvoj ljudskog kapitala u pojedinim općinama i međuregijska suradnja. Individualni pristup obrazovanju odraslih u suglasnosti sa planovima lokalnog razvoja

13. Posjet ustanovi za obrazovanje odraslih* Terenska nastava

14. Pismena provjera znanja/ esej Pismena provjera znanja u učionici

15. Evaluacija rada na kolegiju * Napomena: Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja zbog dogovora oko termina realizacije terenske nastave. Terenska nastava realizirat će se u skladu s mogućnostima i interesima studenata.

VII. POPIS TEMA – SEMINARI

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

Napomena

1 Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

2

Definiranje pojma i uloga sociokulturne animacije Upute za INSERT tehniku – prikaz i analiza znanstvenog članka

Studenti pronalaze različite izvore i definicije o sociokulturnoj animaciji i njezinoj ulozi u obrazovanju odraslih

Studenti predaju svoje pripreme u pismenm obliku

3

Diskusija: Povezanost andragoškog ciklusa i projektnih zadataka u području obrazovanja odraslih za lokalni razvoj Upute za izradu projektnog zadatka

Ponoviti sadržaje o fazama andragoškog ciklusa, obrazovnim potrebama odraslih i područjima i sadržajima obrazovanja odraslih

Odabir znanstvenog članka za prikaz i analizu

4 Nacrt projektnog zadatka Samostalan rad: Prikaz i analiza članka

Podijela u grupe i odabir tema za projektne zadatke

Nacrt projektnog zadatka započinje na nastavi seminara. Odobravanje nacrta projektng zadatka

5 Samostalan rad: Izrada projektnog zadatka Samostalan rad: Prikaz i analiza članka

6 Samostalan rad: Izrada projektnog zadatka – predaja izvještaja Samostalan rad: Prikaz i analiza članka

Predaja izvještaja 1 i konzultacije

7 Samostalan rad: Izrada projektnog zadatka Predaja prikaza i analize znanstvenog članka

8 Samostalan rad: Izrada projektnog zadatka – predaja izvještaja


9 Samostalan rad: Izrada projektnog zadatka

10 Samostalan rad: Izrada projektnog zadatka – predaja izvještaja


11 Samostalan rad: Izrada projektnog zadatka

12 Prezentacije projektnih zadataka 1/3 Priprema prezentacija Predaja projektnih zadataka

13 Prezentacije projektnih zadataka 2/3 Priprema prezentacija

14 Pismena provjera znanja/ esej Pismena provjera znanja u učionici

15 Prezentacije projektnih zadataka 3/3 Evaluacija rada na seminarima

Priprema prezentacija Pismena evaluacija o radu na seminarima

Osvrt asistenta i studenata - diskusija

13

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

Pohađanje nastave

1.6 1-8

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

0

Projektni zadatak

2.3 1-8

Studenti se dijele u grupe (4 studenta) i odabiru temu i izrađuju prijedlog projekta iz područja sociokulturne animacije i obrazovanja odraslih. Projektni zadatak studenti izrađuju prema uputama koje će dobiti na početku nastave. Tijekom izrade projektnog zadatka obvezne su konzultacije, a studenti predaju tjedne izvještaje o radu na projektnom zadatku.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

50 25

Prikaz i analiza znanstvenog članka

0.6 1,2,3,5,6,

7

Student odabire jedan znanstveni članak na stranom jeziku iz područja obrazovanja odraslih i sociokulturne animacije te u pismenom obliku daje prikaz i analizu tog članka koristeći INSERT tehniku.


15 7.5

Pismena provjera znanja/ esej

1.5 1-8 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


35 17.5

UKUPNO 6.0 100 50* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i konačna ocjena se donosi prema slijedećem kriteriju:

Postotak usvojenog znanja ECTS ocjena

Brojčana ocjena

90-100 ocjenskih bodova A 5

80-89,9 ocjenskih bodova B 4 70-79,9 ocjenskih bodova C 3 60-69,9 ocjenskih bodova D 2

50-59,9 ocjenskih bodova E 2 40-49,9 ocjenskih bodova Fx 1 0-39,9 ocjenskih bodova F 1

14

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pedagoški aspekti analize obrazovne politike Studij Sveučilišni jednopredmetni diplomski studij pedagogije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 2+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: utorkom od 10.15 do 12.00 (205)

Seminari: uorkom od 12.15 do 14.00 (205) Nastava se dijelom održava preko sustava za udaljeno učenje (MUDRI)

Nositelj kolegija Dr. sc. Vesna Kovač, izv. prof. Suradnik - Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 13.00 do 14.00

Prema dogovoru Kabinet 312 Telefon 265717 E-mail [email protected]


Rekapitulacija temeljnih pojmova, teorija i paradigmi obrazovne politike Dimenzije i pristupi analize obrazovne politike Analiza policy ciklusa s osobitim osvrtom na fazu implementacije i implementacijsku strukturu na aktualnim primjerima iz obrazovne politike Uloga državne, lokalne i institucionalne strukture upravljanja na oblikovanje obrazovne politike i obrazovnih ishoda Prikaz i analiza političkih rasprava relevantnih za obrazovanje i njihov utjecaj na djelatnost obrazovnih organizacija Analiza pravnih dokumenata relevantnih za obrazovanje i njihov utjecaj na djelatnost obrazovnih organizacija Korištenje statističkih pokazatelja u analizi obrazovne politike. Analiza politike obrazovanja nastavnika Analiza aktualnih programa i projekata iz područja obrazovne politike. Analiza ključnih policy dokumenata iz obrazovne politike. Analiza djelatnosti i projekata domaćih i međunarodnih organizacija vezanih uz pitanja obrazovanja (OECD, UNESCO, Svjetska banka, EC...).


