izvedbeni planovi dvopredmetnog ... - ffri.uniri.hr - 2014 - pds - 2p - ljs - ped.pdf ·...

Click here to load reader

Post on 03-Sep-2019

1 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

    LJETNI SEMESTAR ak.god. 2013./2014.

    II. SEMESTAR

    Obavezni predmeti

    Metodologija pedagoških istraživanja

    Edukacijska psihologija

    Interni izborni predmet

    Povijest djetinjstva

  • S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

    Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

    tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

    MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

    IZVEDBENI PLAN

    I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija pedagoških istraživanja Studij Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0

    Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave

    Ponedjeljkom: predavanja od 10:15 do 12:00 (301) seminari od 14:15 do 16:00 (205) (održavaju se datumima koji su navedeni u tablici)

    Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

    Kabinet 310 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00

    Telefon 051 265 714 e-mail [email protected]

    Suradnik na kolegiju Maja Močibob Kabinet 321

    Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 16:00 do 17:30 ili putem e-maila Telefon 265-782

    e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

    SADRŢAJ KOLEGIJA

    Nacrti povijesnih, deskriptivnih, korelacijskih, uzročno-komparativnih, eksperimentalnih, Studij i analiza dokumentacije, Postupci nenametljivog prikupljanja podataka, Analiza sadržaja, Opažanje (sustavno promatranje), Intervju, Anketna istraživanja, Anketa I. dio (konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Anketa II. dio (konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Korelacijska istraživanja, Uzročno-komparativna i eksperimentalna istraživanja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

    Nakon odslušanog kolegija studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i istraţ ivačke paradigme; Izraditi i evaluirati plan jednostavnijeg istraţ ivačkog zadatka; U ulozi suradnika sudjelovati u realiziranju istraţ ivačkih projekata, Samostalno osmisliti i realizirati jednostavnija primijenjena istraţ ivanja, Osposobiti za primjenu više postupaka prikupljanja i evidencije empirijskih podataka u svrhu znanstvenog istraţ ivanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

    Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

    Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

    III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

    PohaĎanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja 3 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

    Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

    1

  • Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

    Aktivnosti koje se ocjenjuju: Kontinuirana provjera znanja 1 – Kolokvij (sastoji se od pitanja objektivnog tipa; studenti mogu dobiti maksimalno

    25 bodova) Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad (studenti su dužni u parovima izraditi i na nastavi usmeno izložiti

    jedan seminarski rad koji se sastoji od prikaza teme i znanstvenog članka; studenti mogu dobiti maksimalno 25 bodova) Kontinuirana provjera znanja 3 – Anketni upitnik (studenti su dužni u parovima izraditi anketni upitnik za koji mogu

    dobiti maksimalno 20 bodova) Završni ispit OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

    5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

    1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

    IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

    1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

    2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

    3. Mužić, V. (2004) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Educa

    4. Mejovšek, M. (2007). Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu IZBORNA LITERATURA

    1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qualitative Research (Second edition). Thousand Oaks-London-New Delhi: Sage Publications

    2. Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003). Educational Research, An Introduction (7. edition). Boston [etc.] : Allyn and Bacon,

    3. Halmi, A. (2004.) Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima Jastrebarsko : Naklada Slap, 2004

    4. Halmi, A. (2001). Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea 5. Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. 6. Lamza-Posavec V. (1995). Javno mnijenje - teorije i istraživanje Alinea, Zagreb 7. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u

    pedagogiji.Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. 8. Rafajac, B.: Metodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the field

    of education”, Univerza v Mariboru, 1995. str. 394-398. 9. Rafajac, B.: Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku:

    Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theorethical and Methodological fondation of Educational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 2001. 51-58.

    10. Yin K.R. (2007). Studija slučaja – dizajn i metode, Fakultet politikih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Politička misao, Zagreb,

    V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

    Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i seminarima). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e-učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

    Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e-učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama.

    2

  • KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e-maila. Prije

    dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice. NAČIN POLAGANJA ISPITA

    Pismeni ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

    Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

    Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente (dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). ISPITNI ROKOVI

    Zimski - Proljetni

    izvanredni -

    Ljetni 17.6. i 30.6. (9 sati) Jesenski

    izvanredni 2.9. i 8.9. (9 sati)

    VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM

    (Predavanja) NAZIV TEME

    24.2. Postupci i instrumenti u empirijskim istraživanjima; nametljivi i nenametljivi postupci 3.3. Korelacijska istraživanja

    10.3. Uzročno – komparativna istraživanja (ex post facto) 17.3. Eksperimenti i kvaziekspertimenti 24.3. Anketna istraživanja 1 31.3. Anketna istraživanja 2; Upitnici; Ljestvice stavova 7.4. Sustavno opažanje

    14.4. Osiguranje valjanosti i pouzdanosti u istraživanju 28.4. Intervju 5.5. Prikupljanje i studij dokumentacije; Analiza tragova

    12.5. Analiza sadržaja 19.5. Studije slučaja 26.5. Obrazloženja 2.6. Definiranje populacije i uzorkovanje 9.6. Sistematizacija i priprema za ispit

    DATUM

    (Seminari) NAZIV TEME

    24.2. Uvod, podjela zadataka, obveze na kolegiju, plan rada

    10.3. Seminarski rad: 1. Korelacijsko istraživanje Seminarski rad: 2. Eksperimentalno istraživanje

    24.3. Seminarski rad: 3. Anketno istraživanje – odabir uzoraka Seminarski rad: 4. Anketno istraživanje – tehnike prikupljanja podataka

    7.4. Seminarski rad: 5. Anketno istraživanje – anketni upitnik Anketni upitnik – vježba

    28.4. Kolokvij

    12.5. Seminarski rad: 6. Opažanje

    26.5. Seminarski rad: 7. Tehnike prikupljanja podataka kod kvalitativnih istraživanja – Intervjui, fokus grupe, kvalitativno opažanje Seminarski rad: 8. Nenametljivo istraživanje ponašanja

    9.6. Konačna povratna informacija

    3

  • S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

    Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

    tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mreţ ne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

    MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŢR: 2360000-1101536455

    IZVEDBENI PLAN

    I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA Studij Preddiplomski studij Pedagogija – dvopredmetni studij Semestar 2. Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 45+0+0 Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave četvrtak P 8,15-11,00 predavaona 302 Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Prof.dr. Svjetlana Kolić-Vehovec

    Kabinet 365 Vrijeme za konzultacije Utorak 10 -12; Četvrtak 13-14

    Telefon 265 605 e-mail [email protected]

    Suradnik na kolegiju Martina Didović, vanjski suradnik Kabinet 356

    Vrijeme za konzultacije Srijeda 19-20 sati Telefon 265 775

    e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

    SADRŢAJ KOLEGIJA

    Klasično i operantno uvjetovanje u razredu; Modeliranje, mentorstvo i samoregulacija ponašanja; Teorija obrade informacija; Kognitivne i metakognitivne strategije; Konstruktivistička teorija učenja; Primjena teorija učenja u poučavanju; Vrednovanje znanja učenika; Inteligencija i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija meĎu učenicima u razredu; Interakcija izmeĎu nastavnika i učenika; Suradničko učenje; Različiti pristupi odrţ avanju discipline i rješavanja disciplinskih problema. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon poloţ enog ispita sudent će biti u stanju: 1. opisati i razlikovati različite oblike i teorije učenja 2. opisati efikasne strategije učenja i metode poučavanja strategija 3. opisati i razlikovati različite pristupe poučavanju 4. razlikovati različite pristupe vrednovanju znanja 5. objasniti pojam inteligencije, njen utjecaj na školsko postignuće 6. objasniti povezanost osobina ličnosti, samopoimanja i školskog postignuća 7. opisati i usporediti različite izvore motivacije za učenje i objasniti njihov učinak na pristup učenju 8. razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu 9. opisati i objasniti komponente odnosa učenika i nastavnika 10. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog ponašanja učenika 11. opisati i objasniti različite pristupe odrţ avanju discipline i rješavanju problema discipline u školi NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

    Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x

    Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Mješoviti e-kolegij

    III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

    PohaĎanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1 0,8 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0,6 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,6 30 UKUPNO 100

    4

  • Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

    Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreĎuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

    OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

    1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

    IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

    1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. (Poglavlja 5-15). Filozofski fakultet, Rijeka. 2. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (Poglavlja 4-8). Zagreb: IEP. IZBORNA LITERATURA

    1. Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću: Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak.

