izvedbeni planovi dvopredmetnog ......izvedbeni planovi dvopredmetnog preddiplomskog studija...

52
IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2014./2015. I. SEMESTAR Obavezni predmeti Opća pedagogija Povijest odgoja i obrazovanja Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja Razvojna psihologija III. SEMESTAR Obavezni predmeti Obiteljska pedagogija Didaktika Školska pedagogija s teorijama škole Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju V. SEMESTAR Obavezni predmeti Andragogija Komparativna pedagogija Razvojna pedagoška djelatnost Interni izborni predmeti Odgoj i obrazovanje za civilno društvo

Upload: others

Post on 30-Dec-2019

31 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2014./2015.

I. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Opća pedagogija Povijest odgoja i obrazovanja

Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja Razvojna psihologija

III. SEMESTAR

Obavezni predmeti  

Obiteljska pedagogija Didaktika

Školska pedagogija s teorijama škole Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju

 

V. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Andragogija Komparativna pedagogija

Razvojna pedagoška djelatnost

Interni izborni predmeti

Odgoj i obrazovanje za civilno društvo

 

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 1 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0 (30+30+0)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: Utorkom, 10:15 – 12:00 h Prostorija: 141 Seminari: Četvrtkom: 10:15 – 12:00 h Prostorija: 301

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323

Vrijeme za konzultacije Srijedom 14:00 – 15:30 Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-721 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pedagogija kao znanost (predmet, zadaci, metodologija, položaj pedagogije u sustavu znanosti, sustav pedagogijskih disciplina, pedagogijski kategorijalni sustav)

Velikani pedagogijske misli Institucionalizacija odgoja Razvoj prakse i modeli odgoja Odgoj i reprodukcija čovjekova života Odgoj kao humanističko-društveni fenomen Bitna obilježja čovjekova bića - antropologijske osnove odgoja Odgoj - konstanta društvenosti i kulture (socijalizacija, inkulturacija, enkulturacija, asimilacija,

individuacija) Bitne odrednice odgoja Odgoj kao životna potreba zajednice (funkcionalnost, intencionalnost, institucionalizacija,

formalizacija odgojne prakse) Odgoj: utjecaji naslijeđa i društvene sredine Odgoj kao društvena funkcija Odgoj kao upravljanje Odgoj kao razvoj (priprema za život, razvoj iznutra, oblikovanje sposobnosti i formiranje,

rekonstrukcija iskustva, emancipacija) Odgojni ciljevi, ideali i zadaće

Odgojne sredine: velike društvene skupine, odgojno-obrazovni potencijali obitelji, vršnjaci, školska sredina, mass-mediji, sredine u slobodnom vremenu, radno -profesionalne sredine, sredine za djecu s posebnom potrebama

Odgojne metode i stilovi

Odgoj kao komunikacijski proces Odgoj i obrazovanje u 21. stoljeću

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove, klasifikacije pedagogije i oblikuju kritički stav prema stvarnosti odgoja u suvremenom svijetu. Predmet korespondira s predmetima koji tematiziraju povijest pedagogije i pedagogiju kao znanstveni sustav. Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:

- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…) - analiziranje složenosti fenomena odgoja; - sposobnost planiranja i organiziranja; - sposobnost upravljanja vremenom; - sposobnost primjene ideja u analizi prakse; - sposobnost upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu:

1. opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; 2. analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; 3. oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima; 4. izraditi i prezentirati rad na odabranu temu koja obrađuje fenomen odgoja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na

daljinu Mudri x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivnost u nastavi i doprinos nastavi 0,5 5 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 2,5 35 Kontinuirana provjera znanja 3 1,5 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Napomena: Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: HPKZ 2. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. 2. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo 3. Vukasović, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor MI 4. Mrnjaus, K.(12008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet

IZBORNA LITERATURA

Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet

Gudjons, H. (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa Lenzen, D. (2002). Vodič za studij o odgoju. Zagreb: Educa Marsh, C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa Rosenberg, M. B. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Neill, A.S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb:

Znamen Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Priručnik za nastavnike: pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja (2014). Preuzeto 7. srpnja 2014.

na http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdf

Adžić, D. (2011). Darovitost i rad s darovitim učenicima. Život i škola, 25, 57, str. 171. – 184.

Preuzeto 24. veljače 2012. s http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=106725

Ćudina-Obradović M.; Obradović L. (2003). Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti. Revija za

socijalnu politiku., 10, 1, str. 54-59. Preuzeto 23. travnja 2012. s

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=47569

Jurin, M.; Sekušak-Galešev, S. (2008). Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)-multimodalni

pristup. Paediatria Croatica, 52, 3, str. 195-201. Preuzeto 23. travnja 2012. s

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=46561

Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex., str. 13-16., 56-77., 80-82.

Miljković, D.; Rijevec, M. (2004). Bolje biti vjetar, nego list. Zagreb. IEP. , str. 28-29; 34-37; 47-49.

Runkel, E. H. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: V. B. Z. , str. 115-119.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kompas – kratki vodič za

praktičare, str. 17-22. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj: Kako spasiti našu zemlju? (2010), str. 15-18. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf

Makarenko, A. S. (1965). Pedagoška poema. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

Ilič, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ

Dewey, J. 1970. Vaspitanje i demokratija. Cetinje: Obod

Descartes, R. (1951). Rasprava o metodi. Zagreb: Matica hrvatska

Vrcelj, S., Mušanović, M. (2001). Pedagoška futurologija (Škola budućnosti). Rijeka: HPKZ, Graftrade

Vrcelj, S., Mušanović, M. (2012). Kome još (ne)treba feministička pedagogija?! Rijeka: HFD

Žužić, S. (2009). Zašto učenici izostaju s nastave. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile

Dopunska literatura: Dopunska literatura daje pregled udžbenika, studija, monografija, priručnika i dokumenata korisnih za izradu seminarskih i diplomskih radova i studijski rad. Agnew, M. i dr. (1997). Kako do boljih ocjena. Zagreb: Mozaik knjiga Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Antić, S. (1995). Europska orijentacija hrvatskog školstva. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (1996). Hrvatska škola u trendu razvoja. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (2000). Rječnik suvremenog obrazovanja. Zagreb: HPKZ. Ayalon, O. (1995). Spasimo djecu. Zagreb: Školska knjiga Bastašić, Z. (1995). Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga Bašić, J. i dr. (1994). Integralna metoda. Zagreb: Alinea Berne, E. (1984). Koju igru igraš? Beograd: Nolit Berne, E.(1989). Što kažeš nakon "zdravo"? Beograd: Nolit Bezić, K., i Strugar, V. (1998). Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ Bićanić, J. (2001). Vježbanje životnih vještina – priručnik za razrednike. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Europska komisija (1995). Bijeli dokument o obrazovanju: Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa

Birkenbihl, E. V. (1998). Uključite svoj mozak - iskoristite svoje mentalne sposobnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Boffey, D. B. (1995). Nanovo se roditi : postanite osoba kakva želite biti koristeći postavke teorije kontrole. Zagreb: Alinea Bognar L., Matijević M. (1993). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Bognar, L., Štumfol, B. (1998). Model osnovne škole. Zagreb: Udruga roditelja “Korak po korak” Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine Brajša, P. (1995). Sedam tajni uspješne škole. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoja. II izdanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Brdar, I., Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb: IEP Brezinka, W. (1992). Philosophy of Educational Knowledge. Kluwer Academic Publishers Buljan-Flander, G. (2003). Što je to školsko nasilje. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i sporta Bunčić, K. i dr. (1994). Igrom do sebe. Zagreb: Alinea Cian, L. (1997). Kako do zrelosti. Zagreb: Katehetski Salezijanski centar Cindrić, Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Cvetković-Lay, J. (1996). Ja hoću i mogu više : Priručnik za odgoj darovite djece od 3-8 godina. Zagreb: Alinea. Cvetković-Lay, J. i Sekulic-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea. Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb: Znamen De Zan, D., i De Zan, M. (n.d.). Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Desforges, Ch. (ur.) (2001). Uspješno učenje i poučavanje : psihologijski pristupi. Zagreb: Educa Dieter, L. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Nepušenje: Puniji doživljaj života. Zagreb: Klinika za djecje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). AIDS : Nemojte umrijeti zbog neznanja. Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Alkohol: život je previše dragocjen da biste ga utopili. Zagreb: Klinika za dječje bolesti, Služba za reproduktivno zdravlje. Dryden, G., Voss, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa Dyregrov, A. (2001). Tugovanje u djece. Zagreb: Educa Edgar, M. (2002). Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa Ellis, A., Dryden, W. (2001). REBT - Racionalno- emocionalna bihevioralna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap Filipović, I. (1994). Kako biti bolji roditelj. Zagreb: Alinea Frankl, V.(1986). Zašto se niste ubili? Uvod u logoterapiju. Zagreb Frankl, V.(1987). Nečujan vapaj za smislom. Zagreb: Naprijed Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija: različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija : različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Glasser, W. (1997). Teorija kontrole. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2002). Nesretni tinejdžeri - način na koji roditelji i učitelji mogu doprijeti do njih. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Alinea Glassser, W. (2001). Teorija izbora. Zagreb: Alinea Goleman, D. (1997.). Emocionalna inteligencija. Zagreb: Mozaik knjiga Gossen, D. (1994). Restitucija- preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea Gossen, D. Ch., i Anderson, J. (1996.). Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. Zagreb: Alinea Green, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb: Alinea Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap Hansen, A., Kirsten i dr. (1996). Odgoj za demokratsko društvo. Zagreb: «Mladi profesor» Harris A.B., Harris T.A. (1998). Ostati OK. Zagreb: V.B.Z. Harris T. A.(1998). Ja sam OK, ti si OK. Zagreb: V.B.Z. Hentig, H. (1997). Humana škola : škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa. Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga Hudek, J., i De Zan, I. (1995.). Kako zaštiti svoje dijete od ovisnosti. Đakovo: Temposhop Ilich, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ Jampolski, G. G. (1993). Ljubav umjesto straha. Zagreb: Znanje Janković, J. (1996). Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea Janković, J. (1998). Savjetovanje – nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (2000). Pristupanje obitelji: sistemski pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea Jelavić, F. (1996). Kako (pravilno) izabrati zanimanje. Đakovo: Temposhop Jull, J. (1995). Razgovor s obiteljima. Zagreb: Alinea Jull, J. (1995). Vaše kompetentno dijete: Za nove temeljne vrijednosti obitelji. Zagreb: Educa Jull, J. (1995). Razgovori s obiteljima: Perspektive i procesi. Zagreb: Alinea Katz, L. G., i Mc Clellan, E. (1999). Poticanje razvoja djecje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa Kempler, W. (1994). Načela obiteljske geštalt terapije. Zagreb: Alinea Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa

Kocijan-Hercigonja, D. (1996). Moje dijete se mijenja - u čemu je problem. Zagreb: Školska knjiga. Kocijan-Hercigonja, D. (1997). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (1994). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap Lalić, D., i Nazor, M. (1997). Narkomani: smrtopisi. Zagreb: Alinea Lavrnja, I. (1985). Učenik kao subjekt obrazovanja. Rijeka: Izdavački centar Rijeka Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa Legrand, L. (1995). Moralna izobrazba danas. Zagreb: Educa Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine. Zagreb: Educa Madelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa Malenica, B. (1994). Ovisnosti. Zagreb: “August Šenoa Maleš, D. (1995.). Izmedu djetinjstva i mladosti. Đakovo: Temposhop Maleš, D., i Stričević, I. (1991). Druženje djece i odraslih. Zagreb: Školska knjiga Malić, J., Mužić, B. (1981). Pedagogija. Zagreb: Školska knjiga Marsh, C. J. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Matijević, M. i dr. (1994). Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar Matulović, M. (1992). Ljudska prava. Zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih prava. Rijeka: Izdavački centar Medelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa Metodički obzori Meyer, H. (2002). Didaktika - razredne kvake. Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa Mialaret, G. (1989). Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (1994). Osnove ustroja školskog sustava. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja). Zagreb: HPKZ Miličić, V. (1994). Smisleno učenje. Zagreb: Alinea Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: Educa Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Modrić, N. (1999). Lutka, vodić za razumijevanje ljudskih potreba i za rješavanje sukoba. Zagreb: vlastita naklada Mougniotte, A. (1995). Odgajati za demokraciju. Zagreb: Educa Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Zagreb: Vlada RH Neill, A. S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Neill, A. S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa Ogbu, J. G. (1989). Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine Olweus, D. (1998). Nasilništvo u školi - što znamo o nasilništvu i što možemo poduzeti. Zagreb: Educa Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Pastuović, N. (1987). Edukološka istraživanja. Zagreb: Biblioteka suvremena istraživanja, Školske novine Pavlović, P. V. (1996). Filozofija odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Perls, F. (1983). Geštaltistički pristup psihoterapiji. Beograd: Zodijak Good, P. (n.d.). U potrazi za srećom. Kako pomoći klincima da si sami pomognu. Opći smjer. Zagreb: Alinea Perry, N., i Zark Z. (1999). Razmisli o budućnosti : školski program profesionalnog razvoja za osnovne škole. Zagreb: Razbor Philipps, S. (1999). Montessori priprema za život - odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pivac, J. (1989). Škola na prekretnici. Zagreb: Školske novine Polić, M. (1993). Odgoj i svije(s)t. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo Rijeka Povjerenstvo EU (1996). Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa Pregrad, J. (ur.) (1996). Stres, trauma oporavak - udžbenik programa Osnove psihosocijalne traume i oporavka. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Prekop, J. (1997). Mali tiranin : kakav oslonac djeca traže? Zagreb: Educa. Previšić, V. (ur.) (2007). Kurikulum. Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma - čuvstveni i socijalni aspekti prosocijalnog ponašanja. Zagreb: Alinea Rafajac, B. (1991). Odgoj kao razvoj autonomne vrijednosne svijesti. Rijeka Rečić, M. (1996). Odgoj u obitelji. Đakovo: Temposhop Rogers, C. R. (1985). Kako postati ličnost. Beograd: Nolit Rosić, V., Zloković, J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade Sagadin, J. (1991). Rasprave iz pedagoške metodologije. Ljubljana: Filozofska fakulteta Sakoman, S. (1995). Doktore, je li istina da trava čisti pluća. Zagreb: Sysprint Salovev, P., Sluvter, D. 1999. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija-pedagoške implikacije. Educa, Zagreb. Salovey, P., i Sluyter J. D. (ur.) (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija - pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. Savater, F. (1998). Etika za Amadora. Zagreb: Educa Schachl, H. (1999). Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb: Educa Cuidon, S., Cuidon, J. (2001). Izgrađivati dijete -ljubavlju i povjerenjem. Čakovec: Zrinski d.d. Shapiro, L. E. (1998). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik knjiga Silov, M. (2003). Pedagogija. Zagreb: Persona Sodobna pedagogika Srića V. (1992). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga

Staničić, S. (2003). Školski menadžment. Zagreb: Napredak, 144 (3): 286-3001 Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Šimunovic, M. (1997). Zašto ne pušiti? Zagreb: Vlastita naklada. Školstvo u svijetu; komparativna analiza hrvatskog i europskog (svjetskog) školstva. (1993). Zagreb: HPKZ Švajcer, V. (1964). Grupa kao subjekt obrazovanja. Zagreb: Matica hrvatska UN (1989). Konvencija o pravima djeteta UNESCO (1997). Međunarodna klasifikacija obrazovanja Uzelac, M. i dr. (1994). Budimo prijatelji. Priručnik odgoja za nenanasilje i suradnju. Zagreb: Biblioteka Slon Vrcelj S., i Mušanović M. (2001). Pedagoška futurologija. Rijek: Graftrade Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci Vrcelj, S., Mušanović, M. (2003). Reforma školstva - Je su li moguće promjene škole? Zbornik, Sabora pedagoga hrvatske, Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zagreb: HPKZ Vujević, E. (1998). Droga-opća opasnost. Spli : Lukana Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Wubbolding, R. E. (1998). Kako razumjeti realitetnu terapiju. Zagreb: Alinea Wubbolding, R.E. (1998). Primjena realitetne terapije. Zagreb: Alinea Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa Bošnjak, B., Vrgoč, H. (ur.) (1997). Školsko i razredno-nastavno ozračje - put prema kvalitetnoj hrvatskoj školi i nastavi. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1998). Kvaliteta u uodgoju i obrazovanju. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci x x x (1999). Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka x x x (1988). Odgoj i obrazovanje na pragu 21. stoljeća. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1995). Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: HPKZ x x x (1999). Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci x x x (2000). Prvi koraci. Priručnik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava. Zagreb: Amnesty International Hrvatske x x x (2002). Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Zbornik radova. Međunarodni znanstveni kolokvij. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet x x x (2003). Odgoj, obrazovanje i pedagogija. Mužić, V. (1977). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svjetlost Zaninović, M. (1985). Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Zbornici radova znanstvenih skupova: Zibar-Komarica, V. (1993). Neuspjeh u školi. Zagreb: Školska knjiga. Zloković, J. (1998). Školski neuspjeh-problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja) Žanko, N. (1999). Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea Časopisi: Pedagogijska istraživanja, Napredak, Theleme, Zrno, Život i škola, Croatian Journal of Education

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student može ostvariti 5 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom. Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri.

Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Sunko_Esmeralda_PDJ) U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Studij_Vrsta rada_Godina (npr. Sunko_Esmeralda_PDJ_Seminarski rad_2014). Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6.2.2015. u 9:30h 23.2.2015. u 9:30h

Proljetni izvanredni

10.4.2015. u 9:30h

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9.2015. u 9:30h 7.9.2015. u 9:30h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

7.10.2014. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija

14.10.2014. Što je pedagogija?

21.10.2014. Odgoj i odgojni proces

28.10.2014. Odgoj kroz povijest

4.11.2014. Odgoj za vrijednosti – moralni odgoj

11.11.2014. Odgojna uloga priča

18.11.2014. Odgojno-obrazovna komunikacija

25.11.2014. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava

2.12.2014. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo

9.12.2014. Zdravstveni odgoj

16.12.2014. Alternativne pedagogije; Alternativne škole

23.12.2014. Pisana provjera znanja

13.1.2015. Tajna sretne djece i sigurno dijete

20.1.2015. Promjena paradigmi u obrazovanju

27.1.2015. Evaluacija

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja. VII. POPIS TEMA, zimski semestar 2014 / 2015. – SEMINARI

Tjedan/ datum

Tema Priprema studenata

9.10.2014.

Uvodni dio: upoznavanje, odabir tema seminarskih radova

16.10.2014. Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad? Prezentacijske vještine

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija 23.10.2014. Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad?

Prezentacijske vještine

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija 30.10.2014.

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija

6.11.2014. Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja

13.11.2014. Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na zadanu temu, pripremanje

pitanja za raspravu 20.11.2014. Prezentacija seminarskih radova

Rasprava i zaključna razmatranja Čitanje obavezne literature na

zadanu temu, pripremanje pitanja za raspravu

27.11.2014. Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na zadanu temu, pripremanje

pitanja za raspravu 4.12.2014. Prezentacija seminarskih radova

Rasprava i zaključna razmatranja Čitanje obavezne literature na

zadanu temu, pripremanje pitanja za raspravu

11.12.2014. Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na zadanu temu, pripremanje

pitanja za raspravu 18.12.2014.

Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na zadanu temu, pripremanje

pitanja za raspravu 15.1.2015. Prezentacija seminarskih radova

Rasprava i zaključna razmatranja Čitanje obavezne literature na

zadanu temu, pripremanje pitanja za raspravu

22.1.2014. Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja

Čitanje obavezne literature na zadanu temu, pripremanje

pitanja za raspravu 29.1.2014. Zaključna razmatranja, evaluacija (moguće nadoknade, ...)

PRILOG Aktivnost u nastavi Student-ica iz aktivnog sudjelovanja na nastavi može ostvariti do 5 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 1 – Pisana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja (pisana provjera znanja) održat će se jedanput u semestru i obuhvaćat će teme obrađene na predavanjima. S datumom održavanja pisane provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Iz pisane provjere znanja student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova (minimalno 15 bodova). Pristupanje provjeri znanja je obavezno. Student-ica koji/koja ne ostvari minimalan broj bodova, može pisati ispravak pismene provjere znanja. Vrijeme i mjesto pisanja ispravka bit će naknadno dogovoreni. Broj bodova ostvarenih na ispravku se umanjuje za 10%.

Student-ica koji/koja niti na ispravku ne ostvari minimalan broj bodova mora pristupiti ispitu. Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad Studenti individualno obrađuju zadanu temu iz područja odgoja i obrazovanja, izrađuju seminarski rad, pripremaju prezentaciju i prezentiraju temu kolegama na nastavi, sudjeluju u raspravama. Studenti će dobiti sve potrebne informacije i upute za izradu i prezentaciju seminarskog rada te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom obrade teme, izrade seminarskog rada i pripreme prezentacije studenti će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza informacija iz relevantne i recentne literature iz područja odgoja i obrazovanja. Iz prezentacije seminarskog rada student/ica može ukupno dobiti 35 ocjenskih bodova. Student/ica iz seminarskog rada mora ostvariti minimalno 20 ocjenskih bodova (10 bodova za prezentaciju, 7 bodova za seminarski rad). S načinom bodovanja seminarskog rada studenti će biti upoznati na seminarima.

Kriterij Ocjenski bodovi Izrada seminarskog rada Zadovoljeni formalni uvjeti (prate se upute, strukturiranost...)

3

Izvori informacija (relevantnost, raznovrsnost, …) 3 Obrada teme teme (uspješna interpretacija, izdvajanje bitnog sadržaja, korištenje i referiranje na literaturu, relevantnost informacija…)

5

Kvaliteta i primjerenost zaključka te samostalna interpretacija o problemu (argumentirano i jasno prikazano kritičko promišljanje)

4

Ukupno portfelj: 15 Prezentacija seminarskog rada Zadovoljeni formalni uvjeti (prezentacija prati zadane upute, rad se prezentira, ne čita, poštivanje zadanog vremena, ...)