Očekuje se da studenti nakon odslušanog kolegija Pedagoški aspekti obrazovne politike mogu: - tumačiti i argumentirati dominantne teorije i paradigme u proučavanju obrazovne politike u kontekstu odabranih

pedagoških pitanja i problema, - prepoznavati i analizirati temeljne koncepte obrazovne politike na konkretnim pitanjima iz pedagoške prakse; - tumačiti djelovanje obrazovnog sustava na nacionalnoj, lokalnoj i institucionalnoj razini; - opisati i interpretirati aktualne projekte iz obrazovne politike (PISA projekt, Bolonjski proces, Državna matura…) - tumačiti i analizirati obrazovnu politiku prema odabranim pedagoškim pitanjima i problemima uz osobiti osvrt na

vlastitu ulogu i položaj u tim procesima - organizirati i provesti jednostavnije istraživanje odabranog aspekta obrazovne politike.


P�edavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad E-učenje x x




Pohađanje nastave 1,5 - Prikaz i analiza literature 2 40 Vježba 1,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

15

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Nastavnik će pomoći studentima odabrati ključne sadržaje i po potrebi pripremiti prijevode dijelova literature na engleskom jeziku: Ben-Peretz, M. (2009). Policy-making in education. A holistic approach in response to global changes. Lanham, England: Rowman & Littlefield Education. Cooper, B. S.; Cibulka, J. G. i Fusarelli, L. D. (2008). Handbook of Education Politics and Policy. New York: Routhledge Fullan, M. (2007). The New Meaning of Educational Change. New York: Teachers College, Columbia University. Fuhrman, S. H.; Cohen, D. K. i Mosher, F. (2007). The State of Education Policy Research. Theoretical Concepts and Research Methods. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers. Heck, R. H. (2004). Studying Educational and Social Policy. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers. Hill, M. (2010). Proces stvaranja javnih politika. Zagreb: FPZ Honig, M. I. (2006). New Directions in Education Policy Implementation. Confronting Complexity. Albany, NY: State University of New York Press. Rizvi, F., & Lingard, B. (2010). Globalizing educational policy. London: Routledge. Sahlberg, P. (2012). Lekcije iz Finske. Zagreb: Školska knjiga Strugar, V. (2012). Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Zagreb: Školske novine

Izborna literatura: Knjige: Baker, D. P. i Wiseman, W. (2005) Global Trends in Educational Policy. (International Perspectives on Education and Society). JAI Press. Bardach, E. (2009). A Practical Guide for Policy Analysis. The Eightfold Path to More Effective Problem Solving. Washington, DC: SAGE Colebatch, H. K. (1998). Policy. Buckingham: Open University Press. Cooper, B. (2008) Handbook of Education Politics and Policy. London: Routledge Fowler, F. C. (2008) Policy Studies for Educational Leaders: An Introduction. New York: Prentice Hall Olssen, M., Cood, J. A. i O’Neil, A. (2004) Education Policy: Globalization, Citizenship and Democracy. London: Sage Publications Stein, S. (2004) The Culture of Education Policy. London: Teachers College Press. Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London: Institute of Education. Časopis (odabrani članci): Educational Policy. Urednik: Altbach, P. i dr. ISSN: 0895-9048 Corwin Press, Int. Education Administration Quarterly. SAGE Publications. Theory and Research in Education. ISSN 1477-8785 London: Sage Publications Educational Management, Administration and Leadership. ISSN 1741-1432 London: Sage Publications Dokumenti relevantnih domaćih i međunarodnih institucija vezani uz pitanja obrazovanja (IRO, UNESCO, OECD, EU, EC, World Bank itd.)