    2. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.

    3. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Slap.

    4. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea. 5. Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus. 6. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa. 7. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. 8. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške

    implikacije. Zagreb: Educa. 9. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap. 10. Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.

    V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

    Prisustvovanje nastavi je obavezno jer se time stječe 1 ECTS. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će o svim relevantnim informacijama o izvedbi ovog kolegija biti obavještavani putem portala MudRi na kojemu će biti otvoren e-kolegij. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnicima se mogu s pitanjima obratiti putem foruma na portalu MudRi ili u terminima konzultacija. NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispit se polaţ e pismeno. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

    Materijale za nastavu i pripremanje kolokvija studentima će biti dostupni na e-kolegiju u portalu MudRi. ISPITNI ROKOVI

    Zimski Proljetni

    izvanredni

    Ljetni 24.06. i 09.07. u 9 sati Jesenski

    izvanredni 01.09. i 10.09. u 9 sati

    5

  • VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

    27. 02. 2014. Uvod; Klasično uvjetovanje 06. 03. 2014. Operantno uvjetovanje 13. 03. 2014. Učenje opaţ anjem 20. 03. 2014. Kognitivne teorije učenja i poučavanje 27. 03. 2014. Kognitivne i metakognitivne strategije 03. 04. 2014. Procjena i ocjenjivanje znanja 10. 04. 2014. 1. kolokvij 09.04. 2014.; Teorije inteligencije i poučavanje 17. 04. 2014. Motivacija i učenje Samoregulacija učenja 08. 05. 2014. Učenici s posebnim potrebama 15. 05. 2014. 2. kolokvij ¸14.05.2014.; Odnosi nastavnika i učenika 22. 05. 2014. Odnosi meĎu učenicima 29. 05. 2014. Suradničko učenje 05. 06. 2014. Disciplina u razredu 11. 06. 2014. Ispravak kolokvija

    6

  • S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

    Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

    tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

    MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

    IZVEDBENI PLAN

    I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest djetinjstva Studij Dvopredmetni studij pedagogije Semestar II Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 45 (2P+1V)

    Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda, 14:15 – 16:00, 301 Vježbe: četvrtak, 11:15 – 13:00, 302

    Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku Da (ograničenje zbog terenskog rada i provedbe istraživanja) Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Jasminka Ledid

    Kabinet srijeda, 13.00-14.30h Vrijeme za konzultacije 311

    Telefon 265-718 e-mail [email protected]

    Suradnik na kolegiju Doc.dr.sc. Bojana Ćulum Kabinet ponedjeljak, 15:15 – 16:00 i četvrtak, 14:15 – 15:00

    Vrijeme za konzultacije 313 Telefon 265-711

    e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

    SADRŽAJ KOLEGIJA Specifičnosti metodologije istraživanja povijesti djetinjstva. Izazovi etnografskih istraživanja. Pristupi proučavanju povijesti djetinjstva:

    Philippe Ariès: počeci istraživanja povijesti djetinjstva (djetinjstvo kao društveni konstrukt). Lloyd de Mause i psihogena interpretacija povijesti. Edward Shorter: uloga djece u razvoju moderne obitelji. Lawrence Stone: individualizam srednje klase i promjene u modernoj obitelji. Linda Pollock: kontinuitet odnosa roditelja i djece kroz povijest. Demografski pristup Hugha Cunnninghama.

    Povijest povijesti djetinjstva: djetinjstvo u različitim epohama. Odabrana poglavlja iz sociologije djetinjstva. Modeli obitelji u Europi. Povijest obitelji u Hrvatskoj. Obitelj i odgoj u Hrvatskoj: etnografski pristup. Odrastanje u tradicijskoj kulturi u Hrvatskoj.

    OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opde kompetencije:

    - sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja; - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

    Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedede specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

    - prikazati temeljna obilježlja perioda djetinjstva u različitim vremenskim epohama i prostorima; - analizirati i usporediti različite teorijske pristupe fenomenu djetinjstva; - opisati karakteristike tradicijskog odgoja u Hrvatskoj; - analizirati promjene u kontekstu međugeneracijskih kultura i njihovih utjecaja na djetinjstvo u prošlosti i danas; - primijeniti kvalitativni metodološki pristup u istraživanju tradicije odgoja u Hrvatskoj.

    7

    mailto:[email protected]

  • NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

    x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x (istraživački rad) x x (e-learning)

    III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

    Izrada i prikaz istraživanja tradicijskog odgoja 2 40 Pisana provjera znanja (1+1) 2 30+30 UKUPNO 4 100 Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajudi rad u učionici, individualni rad izvan učionice, terenski rad (provedba istraživanja) i e-učenje, koristedi MudRi, sustav za udaljeno učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Studenti de od upisa kolegija biti upudeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Studenti nede modi postidi željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu služiti sustavom MudRi. Od studenata se očekuje: - pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi i izvršavati tekude nastavne obveze (priprema za nastavu; aktivnosti u sustavu MudRi); - provesti istraživanje tradicijskog odgoja u Hrvatskoj koristedi prvenstveno kvalitativni istraživački pristup; - prikaz pročitane literature (kvalitativna istraživanja, etnografska studija) kao podrška provedbi etnografske studije (ne ocjenjuje se) - provesti i prikazati etnografsku studiju u okviru rada na vježbama; - položiti 2 pisane provjere znanja.

    Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Na kolegiju nije predviđen završni ispit ved se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji de se procjenjivati. Obrasci de biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9, polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postidi isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postidi 50 ili vedi postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili vedi od 40.

    Opda napomena Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogudnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Završni ispit Na kolegiju nije predviđen završni ispit ved se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju.

    Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

    OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

    1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

    8

  • IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Alujevid, M., Premuž Đipalo, V. (2008). Dite u pučkoj kulturi Dalmacije. Split: Etnografski muzej Split Čapo Žmegač, J. i dr. (1988). Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb. Matica hrvatska. (str. 251-295) Čapo Žmegač i dr. (ur.) (2006). Etnologija bliskoga. Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk (str. 7-52) Čapo-Žmegač, J. (1996). Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj. Narodna umjetnost, 33(2): 179-196. Hameršak, M. (2004). Desetljeda Ariesove povijesti djetinjstva. Časopis za suvremenu povijest, 36(3): 895-1322. Hameršak, M. (2011). Pričalice. O povijesti djetinjstva i bajke. Zagreb: Algoritam Leček, S. (1996). Seljačka obitelj u Hrvatskoj 1918-1960. Metoda usmene povijesti (oral history). Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, 29:249-265. Leček, S. (1997). “Nismo meli vremena za igrati se..” Djetinjstvo na selu (1918-1941). Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, 30:209-244. Leček, S. (1999). „A mi smo kak su stari rekli..“ Mladi u seljačkim obiteljima prigorja i Hrvatskog zagorja između dva svjetska rata. Etnol. tribina 22(29):231-246. Ledid, J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva i mladosti. Rijeka. Filozofski fakultet Ledid, J. (2000). Jedan pogled u povijest djetinjstva. (u: Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta. Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija s međunarodnim sudjelovanjem). Osijek: Visoka učiteljska škola u Osijeku i Visoka učiteljska škola u Rijeci, str. 116-123. Nenadid. M. (ur.). (2011). Sociologija detinjstva – hrestomatija. Sombor: Pedagoški fakultet u Somboru (poglavlja 1-6) Spajid-Vrkaš, V. (1996). Tučepi. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata. Zagreb: Naklada MD.