2

Jasno i strukturirano prezentiran seminarski rad 3 Uspješna interpretacija sadržaja s pedagoškog aspekta

5

Uspješna primjena nastavnih metoda i socijalnih oblika rada

3

Poželjna verbalna i neverbalna komunikacija 2 Motiviranje i uključivanje kolega u nastavu 3 Prilagodba nastavnoj situaciji 1 Originalan i kreativan način prezentacije 1

Ukupno prezentacija: 20

Ukupno: 35 Seminarski rad student-ica koji-a izlaže seminarski rad do 27.11.2014. treba predati putem sustava Mudri najkasnije tjedan dana prije izlaganja seminarskog rada. Svi ostali studenti seminarski rad trebaju predati putem sustava Mudri najkasnije do 1.12.2014. u 18h. *Napomena: Studenti će dobiti detaljnu uputu što se od njih očekuje u okviru prezentacije. Održat će se i predavanje na temu Kako prezentirati seminarski rad. Kontinuirana provjera znanja 3 – Prikaz knjige i rada Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz dvije knjige i dva znanstvena ili stručna rada iz područja pedagogije (prijedlog literature bit će stavljen na Mudri). Iz prikaza knjige i rada student-ica može ukupno dobiti 30 bodova (minimalno mora ostvariti 15 bodova). Detaljna uputa za izradu prikaza bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaz knjige i rada student-ica treba predati putem sustava Mudri do najkasnije 15.12.2014. u 18h.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest odgoja i obrazovanja Studij Pedagogija, Dvopredmetni preddiplomski studij Semestar 1. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 + 0 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: utorak, 8.15 - 10.00, predavaonica 301 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

DA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Ledić Kabinet 311

Vrijeme za konzultacije srijedom od 13.00 do 14.30 sati Telefon 051/ 26 57 18

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Marko Turk, prof.

Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije utorkom i četvrtkom od 18.00 do 18.45 sati

Telefon 051/ 26 57 13 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

I. Uvod u kolegij. Opći pregled razvoja odgoja i obrazovanja (pismenost u prvim civilizacijama; odgoj i obrazovanje u grčkim polisima; odgoj i obrazovanje u Rimu; obrazovna ideja i praksa srednjega vijeka; humanističko obrazovanje; reformacija, protureformacija i obrazovanje; razvoj obrazovanja i ideja o obrazovanju u novom vijeku). Odgoj i obrazovanje u 19. stoljeću. Odgoj i obrazovanje u 20. stoljeću. II. Povijesni okviri nacionalne povijesti odgoja i obrazovanja: međuzavisnost pedagogijske teorije i društveno-političke konstelacije. Počeci pedagogijske misli u Hrvatskoj (1850-1918). Pedagogijska strujanja između ratova (1918-1941). «Socijalistička» pedagogija nakon Drugog svjetskog rata. Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u recentnom periodu: analiza i projekcije razvoja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja, s posebnim naglaskom na analizu i kritički pristup tekstu;

- sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije

sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- prikazati temeljna obilježlja odgoja i obrazovanja i ideje o odgoju i obrazovanju u različitim vremenskim epohama i prostorima;

- opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj odgoja i obrazovanja;

- prikazati razvoj teorije i prakse odgoja i obrazovanja u nacionalnim okvirima; - vrednovati dosege recentnih pristupa odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim

okvirima imajući u vidu njihova izvorišta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X – E-učenje

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi 1 / Izrada i prezentacija prikaza knjige 1 40 Međuispit 1 (opća povijest) 0,5 30 Međuispit 2 (nacionalna povijest) 0,5 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih

bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9, polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postići isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postići 50 ili veći postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti između 40 i 49,9. Tijekom semestra studenti moraju sudjelovati u izvršavanju svih aktivnosti na kolegiju. Ako student ne preda aktivnost u zadanom roku ostvareni broj ocjenskih bodova bit će mu umanjen za 25%. Izostanak s pisanih provjera znanja opravdan je uz odgovarajuću liječničku ili pisanu ispriku prije održavanja provjere znanja. Studenti koji u zakazanom terminu na pristupe provjeri znanja, provjeru polažu u terminima redovitih ispitnih rokova. Ako student ne preda aktivnost na kolegiju, neovisno o broju bodova iz ostalih aktivnosti, dužan je kolegij upisati u idućoj akademskoj godini.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA 1. Gombrich, E. (2000). Kratka povijest svijeta za mlade. Zagreb: Sysprint 2. Ledić, J. (Ur.) (2009). Misli i ideje o odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci,

(interni materijal za kolegij Povijest odgoja i obrazovanja) 3. UNESCO-va mrežna stranica http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/

(tekstovi koje će koristiti studenti bit će dostupni studentima na sustavu za udaljeno učenje MudRi)

4. Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnici će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati putem sustava za udaljeno učenje MudRi tijekom semestra. Studentima je dostupan i materijal za učenje u elektronskoj formi.

IZBORNA LITERATURA 1. Aristotel (1988). Nikomahova etika. Zagreb: Globus 2. Cicero, M., T. (2006). O dužnostima. Zagreb: Nova Akropola 3. Dewey, J. (1970). Vaspitanje i demokratija. Cetinje: OBOD 4. Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Zavod za sociologiju 5. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed 6. Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod 7. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa 8. Komensky, J. A. (1967). Velika didaktika: koja obuhvata opštu veštinu o tome kako valja poučavati

svakoga u svemu. Beograd: Zavod za izdavanje užbenika Socijalističke Republike Srbije 9. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing 10. Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli (1. dio). Rijeka:

Sveučilište u Rijeci 11. Locke, J. (1967). Misli o vaspitanju. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije 12. Makarenko, A., S. (1948). Predavanja o odgoju djece. Zagreb: Pedagoško-književni zbor 13. Matičević, S. (1934). K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj. Zagreb: Tisak

nadbiskupske tiskare 14. Matijević, M. (2001). Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex 15. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap 16. Neill, A., S. (1999). Škola Summerhill: novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93 17. Platon (2005). Država. Zagreb: Naklada Jurčić 18. Rabelais, F. (1996). Gargantua. Zagreb: Matica Hrvatska 19. Trstenjak. D. (1951). O odgoju djece, nagradama i kaznama. Zagreb: Pedagoško-književni zbor

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka reguliran je Statutom. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje MudRi. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno učenje MudRi.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA: Kašnjenje s predajom zadaća (seminara, eseja i sl.) rezultira smanjenjem ocjenskih bodova za 25%. Valja napomenuti da sustav za udaljeno učenje MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Izvedbenim planom predviđa se da sve predmetom određene obveze izvrše do zadnjeg dana trajanja nastave u semestru u kojemu se predmet predaje. OSTALE UPUTE: Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektroničkom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati i baratati dokumentima u *.doc i *.pdf formatu te napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint. Ukoliko nije precizirano svi materijali koje studenti predaju za ocjenjivanje putem sustava za udaljeno učenje MudRi predaju se u *.doc formatu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5.2. i 19.2.2015.

Proljetni izvanredni

7.4.2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

10.9.2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1./7.10. Uvod u kolegij 2./14.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 1/4 3./21.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 2/4 4./28.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 3/4

5./4.11. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 4/4 6./11.11. Prezentacije prikaza knjige (stari/srednji vijek) 7./18.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek) 8./25.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek)

9./2.12. Međuispit 1 10./9.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 1/2

11./16.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 2/2 12./23.12. Prezentacije prikaza knjige (nacionalna povijest) 13./13.1. Priprema za provjeru znanja 14./20.1. Međuispit 2 15./29.1. Zaključak rada u kolegiju

   S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

IZVEDBENI PROGRAM  

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU 

Naziv kolegija   Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja 

Studij  Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije 

Semestar  1. 

Akademska godina:  2014/2015 

Broj ECTS‐a   3 

Nastavno opterećenje  2P + 0S +0V 

Vrijeme i mjesto održavanja nastave  Ponedjeljkom: predavanja od 12:15 do 14:00 (301) 

Nositelj kolegija  Prof.dr.sc. Branko Rafajac 

Vrijeme za konzultacije  Utorkom od 10:00 do 12:00 

Kabinet  310/III 

Telefon  051 265714 

E‐mail  [email protected] 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja; Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja; Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam); Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup; Određivanje svrhe i ciljeva; Odnos teorije i empirijskog istraživanja; Analiza procesa istraživanja – faze; Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova; Definiranje cilja i zadataka istraživanja; Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka; Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli; Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja; Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja; Dizajniranje korelacijskog, kauzalno‐komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja; Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje); Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja; Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka). 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Nakon odslušanog  kolegija i položenog ispita studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i paradigme u istraživanju odgojnih i obrazovnih fenomena; Razlikovati svrhe istraživanja i vrste nacrta; Formulirati i obrazložiti istraživački problem, odrediti ciljeve, hipoteze i definirati varijable; izvršiti pretraživanje baza podataka i biti osposobljeni za analizu znanstvene literature.  Kolegij Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja sam za sebe, a posebno u kombinaciji s kolegijima Metodologija pedagoških istraživanja, Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju i Evaluacijska istraživanja predstavlja sadržajnu i logičku cjelinu koja na dodiplomskom studiju ostvaruje dvojaku funkciju: a) omogućuje izgradnju konkretnih radnih kompetencija i b) predispozicija za daljnje stručno i napose znanstveno usavršavanje. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 

Predavanja  Seminari  Konzultacije  Samostalni rad 

x    x  x 

Terenska nastava  Laboratorijski rad  Mentorski rad  Ostalo 

        

III. SUSTAV OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE  UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA  MAX BROJ BODOVA 

Prisustvo na predavanjima i seminarima  0  0 

Pretraživanje baza podataka i kataloga  1  20 

Nacrt istraživanja  0,5  35 

Kritički osvrt  0,5  35 

Međuispiti (kolokvij)  2*  30* 

ZAVRŠNI ISPIT  2**  30** 

UKUPNO  7  100 

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost 

tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Varijanta 1* (bez završnog ispita): Ispit se može položiti kroz dva kolokvija (sredinom i na kraju semestra), pri čemu svaki kolokvij obuhvaća dio gradiva  i nosi 15 ocjenskih bodova. Prvi međuispit  će se održati 25.11.2013., a drugi 20.01.2014. Drugom međuispitu mogu pristupiti samo studenti koji su položili prvi međuispit. Završni ispit Varijanta 2** (završni  ispit): Studenti koji ne pristupe kolokvijima,  ili ne polože oba kolokvija, pristupaju  ispitu u  ispitnim rokovima, koji se sastoji od pismenog dijela. Završni ispit nosi 30 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na  temelju  ukupnoga  zbroja  ocjenskih  bodova  stečenih  tijekom  nastave  i  na  završnome  ispitu  određuje  se  konačna ocjena: Preddiplomski studij:   

        

80 do 100 ocjenskih bodova  5  A 

70 do 79,9 ocjenskih bodova  4  B 

60 do 69,9 ocjenskih bodova  3  C 

50 do 59,9 ocjenskih bodova  2  D 

40 do 49,9 ocjenskih bodova  2  E 

30 do 39,9 ocjenskih bodova  1  FX 

0 do 29,9 ocjenskih bodova  1  F 

 

IV. LITERATURA 

 

Obvezna literatura: Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap. (do 92 str.) Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i  humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Vujević, M. (2002). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Školska knjiga (osim poglavlja 9., 10. i 11.)  