16


POHAĐ�NJE NASTAVE Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje MudRi. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za uspješno savladavanje ishoda učenja na predmetu koji iznosi 6 EC(180 radnih sati tijekom semestra) očekuje se uložiti cca 10 sati rada na predmetu tjedno i 30 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi i radu putem sustava za udaljeno učenje MudRi (cca 45 sati); b) izradupriprema za nastavu i prikaza pročitane literature prema uputi nastavnika (cca 60 sati), c) proučavanje ispitne literature (cca 30 ste d) kroz izradu vježbi (cca 45 sati). Studenti su dužni voditi tjedna izvješća o izvršenim aktivnostima (vidjeti obrazac) i po potrebprodiskutirati s nastavnikom. Direktna nastava. Prisustvo na nastavi predavanja je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Rad na nastavi koncipiran je tako da pomaže i osigurava uspješnu izradu svih aktivnosti koje se prate i ocjenjuju. Pripreme za nastavu. Studenti su dužni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će pravovremeno dobiti od nastavnUglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraživanju i prikupljanju podataka. Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na MudRom, uključiti serasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Tijekom prvog tjedna nastave studenti su se dužni prijaviti u sustav. Izrada vježbi. Svaki student dužan je samostalno izraditi i prezentirati dvije vježbe. Upute za izradu vježbi biti će pravovremeno objavljene na MudRom. Jedna vježba odnosi se na izradu prikaza literature, a druga na provedbu istraživanja manjeg opsega. Također je dužan pratiti prezentacije vježbi koje su napravili ostali studenti. Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih tema obrađenih tijekom nastave predavanja i seminara. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti su dužni pratiti novosti objavljene na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), tijekom nastave i na redovitim konzultacijamSve informacije i nastavne materijale studenti mogu primati na zajedničku e-mail adresu. Za potrebe ovog predmeta napravljena je priručna baza podataka s preko 100 izvora (članaka, policy dokumenata, informacija o radu centara za obrazovnu politiku, video-materijala) KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na redovitim konzultacijama, na MudRi-ju i putem e-maila. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijampredviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema (predavanja) Prethodna priprema

studenata 1.TEMATSKI BLOK: PREGLED TEMELJNIH POJMOVA I KONCEPATA OBRAZOVNE POLITIKE

1. 15.10.

Predavanja Uvod u kolegij Prijavljivanje u sustav za udaljeno učenje MudRi Preuzimanje obaveza u skladu s izvedbenim nastavnim planom predmeta Rekapitulacija temeljnih pojmova i teorijskih okvira za proučavanje obrazovne politike Seminari Upute za izradu prikaza knjiga i diskusijskih grupa

2. 22.10.

Predavanja Analiza obrazovne politike: formulacija vs. implementacija Seminari Samostalni rad na literaturi; konzultativna nastava

Pregled literature (Grdešić, 1995; Hill, 2010)

2. TEMATSKI BLOK: DJELOVANJE OBRAZOVNE POLITIKE NA INSTITUCIONALNOJ RAZINI: ANALIZA LITERATURE

3. 29.10.

Predavanja Upravljanje i vođenje u odgojno obrazovnim institucijama: teorijski okvir (i. dio) Seminari: Samostalni rad na literaturi; konzultativna nastava

17


studenata

1. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija 2. Opravdanje ljudskih prava: vrijednost ljudskih bića i vrijednost ljudskih prava

Pročitati Deklaraciju o ljudskim pravima

3. Evolucija ljudskih prava 4. Pravna zaštita ljudskih prava: izvori prava u RH: Ustav RH, međunarodni ugovori, zakoni,

konvencije

5. Izvorna dječja prava. Konvencija o pravima djeteta. Prava djece u obiteljskim odnosima. Roditeljska skrb

Pročitati Konvenciju o pravima djeteta

6. Zaštita od nasilja u obitelji i školi. Zanemareno i zlostavljano dijete. Pravobranitelj za djecu 7. Diskusija: prava manjina 8. Odgoj za ljudska prava: ciljevi, znanja, vještine, sposobnosti 9. Programi i metodologija odgoja za ljudska prava 10. Kompetencije nastavnika za odgoj za ljudska prava 11. Odgoj za ljudska prava u obrazovnom sustavu RH 12. Međuispit 13. Nenasilna komunikacija (u razredu) 14. Diskusija: stakleni strop



VI. POPIS TEMA - seminari Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima 2. Upute za izradu projekta - Obrada odabranih pitanja ljudskih prava – nediskriminacija, vjerske

slobode, pravo na zdravlje, sloboda od siromaštva, ljudska prava žena, pravo na obrazovanje, ljudska prava u oružanom sukobu, sloboda izražavanja...

3. Vježba – razjašnjavanje vrijednosti Samostalan rad: Pisanje projekta

4. Samostalan rad: Pisanje projekta 5. Vježba – interkulturalni dijalog

Samostalan rad: Pisanje projekta

6. Samostalan rad: Pisanje projekta 7. Vježba – nenasilna komunikacija

Samostalan rad: Pisanje projekta

8. Samostalan rad: Pisanje projekta Predaja projekata putem Mudrog

9. Prezentacija: Projekti sudenata 10. Prezentacija: Projekti sudenata 11. Prezentacija: Projekti sudenata 12. Prezentacija: Projekti sudenata 13. Prezentacija: Projekti sudenata 14. Prezentacija: Projekti sudenata 15. Ponavljanje gradiva i evaluacija rada na vježbama (osvrt nastavnika i studenata - diskusija) *Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja.

18

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS‐a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave

PRAKTIČAN RAD I Jednopredmetni diplomski

studij pedagogije 7 V ‐ 75

tijekom semestra – institucije odgoja I

obrazovanja

Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E‐mail

NEDELJKA RAJAČIĆ, prof. 098483299

os‐pehlin‐[email protected]‐com.hr

Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E‐mail

NEDELJKA RAJAČIĆ, prof. 098483299

os‐pehlin‐[email protected]‐com.hr


Inicijalna komunikacija s institucijama/organizacijama Sastanak koordinatorice prakse, nositelja modula i mentora iz institucije Odabir institucija u kojima će studenti polaziti praksu Pismo instituciji / organizaciji Početak prakse u institucijama / organizacijama Praćenje provedbe praktičnog rada Ocjenjivanje Praktičnog rada 1. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Stjecanje praktičnih iskustava u pripremi za buduće zanimanje, povezivanje teorijskih znanja sa situacijom u praksi.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTSBODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Realizacija Praktičnog rada I – Dnevnik prakse 8 8

UKUPNO

IV. LITERATURA

Obvezna literatura :

Izborna literatura:


POHAĐANJE NASTAVE

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

19

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Seminar diplomskog rada Studij Sveučilišni diplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 2(0+0+2) Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 08:15 do 10:00 uč.325 Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac Suradnik Doc.dr.sc.Nena Rončević Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Kabinet F-310 Telefon 051 265714 E-mail [email protected], [email protected]


1. Odabir i operacionalizacija problema istraživanja kroz prizmu recentnih znanstvenih izvora i analize stanja prakse.(Analiza i evaluacija relevantnosti problema) 2. Rad na literaturi (pregled relevantnih baza podataka i drugih izvora, pretraživanja literature, kritička analiza literature, originalnost i plagijat pri korištenju literature). 3. Izrada idejnog i izvedbenog prijedloga projekta istraživanja (plana diplomskog rada) (važnost projekta, dijelovi projekta, planiranje vlastitoga tempa rada na izradi diplomskog rada). 4. Sadržaj i organizacija rukopisa diplomskog rada (dijelovi rukopisa, stil pisanja, načini navođenja literature (APA standardi), organizacija i izgled teksta).


Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: - sposobnost analiziranja i sintetiziranja; - sposobnost kritičkog vrednovanja literature/znanstvenih i stručnih radova - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost samostalnog i timskog rada. Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti: mogu planirati, vrednovati i primijeniti različite metodološke pristupe u istraživanjima konkretnih društvenih problema što uključuje operacionalizaciju problema, izbor nacrta, izradu projekta i vrednovanje projekta.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 1 Izrada projekta završnog rada 4 ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO 5

Ne ocjenjuje se (projekt odobrava i ovjerava mentor)

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. . Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap,

Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu) 2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap,

Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

20

Izborna literatura: 1. Rafajac, B.(2001) Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. In: (Theorethical and Methodological fondation of Educational Research).Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, 51-58. Osim temeljne metodološke literature, studentima se preporučuje ekstenzivno korištenje mrežnih servisa i baza podataka.


POHAĐANJE NASTAVE

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Nema nastave (02.10.) 2. Upute o izradi diplomskog rada

3. Odabir i preliminarna analiza tema diplomskog rada

4. Rad na literaturi 5. Rad na literaturi 6. Izrada elemenata i analiza nacrta istraživanja 7. Samostalan rad i konzultacije s mentorom 8. Samostalan rad i konzultacije s mentorom 9. Samostalan rad i konzultacije s mentorom

10. Samostalan rad i konzultacije s mentorom






21

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU (interni izborni kolegij) Naziv kolegija Profesija i cjeloživotno učenje Studij Sveučilišni diplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 4 (P2+V0+S2) tjedno, 60 (P30+V0+S30) semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 9:15-13:00; soba 325 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda 13:00-14:00; Četvrtak 13:00-14:00

Kabinet 323 Telefon 051/265-721 E-mail [email protected]


Koncepcija cjeloživotnog obrazovanja: permanentno usavršavanje, permanentno obrazovanje Doživotno obrazovanje, obrazovanje u društvu koje uči Odnos rada i cjeloživotnog obrazovanja Novi oblici profesionalne pismenosti/kompetentnosti Alternacije obrazovnih oblika u razvoju karijere Formalni i informalni oblici profesionalnog obrazovanja Pedagoški oblici kvalificiranja – stjecanja novih kompetencija Upravljanje kvalitetom


Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove i klasifikacije profesija u kontekstu cjeloživotnog učenja. Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposebnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualnog rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja - razvoj etičkih vrijednosti potrebnih za život u društvu različitih kultura i vrijednosti.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- opisati, definirati i objasniti koncepte obrazovanja kao uvjeta profesionalizacije; - analizirati promjene profesija na primjerima i slučajevima; - nabrojati, opisati i analizirati modele obrazovanja i usavršavanja djelatnika u poslovnom okruženju; - izraditi plan selekcije kadrova; - izraditi plan i program razvoja i unapređenja kompetencija djelatnika u poslovnom okruženju.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – obrazovanje na daljinu

x




Pohađanje nastave 0.5 5 Aktivnost u nastavi 0.5 5 Analiza programa 1 20 Projekt 1 2 35 Projekt 2 2 35 UKUPNO 6 100