    IZBORNA LITERATURA Ariès, P. (1962). Centuries of Childhood. London. Vintage Belaj, M. (2009). Obiteljski fotografski album. Stud. ethnol. Croat., 21: 285-305. Brenko, A. (2006). Bijela kuga. Etnološka istraživanja, 1(11):51-64 Cunningham, H. (1995). Children and childhood in Western society since 1500. London. Longman. de Mause, L. (1974). The history of childhood. New York. Psychohistory press. Denzin, N.K. i Lincoln, Y.S. (1994). Handbook of qualitative research. London. Sage. Duran, M. (2004). Spomenar – tradicijski žanr spontane kulture djece i mladih. Društvena istraživanja, 13 (3):529-554. Dyson, A. H. (1996). Cultural constellations and childhood identities: On Greek gods, cartoon heroes, and the social lives of schoolchildren. Harvard Educational Review. 66(3): 471-495. Feldman, A. (ur.). (2004). Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest. Zagreb: Institut «Vlado Gotovac»: Ženska infoteka Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila gospoĎa mama. O odgoju i ne-odgoju. Zagreb: Educa Gross, M. (1994). Mikrohistorija – dopuna ili suprotnost makrohistorije? Otium, 2(1-2): 18-35. Hameršak, M. (2009). Usmenost za djecu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Stud. ethnol. Croat., 2: 233-254. Jakovljević,T. (2009). Dečije igre kao model folklorne komunikacije. Etnološka istraživanja, 1(14):31-50. Jernej, M. (2010). Obiteljski transnacionalni prostor: studija slučaja. Stud. ethnol. Croat., vol. 2: 61-83. Leček, S. (2003). Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Ledić, J. (1995). Plaidoyer za "novu" povijest pedagogije. Napredak, 136(1):84-91. Lejeune, P. (1998). Autobiografija onih koji ne pišu. Gordogan. Časopis za književnost i sva kulturna pitanja, vol.18–19(43–44): 63–83. Margetić, M. (2009). Dječje igre na otvorenom i blagdansko darivanje djece u Istri. Etnološka istraživanja, 1 (14):133-144. Marković, J. (2008). Je li etično etički istraživati s djecom? Neka etička pitanja u istraživanju folklorističkih i kulturnoantropoloških aspekata djetinjstva. Etnološka tribina, 28(31): 147-165. Marković, J. (2008). Osobni mit, mit o djetinjstvu i obiteljski mit u usmenom narativnom diskursu. Nar. umjet. 45/2, 2008, str. 115-133 Marković, J. (2009). Dječja usmenost i usmenost o djetinjstvu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Stud. ethnol. Croat., 21: 255-284. Marković, J. (2010). Pričanja o djetinjstvu i srodni koncepti: „velike“ i/ili „male“ priče. Nar. umjet. 47/2: 51–76. Matijaško, N., Rittig-Beljak, N. (2003). Uloga tradicionalnih jela u jelovniku hrvatskih tinejdžera. Etnološka istraživanja. 1(9): 77-84. Matoković, D. (2003). Dječji svijet. Etnološka istraživanja, 1(9): 53-64. Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. U početku bijaše odgoj: u potrazi za samim sobom. Zagreb. Educa. Pollock, L.A. (1983). Forgotten children: Parent-child relations from 1500 to 1900. New York. Cambridge University press Qvortrup, J., Corsaro, W.A. i Honig, M.S. (ur.) (2009). The Palgrave Handbook of Childhood Studies, Palgrave Macmillan Shorter, E. (1976). The Making of the modern family. London: Basic Books. Spajić-Vrkaš, V. (1995). Tradicija i vertikalna klasifikacija obiteljskih odnosa. Društvena istraživanja, 4(18-19): 451-464. Stein Erlich, V. (1964). Porodica u transformaciji. Zagreb. Naprijed. Stone, L. (1977). The family, sex and marriage in England 1500-1800. London. Harper&Row. Vedriš, T. (2002-2003). Banovi Jovići (1910.-1937). Opis seljačke obiteljske zadruge u Ravnim kotarima. Građa. Stud. ethnol. Croat, 14/15: 297-331. Velčić, M. (1991). Otisak priče: intertekstualno proučavanje autobiografije. Zagreb. August Cesarec.

    9

    https://mudri.uniri.hr/file.php/1934/2013/Literatura/DITE_u_puckoj_kulturi_Dalmacije.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Obavezna_literatura/Etnografija_-_svagdan_i_blagdan_hrvatskoga_puka1.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Obavezna_literatura/Etnologija_bliskoga.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Capo_Konstrukcija_modela_obitelji.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura/Hamersak-Ariesova_PD.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/2013/Literatura/Lecek_Usmena_povijest_seljacka_obitelj.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/2013/Literatura/Lecek_Djetinjstvo_na_selu.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/2013/Literatura/Lecek_Mladi_u_seljackim_obiteljima.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Obavezna_literatura/Dnevnik_Mladena_Lokara.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Obavezna_literatura/Jedan_pogled_u_povijest_djetinjstva.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/2013/Literatura/Nenadic_Sociologija_detinjstva_2011_hrestomatija.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Obavezna_literatura/Spajic-Vrkas_Odrastanje_tradicija.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Belaj_Obiteljski_fotografski_album.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Brenko_Bijela_kuga.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Duran_Spomenar.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Hamersak_Usmenost_za_djecu.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Jakovljevic_Decje_igre.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Jernej_Obiteljski_transnacionalni_prostor.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Margetic_Djecje_igre_u_Istri.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Markovic_Eticko_istrazivanje_s_djecom.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Markovic_Eticko_istrazivanje_s_djecom.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Markovic_Mit_o_djetinjstvu.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Markovic_Djecja_usmenost.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/681/Literatura_2011-novi_clanci/Markovic_Pricanja_o_djetinjstvu.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Matijasko_Jelovnik_hrvatskih_tinejdzera.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Matokovic_Djecji_svijet.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Spajic_Vrkas.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Vedris_Seljacka_obiteljska_zadruga.pdf

  • Vitez, Z. i Muraj, A. (ur.). (2001). Hrvatska tradicijska kultura: na razmeĎu svjetova i epoha. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku Wolcott, H.F. (1990). Writing up qualitative research. London. Sage. Zrnić, L. (1998-1999). Obiteljska zadruga Staver. Građa. Stud. ethnol. Croat., 10/11: 165-184.

    V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave kada se organizira u učionici. Kašnjenje s predajom zadada rezultira smanjenjem ocjene za 20%. Valja napomenuti da sustav za učenje MudRi nede

    dopustiti predaju zadada izvan dopuštenog vremena.

    NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat de se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjeduju stranice kolegija na sustavu za učenje MudRi.

    KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

    Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicama za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujudi dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi.

    NAČIN POLAGANJA ISPITA

    Na kolegiju nije predviđen završni ispit ved se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji de se procjenjivati. Obrasci de biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9, polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postidi isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postidi 50 ili vedi postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili vedi od 40. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

    Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važedim aktima!

    Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet i baze podataka, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint. Za uspješan rad u predmetu potrebno je znanje engleskog jezika na B1/B2 razini. ISPITNI ROKOVI

    Zimski Proljetni

    izvanredni

    Ljetni 18.06. i 1.07. 2014. Jesenski

    izvanredni 3.09. i 10.09.2014.

    VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

    05.03.2014. Uvod u kolegij, pravila i sadržaj rada

    12.03.2014. Povijest povijesti djetinjstva (1/2)

    19.03.2014. Povijest djetinjstva (2/2)

    26.03.2014. Odabrane teme iz sociologije djetinjstva (1/2)

    02.04.2014. Odabrane teme iz sociologije djetinjstva (2/2)

    09.04.2014. Pisana provjera znanja

    16.04.2014. Izazovi etnografskih istraživanja (povijesti djetinjstva)

    23.04.2014. NERADNI TJEDAN

    10

    https://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Zrnic_Obiteljska_zadruga_Staver.pdf

  • 30.04.2014. Obitelji i kudanstva u Europi i Hrvatskoj

    07.05.2014. Istraživanja povijesti djetinjstva u hrvatskoj tradicijskoj kulturi (1/2)

    14.05.2014. Istraživanja povijesti djetinjstva u hrvatskoj tradicijskoj kulturi (2/2)

    21.05.2014. Istraživanje tradicijskog odgoja (1/3)

    28.05.2014. Istraživanje tradicijskog odgoja (2/3)

    04.06.2014. Istraživanje tradicijskog odgoja (3/3)

    11.06.2014. Pisana provjera znanja

    SATNICA IZVOĐENJA VJEŽBI

    DATUM TEMA PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA NAPOMENA

    06.03.2014.

    Uvod u vježbe: Vježbe – podrška studentima u provedbi istraživanja (intervju kao metoda prikupljanja podataka) Detaljan opis rada s naglaskom na terensko istraživanje - plan terenske nastave, priprema za istraživački zadatak, rad na literaturi Upoznavanje s osnovnim elementima plana/projekta istraživanja

    Svi materijali dostupni na MudRi. Od studenata se očekuje upoznavanje s materijalima. Studenti upoznati s očekivanim ishodima i pravilima; studentima je detaljno opisan kolegij, a svi potrebni materijali postavljeni na MudRi. Studente se upuduje na vođenje dnevnika istraživanja s ciljem refleksije na provedena istraživanja (dva istraživanja – dva dnevnika) – opažanje, izazovi/poteškode svake faze i kako ih se riješilo, što su novoga naučili (fokus na konkretna znanja i vještine, novo razvijene kompetencije), što bi mijenjali da ponovo provode istraživanje

    f2f

    13.03.2014.

    Uvod u kvalitativna istraživanja (kvalitativna i kvantitativna paradigma: sličnosti i razlike) Uloga i važnost nacrta istraživanja

    Od studenata se očekuje priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u raspravi – preporuka je pročitati dostupne materijale o kvalitativnoj metodologiji na MudRi sustavu te Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap; posebnu pažnju obratiti na poglavlje Pitanja nactra istraživanja: planiranje istraživanja (str. 73-91)

    20.03.2014.

    Intervju kao metoda prikupljanja podataka: načela, izazovi, savjeti

    Od studenata se očekuje priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u raspravi: upoznavanje s intervjuom kao metodom prikupljanja podataka (studenti trebaju pročitati minimalno 1 članak postavljen na MudRi sustav)

    27.03.2014.

    Provođenje intervjua, analiza prikupljenih informacija i pisanje izvješataj istraživanja – korisni savjeti Igra uloga – vježbanje intervjua

    Od studenata se očekuje priprema za nastavu: izazovi u provedbi intervjua i analiza prikupljenih podataka (studenti trebaju pročitati minimalno 1 članak postavljen na MudRi)

    03.04.2014. Terenska nastava – rad na istraživanjima

    11

  • 10.04.2014. i dnevnicima istraživanja

    Samostalan i/ili timski rad studenata na provedbi istraživanja

    Terenska nastava (istraživanja, samostalni rada studenata na provedbi dva istraživačka zadatka)

    17.04.2014.

    24.04.2014. (NERADNI)

    01.05.2014. (NERADNI)

    08.05.2014.

    15.05.2014.

    Osvrt na analiziranu literaturu Rad u malim grupama uz korištenje AI metode (Appreciative Inquiry) – mapiranje izazova/poteškoda, prednosti i pozitivnih iskustava, preporuke za nove istraživačke zadatke

    f2f

    22.05.2014.

    29.05.2014.

    Refleksija na provedena istraživanja i - motivacija za rad na istraživačkim zadacima /analiza literature/izrada nacrta/provedba intervjua i etnografski pristup u istraživanju - anliza najsvjetlijih trenutaka i najvedih izazova s kojima su se studenti susretali (analiza sličnosti i razlika, obrazaca u provedbi istraživanja)

    05.06.2014. Zaključak i evaluacija kolegija i rada studenata

    Kolegij zaključen i vrednovan

    12.06.2014. Dopunski i dodatni rad u kolegiju Aktivnosti ovise o evaluaciji kolegija i rada studenata

    12

  • IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

    LJETNI SEMESTAR ak.god. 2013./2014.

    IV. SEMESTAR

    Obavezni predmeti

    Evaluacijska istraživanja

    Obrazovna politika

    Interni izborni predmeti

    Obitelj i djeca u riziku

    Didaktička dokimologija

    Feministička pedagogija

    13

  • S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

    Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

    tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

    MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

    IZVEDBENI PLAN

    I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Evaluacijska istraživanja Studij Jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije Semestar IV Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2P+0S+3V

    Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave Predavanja: ponedjeljak, 12:15 – 14:00, 301 Vježbe: ponedjeljak, 14:15 – 17:00, 201/202 Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku Da (oganičenje zbog terenskog rada i provedbe istraživanja) Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

    Kabinet 310 Vrijeme za konzultacije utorak, 10.00-12.00h

    Telefon 265-714 e-mail [email protected];

    Suradnik na kolegiju Doc.dr.sc. Bojana Ćulum i doc.dr.sc. Nena Rončević Kabinet 313 (Ćulum), 314 (Rončević)

    Vrijeme za konzultacije Doc.dr.sc. Bojana Ćulum (ponedjeljak, 15:15 – 16:00 i četvrtak, 14:15 – 15:00) Telefon 265-711 (Ćulum), 265-720 (Rončević)

    e-mail [email protected]; [email protected]; II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

    SADRŢAJ KOLEGIJA Priroda evaluacijskih istraživanja; Što, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor dizajna i metoda u evaluacijskim istraživanjima; Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode (postupci i instrumenti); Tipični problemi i situacije koji se vrednuju (predmet evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa; Vrednovanje ciljeva i svrhe programa, postupaka, ishoda; Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, osiguranje kvalitete, dokumentiranje razvoja. Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina-dubina), Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama; Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima; Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima; Primjena ankete u evaluacijskim istraživanjima; Izrada izvješda o provedenom vrednovanju.

    OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opde kompetencije:

    - sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja; - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

    Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedede specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna za evaluaciju kvalitete i učinkovitosti akcija, projekta i programa; Bududi da je vrednovanje sastavni dio ili preduvjet uspješnosti bilo koje socijalne akcije osposobljenost za te poslove bitan je aspekt radnih kompetencija u svim društvenim službama i ustanovama.

    NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

    X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X (istraţ ivački rad) x X (vjeţ be)

    III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

    Prisustvo na predavanjima i vježbama 2 0 Nacrt evalucijskog istraživanja 1 15 Istraživački rad na terenu (dnevnik istraživanja) 2 20

    Završni izvještaj 1 40

    ZAVRŠNI ISPIT 1 25

    UKUPNO 7 100

    14

    mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]

  • Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Iako kolegij predviđa završni ispit, završna se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova svih aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji de se procjenjivati. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz svih planiranih aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9 (FX), polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postidi isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postidi 50 ili vedi postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili vedi od 50. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogudnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – meĎuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku meĎuispita Završni ispit Iako kolegij predviđa završni ispit (25 ocjenskih bodova), završna se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova svih planiranih aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

    OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

    5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

    1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

    IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Milas, G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Slap, Jastrebarsko, str. 301-332; 585- 612. 2. Guba, E. (1981). Effective evaluation. San Francisco: Jossey-Bass. 3. Ruthman,L. (1984). Evaluation research and methods: A Basic Guide. Beverly Hills CA: Sage. 4. Paton, M. Q. (1990). Qualitative Evaluation and research Methods. (2

    nd ed.).Newbury Park, Ca: Sage.