 

Izborna literatura: Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003). Educational Research, An Introduction. Boston [etc.]: Allyn and Bacon, Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor. Rafajac, B (1995). Methodological and strategic condition for research improvement in education. Research in the field of education, Univerza v Mariboru, str. 394‐398. Rafajac, B. (2001). Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku: Teorijsko‐metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theoretical and Methodological foundation of Educational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 51‐58. 

 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

 

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na nastavi).  Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za  e‐učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. 

 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e‐učenje MudRi  te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e‐učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e‐mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e‐maila ili na konzultacijama. 

 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e‐maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e‐mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e‐učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova.  

 

 ISPITNI ROKOVI 

Zimski  3.2.  i  17.2. u 09:00. 

Proljetni izvanredni 

8.4. u 09:00 

Jesenski izvanredni 

1.9.  i  8.9. u 09:00 

 

VI. POPIS TEMA ‐ Predavanja 

Tjedan  Tema  Prethodna priprema studenata 

06.10. 

Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja;   

13.10. 

Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije;  Znanstvena i neznanstvena spoznaja 

 

20.10. 

Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam)  

27.10. 

Određivanje svrhe i ciljeva, odnos teorije i empirijskog istraživanja  

03.11. 

Analiza procesa istraživanja ‐ faze   Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova Rad na literaturi Definiranje cilja i zadataka istraživanja; 

 

10.11. 

Formuliranje hipoteza;  Klasifikacija i operacionalizacija varijabli 

 

17.11. 

Određivanje istraživačke strategije;  Izrada nacrta istraživanja 

 

24.11. 

1. kolokvij   

01.12. 

Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka). 

 

08.12. 

Dizajniranje korelacijskog, kauzalno‐komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja 

 

15.12. 

Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja   

22.12. 

Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup   

12.01. 

Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje) 

 

19.01. 

Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja.   

26.01. 

2. kolokvij  

  

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Studij Pedagogija - dvopredmetni Semestar 1. (PD) Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda, 10-11,30; Učionica: 302

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić Kabinet 367

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 14,00-15,30 Telefon 265-764

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Razvojne teorije; Fizički rast i razvoj: norme psihomotoričkog razvoja; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i postignuće; Razvoj govora; Emocionalni razvoj; Moralni razvoj; Slika o sebi; Razvoj spolnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga škole; Odnosi s vršnjacima; Uloga medija u razvoju; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji; Razvoj u odrasloj dobi.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći:

1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo- vježbe

x x III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1 0,2 10 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 3 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,8 30 UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znanja 1- esej Kontinuirana provjera znanja 2 - kolokvij Kontinuirana provjera znanja 3 - kolokvij

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644) ili

2. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409)

IZBORNA LITERATURA 1. Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. 2. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap 3. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko, Slap 4. Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. 5. Lebedina Manzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Naklada Slap 6. Salovey, P. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Zagreb: Educa. 7. Wood (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb:Educa 8. http://hrcak.srce.hr/index.php 9. mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Očekuje se redovito prisustvovanje u skladu s Pravilnikom o studiju i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studenti/ce su obavezni/e pisati međuispite i predati esej.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastavni materijali, dodatne upute za rad i opis aktivnosti biti će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva dva tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti/ce se mogu obratiti nastavnicama u terminima konzultacija i putem e-maila.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je pismeni.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2015. u 9,00; 18.2.2015. u 9,00

Proljetni izvanredni

8.4.2015. u 9,00

Jesenski izvanredni

2.9.2015. u 9,00; ili 9.9.2015. u 9,00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

8.10. Praznik

15.10. Uvod u razvojnu psihologiju, osnovni pojmovi

22.10. Razvojne teorije

29.10. Tjelesni rast i razvoj

5.11. Kognitivni razvoj

12.11. Kognitivni razvoj

19.11. Emocionalni razvoj

26.11. Moralni razvoj

3.12. Razvoj slike o sebi

10. 12. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike

17. 12. Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima

14.1. Odnosi s vršnjacima

21.1. Razvojni zadaci u adolescenciji

28.1. Rizični i zaštitni faktori razvoja

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obiteljska pedagogija Studij Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 10.15 do 12.00 (prostorija 301) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Moguće je održavati konzultativnu nastavu na engleskom jeziku.

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković Kabinet 317

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 707

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja)

Kabinet 321 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

Telefon 051 265 782 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnovni pojmovi. Obitelj prva odgojna i obrazovna sredina. Odgoj kao proces. Temeljne teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Tradicionalne, moderne i postmoderne obitelji. Taksonomija obitelji. Funkcioniranje obitelji i međusobni odnosi. Obiteljske vrijednosti. (Ne)univerzalnost obitelji i globalizacijski trendovi. Socijalni, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta. Međuodnos roditeljskih uloga. Odgoj i komunikacija. Stilovi odgoja. Uspostavljanja discipline. Učenje spolnih uloga. Socijalizacija. Metode i tehnike u ispitivanju obitelji. Sustav predškolske brige o djeci. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja. Odgoj i socijalizacija kroz predškolske institucije. Moralni razvoj. Odgojne strategije. Dječja igra i stvaralaštvo. Razvijanje socijalne kompetencija u ranom djetinjstvu. Uobičajeni problemi socijalizacije. Prosocijalno ponašanje. Uloga vršnjaka. Prijateljstvo među djecom. Uloga socijalnog konteksta u razvoju djece. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

- usvojiti znanja o različitim pogledima i suvremenim teorijama o obitelji - usvojiti znanja o važnosti obiteljske kohezije, fleksibilnosti, komunikacije i kompetencije - osposobiti studente za usvajanje novih stavova, znanja i umijeća te za samostalno, otvoreno i

kritičko razmišljanje na području obiteljske i predškolske pedagogije; - usvojiti znanja i osposobiti studente za učinkovito djelovanje u promjeni odgojne prakse u obitelji i

predškolskom odgoju; - osposobiti i usvojiti osnovne vještine za uspostavljanje bolje interakcije s obitelji; - shvatiti ulogu prosvjetnog djelatnika kao odnos suradnje obitelji i škole; - osposobiti za primjenu osnovne metodologije istraživanja obitelji i obiteljskih odnosa; - usvojiti znanja i osposobiti za opažanje, praćenje, preveniranje i interveniranje u nekim aktualnim

odgojno-obrazovnim problemima na području obiteljske i predškolske pedagogije

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u 1 20

nastavi Kontinuirana provjera znanja 1 – ocjenska vježba

1 20

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad / učenje zalaganjem u zajednici

1 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Knjige – odabrana poglavlja: 1. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju,

Graftrade, str.11-52. 2. Janković, J. (2000), Pristupanje obitelji:sistemski pristup. Zagreb: Alinea, str. 15-55. 3. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa, str.15-98. 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor. (odabrana poglavlja) 5. Maleš, D. (ur.) (2011) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zavod za pedagogiju. (odabrana poglavlja) 6. XXX, Obiteljski zakon (NN. god.2014).

IZBORNA LITERATURA

1. Bašić, J. i sur. (1994), Integralna metoda u radu s djecom i njihovim roditeljima. Zagreb: Alinea. 2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, II izdanje. 3. Coloroso, B. (2007). Disciplina sa srcem! Buševec: Ostvarenje. 4. Gordon, T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: D-graf. 5. Fromm, E. (1981), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed. 6. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Educa, Zagreb. 7. Kušević, B. (2009). Licencija za roditeljstvo-buduća realnost ili utopijska projekcija. Pedagogijska istraživanja,

6, br. 1-2, str.191-202. 8. Maleš, D. (1999). Uloga majke i oca u odgoju djeteta. Obitelj u suvremenom društvu (Čikeš, J.ur). Zagreb:

Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladih., str.105-111- 9. Sims, M. (2002). Designing Family Support Programs: Building Children, Family and Community Resilience.

Altona: Common Ground Publishing. 10. Sheridan, M. D. (1998). Dječji razvoj od rođenja do pete godine: kako se djeca razvijaju i napreduju. Zagreb:

Educa, str. 15-50. 11. Zloković, J., (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije. Partnership of Parents and

Teachers in Creating the Education Function. U: Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools, Modeli vzgoje v globalni družbi, The models of education in global society. Ljubljana: Zavod za šolstvo RS, Ministarstvo šolstva, Društvo vzgojiteljev dijaških domov Slovenije, (1) str. 23-31.

12. Zloković, J. (2007).Suvremene obitelji između tradicionalnih i virtualnih odnosa. U: Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. (ur.) Previšić, V., Zagreb: HPD, 761-770.

13. XXX, Mrežni izvori V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni i usmeni ispit.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 24.2.2015.

Proljetni izvanredni

7.4.2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

7.9. i 9.9. 2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA

DATUM NAZIV TEME

7.10.2014. Perspektive i problemi odgoja djece u obitelji

14.10.2014. Suvremene obitelji

21.10.2014. Obiteljska kohezija i fleksibilnost

28.10.2014. Teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Teorija ekološke perspektive

4.11.2014. Međuodnos roditeljskih uloga

11.11.2014. Roditeljske kompetencije – 'Jesu li pećinski ljudi bili bolji roditelji?'

18.11.2014. Licencirano roditeljstvo

25.11.2014. Međugeneracijski odnosi u obitelji

2.12.2014. Tradicionalni i suvremeni pogledi na roditeljske uloge

9.12.2014. Komunikacijski odnosi u obitelji

16.12.2014. 'Alternativne' obitelji i roditeljstvo – tradicionalni i suvremeni pogledi

23.12.2014. Oblici (ne)primjerene skrbi o djeci

13.1.2015. Pogledi na budućnost odgoja djece u obitelji

20.1.2015. Odnos obiteljskog i institucijskog odgoja

27.1.2015. Evaluacija

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) SEMINAR

DATUM NAZIV TEME

7.10.2014. Uvod u seminar

14.10.2014. Roditeljstvo: određenja, determinante, dimenzije i temeljna obilježja

21.10.2014. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (uvod)

28.10.2014. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (vježba)

4.11.2014. Postavljanje pravila (granica ponašanja) u odgoju djeteta (vježba)

11.11.2014. Ocjenska vježba

18.11.2014. Pedagoško obrazovanje roditelja: razvoj, podjele, programi (uvod)

25.11.2014. Pedagoško obrazovanje roditelja: izrada radionice (vježba)

2.12.2014. Posjet Obiteljskom centru PGŽ-a

9.12.2014. Odnosi u obitelji djece s teškoćama u razvoju. Izlaganja seminarskih radova

16.12.2014. Izlaganja seminarskih radova

23.12.2014. Izlaganja seminarskih radova

13.1.2015. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima

20.1.2015. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima

27.1.2015. Evaluacija

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija DIDAKTIKA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI studij pedagogije Semestar III Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 (1+0+1) – tjedno; 30 (15+0+15) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan

Kabinet po dogovoru e-mailom Vrijeme za konzultacije F-327

Telefon 051/ 265 716 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Kabinet utorak 10:00 – 12:00; četvrtak 14:15 – 15:15

Vrijeme za konzultacije F-324 Telefon 051/ 265 709

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. Tipovi nastavnika Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite

tendencije). Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Nastavni plan, program i curriculum. Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Artikulacija situacije učenja i nastave. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. Didaktičke metode nastave i učenja. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave. Odgojno-obrazovna ekologija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa didaktičkim teorijama; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine nastavne situacije; da se upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za pripremu nastavne situacije; da se upoznaju s elementima koji utječu na odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa.

Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim

disciplinama 2. identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika 3. definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove 4. identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena 5. identificirati različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave 6. razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces 7. nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa 8. pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja 9. identificirati i objasniti različite teorije izbora sadržaja nastave 10. opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja 11. izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet 12. nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa 13. opisati artikulaciju situacije učenja i nastave 14. nabrojati i razlikovati didaktička načela, metode, socijalne oblike i medije u procesu nastave i učenja 15. izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada 16. definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Vježbe E-učenje Ostalo X X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.8 0 Set vježbi 1.2 40 Kolokvij 1 1.0 30 Završni ispit 1.0 30 UKUPNO 4.0 100 PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Poglavalja:

Teorijski pristup i terminološka pitanja (str. 13-36) Povijesni i suvremeni didaktički sustavi (str. 37-70) Odgojno-obrazovne strategije (str. 267-298)

2. Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet. Poglavlja:

Pojam, predmet i zadaci didaktike (str. 7-11) Temeljni pojmovi didaktike (str. 12-17) Cilj i zadaci nastave (str. 18-22) Planiranje i programiranje nastave (str. 23-33) Artikulacija i etape nastavnog procesa (osim evaluacije u procesu nastave i

učenja)(str.34-45) Principi u procesu nastave i učenja (str. 54-68) Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja (str. 69-88) Oblici (forme) rada u nastavi i učenju (str. 89-101) Artikulacija (strukturiranje) situacije učenja i nastave (str. 102-113)

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i vježbi. Crveno označena poglavlja su dio literature koja će biti uključena u Kolokvij1. IZBORNA LITERATURA

1. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga.

2. Bezić, K., Strugar, V. (1998), Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ. 3. Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske

novine. 4. Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap. 5. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa. 6. Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto,

Nova Gorica: Educa. 7. Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. 8. Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz didaktike.

Novo mesto: Pedagoška obzorja. 9. Marsh, J.C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 10. Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole.

Zagreb: Educa. 11. Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen. 12. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i vježbe) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 0.8 ECTS bodova. Student smije izostati 50% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 50% nastavnih sati predavanja i vježbi bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o predavanjima i vježbama iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni).

Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti će osim na predavanjima i vježbama moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PDP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju vježbi i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima u prvom tjednu nastave. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_GiMIP; Kušić_NP). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2015. i 18.2.2015. u 16:00 sati

Proljetni izvanredni 9.4.2015. u 16:00 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni 3.9. i 9.9. 2015. u 14:00 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - PREDAVANJA)

DATUM NAZIV TEME

1 Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata

2 Teorijsko-metodološko utemeljenje didaktike

3 Temeljni pojmovi didaktike( odgoj,obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)

4 Ciljevi i zadaci nastave; Perspektive poučavanja

5 Nacionalni okvirni kurikulum

6 Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

7 Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

8 Proces planiranja i programiranja

9 Artikulacija nastavnog procesa Artikulacija situacije nastave i učenja

10 Oblici i metode rada u nastavi.

11 Nastavni principi

12 Tehnologija i mediji

13 E-učenje

14 Pedagoška klima

15 Evaluacija rada na kolegiju

VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA – VJEŽBE I SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA NAPOMENA

1

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Temeljni pojmovi didaktike

2 Tipovi učitelja

3 Daniel D. Pratt: Dobro poučavanje: Jedno rješenje za sve Perspektive poučavanja

ZADATAK 1

Pročitati i proučiti članak Daniela D. Pratt

Promišljanje o vlastitim perspektivama poučavanja

4 Nacionalni okvirni kurikulum Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

ZADATAK 2

Pročitati i proučiti Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi

5 Proces planiranja i programiranja Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

ZADATAK 3

Pročitati i proučiti prezentaciju „Proces planiranja i programiranja“

Pročitati i proučiti materijale o svrsi nastavnog sata i očekivanim ishodima učenja

6

Predzadatak za Vježbu1 – očekivani ishodi za odabrani nastavni predmet Vježba1 – Predmetni kurikulum (izvedbeni program)

ZADATAK 4

Prikupljanje i upoznavanje svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe1

7 Samostalan rad studenata Izrada Vježbe1

Priprema za Kolokvij1

8 Kolokvij1 Artikulacija nastavnog procesa

Pismena provjera znanja u učionici na nastavnom satu

9 Artikulacija situacije nastave i učenja Vježba2 – Priprema za izvođenje nastavne situacije

ZADATAK 5

Pročitati i proučiti prezentaciju „Artikulacija situacije nastave i učenja“

Prikupljanje i upoznavanje svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe2

Rok za predaju Vježbe1

10 Samostalan rad studenata Izrada Vježbe2

11 Nastavna načela, metode i oblici rada

12 Diskusija o tehnologiji i medijima u obrazovanju (koncept e-učenja)

ZADATAK 6 Rok za predaju Vježbe2

Pročitajte i proučite poglavlje „Uloga medija i tehnologije u obrazovanju“

13

Didaktički problemi (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

14

Didaktički problemi (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

15 Priprema za završni ispit Evaluacija rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Promišljanje o načinima rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Evaluacija u pismenoj formi (anonimno)

Predaja ispunjenih evaluacijskih upitnika (anonimno)

ZAVRŠNI ISPIT

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno ostvariti

Pohađanje nastave

0.8 1-16

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

0

Set vježbi 1.2 11,15

Set vježbi sastoji se od 2 vježbe koje student samostalno izrađuje: Vježba1: Izvedbeni program (predmetni kurikulum) Vježba2: Priprema za izvođenje nastavne situacije

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

40 Vježba1=20 Vježba2=20

16 Vježba1=8 Vježba2=8

Kolokvij1 1.0 1-11 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

30 12

Završni ispit

1.0 1-16

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je ujedno Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student odgovara na 3 postavljena pitanja)

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

30 (pismeni dio 15 + usmeni dio 15)

12 (pismeni dio 6 + usmeni dio 6)

UKUPNO 4.0 100 40* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školska pedagogija s teorijama škole Studij Prediplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar treći Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda 8.15-11.00 / Seminari i vježbe: srijeda 11.15-13.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Sofija Vrcelj Kabinet 316

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12.00-12.45 i prema dogovoru Telefon 051 265 710

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag. paed et phil.

Kabinet 322 Vrijeme za konzultacije Srijeda 9.30-11.00 i po dogovoru

Telefon 051 267 715 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Školska pedagogija u sustavu pedagoška disciplina; historijska i futuristička dimenzija škole; kritika škole i njena transformacija; različita određenja i funkcije škole; škola kao sustav i organizacija (teorijsko-metodološki problemi proučavanja sustava i organizacije: pojmovno šarenilo, različiti pristupi, različiti modeli, zakonska regulativa rada škole); škola i okruženje; školska kultura.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti moći: - nabrojati, usporediti, klasificirati, sintetizirati sadržaj školske pedagogije; - izraditi plan i program rada školskog pedagoga; - izraditi plan kulturne i javne djelatnosti škole; - izraditi protokol praćenja nastave; - analizirati organizacijska pitanja škole, suradnju škole i drugih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa; - prezentirati i argumentirano diskutirati o manje složenom fenomenu iz školske pedagogije.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Aktivnost na nastavi 10 Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij 1)

1 20

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij 2)

1 20

Kontinuirana provjera znanja 3 (3 vježbe)

1 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

- Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. - Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex. - Walford, G. (1992). Privatne škole – iskustva u deset zemalja. Educa: Zagreb. - Tillman, K. J. (1994). (ur.). Teorije škole. Zagreb: Educa. - Dewey, J. Moj pedagoški kredo Preuzeto s http://dewey.pragmatism.org/creed.htm 21. rujna 2012. - Freire, P. (2002). Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz. - Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod. - Sartre, J. P. Egzistencijalizam je humanizam Preuzeto s http://ponude.biz/knjige/j/Jean-Paul%20Sartre%20-

%20Egzistencijalizam%20je%20humanizam.pdf 21. rujna 2012. , do str. 44. - Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola: Škola bez prisile. Zagreb: Educa.

IZBORNA LITERATURA

- http://anarhija-blok45.net1zen.com/ - http://www.schoolofeducators.com/wp-content/uploads/2011/12/EXPERIENCE-EDUCATION-JOHN-

DEWEY.pdf - ostali izvori

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Student je obvezan prisustvovati svim oblicima nastave iz ovog kolegija i izvršavati sve obveze propisane programom kolegija.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti će relevantne informacije dobivati na nastavi navedenog kolegija, e-mail; individualnim konzultacijama u navedeno vrijeme i preko Mudrog.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U terminima nastave, na konzultacijama.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti u realizaciji obveza ovoga kolegija mogu dolaziti na konzultacije koje će se pismeno evidentirati. Studenti koji svoje neizvršavanje obveza budu pravdali neznanjem, a nisu dolazili na konzultacije, neće stjecati bodove predviđene za određenu aktivnost.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2 i 25.02

Proljetni izvanredni

10.04.

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.09. i 7.09

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME (Predavanja)

Prvi tjedan Uvod u kolegij Školska pedagogija s teorijama škole

Drugi tjedan Škola kao društveno povijesni fenomen( različita određenja i funkcije škole)

Treći tjedan Kritika škole i njena transformacija

Četvrti tjedan

Reformska pedagogija i reorganizacija škole

Peti tjedan Suvremene teorije škole

Šesti tjedan Odgojno-obrazovni potencijali škole

Sedmi tjedan

Kolokvij

Osmi tjedan Škola i okruženje (čimbenici škole);

Deveti tjedan

Školska kultura

Deseti tjedan

Alternativne škole

Jedanaesti tjedan

Školsko obrazovanje i razvojnost učenika

Dvanaesti tjedan

Upravljanje školom Školska dokumentacija

Trinaesti tjedan

Budućnost škole (reformski pristupi)

Četrnaesti tjedan

Kolokvij

Petnaesti tjedan

Evaluacija kolegija

DATUM NAZIV TEME ( vježbe)

15.10 Upoznavanje s aktivnostima na kolegiju Upute za rad i izradu vježbi

22.10. Samostalni rad studenata Konzultativna nastava

29.10. Samostalni rad studenata Konzultativna nastava

5.11. Samostalni rad studenata Konzultativna nastava

12.11. Stara škola Prezentacija studenata Analiza elemenata stare škole u školskoj praksi

19.11 Nova škola Prezentacija studenata Analiza elemenata nove škole u školskoj praksi / Usporedba stare i nove škole

10.12. Izrada protokola praćenja nastave

17.12. Analiza škola

17.12. Predati Plan kulturne djelatnosti škole Predati Protokol praćenja nastave

7.1. Analiza škole prema izrađenom obrascu

Samostalni rad

14.01. Predati Analiza škole

28.1. Evaluacija kolegija

Napomena: Moguća su manja odstupanja u navedenim terminima i temama predavanja, ukoliko studenti pokažu interes za teme koje nisu predviđene te kada je riječ o terenskoj nastavi čija realizacija ovisi od institucije u kojoj se planira realizirati terenska nastava.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM  