22

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Pohađanje nastave Pohađanje nastave nije obavezno. Za prisustvovanje na svoj nastavi student može ostvariti 5 bodova, bodovi se smanjuju sukladno broju izostanaka od ukupnog broja sati nastave. Aktivnost u nastavi Za aktivno sudjelovanje na nastavi student može ostvariti 5 bodova. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu za nastavni sat, da je student pročitao materijale, aktivno i argumentirano sudjelovanje u raspravama. Analiza programa U okviru ovog zadatka sudent treba istražiti tko i koje vrste programa obrazovanja i usavršavanja djelatnika u poslovnom okruženju nudi na hrvatskom tržištu te dati svoj osvrt na rezultate do kojih je došao. Iz ovog zadatka student može maksimalno ostvariti 20 ocjenskih bodova. Projekt 1 i Projekt 2 Student izrađuje Projekt 1 na temu 'plan selekcije kadrova' i Projekt 2 na temu 'plan i program razvoja i unapređenja kompetencija djelatnika u poslovnom okruženju’ te ga prezentira na nastavi. Student će dobiti sve potrebne informacije i upute za izradu projekta te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom izrade projekta student će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza statističkih izvještaja, dokumentacije i zakonskih propisa vezanih uz područje obrazovanja i rada. Iz svakog projekta student može maksimalno ostvariti 35 ocjenskih bodova – 20 bodova iz pismenog dijela i 15 bodova iz usmenog dijela. Bodovi za projekt dodjeljuju se na sljedeći način (kriteriji se primjenjuju za oba projekta):


Napomena


2.5



7


8


2.5



12

Diskusija (uključivanje studenata, poticanje studenata na aktivno usvajanje znanja, usmjeravanje i vođenje studenata, dodatni materijali)

3


Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo

23

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Popravku međuispita mogu pristupiti studenti koji nisu zadovoljni ostvarenim brojem bodova na međuispitu. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,� ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: - Mušanović, M. (1988). Permanentno obrazovanje nastavnika. Rijeka: ICR - Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade

Izborna literatura: - Bahtijarević Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing - Lesourne J. (1993). Obrazovanje - društvo - izazovi 2000. godine. Zagreb: Educa - Rodin, D. (1990). Slike, slova, slike. Zagreb: Školske novine


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student ostvaruje 5 ocjenskih bodova. Redovitim pohađanjem nastave student može maksimalno ostvariti 5 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći pristupiti ispitu. Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju projekta i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka biti će dogovoreni sa studentima i objavljeni na Mudrom. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova regulirati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na Mudrom te na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem Mudrog. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.

24

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će, osim na predavanjima i seminarima, moći kontaktirati s nositeljem kolegija u predviđenim terminima za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u predviđenim terminima za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticati će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude predavao putem sustava Mudri treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Vrsta rada (npr. Perić_Pero_analiza dokumenata; Perić_Pero_projekt). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).


studenata

1. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija 2. Profesionalno usavršavanje u poslovnom sektoru 3. Profesionalno usavršavanje u poslovnom sektoru 4. Koncepcija cjeloživotnog obrazovanja: permanentno usavršavanje, permanentno obrazovanje 5. Koncepcija cjeloživotnog obrazovanja: permanentno usavršavanje, permanentno obrazovanje 6. Doživotno obrazovanje, obrazovanje u društvu koje uči 7. Odnos rada i cjeloživotnog obrazovanja 8. Diskusija: cjeloživotno učenje i obrazovanje 9. Novi oblici profesionalne pismenosti/kompetentnosti 10. Alternacije obrazovnih oblika u razvoju karijere 11. Formalni i informalni oblici profesionalnog obrazovanja 12. Pedagoški oblici kvalificiranja – stjecanja novih kompetencija 13. Pedagoški oblici kvalificiranja – stjecanja novih kompetencija 14. Diskusija: žene menadžerice



VI. POPIS TEMA - seminari Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na vježbama Upute za izradu analiza programa i projekata

2. Samostalan rad: Analiza programa Predaja uradaka putem Mudrog

3. Samostalan rad: Pisanje projekta 4. Samostalan rad: Pisanje projekta 5. Samostalan rad: Pisanje projekta


6. Prezentacija: Projekti sudenata 7. Prezentacija: Projekti sudenata 8. Prezentacija: Projekti sudenata 9. Samostalan rad: Pisanje projekta 10. Samostalan rad: Pisanje projekta 11. Samostalan rad: Pisanje projekta


12. Prezentacija: Projekti sudenata 13. Prezentacija: Projekti sudenata 14. Prezentacija: Projekti sudenata 15. Ponavljanje gradiva i evaluacija rada na vježbama (osvrt nastavnika i studenata - diskusija) *Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja.