    IZBORNA LITERATURA

    1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qvalitative Reseaarch (Second edition). Thousand Oaks-London-New Delhi: Sage Publications. (Part V) 2. Rafajac, B. (1995). Metodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the field of education”, Univerza v Mariboru, str. 394-398. 3. Rafajac, B:, Ledid, J., Kovač,V. (1998). Kvaliteta visokog obrazovanja. U zborniku s međunarodnog znanstvenog kolokvija: “Kvaliteta u odgoju i obrazovanju”,(The quality in Education and Teaching) / Rosid, V. (ur.). Sveučilište u

    15

  • Rijeci, Pedagoški fakultet, Rijeka: str. 19-28. Stone, L. (1977). The family, sex and marriage in England 1500-1800. London. Harper&Row.

    Vedriš, T. (2002-2003). Banovi Jovidi (1910.-1937). Opis seljačke obiteljske zadruge u Ravnim kotarima. Građa. Stud. ethnol. Croat, 14/15: 297-331.

    Velčid, M. (1991). Otisak priče: intertekstualno proučavanje autobiografije. Zagreb. August Cesarec. Vitez, Z. i Muraj, A. (ur.). (2001). Hrvatska tradicijska kultura: na razmeđu svjetova i epoha. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku Wolcott, H.F. (1990). Writing up qualitative research. London. Sage.

    Zrnid, L. (1998-1999). Obiteljska zadruga Staver. Građa. Stud. ethnol. Croat., 10/11: 165-184.

    V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja de se organizirati u učionici. Broj mogudih izostanaka uz zadržavanje mogudnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih studenata redovito de se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, ved i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opteredenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remetedi nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. Kašnjenje s predajom zadada (nacrt istraživanja, izvještaj) rezultira smanjenjem ocjene. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij, može se odrediti zadatak koji de u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Studentima koji iz neopravdanih razloga ne pristupe provjeri znanja na ponovljenoj provjeri umanjit de se postignuti bodovi za 15%.

    NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

    Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat de se tijekom nastave i elektronskom poštom. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujudi dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit.

    NAČIN POLAGANJA ISPITA Završni ispit pretpostavlja pisanu provjeru znanja. Iako kolegij predviđa završni ispit, završna se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova svih aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji de se procjenjivati. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz svih planiranih aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9 (FX), polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postidi isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postidi 50 ili vedi postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili vedi od 50.

    16

    https://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Vedris_Seljacka_obiteljska_zadruga.pdfhttps://mudri.uniri.hr/file.php/1934/Literatura_2011-novi_clanci/Zrnic_Obiteljska_zadruga_Staver.pdf

  • OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

    Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važedim aktima!

    Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet i baze podataka, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint, Prezi ili nekom drugom prikladnom alatu/programu. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta.

    Bududi da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi de se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza, što de se dokumentirati vođenjem dnevnika rada odnosno istraživanja Sve poteškode u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije mogude, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnike koji vode kolegij. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nastavnicima na kolegiju, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem, da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu).

    ISPITNI ROKOVI

    Zimski Proljetni

    izvanredni

    Ljetni 17.06. i 30.06. u 9:00h Jesenski

    izvanredni 02.09. i 08.09. u 9:00h

    VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

    03.03.2014. Upoznavanje sa sadržajem i očekivanim ishodima kolegija Odnos temeljnih i primijenjenih istraživanja Priroda evaluacijskih istraživanja

    10.03.2014. Što, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor dizajna i metoda u evaluacijskim istraživanjima;

    17.03.2014. Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode (postupci i instrumenti);

    24.03.2014. Tipični problemi i situacije koji se vrednuju ( predmet evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa

    31.03.2014. Vrednovanje ciljeva i svrhe programa, postupaka, ishodi,

    07.04.2014, Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, osiguranje kvalitete, dokumentiranje razvoja.

    14.04.2014. Vrednovanje razlika, vrednovanje prevencije, studije slučajeva,

    21.04.2014. NERADNI DAN

    28.042014. Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina-dubina)

    05.05.2014. Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama

    12.05.2014. Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima

    19.05.2014. Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima

    26.05.2014. Izrada izvješda o provedenom vrednovanju.

    02.06.2014. Priprema za kolokvij / kolokvij (predrok) – u dogovoru s nastavnikom!

    09.06.2014. Kolokvij, Analiza uspjeha i evaluacija kolegija

    SATNICA IZVOĐENJA VJEŢBI DATUM TEMA PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA NAPOMENA

    03.03.

    Uvod – detaljno upoznavanje s konceptom vježbi (nacrt istraživanja, plan aktivnosti, terenska nastava-provedba istraživanja, dnevnik istraživanja, izvještaj i prezentacija

    Upute i obrasci studentima de biti dostupni putem MudRi sustava za udaljeno učenje.

    f2f

    terenska nastava

    17

  • rezultata), Predstavljanje projekta za evaluaciju (gost na vježbama: Loredana Zima, prof., OŠ Vežica)

    10.03.

    Podjela u timove i plan terenske nastave Iskustva prethodnih generacija – studenti kao gostujudi predavači

    17.03.

    S evaluacijom na Ti – uvodno predavanje o evaluacijskim procesima u organizacijama Do 20.03. završiti preliminarno prikupljanje informacija o ustanovi (internet, pregled pojavljivanja u medijima) i pripremiti prve bilješke o ustanovi za odgovarajudi dio Nacrta istraživanja

    Prikupiti što više informacija o ustanovi za koju de se provoditi evaluacijsko istraživanje

    24.03. Do 28.03. održati sastanak timova s mentoricom u OŠ Vežica

    U dogovoru s mentoricom u školi (svi zajedno ili timovi prema području evaluacije)

    31.03. Terenska i konzultativna nastava – detaljan plan aktivnosti u provedbi evaluacije (u suradnji s mentoricom u OŠ Vežica) + opis škole, osvrt na aktualne projekte koji se u školi provode; detaljan opis projekta koji se evaluira - predati do 10/12.04.

    Studenti de vedinu materijala potrebnih za opis organizacije i projekta dobiti od mentorice u školi

    07.04.

    14.04. Plan aktivnosti – potvrda (mailom, povratna informacija B-Ćulum i N.Rončevid)

    Materijali se šalju mailom na [email protected] i [email protected]

    21.04. Neradni dan/tjedan

    28.04 Predaja radne verzije nacrta istraživanja: povratna informacija i dorada nacrta (kontinuirano)

    terenska nastava

    05.05. Radna verzija instrumenata evaluacije, (povratna informacija B. Ćulum i N.Rončevid)

    12.05.

    Terenska i konzultativna nastava – provođenje istraživanja - anketiranja, fokus grupa, intervjua - kontakti s korisnicima i ostalim dionicima projekta Unos, obrada i analiza podataka u SPSS-u (NR)

    19.05. Unos, obrada i analiza podataka u SPSS-u (NR)

    Računalna 201/202 f2f

    26.05. Unos, obrada i analiza podataka u SPSS-u (NR)

    02.06. - Predaja konačne verzije izvještaja, povratna informacija Priprema i održavanje prezentacije o

    rezultatima istraživanja u OŠ Vežica

    Terenska i konzultativna nastava 09.06.