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija   Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju 

Studij  Preddoplomski dvopredmetni studij pedagogije 

Semestar  III

Akademska godina: 2014/2015

Broj ECTS‐a   4

Nastavno opterećenje  2P+1V

Vrijeme i mjesto održavanja nastave ‐ predavanja:  ponedjeljkom od 10:15 do 12:00 (301) ‐ vježbe: ponedjeljkom od 14:15 do 16:00 (201) (svakih 15 dana) 

Nositelj kolegija  Prof.dr.sc. Branko Rafajac

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00

Kabinet F‐310

Telefon 051 265714

E‐mail [email protected]

Suradnik  Doc.dr.sc.Nena Rončević

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Kabinet F‐314

Telefon 051 265720

E‐mail [email protected]

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 10:00 do 12:00

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice; Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija; Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.);  Mjere disperzije (RV, Q, sd) Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z‐vrijednost); Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije; T‐test (veliki nezavisni uzorci); Metoda diferencije za male zavisne uzorke; Testiranje značajnosti razlike između parametara; Smisao i princip korelacije; r‐koeficijent, Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije;Hi‐kvadrat‐test; Neparametrijski testovi 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Očekuje se da će studenti znati prepoznati prirodu praktičnog ili istraživačkog problema koji se može riješiti statističkim metodama i postupcima; razumjeti, planirati i primijeniti odgovarajuće statističke postupke i metode te interpretirati dobivene rezultate; bit će osposobljeni služiti se SPSS‐om (Statistical Package for the Social Sciences) u stručne i znanstvene svrhe. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 

Predavanja  Seminari Konzultacije Samostalni rad 

x    x x 

Terenska nastava  Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe 

    x  

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 0,5 0 

Definiranje varijabli i unos podataka u SPPS‐u 

0,5 5 

Obrada podataka i interpretacija  1 15 

rezultata 

Provjere znanja na računalu  1 50 

ZAVRŠNI ISPIT  1 30 

UKUPNO  4 100 

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz  sve aktivnosti  tijekom nastave  treba ukupno  skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi  se moglo pristupiti  završnom  ispitu.  Studenti  koji  tijekom  nastave  ostvare  između  30  i  39,9  ocjenskih  bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave  Pristup popravku međuispita  Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:   

        

80 do 100 ocjenskih bodova  5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova  4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova  3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova  2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova  2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova  1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova  1 F

 

IV. LITERATURA 

 Obvezna literatura: 1.Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec D. (2012).  Petzova statistika Osnove statističke metode za ne matematičare 

Jastrebarsko: Naklada Slap. NAPOMENA: (mogu i ranija izdanja gdje je autor samo Petz B.). 2. Kolesarić V., Petz B. (2003), Statistički rječnik tumač statističkih pojmova Jastrebarsko: Naklada Slap. 

 Izborna literatura: 1. Šošić, I., i Serdar, V. (2000). Uvod u statistiku (bilo koje izdanje). Zagreb: Školska knjiga. 2. Mužić, V. (1997). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svijetlost (drugi dio: pedagoška  statistika). 

 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

 

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i vježbama). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za   e‐učenje MudRi  gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju  isključivo putem sustava za e‐učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka).  Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e‐učenje MudRi  te kontinuirano  pratiti obavijesti u kolegiju za e‐učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču  Odsjeka za pedagogiju i e‐mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e‐maila ili na  konzultacijama. 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA 

Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem  e‐maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija.  Mole se studenti da  e‐mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja  kolegija i asistentice. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente  (dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i  podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI  

Zimski  3.2.  i  17.2. u 09:00. 

Proljetni izvanredni 

8.4. u 09:00 

Ljetni    

Jesenski izvanredni 

1.9.  i  8.9. u 09:00 

 

VI. POPIS TEMA Tjedan  Tema  Prethodna 

priprema studenata 

06.10. Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice; 

 

13.10. 

Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija; 

 

20.10.  Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.);   

27.10.  Mjere disperzije ( RV, Q, sd)   

03.11. Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z‐vrijednost) 

 

10.11. Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije 

 

17.11.  T‐test (veliki nezavisni uzorci)   

24.11. Mali zavisni uzorci Metoda diferencije za male zavisne uzorke; 

 

01.12.  Smisao i princip korelacije; r‐koeficijent,    

08.12.  Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije   

15.12.  Hi‐kvadrat test   

22.12.  Neparametrijski testovi   

12.01.  Neparametrijski testovi   

19.01.  Priprema za ispit   

26.01.  Predrok (za studente koji su položili oba kolokvija)   

 

VI. POPIS TEMA Tjedan  Tema  Prethodna 

priprema studenata 

13.10.  Uvod, Upoznavanje s programom SPSS, definiranje varijabli, unos podataka   

27.10.  Tablice frekvencija i grafičko prikazivanje podataka    

10.11.  Deskriptivna statistika , z‐vrijednosti i normalnost distribucije    

24.11.  1. kolokvij; unos podataka u SPPS (za 2. samostalni zadatak)   

08.12.  T – test, za jedan uzorak, za nezavisne uzorke, za zavisne uzorke   

12.1. Bivarijatna korelacija Kontingencijske tablice i hi‐kvadrat test  

 

26.1.  2. kolokvij; statistička obrada podataka (za 2. samostalni zadatak), evaluacija kolegija   

  

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija ANDRAGOGIJA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 (1+1+0) – tjedno; 30 (15+15+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan

Kabinet po dogovoru e-mailom Vrijeme za konzultacije F-327

Telefon 051/ 265 716 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Kabinet utorak 10:00 – 12:00; četvrtak 14:15 – 15:15

Vrijeme za konzultacije F-324 Telefon 051/ 265 709

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Andragogija kao znanost i temeljni andragoški pojmovi. Povijesni razvoj i različita shvaćanja andragogije. Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih. Suvremeni faktori obrazovanja odraslih (demografske, socijalne i tehnološke promjene). Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja. Pregled nekih teorija i suvremenih andragoških pravaca i koncepcija. Pojam odraslosti. Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja. Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba. Potrebe u relaciji sa motivima, interesima i stavovima. Različite klasifikacije obrazovnih potreba. Priroda participacije odraslih u obrazovanju i učenju. Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih. Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih. Andragoški ciklus. Organizacija nastave za odrasle (organizacijski oblici i modeli nastave za odrasle). Strategije, metode, načela, tehnologija i mediji u obrazovanju odraslih. Edukatori u obrazovanju odraslih. Perspektive obrazovanja odraslih. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti upoznaju teorijsko-metodološke osnove obrazovanja odraslih; da se upoznaju s andragoškim teorijama, pravcima i koncepcijama; da se upoznaju s pojmom odraslosti; da se upoznaju s prirodom participacije odraslih u procesu obrazovanja i učenja; da se upoznaju s područjima i sadržajima obrazovanja odraslih; da se upoznaju sa fazama andragoškog ciklusa; da se osposobe za interpretaciju različitih fenomena u konceptualnim okvirima i modelskim oblicima obrazovanja odraslih; da se studenti osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz ovog predmeta na ostale predmete i situacije.

Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati andragogiju kao znanstvenu disciplinu te njen odnos prema drugim znanostima 2. definirati i objasniti temeljne andragoške pojmove 3. kritički promišljati o fazama razvoja andragogije 4. nabrojati i objasniti funkcije obrazovanja odraslih 5. identificirati i analizirati suvremene faktore obrazovanja odraslih 6. objasniti fenomen obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja 7. identificirati andragoške teorije, pravce i koncepcije 8. definirati i objasniti različita shvaćanja pojma odraslosti 9. identificirati i objasniti posebnosti odgojno-obrazovnog rada s odraslima 10. identificirati obrazovne potrebe, motive i razloge sudjelovanja odraslih u obrazovanju 11. nabrojati područja i sadržaje obrazovanja odraslih 12. nabrojati i objasniti faze andragoškog ciklusa 13. identificirati i objasniti osnovne elemente koji utječu na organizaciju nastave za odrasle 14. nabrojati organizacijske oblike i modele nastave, strategije, metode, načela i medije u obrazovno-

odgojnom procesu za odrasle 15. identificirati važnost obrazovanja edukatora za rad s odraslima 16. identificirati perspektive obrazovanja odraslih. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.8 0 Portfolio 0.6 30 Kolokvij 1 0.8 35 Kolokvij 2 0.8 35 UKUPNO 3.0 100 NAPOMENA: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Andrilović, V., Matijević, M. i sur. (1985), Andragogija. Zagreb: Školska knjiga.

Poglavlja: Predmet andragogije i njegove odrednice (str. 1-18) Andragoški ciklus (str. 103-115) Karakteristike učenja odraslih (str. 117-141)

2. Klapan, A. (2004), Teme iz Andragogije. Rijeka: vlastita naklada. Poglavlja:

Andragogija između teorije i prakse (str. 65-72) Komparativna analiza institucionalne mreže obrazovanja odraslih u Hrvatskoj i Sloveniji

(str. 73-89) Obrazovanje edukatora – pretpostavka za kvalitetniji rad s odraslima (str. 103-113) Obrazovne potrebe odraslih – ključno pitanje andragogije (str. 115-124) Teorijsko-metodološka pitanja obrazovanja odraslih (str. 159-168) Opće i stručno obrazovanje u konceptu cjeloživotnog učenja (str. 169-179)

3. Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001), Andragoške teme. Rijeka: vlastita naklada.

Poglavlja: Glavne značajke obrazovanja odraslih u Hrvatskoj do danas (str. 11-31) Čimbenici ostvarivanja obrazovanja odraslih (str. 71-94) Organizacijski oblici i modeli obrazovanja odraslih (str. 95-122)

4. Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru – uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb:

Birotehnika. Poglavlja:

Didaktičke strategije (str. 40-60) Didaktički modeli nastave za odrasle (str. 61-73) Ispitivanje i ocjenjivanje (str. 87-95)

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara. Crveno označena poglavlja su dio literature koja će biti uključena u Kolokvij1. IZBORNA LITERATURA

1. Delors, J. (2000), Učenje - blago u nama. Zagreb: Educa. 2. Jarvis, P. (1993), Rekonceptualizacija obrazovanja odraslih za razvoj: zapadnoeuropska

perspektiva. Theleme, vol. 39 (br. 1-4). 3. Jarvis, P. (1995), Adult and Continuing Education, Theory and Practice. London: Roudledge. 4. Jelenc, Z. (1991), Terminologija izobraževanja odraslih. Ljubljana: Pedagoški institut pri Univerzi v

Ljubljani. 5. Klapan, A., Matijević, M. (ur.) (2002), Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje: Zbornik radova

međunarodne konferencije Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj u kontekstu cjeloživotnog učenja. Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo.

6. Knowles, M. (1980), The Modern Practice of Adult Educataion from Pedagogy to Andragogy. Revised and Updated. Cambridge Adult Education: Englewood Clifs.

7. Lavrnja, I., Klapan, A. (1996), Adult Education Based on Social and Professional Neede, European Intagration and Active Citizenship, p.82-86. Tallinn: Publishing House Kulim in Tallinn.

8. Lavrnja, I., Klapan, A. (1998), Training Adult Educators for Working with Adults in Croatia: The Proceedings of the 3 rd International Conference on Training Adult Educators, p.106-111. Exeter: University of Exeter, Centre for Research in Continuing Education.

9. Pastuović, N. (1999), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.

10. Pongrac, S. (ed.) (1999), Adult Education in Croatian Society. Rijeka: Faculty of Philosophy in Rijeka.

11. Titmus, C.J. (ed.) (1989), Lifelong Education for Adults: An International Handbook. Pergamon Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 0.8 ECTS bodova. Student smije izostati 50% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 50% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje

novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PDP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima u prvom tjednu nastave. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_portfolio). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2015. i 18.2.2015. u 16:00 sati

Proljetni izvanredni 9.4.2015. u 16:00 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni 3.9. i 9.9. 2015. u 14:00 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - PREDAVANJA)

DATUM NAZIV TEME

1 Andragogija kao znanost Osnovni pojmovi andragogije Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih

2 Pojam odraslosti Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja

3 Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava (demografske, socijalne i tehnološke promjene i obrazovanje odraslih)

4 Andragoški ciklus

5 Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba

6 Različite klasifikacije obrazovnih potreba

7 Utvrđivanje obrazovnih potreba

8 Razlozi participacije odraslih u obrazovanju i učenju

9 Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih

10 Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih

11 Organizacija nastave za odrasle (organizacijeski oblici, modeli nastave, metode, tehnologija i mediji)

12 Edukatori u obrazovanju odraslih

13 Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja

14 Perspektive obrazovanja odraslih

15 Evaluacija rada na kolegiju

VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA NAPOMENA

1 Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

2

Gledanje dokumentarnog filma: Tjedan cjeloživotnog učenja – Vrijeme je za učenje Odabir tema za seminarske radove

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

3 Andragogija kao znanost Razlikovanje temeljnih andragoških pojmova

4 Diskusija: Predmet i značaj andragogije; Suvremeni faktori obrazovanja odraslih

Ponoviti gradivo s predavanja i seminara te proučiti pripremljeni materijal

5

Obrazovne potrebe i motivi odraslih Ciljevi i zadaci obrazovanja odraslih Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih

6 Diskusija: Tko je odrasla osoba?; Kako i zašto odrastao čovjek uči?

Ponoviti gradivo s predavanja i seminara te proučiti pripremljeni materijal

7

Opće i strukovno obrazovanje u kontekstu cjeloživotnog učenja Diskusija: „Profesionalizacija“ općeg obrazovanja i „deprofesionalizacija“ strukovnog obrazovanja Faze andragoškog ciklusa

8 Kolokvij 1 Pismena provjera znanja u učionici

9 Stručna posjeta (Narodno sveučilište) Terenska nastava

10 Andragoška didaktika 1/2 (oblici i modeli obrazovanja odraslih)

11 Andragoška didaktika 2/2 (didaktičke strategije i netradicionalne metode u obrazovanju odraslih; e-učenje)

12 Prezentacija studentskih portfolia 1/3

13 Prezentacija studentskih portfolia 2/3

14 Prezentacija studentskih portfolia 3/3

15 Kolkovij 2 Evaluacija rada na seminarima

Pismena provjera znanja u učionici Osvrt asistenta i studenata - diskusija

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj ocjenskih

bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

Pohađanje nastave

0.8 1-16

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

0

Portfolio 0.6 1-16

Student izrađuje portfolio u okviru kojega prikuplja relevantne članke o andragoškim fenomenima i pitanjima te u pismenom obliku kritički promišlja o istima. Svaki student prezentira svoj portfolio kao rezultat rada na kolegiju.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

30 (pismeni dio 25 + usmeni dio 5)

12 (pismeni dio 10 + usmeni

dio 2)

Kolokvij1 0.8 1-9 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

35 14

Kolokvij 2 0.8 10-16 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

35 14

UKUPNO 3.0 100 40* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija KOMPARATIVNA PEDAGOGIJA

Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI studij pedagogije

Semestar V Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 (2+0+0) – tjedno; 30 (30+0+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE

Nositelj kolegija prof. dr.sc. Sofija Vrcelj Kabinet nakon predavanja

Vrijeme za konzultacije F-316 Telefon 051/ 265 710

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Trendovi komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma Tipologije u komparativnim istraživanjima Strukturni elemeni obrazovnih i školskih sustava Razvijeni školski sustavi Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst)

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj kolegija je da studenti upoznaju različite školske sustave i različite pristupe u njihovu proučavanju; da studenti upoznaju globalne probleme odgoja i obrazovanja i tendencije razvoja pojedinih segmenata obrazovanja; da se studenti osposobe za primjenu spoznaja u različitim situacijama institucionalnog obrazovanja temeljem iskustva u vlastitoj i u drugim zemljama. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. poznavati strukturu i značaj obrazovnih sustava; 2. prepoznati promjenu školskih sustava u društvu te analizirati utjecaj društvenih procesa na razvoj

školskih sustava; 3. prepoznati ulogu i značaj nastavnika u školskom sustavu i u pojedinim segmentima školskog sustava. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1.0 20 Kolokvij 1 1.0 50 Završni ispit 1.0 30

UKUPNO 3.0 100 PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Vrcelj, S. (2005), U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije. Rijeka: Graftrade, Hrvatsko futurološko društvo.

2. Savićević, D. (1984), Komparativno proučavanje vaspitanja i obrazovanja. Beograd: Prosveta. 3. Vrgoč, H. (ur). (1993), Školstvo u svijetu. Zagreb: HPKZ. 4. Walford, G. (1992), Privatne škole – iskustvo u deset zemalja. Zagreb: Educa.

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja. IZBORNA LITERATURA

1. Školske novine 2. Napredak 3. Internet izvori (Eurydice i ostali)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na predavanjima student ostvaruje 1.0 ECTS bod. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Nositeljica kolegija će redovito voditi evidenciju o pohađanju nastave na kolegiju. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). Studenti su obvezni pridržavati se početka nastave uz pravo na pauze. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o predavanjima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti

tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti će osim na predavanjima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se nositeljici kolegija mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima na početku nastave iz kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Ukoliko student/ica više puta kasni s predajom zadaće, uskratiti će im se potpis iz kolegija. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2.2015. i 25.2.2015. u 9:30 sati

Proljetni izvanredni 10.4.2015. u 9:30 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni 2.9. i 7.9. u 9:30

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Komparativna pedagogija u sustavu pedagogijskih disciplina

2 Različiti pristupi u komparativnoj pedagogiji (povijesni, antropološki, geografski, sociološki, filozofski) Traganje za znanstvenim identitetom komparativne pedagogija?

3 «Stari» i novi problemi komparativnih istraživanja; odnos tradicije i suvremenosti

4 Kvalitativne i kvantitativne metode u komparativnom istraživanju

5 Trendovi komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja

6 Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma?

7 Tipologije u komparativnoj pedagogiji (školskih sustava, strukturnih elemenata obrazovnih sustava, teorija…)

8 Strukturni elementi školskih sustava Razvijeni školski sustavi – europski kontekst

9 Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst)

10 Evaluacija

11 Obrazovanje marginaliziranih skupina

12 Privatno školstvo u svijetu

13 Trendovi razvoja školskih sustava i obrazovanja

14 Srednje strukovno obrazovanje

15 Evaluacija rada na kolegiju

VII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno ostvariti

Pohađanje nastave

1.0 1-3

Student je dužan prisustvovati na svim

oblicima nastave minimalno 70% od

predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

20

14 (70% od

ukupnog broja sati nastave)

Kolokvij1 1.0 1-3 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom

satu u učionici.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje.

Dobiveni bodovi se pretvaraju u

ocjenske bodove.

50 20

Završni ispit

1.0 1-3

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je

ujedno Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student odgovara na 2

postavljena pitanja)

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje.

Dobiveni bodovi se pretvaraju u

ocjenske bodove.

30 (pismeni dio 20 + usmeni dio 10)

12 (pismeni dio 8 + usmeni dio 4)

UKUPNO 3.0 100 40* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Razvojna pedagoška djelatnost

Studij Preddiplomski Dvopredmetni studij pedagogije

Semestar V (peti)

Akademska godina 2014./15.

Broj ECTS-a 4 

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15,  15,  0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 14:15 do 15:45 sati, učionica 205

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Dr.sc. Slavica Žužić

Kabinet 315

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 13:30 – 14,15 i 18:00 – 18:45 sati  

telefon, e‐mail, po dogovoru   Telefon 091/ 9567599

e-mail [email protected] 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom školstvu. Aktualna koncepcija razvojne pedagoške 

djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti 

pedagoga. Temeljna područja i nositelji razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama – njihove uloge 

i  potrebne  kompetencije.  Profesija  i  metodika  rada  školskog  pedagoga.  Funkcije  pedagoga.  Informativna  funkcija. 

Instruktivna  funkcija.  Operativno‐koordinacijska  funkcija.  Studijsko‐analitička  funkcija.  Istraživačka  funkcija. 

Savjetodavna funkcija. Normativna funkcija. Funkcija vođenja. 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon uspješno položenog ispita iz ovog kolegija student će moći: 

    ‐ Prepoznati ulogu i važnost razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama. 

‐ Pravilno interpretirati profesije stručnih suradnika i njihovu ulogu u internom razvoju odgojno‐obrazovne ustanove. 

‐ Projektirati ostvarivanje razvojnih ciljeva odgojno‐obrazovne ustanove. 

‐ Prepoznati važnost i razlikovati elemente koncepcije razvojne djelatnosti. 

‐ Opisati osnovna područja razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama. 

‐ Definirati funkcije razvojne pedagoške djelatnosti. 

‐ Razlikovati uloge nosilaca razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivno sudjelovanje na predavanjima  0,4  10 

Izrada seminarskog rada  0,6  15 

Izlaganje sadržaja seminarskog rada  0,6  15 

Pismeni ispit 

 

1,2  30 

Usmeni ispit 

 

1,2  30 

 

UKUPNO  4,0 100 

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se 

moglo  pristupiti  završnom  ispitu.  Studenti  koji  tijekom  nastave  ostvare  iznos  ocjenskih  bodova  koji  ih  svrstavaju  u 

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom i 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu 

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)  

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu 

određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodijeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA Mušanović, Marko (2000) Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti. U: Pedagozi stručni suradnici u 

inovacijskom vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor, 19‐28. 

Mušanović, Marko; Staničić, Stjepan; Jurić, Vladimir; Vrgoč, Hrvoje (2002) Razvojna pedagoška djelatnost. U: 

Koncepcija promjena odgojno‐obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i 

športa RH i Prosvjetno vijeće. 

Resman, Metod (2000) Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski  pedagoško‐književni zbor. 

Staničić, Stjepan (1989) Razvojno‐pedagoška djelatnost u školi. Zagreb: Zavod za prosvjetno‐pedagošku službu 

SR Hrvatske. 

Staničić, Stjepan (1997) Prema novoj koncepciji razvojno‐pedagoške djelatnosti škole. Zagreb: Hrvatski 

pedagoško‐književni zbor. 

Stoll, Louise i Fink, Dean (2000) Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa. 

IZBORNA LITERATURA

*** (1996.) Profesionalizacija šolskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Portorož: ZDPDS ‐ Sekcija šolskih 

svetovalnih delavcev. 

Mušanović, Marko (2002) Metodika rada pedagoga: Odabrana poglavlja. Rijeka: Vlastita naklada. 

Rozmarić, Antun (1989.) Unapređivanje razvojno‐pedagoške službe u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.  

Silov, Milan (1987) Stručno‐pedagoška služba i razvojna djelatnost. Život i škola (Osijek), 36:19‐29, br. 1.  

Staničić, Stjepan (2000.) Ravnatelj – pedagoški rukovoditelj i školski pedagog. U: Pedagozi – stručni suradnici u 

inovacijskom vrtiću i školi (zbornik 24. škole pedagoga). Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor. 53‐62. 

Staničić, Stjepan (2001) Kompetencijski profil školskog pedagoga. Napredak (Zagreb). 142 (3): 279‐295. 

Vrcelj, Sofija i Mušanović, Marko (2001) Pedagoška futurologija. Rijeka: Graftrade. 

Zloković, Jasminka (1998) Školski neuspjeh ‐ problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u 

Rijeci. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave obvezno je u skladu s propisima Fakulteta. Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u 

nastavi. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti će informacije dobivati usmeno na predavanjima, tekstualno i e‐poštom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Ostvaruju se u dane predavanja, u vrijeme konzultacija i e‐poštom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni i usmeni ispit. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

-

ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. i 26. 2.2014. P/U u 16:00 sati

Proljetni izvanredni

8. 4.2014. P/U u 16:00 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

4.9. i 8.9. 2014. P/U – 16:00 sati 

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

6.10.2014. Upoznavanje studenata s programom rada, obvezama, načinom rada i očekivanjima u sklopu kolegija.

13.10.2014. Pojmovno određenje razvojne pedagoške djelatnosti u odgoju i obrazovanju.

20.10.2014. Škola kao organizacija – pojam i vrste organizacija, koncepcija škole kao organizacije, odrednice škole 

kao organizacije. 27.10.2014. Škola kao sustav – odrednice učinkovitosti škole, kvalitetna škola, područja razvojnog djelovanja, 

planiranje u funkciji razvoja, tipologija škola. 3.11.2014. Cilj, zadaće i područja rada škole kao odgojno‐obrazovne ustanove.

10.11.2014. Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom školstvu.

17.11.2014. Konceptualna i zakonodavna utemeljenost razvojne pedagoške djelatnosti.

24.11.2014. Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti.

1.12.2014. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti.

8.12.2014. Temeljna područja razvojne pedagoške djelatnosti.

15.12.2014. Nositelji razvojne‐pedagoške djelatnosti, njihove uloge i potrebne kompetencije.

22.12.2014. Materijalne i stručne pretpostavke za djelovanje stručnih suradnika.

5.01.2015. ICT u funkciji razvojne pedagoške djelatnosti.

12.01.2015. Timski rad stručnih suradnika pretpostavka efikasnog ostvarenja razvojne pedagoške djelatnosti u 

odgojno‐obrazovnim ustanovama.

19.01.2015. Evaluacija rada

*Priprema i participacija studenata u sadržajima kolegija planirat će se nakon njihova  izbora seminarskih radova. 

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odgoj i obrazovanje za civilno društvo Studij jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2P+1S+0V

Vrijeme i mjesto održavanja nastave učionica 205/325 - integrirano nastava i seminar: srijeda, 14.15-17.00

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA, konzultativna nastava Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Bojana Ćulum

Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije Po dogovoru putem e-maila

Telefon 051 265 711 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Civilno društvo: temeljni pojmovi Organizacije civilnog društva i njihova uloga u jačanju demokracije Društveni kapital: temeljni pojmovi, mjerenje društvenog kapitala u zajednici Civilno društvo i filantropija Volonterstvo kao društvena vrijednost Mladi i civilno društvo / politike prema mladima – međunarodna i domaća iskustva Aktivizam i aktivističke kampanje – međunarodna i domaća iskustva (primjeri dobre i loše prakse) Globalno civilno društvo: snage i ograničenja Nasljeđe, sadašnje stanje i perspektive razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Pristupni fondovi Europske unije i ulaganje u organizacije civilnog društva u Hrvatskoj. Organizacije civilnog društva u unapređivanju odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Međunarodne i nacionalne inicijative i programi odgoja i obrazovanja organizacija civilnog društva. Prosvjetna politika u Republici Hrvatskoj u svjetlu odgoja i obrazovanja za civilno društvo Socijalno/Društveno poduzetništvo Aktualne teme hrvatske svakodnevne javnosti – rasprave i analize aktualnih događanja u RH koje se tiču kolegija (osobito

njihova praćenje u medijima)

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije: - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposebnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja rješavanjem problema, timskog i individualnog rada; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja. Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna: - defninirati pojam civilnog društva, njegova korijena, razvoja i stanja u Republici Hrvatskoj i u svijetu; - vrednovati utjecaj i potencijalni doprinos civilnog društva općenito i u posebnim područjima, posebice u odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim razmjerima; - razviti projektne prijedloge (manjeg opsega) koji se odnose na osnaživanje uloge organizacija civilnog društva s posebnim naglaskom na one koje djeluju u području odgoja i obrazovanja. - provesti medijsko istražuvanje (manjeg opsega) koje se odnosi na promatranje i analizu pojavnosti određenog fenomena iz dijela tema civilnog društva, izrada izvještaja i prikaz rezultata

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x Rad u on-line sustavu

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

sudjelovanje u nastavi i izvršavanje tekućih nastavnih obveza (priprema za nastavu i seminar; aktivno sudjelovanje u diskusijama, panelima i ostalim aktivnostima, samostalni rad na tekstu INSERT metodom)

0,5 5

Panel rasprava (priprema materijala i prezentacija/predavanje) (30 materijali +10 prezentacija)

2 40

Izrada projektnog prijedloga za prijavu potencijalim donatorima (timski rad) i prezentacija projekta (30+10) ILI Analiza (konteksta) pojavnosti CDa (određenog fenomena od interesa) u tiskanim medijima u RH – istraživački rad manjeg opsega i prezentacija (30+10)

2

40 Volontiranje/ posjeta organizaciji/posjeta predavanjima i/ili tribinama 0,25 5 ZAVRŠNI ISPIT 0,25 10

UKUPNO 5 100 Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50% ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Nastavnica procjenjuje pojedinačne aktivnosti prema izrađenim obrascima za vrednovanje i studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Civilnodruštvo.hr - http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/107/subcategory/147 (Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga

društva, časopis) Bežovan, G. (2004). Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bežovan, G., Zrinščak, S. (2007). Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada Jesenski iTurk; Hrvatsko sociološko društvo Spajić-Vrkaš, V. (2002). Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj –izvješće. Zagreb, Centar za istraživanje,

izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Napomena:

Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnice će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati tijekom semestra.

IZBORNA LITERATURA

Dodatne izvore za učenje u elektronskom formatu studenti će dobiti u elektronskoj formi.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili.

Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se preko e-mail grupe, Facebook grupe i/ili MudRi sustava za udaljeno učenje.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnici za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnice u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da studenti tijekom prvog tjedna nastave dostave nastavnici svoje e-mail adrese.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Bodovanje: 3 dnevnika praktičnog rada (studenti mogu dobiti maksimalno 20 bodova za svaki dnevnik), kritički osvrt (maksimalno 10 bodova), zadaci tijekom praktičnog rada u instituciji (maksimalno 30 bodova – vrednuje mentor)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (npr. Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju, primjerice u programu Microsoft PowerPoint ili Prezi, ili bilo kojem drugom programu za oblikovanje prezetacija. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnicu. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nositeljici kolegija, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem od strane nastavnice da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 2.2.i 27.2.

Proljetni izvanredni

07.04. (11h)

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9. (11h) i 10.9. (11h)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) POPIS TEMA, zimski semestar 2014/ 2015. – nastava i seminar

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

01.10.2014. Uvod u kolegij Predstavljanje izvedbenog plana

Posjete organizacijama, predavanjima, okruglim stolovima, projekcijama

– u ovisnosti od aktualnih zbivanja u

Rijeci tijekom cijelog semestra

08.10.2014.

Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva – diskusija: što je za mene civilno društvo? Što mislim da (ne)znam o civilnom društvu?

15.10.2014. Organizacije civilnog društva i njihova uloga u jačanju demokracije

Dogovor oko tema za panel rasprave – samostalni rad i/ili rad u parovima; (prikaz nacionalnih

Pisanje prijedloga projekta – radionica (1/2) Medijsko istraživanje – radionica

politika, OCDa i iksustva prakse u raznovrsnim područjima, aspektima civilnoga društva u Hrvatskoj – npr. manjine, homoseksualizam, siromaštvo, beskućnici, osobe s invaliditetom i sl.) Studenti samostalno rade na literaturi (Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva); rade na pojmovniku civilnog društva i na prikupljanju bibliografije za pripremu panela. Studenti u timu razvijaju prijedlog projekta ili medijskog istraživanja (podjela u timove, prijedlog tema); važno je u projektu/medijskom istraživanju naglasiti ulogu studenata

22.10.2014. Pisanje prijedloga projekta – radionica (2/2)

individualni rad studenata izvan učionice

29.10.2014. Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva: studenti prezentiraju pojmovnik civilnog društva

Tekstovi/sažeci o temeljnim pojmovima i konceptima civilnog društva; radne materijale podijeliti s ostalim polaznicima kolegija;

05.11.2014.

12.11.2014. Mladi i civilno društvo – primjeri aktivizma u (lokalnoj) zajednici - gostovanje na nastavi ili gostovanje u organizaciji

Opcionalno – studenti mogu imati na raspolaganju ovo vrijeme za samostalni rad i pripremu tema za panele i projektnih prijedloga/medijsko istraživanje ukoliko bude potrebno

19.11.2014. Volonterstvo kao društvena vrijednost – predavanje + gostovanje na nastavi ili gostovanje u organizaciji

26.11.2014. Panel rasprave + prezentacija i procjena projektnih prijedloga/medijskog istraživanja

prezentacije zadanih/odabranih tema, rad u parovima

03.12.2014.

10.12.2014.

17.12.2014.

07.01.2015. Prezentacija/obrana projektnih prijedloga / medijskih istraživanja i njihovo vrednovanje

Priprema za prezentaciju projektnih prijedloga/medijskog istraživanja

14.01.2015.

21.01.2015.

Završni ispit Zaključak kolegija Razgovor o postignutim rezultatima i ishodima učenja, evaluacija.

Dio seminarskih obveza studenti mogu realizirati putem slijedećih aktivnosti: volontiranje, posjeta organizaciji, posjeta predavanjima i/ili tribinama/okruglim stolovima/filmskim projekcijama; studenti su nakon posjete dužni napraviti kratki (novinarski) izvještaj i prenijeti/prezentirati svoja iskustva ostalim studentima i nastavnici, a izvještaje postaviti na MudRi sustav/facebook grupu, u za to predviđeno mjesto.