25

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja (jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij)

6

2 P +2 S

- predavanja i seminari srijedom 13.15 – 17.00 - prostorija 301

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon

E-mail

Prof.dr.sc. Jasminka Zloković

Utorkom od 9.30 do 10.30 Srijedom od 13.00 do 14.00

317 051 265 707 [email protected]

Petra Polić, prof., znanstvena novakinja - asistentica

Utorkom od 9.30 do 10.30 Srijedom od 13.00 do 14.00

321 051 265 782 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Pojam i oblici asocijalnih ponašanja. Teorije nastanka asocijalnih ponašanja. Aktualni pedagoški problemi: djeca konzumenti alkohola i droga; napuštanje i bježanje iz škole; školski neuspjeh; delinkventno ponašanje; nasilje u obitelji i školi; rizični životni stilovi i dr. Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije. Suvremeni modeli prevencije (odgojno-obrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.). Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Školski preventivni programi. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa. Odgojne strategije u primarnoj prevenciji. Vršnjački preventivni programi. Obitelj i preventivni programi. Masmediji. Socijalna okolina. Evaluacija programa. Metode znanstvenih istraživanja i razvijanja preventivnih programa. Uspostavljanje mreže prevencije. Konstruktivističko - humanistički pristup problemima djece. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

- Identificirati i objasniti temeljne teorije, pristupe i suvremene modele prevencije asocijalnih ponašanja. - Samostalno i kritički izvršiti prosudbu odgojno-obrazovnih prevencijskih programa. - Identificirati, razumjeti i analizirati različite aktualne pedagoške probleme djece - Primijeniti stečena znanja i vještine u prevenciji asocijalnih ponašanja. - Implementirati u praksi nove teorijske spoznaje i vještine u inoviranju i podizanju razine kvalitete primarnih

prevencijskih programa u različitim odgojnim sredinama. - Pravilno uspostavljati poticajnu i kvalitetnu suradnju s djecom i roditeljima. - Organizirati i planirati interdisciplinarnu suradnju.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x X x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Prisustvo na predavanjima i vježbama 1,5 20 Aktivnost u nastavi 0,4 10 Seminari 0.8 10 Kontinuirana provjera znanja 0,2 5 Istraživanje 1 15 Praktičan rad 0,8 15 Pismeni ispit 1 15 Usmeni ispit 0.3 10 UKUPNO 6 100

26

*OCJENJIVANJE

Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.

Varijanta 2. (bez ispita) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici) s ravnomjernim raspoređivanjem bodova na ostale aktivnosti umjesto ispita.

IV. LITERATURA Obavezna literatura

Knjige: Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima - Obiteljska tajna?. Rijeka: Zambelli.

Poglavlja u knjigama:

Bašić,J. Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004). Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja; pristupi i pojmovna određenja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (odabrana poglavlja)

Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) Ilišin, V, Radin, F. (2007). Mladi problem ili resurs. Zagreb: Institut za društvena istraživanja (odabrana poglavlja)

Članci i mrežni i drugi izvori:

Mušanović, M, Barbir, J. (2001), Modularni program prevencije zlouporabe droga. http://oip.pefri.hr/prevencija/ (str.1-15) Zloković, J. (2000), Primjena različitih modela discipline u nastavnoj praksi. Napredak, br. 3, (141), str. 340-346. Zloković, J., Bilen-Nenadić, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece – uloga roditelja, odgajatelja i socijalne okoline tijekom

(pred)školskog perioda. Ljubljana: Časopis Iskanja. Str.15-22. Zloković, J., Dečman-Dobrnjič, O. (2008). Djeca u opasnosti. Odgovornost obitelji, škole i društva. Zagreb: HPKZ (17-90/ ili do 114) Zloković, J. (2005), Nasilje među djecom. Zagreb: Pedagogijska istraživanja, br. 2. (str.8) XXX (2002), Nacionalna strategija za djecu i mlade. Zagreb: Državni zavod za zaštiti obitelji, materinstva i mladeži. (str. 4-35)

XXX Mrežni izvori. www. Dopunska literatura

Halmi, A. (1996), Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Zagreb: A. G. Matoš, Delhi. Leburić, A., Tomić-Koludrović, I. (2001), Skeptična generacija, Životni stilovi mladih u Hrvatskoj. Zagreb: AGM. Munro, E. (2002), Effective Child Protection. London: Sage Publications Ltd. (str. 8-28; 142-171) Mušanović, M. (1994), Teoretične osnove kurikuluma polikulturne škole. Pedagoška obzorja, br. 2, str. 52-58. Mušanović, M. (1997), Metode izrade curriculuma inovativne škole. U: Kongres pedagoških delavcev Slovenije – Programska prenova naše osnovne in srednje šole. Portorož: Zveza društev pedagoških delavcev Slovenije, str. 150-154. Zloković, J., Bilić, V., (2004), Fenomen maltretiranja djece - Oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Naklada Ljevak (str.125-159) Zloković, J. (2001), Pedagoški aspekti rada učitelja sa zapuštenom djecom. Neobjavljeni doktorski rad, obranjen 17.05.2001 na Filozofskom

fakultetu u Rijeci. Zloković, J. (2004), Students Perception of a Safe and Humane School and Family. XIV World Congreso Mundial de Ciencias da la

Education «Educadores para una nueva cultura» 10-14. maja, 2004, Chile, Santiago de Chile: Chatolica University. Priopćenje na međunarodnom znanstvenom skupu (str. 7)

Vrcelj, S. (2000), (Ne)mogućnost djelovanja škole na razvoj(nost) učenika. U: Didaktičkni in metodični vidiki nadaljnjega razvoja izobraževanja, br.1, str. 111-115.

Čiček, K. (1996), Mjesto i uloga škole u preventivnom radu s adolescentima i njihovim roditeljima. Napredak, br. 3. (str.7) XXX (2003), Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece od 2003 do 2005 godine. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Obvezno je prisustvo na predavanjima i seminarima.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Podrazumijeva se.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Neposredno na nastavi, konzultacije, e-mail.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Tijekom nastave, konzultacije, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem maila.

27

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Tijekom nastave, konzultacije, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem maila.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. predavanja Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

09.10.2013. Pojam i oblici asocijalnih ponašanja.

16.10.2013. Teorije nastanka asocijalnih ponašanja. Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije.

da

23.10.2013. Aktualni pedagoški problemi: djeca konzumenti alkohola i droga da 30.10.2013. Napuštanje i bježanje iz škole da 06.11.2013. Delinkventno ponašanje da 13.11.2013. Rizični životni stilovi da

20.11.2013. Suvremeni modeli prevencije (odgojno-obrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.).

da

27.11.2013. Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Odgojne strategije u primarnoj prevenciji.

da

04.12.2013. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa. da 11.12.2013. Školski preventivni programi. da 18.12.2013. Vršnjački preventivni programi. da 08.01.2014. Obitelj i preventivni programi. da 15.01.2014. Masmediji. da 22.01.2014. Socijalna okolina. Evaluacija programa. Evaluacija kolegija. da

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013 / 2014. vježbe i seminari Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

09.10.2013. Uvod u seminar 16.10.2013. Dječja kompetencija i otpornost da 23.10.2013. Pozitivna disciplina (uvod) da

30.10.2013. Pozitivna disciplina: prevencija agresivnog ponašanja i konstruktivno rješavanje sukoba (vježba I)

da

06.11.2013. Pozitivna disciplina: prevencija agresivnog ponašanja i konstruktivno rješavanje sukoba (vježba II)

da

13.11.2013. Prepoznavanje asocijalnih ponašanja djece (vježba) da 20.11.2013. Pedagoško savjetovanje u prevenciji asocijalnih ponašanja (vježba) da 27.11.2013. Posjet Dječjem domu 'Tić' da 04.12.2013. Posjet Prihvatilištu za beskućnike 'Ruže sv. Franje' da 11.12.2013. Izlaganja seminarskih radova da 18.12.2013. Izlaganja seminarskih radova da

08.01.2014. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima

da

15.01.2014. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima

da

22.01.2014. Evaluacija da

28

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno

opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja

nastave

Upravljanje projektima u obrazovanju JP i DP Diplomski studij Pedagogije

(interni izborni predmet) 6

P + S + V 9 + 0 + 18

Nastava: petak, 9.15-10.00 Seminar: petak, 10.15-12.00

Konzultativna nastava On-line nastava (MudRi

sustav) Nositeljica kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail

Doc. dr. sc. Bojana Ćulum Po dogovoru e-mailom

MudRi sustav 313 265-711 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod-razlikovanje projekta i programa; Pristupi pripremi projektnog prijedloga; Faze projektnog ciklusa – programiranje, identificiranje, formuliranje, provedba, praćenje i procjena Logička matrica – logički okvir Procjena potreba u odgojno-obrazovnoj organizaciji Faza analize - Analiza problema (problemsko stablo), analiza dionika, analiza ciljeva i strategije Faza planiranja – definiranje logike intervencije, pretpostavke i rizici, idenfikacija pokazatelja uspjeha, priprema rasporeda aktivnosti, izrada detaljnog plana troš kova Čimbenici uspjeha i parametri za određivanje kvalitete provedbe projekta OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposebnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja rješavanjem problema, timskog i individualnog rada; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- razlikovati temeljna obilježja pristupu planiranja razvoja projekata i programa - opisati i objasniti faze projektnog ciklusa - razviti problemsko stablo odabranog problema/obrazovne potrebe - prikazati razvoj logičke materice i analizirati logiku intervencije - izraditi projektni prijedlog sa svim elementima korištenjem metodologije projektnog ciklusa


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X X Učenje na daljinu – MudR

Napomena: Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći Merlin/Mudri , sustav za udaljeno učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Studenti će od upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Studenti neće moći postići željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu služiti sustavom MudRi.

29




Sudjelovanje u nastavi i izvršavanje tekućih nastavnih obveza (priprema za nastavu i vježbe; aktivno sudjelovanje u diskusijama, samostalni rad u istraživačkom dijelu pripreme projektnih prijedloga)

0,5 5

Procjena potreba, analiza dionika (istraživanje manjeg�op�ega) 2 35 Izrada projektnog prijedloga za prijavu potencijalim donatorima (timski rad) i prezentacija projekta (30+10) 3 50

Provjera znanja/Završni ispit 0,5 10 UKUPNO 6 100

Nastavnica procjenjuje pojedinačne aktivnosti prema izrađenim obrascima za vrednovanje i studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

- European Commission (2002). Project Cycle Managment Handbook, Bruxelles: Evaluation Unit of theEuropeAid Co-operation Office.

- Spreckley, F. (2003). A Project Cycle Management and Logical Framework Toolkit – A practical guide for EquaDevelopment Partnerships, Birmingham: GB Equal Support Unit

- World Bank (2008). The logframe handbook – a logical framework approach to project cycle managementWashington: The World Bank.

- European Commission (1993). Project Cycle Management: Integrated Approach and Logical Framework, DGVIII, Bruxelles: Evaluation Unit

- Weiss, H.C. (1998). Evaluation-second edition. New Jersey: Prentice Hall. - Vakanjac, N. (2003). Korak po koram do uspješnog prijedloga projekta, Rijeka: Udruga za razvoj civilnog

društva SMART. - Forčić, G., Novota, S. (2004). Uokvirite svoju ideju – priručnik o upravljanju projektnim ciklusom i izradi

logičkog okvira. Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnice će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati tijekom semestra.

Izborna literatura: Dodatne izvore za učenje u elektronskom formatu studenti će dob��i u elektronskoj formi.


POHAĐANJE NASTAVE Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Nastava će se izvoditi kombinirajući direktan rad sa studentima i rad u on-line okruženju (MudRi sustav). Od studenata se očekuje odgovoran pristup zadacima koje trebaju samostalno, i/ili u parovima/timu izraditi.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Kašnjenje s predajom zadaća može rezultirati smanjenjem ocjene za 10-20%. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan.

30

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se preko e-mail grupe, Facebook grupe i/ili MudRi sustaza udaljeno učenje.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnici za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnice u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da studenti tijekom prvog tjedna nastave dostave nastavnici svoje e-mail adrese.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (npr. Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju, primjerice u programu Microsoft PowerPoint, ili bilo kojem drugom programu za oblikovanje prezetacija. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnicu. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nositeljici kolegija, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem od strane nastavnice da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu).

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. – nastava i vježbe

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

tjedan 1

Uvod u kolegij Predstavljanje izvedbenog plana Uvodno predavanje-razlikovanje projekta i programa; Diskusija: što je za mene projekt? Projekti oko mene? Što znam o njima? Tko i kako njima upravlja?

Datumi održavanja

nastave definirati će se zajedno sa studentima, polaznicima kolegija.

tjedan 2

Projekti u odgojno-obrazovnim institucijama: istraživanje manjeg opsega (desktop research)

Od studenata se očekuje provedba ‘desktop’ istraživanja, prikaz dva-tri projekta koji se provode u odgojno-obrazovnim institucijama (prikaz sukladno dostupnim informacijama)

31

Pristupi pripremi projektnog prijedloga

tjedan 3

Faze projektnog ciklusa – programiranje, identificiranje, formuliranje, provedba, praćenje i procjena

Dogovor oko projektne teme, područja/fenomena za koji studenti žele izraditi projektni prijedlog

tjedan 4

Pristup po logičkoj matrici – logički okvir Procjena potreba u odgojno-obrazovnoj organizaciji

Od studenata se očekuje odabir institucije za koju žele izraditi projektni prijedlog, i odabir problema/potreba na koje projektom odgovaraju; u procesu opisa problema kojima se žele baviti očekuje se znanstevno-istraživački pristup

tjedan 5 Faza analize - Analiza problema (problemsko stablo), analiza dionika, analiza ciljeva i strategije

tjedan 6

Faza planiranja – definiranje logike intervencije, pretpostavke i rizici, idenfikacija pokazatelja uspjeha, priprema rasporeda aktivnosti, izrada detaljnog plana troškova

tjedan 7 Čimbenici uspjeha i parametri za određivanje kvalitete

tjedan 8 Pisanje prijedloga projekta - radionica Od studenata se očekuje razvijena projektna ideja, te osnovni elementi projektnog prijedloga sukladno prethodnim predavanjima;

tjedan 9 Pisanje prijedloga projekta - radionica

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. – seminar Od studenata se očekuje dominantno samostalni rad u kontekstu izrade prijedloga projekta, i njegove prezentacije, kao osnovnog zadatka. Studentima su na raspolaganju konzultacije tijekom cijelog procesa izrade projektnog prijedloga, kao i aktivne rasprave putem foruma na MudRi sustavu. Dok se očekuje da na samoj pripremi projektnog prijedloga studenti rade samostalno izvan učionice, prezentacija projekata održat će se na nastavi u učionici prema dogovorenom rasporedu.

32

izvedbeni planovi jednopredmetnog diplomskog … · seminar – studenti pišu i izlažu seminarski...

Documents