    Predaja konačne verzije izvještaja, prezentacija rezultata u organizaciji

    NAPOMENA: U ovisnosti od dinamike rada i tijeka evaluacijskog istraživanja, a prema potrebama studenata, dodatno de se organizirati konzultacije i rad na računalu (radi kreiranja instrumentarija za istraživanje, unosa, obrade i interpretacije podataka).

    18

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

    Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

    tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mreţ ne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

    MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŢR: 2360000-1101536455

    IZVEDBENI PLAN

    I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obrazovna politika Studij Preddiplomski studij pedagogije - dvopredmetni Semestar IV Akademska godina 2013./14. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+0

    Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom: Predavanja: 10.15 -12.00 Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Vesna Kovač

    Kabinet 312 Vrijeme za konzultacije Srijedom od 12.00-13.30

    Telefon 265717 e-mail [email protected]

    Suradnik na kolegiju Nema Kabinet -

    Vrijeme za konzultacije - Telefon -

    e-mail - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

    SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u kolegij (terminologija, obaveze, očekivanja). Pojam politike i obrazovne politike. Temeljni koncepti obrazovne politike: moć, interesi, ciljevi, vrijednosti, ideologije, kontrola, odlučivanje i strategije utjecaja Upravljanje i vođenje: temeljni pojmovi i teorije Upravljanje obrazovnim sustavima Odnos drţ ave i obrazovanja Ekonomski aspekti obrazovanja Upravljanje obrazovnim organizacijama Prikaz istraţ ivanja upravljanja i vođenja obrazovnim organizacijama Uvod u analizu obrazovne politike (etape analize obrazovne politike, pristupi analizi obrazovne politike) Uvod u mikropolitiku (temeljni pojmovi i koncepti) Organizacijska kultura obrazovnih organizacija: pristupi istraţ ivanju organizacijske kulture Globalizacijski procesi u obrazovanju Aktualne teme iz obrazovne politike (PISA, Drţ avna matura, HKO i dr.) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

    Očekuje se da studenti nakon poloţ enog ispita iz kolegija Obrazovna politika mogu: - Interpretirati različite mogućnosti uporabe pojma politike i obrazovne politike; - Oblikovati i argumentirati stajalište o različitim procesima obrazovne politike u domaćem i

    međunarodnom kontekstu; - Analizirati i interpretirati djelovanje različitih interesnih skupina u obrazovanju (mikropolitika) s

    osobitim osvrtom na svoju vlastitu ulogu u obrazovnoj politici; - Objašnjavati utjecaje različitih društveno-političkih zbivanja na obrazovanje - Opisati proces analize obrazovne politike prema temeljnim etapama.

    NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

    x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad e-učenje (Mudri)

    x

    19

  • III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

    PohaĎanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 (Kolokvij) 1,5 40

    Ocjenska vježba (analiza policy problema) 2 30

    ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 5 100

    Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

    Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

    OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

    1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

    IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Obvezna literatura Nastavnik će pomoći studentima odabrati ključne sadrţ aje i po potrebi pripremiti prijevode dijelova literature na engleskom jeziku:

    1. Bardach, E. (2009). A Practical Guide for Policy Analysis. The Eightfold Path to More Effective Problem Solving. Washington, DC: SAGE

    2. Ben-Peretz, M. (2009). Policy-making in education. A holistic approach in response to global changes. Lanham, England: Rowman & Littlefield Education.

    3. Colebatch, H. K. (1998). Policy. Buckingham: Open University Press. 4. Cooper, B. S.; Cibulka, J. G. i Fusarelli, L. D. (2008). Handbook of Education Politics and Policy.

    New York: Routhledge 5. Grdešić, I. (1995). Političko odlučivanje, Zagreb: Alineja 6. Hill, M. (2010). Proces stvaranja javnih politika. Zagreb: FPZ 7. Rado, P. (2010). Governing Decentralized Education Systems: systemic change in Eouth east

    Europe. Budapest: OSF/LGI 8. Rizvi, F., & Lingard, B. (2010). Globalizing educational policy. London: Routledge. 9. Sahlberg, P. (2012). Lekcije iz Finske. Zagreb: Školska knjiga 10. Strugar, V. (2012). Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Zagreb: Školske novine

    Izborna literatura: Knjige (odabrana poglavlja):

    1. Cibulka, J. G. (2001). The Changing Role of Interest Groups in Education: Nationalization and the New Politics of Education Productivity. Educational Policy. 15, 1, 12-40.

    2. Fowler, F. C. (2008) Policy Studies for Educational Leaders: An Introduction. New York: Prentice Hall

    3. Fuhrman, S. H.; Cohen, D. K. i Mosher, F. (2007). The State of Education Policy Research. Theoretical Concepts and Research Methods. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers.

    4. Fullan, M. (2007). The New Meaning of Educational Change. New York: Teachers College, Columbia University.

    5. Gallacher, N. (ur.) (2001). Governance for Quality of Education. Conference Proceedings. Budapest: Open Society Institute & World Bank.

    6. Heck, R. H. (2004). Studying Educational and Social Policy. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers.

    7. Honig, M. I. (2006). New Directions in Education Policy Implementation. Confronting Complexity. Albany, NY: State University of New York Press.

    20

  • 8. Liessmann, K. P. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zagreb: Jesenski Turk 9. Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa 10. OECD (2013), Education at a Glance 2013: OECD Indicators, OECD Publishing.

    http://dx.doi.org/10.1787/eag-2013-en 11. Rosandić, D. ( 2005.).Hrvatsko školstvo u okružju politike. Zagreb: Školska knjiga. 12. Scribner, J. D.; Aleman, E. i Maxcy, B. (2003). Emergence of the Politics of Education Field: Making

    Sense of the Messy Center. Education Administration Quarterly. 39, 1, 10-40. 13. Timar, T. i dr. (2001). Proceedings of the Educational Policy Workshop. Kyiv: Context Publishing

    House. 14. Weimenr, D. L. i Vining, A. R. (1998). Policy Analysis: Concepts and Practice. London: Prentice Hal. 15. Weiss, C. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Prentice

    Hall. 16. Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London: Institute of Education.

    Časopis (odabrani članci): Educational Policy. Urednik: Altbach, P. i dr. ISSN: 0895-9048 Corwin Press, Int. Theory and Research in Education. ISSN 1477-8785 London: Sage Publications Educational Management, Administration and Leadership. ISSN 1741-1432 London: Sage Publications Mrežni izvori: South East European Educational Cooperation Network. http://www.see-educoop.net Institut za razvoj obrazovanja www.iro.hr Network of education policy centers (NEPC) www.idi.hr Dokumenti i publikacije relevantnih meĎunarodnih institucija vezani uz pitanja obrazovanja (UNESCO, OECD, EU, World Bank itd.)

    V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje MudRi. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 5 ECTS (150 radnih sati) očekuje se uloţ iti 9 sati rada na predmetu tjedno i 15 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi; b) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika, c) aktivnom sudjelovanju u raspravama preko sustava za e-učenje MudRi; d) proučavanje literature i izradu prikaza pročitanih tekstova te e) kroz izradu vjeţ be. Studenti su duţ ni voditi tjedna izvješća o izvršenim aktivnostima (vidjeti obrazac) i po potrebi prodiskutirati ih s nastavnikom. Direktna nastava. Prisustvo na nastavi je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Pripreme za nastavu. Studenti su duţ ni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će pravovremeno dobiti od nastavnika. Uglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraţ ivanju i prikupljanju podataka. Svaki student pripremit će i prezentirati jednu aktualnu temu iz obrazovne politike. Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student duţ an je redovito pratiti materijale postavljene na MudRom, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Izrada vjeţ be. Svaki student duţ an je samostalno izraditi jednu vjeţ bu: analizu policy problema. Upute za izradu vjeţ be biti će pravovremeno objavljena na Mudrom. Također je duţ an pratiti prezentacije vjeţ bi koje su napravili ostali studenti. Priprema za kolokvij. Krajem semestra biti će organiziran kolokvij (test sa zadacima esejskog tipa) na kojem će se provjeravat poznavanje sadrţ aja obavezne literature. Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadrţ aja svih tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Preko e-maila i mreţ nih stranica predmeta (MudRi)

    21

    http://www.see-educoop.net/http://www.iro.hr/http://www.idi.hr/

  • KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu pratiti novosti na mreţ nim stranicama predmeta (MudRi), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti će primati putem e-maila. NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

    Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podloţ no je sankcijama predviđenim vaţ ećim aktima! ISPITNI ROKOVI

    Zimski 30.01.2014. 14.02.2014.

    Proljetni izvanredni 22.04.2014.

    Ljetni 16.06.2014. 08.07.2014.

    Jesenski izvanredni

    04.09.2014. 08.09.2014.

    VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

    I. PREDAVANJA TEMATSKI BLOK 1: TEMELJNI POJMOVI I KONCEPTI OBRAZOVNE POLITIKE

    26.02. Uvod u kolegij Pojam politike, javnih politika, obrazovne politike 5.03. Globalni trendovi u obrazovnoj politici

    TEMATSKI BLOK 2: FAZE POLICY PROCESA NA PRIMJERIMA IZ OBRAZOVNE POLITIKE 12.03. Prikaz aktualnih pitanja i problema u obrazovnoj politici na domaćoj i međunarodnoj sceni

    19.03. Definiranje policy problema Izrada dnevnog reda

    26.03. Subjekti policy procesa Mikropolitički pristup analizi

    2.04. Prikupljanje podataka Analiza statističkih podataka Analiza financijskih pokazatelja

    9.04. Odabir policy rješenja Izrada nacrta mogućih ishoda Izrada policy preporuka

    16.04. Odlučivanje

    30.04. Implementacija Vrednovanje 7.05. KOLOKVIJ

    TEMATSKI BLOK 3: OBRAZOVNA POLITIKA U DRUŠTVENOM KONTEKSTU 14.05. Upravljanje obrazovnim sustavima 21.05. Upravljanje i vođenje obrazovnih organizacija 28.05. Ekonomski aspekti obrazovanja 4.06. Tema po izboru studenata/Gostujuće predavanje

    11.06. Zaključna razmatranja i pripreme za završni ispit

    22

  • S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

    Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

    tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

    MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

    IZVEDBENI PLAN

    I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obitelj i djeca u riziku Studij Preddiplomski studij pedagogije (dvopredmetni studij) Semestar 4 Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 12.15 – 15.00 (prostorija 230) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković

    Kabinet 317 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

    Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]

    Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja) Kabinet 321

    Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 782

    e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

    SADRŽAJ KOLEGIJA

    - Obitelji i djeca u riziku. Vrste rizika. Uzroci i posljedice. Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost stresovima. Konzumenti alkohola i droga. Neprimjereno postupanje roditelja. Rana seksualna aktivnost. Neželjena trudnoća. Kažnjavanje djece.

    - Prepoznavanje obitelji i djece u riziku. Teškoće u radu. Konceptualni modeli pružanja pomoći. - Nasilje. Vrste nasilja. Teorije uzroka i posljedica nasilja. Nasilje u obitelji. Nasilje među supružnicima.

    Nasilje nad djecom. Nasilje između braće i sestara. Nasilje nad roditeljima. Nasilje nad starijim i nemoćnim osobama. Prepoznavanje nasilja u obitelji. Tjelesno zlostavljanje. Psihološko zlostavljanje. Seksualno zlostavljanje.

    - Zanemarivanje. Vrste zanemarivanja. Interakcija različitih oblika nasilja. - Manipuliranje djecom u obitelji i medijima. Analize slučaja. - Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija.

    OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

    - Identificirati i objasniti probleme djece i obitelji u riziku - Identificirati i objasniti trendove razvoja problema djece i obitelji u riziku - Razlikovati, usporediti i primijeniti vještine za učinkovitu i primjerenu pomoći djeci i obitelji u rizičnim

    situacijama. - Identificirati, objasniti i kompetentno provoditi programe primarne prevencije nasilja, ovisnosti i

    drugih rizičnih ponašanja. - Primijeniti vještine promicanja pozitivnih međugeneracijskih odnosa u obitelji. - Provoditi primjereni neposredni kontakt s djecom i roditeljima - Identificirati i promicati zdrave - nerizične životne stilove - Promicati ljudska prava i uspostaviti sigurno poticajno okruženje u obitelji i zvan nje

    NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

    Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

    Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (vježbe)X X X

  • III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 20

    Kontinuirana provjera znanja 1 - esej 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad / učenje zalaganjem u zajednici

    1 30

    ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

    Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

    Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

    OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

    1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

    IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

    1. Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima. Rijeka: Zambelli 2. Bilić, V., Zloković, J. (2004). Fenomen maltretiranja djece – Oblici pomoći obitelj i školi. Zagreb:

    Naklada Ljevak, d.o.o. (str. 27 – 122) 3. Zloković, J., Dečman-Dobrnjič, O. (2008). Djeca u opasnosti – odgovornost obitelji, škole, društva.

    Zagreb: HPKZ. (str. 5-70). 4. Miliša, Z., Zloković, J. (2008). Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima. Prepoznavanje i

    prevencija. Zagreb: MarkoM.d.o.o. (str. 46-129) 5. Zloković, J. (2000), Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Napredak, 141 (1), str. 35-42.

    IZBORNA LITERATURA

    1. Forward, S., Buck, C. (2002), Otrovni roditelji. BIOS – Društvo roditelja. Zagreb: Hrvatska udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA.

    2. Garbarino, J., Dubrow, N., Kostelny, K., Pardo, C. (1992), Children in Danger. Coping with the Consequences of Community Violence. San Francisco: Jossey-Bass Publishers, str. 5-22, 134-200.

    3. Janković, J. (1994), Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea. 4. Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001), Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinstvu.

    Suvremena psihologija, Vol. 4, br. 1-2. 5. Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: Educa. 6. Zloković, J. (2001), Pedagoški aspekti rada učitelja sa zapuštenom djecom. Doktorska disertacija

    rkp. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. 7. Zloković, J., Bilić, V. (2007). Starši zasvojenci – sozasvojenost otrok?. Addicted Parents – Co-

    addicted Children? Sodobna pedagogika, Spreminjanje didaktične podobe pouka in šole, Contemporary Pedagogy, (Ljubljana) 58 (124), br. 1, str. 176-187.

    8. Zloković, J. (2006). Rizičnost pojava nadarjenosti. Risks Concernig Giftedness. Didactica Slovenica - Pedagoška obzorja, znanstvena revija, Pedagoška fakulteta Ljubljana, Visokošolsko središće Novo mesto, (Novo mesto), (21), br. 1, str. 104-117.

    9. Zloković, J., Bilić, V. (2006). Emocionalno i tjelesno nasilje nad djecom. Emotional and Physical Violence against Children in Schools. Napredak, (Zagreb), (147) br.1, str. 5-16.

    10. Zloković, J. (2007). Različitost pristupa u otkrivanju i primarnoj prevenciji rizičnih ponašanja u obitelji. U: Zborniku radova znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Nasilje i nasilno ponašanje u školi/vrtiću/učeničkom domu. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 11-24.

  • V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

    Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

    Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

    Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila. NAČIN POLAGANJA ISPITA

    Pismeni i usmeni ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

    Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

    Zimski - Proljetni

    izvanredni -

    Ljetni 18.06. i 02.07. 2014. Jesenski

    izvanredni 09.09. i 11.09. 2014.

    VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA

    DATUM NAZIV TEME 26.02. Uvod u kolegij, pojmovi i obaveze studenata 05.03. Obitelj i djeca u riziku – etiologija, teorijski pristupi 12.03. Nasilje nad djecom u obitelji – pojmovi, definicije, oblici 19.03. Tjelesno zlostavljanje djece – mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje 26.03. Seksualno zlostavljanje djece – mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje 02.04. Psihološko zlostavljanje djece – mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje 09.04. Nasilje djece nad roditeljima - mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje 16.04. Nasilje nad starijim osobama u obitelji i izvan nje - mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje 30.04. Nasilje među i nad djecom u školi 07.05. Trgovina ljudima 14.05. Roditelji ovisnici i djeca (su)ovisnici 21.05. Manipulacija djecom u obitelji i putem medija

    28.05. Pristupi u prevenciji nasilja i rizičnih ponašanja djece i odraslih osoba – primarna, sekundarna i tercijarna prevencija 04.06. Pristupi u prevenciji II – univerzalna prevencija 11.06. Evaluacija

    VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) SEMINAR

    DATUM NAZIV TEME 26.02. Uvod u seminar, obaveze i mogućnosti u izvršavanju seminarskih obaveza 05.03. Oblici zlostavljanja djece – što umjesto tjelesnog i psihološkog zlostavljanja – radionica 1. dio 12.03. Oblici zlostavljanja djece – što umjesto tjelesnog i psihološkog zlostavljanja – radionica 2. dio 19.03. Analiza dokumenata koji se odnose na problematiku nasilja nad djecom 26.03. Prava djece – podjela prema Konvenciji o pravima djeteta 02.04. Analize slučaja – mediji, pravobraniteljstvo za djecu, centar za socijalnu skrb 09.04. Kako napisati esej? 16.04. Prezentacije seminarskih radova

  • 30.04. Prezentacije seminarskih radova 07.05. Trgovina ljudima – nastavni dokumentarni film 14.05. Prezentacije seminarskih radova 21.05. Prezentacije iskustva volontiranja 28.05. Prezentacije iskustva volontiranja 04.06. Prezentacije iskustva volontiranja 11.06. Evaluacija

  • S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

    Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

    tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mreţ ne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

    MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŢR: 2360000-1101536455

    IZVEDBENI PLAN

    I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

    Naziv kolegija Didaktička dokimologija

    Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije Semestar IV i VI Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 (1+0+1) – tjedno; 30 (15+0+15) – semestralno Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave utorak od 12:15 do 14:00; predavaonica 302 Mogućnost izvoĎenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof.dr.sc. Anita Klapan

    Kabinet F-327 Vrijeme za konzultacije utorak od 10:30 do 12:00

    Telefon 051/ 265 716 e-mail [email protected]

    Suradnik na kolegiju dr.sc. Siniša Kušić Kabinet F-324

    Vrijeme za konzultacije utorak od 14:30 do 16:00; četvrtak od 11:00 do 12:00 Telefon 051/ 265 709

    e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

    SADRŢAJ KOLEGIJA

    Didaktička dokimologija – područje proučavanja i metodološka utemeljenost. Osnovni termini i pojmovi (evaluacija, vrednovanje, provjeravanje, ocjenjivanje i ispitivanje). Evaluacijski procesi u odgoju i obrazovanju u nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojno-

    obrazovnih procesa. Pojam, cilj i svrha evaluacijskih procesa u nastavi i učenju. Faze evaluacijskih procesa. Temeljne komponente evaluacijskih procesa. Predmetna i metodološka sloţ enost procesa evaluacije. Specifičnosti odgojno-obrazovnih fenomena i prirode mjerenja u odgoju i obrazovanju. Subjektivni pristupi evaluaciji u nastavi i učenju i teškoće što proizlaze iz tih pristupa. Objektivizacija evaluacijskih procesa u nastavi i učenju (testovi, zadaci objektivnog tipa, skale

    procjene, skale sudova…). Školska ocjena i ocjenjivanje. Teškoće koje prate proces ocjenjivanja i moguća poboljšanja. Dokimološke posebnosti u nekim nastavnim predmetima. Dokimološka iskustva iz svijeta i Europe. Modeli pedagoške evaluacije (supervizije) – razvojna i diferencirana.

    OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

    Cilj je kolegija da studenti usvoje temeljna znanja iz didaktičke dokimologije; da usvoje spoznaje o evaluaciji odgojno-obrazovnih procesa (temeljne faze, procedure, postupke i metodološki instrumentarij); da se osposobe za primjenu metoda, tehnika i postupaka evaluacijskih procesa u odgojno-obrazovnom radu; da upoznaju različite alternativne metode, alate i instrumente za praćenje, procjenjivanje, vrednovanje i ocjenjivanje napretka učenika i osposobe se za primjenu istih; da se osposobe za provedbu različitih modela pedagoške evaluacije/supervizije; da se osposobe i motiviraju za objektivniji i humaniji pristup evaluacijskim

    27

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • procesima u nastavi i učenju. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni:

    1. razlikovati temeljne pojmove u procesu evaluacije 2. identificirati svrhu evaluacijskih procesa u nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojno-obrazovnog

    procesa 3. analizirati različite oblike evaluacije s obzirom na svrhu 4. razlikovati temeljne komponente i faze evaluacijskog procesa 5. identificirati i razlikovati subjektivne od objektivnih pristupa evaluaciji 6. identificirati i analizirati uzroke slabe metrijske vrijednosti ocjena i faktore koji su uzrok subjektivnosti

    pri ocjenjivanju 7. izraditi i primijeniti različite objektivne instrumente za praćenje i ocjenjivanje napretka učenika

    (testovi, zadaci objektivnog tipa, skale procjene, skale sudova…) 8. identificirati, analizirati i primjeniti različite alternativne metode, alate i instrumente za praćenje,

    procjenjivanje, vrednovanje i ocjenjivanje napretka učenika 9. objasniti i analizirati različite modele pedagoške evaluacije 10. provesti analizu nastavnog sata 11. humanizirati proces ocjenjivanja i klasifikacije znanja u školske ocjene 12. senzibilnije sudjelovati u vrednovanju pojedinih nastavnih sadrţ aja.

    NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

    Predavanja Seminari Vjeţ be Samostalni rad X X X

    Terenska nastava Mentorski rad Konzultacije E-učenje X X X

    III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

    Pohađanje nastave 0.8 0 Set dokimoloških vjeţ bi 1.5 55 Referat 0.5 15 Pismena provjera znanja 1.2 30 UKUPNO 4.0 100

    Napomena: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju/ boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.

    Prilog: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje i način formiranja konačne ocjene iz kolegija.

    Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

    ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

    5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

    1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

    IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

    1. Grgin, T. (1986) Školska dokimologija. Zagreb: Školska knjiga. (sva poglavlja) 2. Matijević, M. (2004) Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex.poglavlje 6 – Neke vaţ nije

    dokimologijske spoznaje (66-88 str.) 3. Vrgoč, H. (ur.) (2002) Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb: HPKZ (jedan članak po

    28

  • slobodnom izboru). Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature prouče materijale s predavanja i vjeţ bi. IZBORNA LITERATURA

    1. Grgin, T. (2001), Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. Dryden, G.; Vos, J. (2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa. 3. Klippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 4. Meyer, H. (2002), Didaktika: razredne kvake. Zagreb: Educa. 5. Perišić, M. (1988), Evaluacija učeničkih postignuća. Sarajevo: Svjetlost. 6. Pongrac, S. (1980), Ispitivanje i ocjenjivanje u obrazovanju. Zagreb: Školske novine. 7. Robinson, A. (1980), Principles and Practices of Teaching. London. 8. Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

    V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

    Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i vjeţ be) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 0.8 ECTS bodova.

    Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je duţ an informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i vjeţ bi bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće biti u mogućnosti poloţ iti kolegij. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost no