izrada vanjskotrgovinskih poduzetničkih kalkulacija

7/25/2019 Izrada Vanjskotrgovinskih Poduzetnikih Kalkulacija

1/69

1


2/69

Odreenje i znaenje vanjskotrgovinskekalkulacije

Kalkulacija je izraun putem kojega se odreujecijena izrade pojedinog proizvoda ili postupka. Ona se primjenjuje u svim ivotnim situacijama,

kada je potrebno iskazati cijenu izrade neke

robe, usluge ili intelektualnog postupka, teprilikom donoenja neke poslovne odluke ili prianalizi poslovnog pothvata.

vaki !e poduzetnik prije nego zapone nekiposlovni pothvat izvriti kalkulaciju posla u kojojtreba izraunati sve potrebne imbenika, kojiutjeu na troak ili zaradu njegovog poslovnogpothvata.

"


3/69

# praksi se koristi vie naina izrade svake odnabrojenih kalkulacija.

$ako se primjerice, kalkulacija vezane trgovinskerazmjenevri na nain da se prvo izradi kalkulacijatrokova uvoza robe koja je predmet vezanetrgovine, a nakon toga se vri izraun cijene, po

kojoj se ta roba moe prodati u doma!oj ili tre!ojzemlji s tim da se u izraun uzme kompenzacijskiposao, te reeksportni posao.

%zraunom tih kalkulacija i njihovom usporedbom

odreuje se isplativost odnosnog posla, koliinu&inancijskih sredstava koju treba prikupiti zaostvarenje odnosnog posla, te &inancijska sredstvaza pribavu robe koju se treba ponuditi inozemnom

kupcu. '


4/69

lini se postupak vri prilikom koritenjareeksportnog poslovanja.

$om prilikom se izradi kalkulacija uvoznog dijelareeksportnog posla, tj. kupnja robe kako bi seutvrdila cijena robe koju se kupuje u nekoj zemlji(zemlji podrijetla robe.

)oslije se izrauje kalkulacija izvoza te iste robe u

neku tre!u zemlju(zemlju namjene robe. Kalkulacije, koje se izrauju prilikom poslova

prerade, obrade ili doradepojedinih roba ili drugimrijeima, oplemenjivanja roba, izrauju se

koritenjem tehnike dokumentacije koja se koristi uproizvodnji odnosnih roba ili proizvoda, jer oni se uproizvodnji baziraju na normativima, utrokamaterijala, radne snage, energije i slino.

*


5/69

)oslovi oplemenjivanja roba dijele se na aktivneposlove oplemenjivanja roba i pasivne poslove

oplemenjivanja roba. Kod aktivnih poslova oplemenjivanja robasastavlja se izvozna kalkulacija u koju seukljuuju svi o tom poslu zavisni trokovi, te

trokovi proizvodnih usluga, kao to su radnasnaga, amortizacija, utroeni materijal izrade teoekivana zarada.

Vanije metode koje se koriste pri izradivanjskotrgovinskih kalkulacija jesu+progresivna, retrogradna i diferencijalna.

# nastavku !e se dati detaljnija objanjenja

spomenutih metoda.


6/69

Progresivna metoda pri izradivanjskotrgovinske kalkulacije koristi se u sluaju,kada se znade &akturna vrijednost robe i svizavisni trokovi nabave, a nastoji se izna!iprodajna cijena, koja se dobije dodavanjemzavisnih trokova &akturnoj cijeni.

Ova metoda se koristi pri izradi uvoznihkalkulacija, a ne koristi za izradu kalkulacijaizvoznih cijena.

-

PROGESIVNA MEO!A


7/69

Retrogradna metoda koristi se u sluaju kadaje poznata prodajna cijena robe izavisni trokovi,a treba izna!i &akturnu cijenu prema kojoj bi se

roba kupila. akturna cijena se dobije oduzimanjem zavisnih

trokova od prodajne cijene. /a bi se uspjeno koristilo ovu metodu treba

poznavati cijene na inozemnom i doma!emtritu, te procijeniti mogu!nosti prihvataponuenih cijena na inozemnom tritu.

0

REROGRA!NA MEO!A


8/69

Diferencijalna metodase koristi u sluaju kada jepoznata &akturna i prodajna cijena roba, te svizavisni trokovi.

Koristi se ocjenu korisnosti izvoznog posla, a vri sena na!in, da se od prodajne cijene oduzmu zavisnitrokovi koji se pojavljuju pri poslovanju uinozemstvu.

a taj se nain dobije neto devizna cijena, koja senakon toga usporedi s realnom cijenom robe premaistom paritetu. 2ealna vrijednost robe izraunava sedodavanjem zavisnih trokova u zemlji izvoznika na&akturnu cijenu.

3

!I"EREN#I$A%NA

MEO!A


9/69

)oto je svaka kalkulacija prethodnicavanjskotrgovinskog posla, ona je osnova premakojoj se odreuje i ostali tijek poslovanja.

4lede toga se razlikuje+ pretkalkulacija,kontrolna kalkulacija i konana obraunska

kalkulacija. Pretkalkulacijase vri kao prethodnica svakom

vanjskotrgovinskom poslu i koristi se kao

osnovica pri donoenju odreene poslovneodluke, te nabavna uvozna cijena neke robe iliprodajna cijena kada se radi o izvozu.

5


10/69

Kontrolna kalkulacija se koristi kao nainprovjere odvija li se vanjskotrgovinski posao

kako je planirano. $akve privjere su potrebnakada se radi o kompliciranijemvanjskotrgovinskom poslu, te se takav posaomora dijeliti na manje cjeline.

Konana obraunska kalkulacija se koristikao raunovodstveni dokument o nastalimtrokovima poto je izvren odreeni

vanjskotrgovinski posao. 6ilj je izrade takvekalkulacije izraun konane cijene izvrenogposlovanja.

17


11/69

Poslovna dokumentacija koja se koristiu vanjskoj trgovini

)oslovna dokumentacija koja se koristi uvanjskoj trgovini veoma je razliita, te ovisi opotrebama i djelovanju uesnika i korisnika.

$o su dokumenti koji dokazuju ili prate nekiposlovni pothvat od njegovih poetaka dozavretka, a pomo!u njih se ostvaruju poslovnaprava i obveze.

va ta dokumentacija se treba sauvatizakonom predvieno vrijeme nakon zavretkavanjskotrgovinskog posla.

11


12/69

Poslovna dokumentacija koja se koristi

u vanjskoj trgovini #nutar vanjskotrgovinskog poslovanja razlikuje

se sljede!a poslovna dokumentacija+ robni

dokumenti, transportni dokumenti, dokumentiosiguranja robe, carinski, bankovni, inspekcijskidokumenti.

4lede boljeg razumijevanja u nastavku tekstase daje pregled najvie koritenih poslovnihdokumenata u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

1"


13/691'


14/69

# vanjskoj trgovini koriste se vie vrstavrijednosnih papira, a mogu se podijeliti na vie

vrsta. $ako se podjela prema prenosivosti vrina+vrijednosne papire na donositelja,

vrijednosne papire po naredbi,vrijednosne papire(rekta papire na ime.

1*


15/69

Vrijednosni papiri na donositeljajesupapiri kojima se dokazuje vlasnitvo, aprenose se ugovorom ili predajom

papira. /onositelj papira je vlasnik.

1


16/69

Vrijednosni papiri po naredbi ili nalozi jesupapiri kojima se prenosi nalog za izvrenje nekeradnje, a mogu se prenositi ugovorom ilipredajom.

Ovlatenik ili nositelj prava je zadnja osoba u

dokumentu koja se treba pobrinuti za izvrenje. # poslovnoj praksi koriste se dvije vrste naloga+

izvorni nalozi, koji glase na neku osobu, ili robninalozi, koji se koriste u svezi s obvezama oko

robe. # ove naloge se ubrajaju police osiguranja,

rijene teretnice, skladinice, obveznice,konosman i slino.

1-


17/69

Vrijednosni rekta papiri, odnose se izriito

na imenovanu osobu, a predaju se ugovorom ilipredajom cediranih isprava, dok je ovlatenaosoba upisana na dokumentu.

# tu skupinu spadaju hipotekarno pismo,obveznica na ime, nalog za isporuku, policaosiguranja i slino.

10


18/69

8rijednosni papiri ili robni dokumenti uvanjskotrgovinskom prometu su svi papiri, koji

se odnose na neki od oblika odnosa s robom. Oni se dijele na vrijednosne papire koji donose

dobit i one druge, koji ne donose dobit.

)apiri koji donose dobit jesu sljede!i+9vrsto ukamaeni vrijednosni papiri(obveznice,papiri koji donose dividendu(dionice,

mjeoviti vrijednosni papiri(promjenljive obveznice.

13


19/69

)apiri koji ne donose dobit jesu+robni dokumenti(konosman, rijena teretnica,novani dokumenti(novanice, ek, mjenica,dokumenti osiguranja(polica transportnog osiguranja i

slino.

adalje podjela vrijednosnih papira odnosi se nanjihove ekonomske osobine+robni dokumenti,

novani dokumenti,&inancijski dokumenti.

15


20/69

2obni dokumenti, jesu konosman, policatransportnog osiguranja i slino.

ovani papiri, jesu ek, novanica, mjenica. inancijski papiri, jesu obveznica, dionica,

polica osiguranja i slino.

# vanjskotrgovinskom poslovanju koriste se idrugi dokumenti, kao to su+robni dokumenti,potvrde(certi&ikati o robi,dokumenti o osiguranju robe,transportni dokumenti,druga poslovna dokumentacija.

"7


21/69

"1


22/69

2obni dokumenti u vanjskotrgovinskom

poslovanju jesu posebno vani za uspjenovrenje svakog vanjskotrgovinskog posla. )ritome je najvanija trgovaka &aktura ili trgovakiraun.

!rgovaka faktura ili trgovaki raun "#nvoice$ommercial%, je osnovni robni dokument, kojimse ostvaruje pravo vlasnitva nad kupljenom, ali i

pla!enom robom. Ona se koristi u svim &azamatrgovakog posla, a koristi se i kao najvanijiknjigovodstveni dokument.

""


23/69

%ako izdavanje &akture ne stvara pravnu obvezuprema duniku, ona se pri svakoj kupnji ili prodajiisporuuje kupcu, dok prilikom dokumentarne naplatepotraivanja predstavlja bitan robni dokument.

8aniji dijelovi svake &akture su opis robe i cijena, doksvaka &aktura sadri i druge elemente kao to su+datum, mjesto izdavanja, ima i adresu izdavatelja

&akture, ime i adresu dunika(primatelja &akture,nadalje oznaku da je &aktura raun, broj &akture,naziv, kvalitetu robe ili usluge, koliinu robe, vrstuambalae, paritet isporuke 6%, O, 6%) i sl.

# svaku &akturu unose se i druge odredbe, kao to su

one o nainima pla!anja, roku isporuke, podacima oisporuci robe i drugo, a mogu se unositi i drugipodatci, koji poblie odreuju rabat, kasa(skonto idrugo.

"'


24/69

Proforma faktura "Proforma #nvoice%, koristise kao ponuda izdavatelja(izvoznika, bilo da se

izdaje kao samostalan dokument ili u sastavudrugih ponudbenih dokumenata.

Ona u svom sastavu ima sve potrebneelemente kao i obina &aktura, ali i dopunskeodredbe, kao to su nain pla!anja, obujam ivrstu osiguranja od nekih rizika, vrijemeisporuke, nain prijevoza i slino.

)ro&orma &aktura koristi se za izradupretkalkulacija i procjenu uvjeta, koje nudiprodavatelj, a moe se koristiti i za privremenocarinjenje robe.

"*


25/69

Pretfaktura "Preliminar& #nvoice%, se koristi zaprodaju roba koje su podlone raznim vrstama

gubitaka tijekom prijevoza, a preuzimanje robese ugovara u odreenoj luci ili nekom drugomugovorenom mjestu prema transportnoj odredbi,nakon to se odradi kontrola kvalitete i

kvantitete, koja sa svoje strane izdaje certi&ikat osvojstvima robe.

)ret&aktura se u takvom sluaju ne koristi za

naplatu robe, nego samo kao dokaz o kakvoj serobi radi, koliko se je takve trobe utovarilo zaprijevoz, tko !e izvriti pla!anje i slino.

"


26/69

Konzularna faktura "$onsular #nvoice%, je&aktura koji potvruje konzularni predstavnik

zemlje kupca, a koji djeluje u zemlji izvoza iliprodavatelja.

$akvom se &akturom potvruje istinitost podataka

navedenih na &akturi, a koristi se carinskomsustavu zemalja koje uvoznu robu carine premavrijednosti &akturirane robe(ad valorem.

Konzularne &akture trae se od konzulata zemlju

u koju se nastoji izvoziti odnosna roba, a zauslugu ovjeravanja pla!a se odreenanadoknada.

"-


27/69

$arinska faktura "$ustoms #nvoice:, je &aktura

koja se izdaje na carinskim tiskanicama zemljeuvoznika, a treba biti odobrena od izvoznika. Ona se koristi kao dopunski dokument pri

poslovima carinjenja u zemlji uvoza, dokazuje

vrijednost robe, te dokaz o zemlji podrijetla robe. 6arinsku &akturu predaje kupac robe carinskoj

slubi, da bi se izvrila carinska obrada robe, a u

njoj je naveden opis robe, cijena po jedinici robei ukupna cijena, a svi podaci trebaju bitiusklaeni s podatcima na drugim dokumentima.

"0


28/69

'pecifikacija robe "'pecification%, se koristi kaodokument s popisom svih imbenika koji odreuju

neku robu, kao to su cijena, materijal, trokovi,razne usluge i slino. # praksi se koriste razne vrstespeci&ikacija+ speci&ikacija priuvnih dijelova,trokova otpreme, materijala, naruene robe, cijena

i slino. (ista pakiranja "Packing%, se koristi kao popis svih

predmeta i vrste ambalae koja se za njih koristi. $omogu biti kutije, sanduci, bave i sluno. Oni se

obiljeavaju brojevima, prema teini i oznakama.vaka pakirana jedinica je odreena i opisana u listipakiranja, a sve treba biti usklaeno saspeci&ikacijom robe.

"3


29/69

'kladi)nica "*are+ouse receipt*arrant: jedokument koji izdaje javno skladite kao dokaz o

primitku robe. $aj dokument dokazuje da je javno skladite

zaprimilo odreenu robu na uvanje, te da !e je

predati odreenoj osobi naznaenoj naskladinici. kladinica se tretira kao vrijednosni papir ;po

naredbi


30/69

kladinica se moe koristi za pravnucirkulaciju robe, a da se roba nepotrebno neseli iz skladita u skladite.

kladinica se moe koristiti kao jednodijelnaili dvodijelna. =ednodijelna ili jedinstvenaskladinica se koristi istovremeno kao dokaz ovlasnitvu, te kao zaloni dokument zaodnosnu robu.

kladinica se u praksi izdaje u dva dijela, kaopriznanica >recepis: i kao zalonica >?arrant:.Kada se skladinica izdaje oba njezina dijela su

spojena, da bi se kasnije, prema potrebi moglirastaviti, jedan dio indosamentom prenijeti najednu osobu, a drugi dio kao zalonica na druguosobu.

'7


31/69

'1


32/69

)rilikom vanjskotrgovinske razmjene koriste se raznevrste potvrda, bilo da ih zahtjevaju dravni organi ili

carinske slube. amjena je takvih potvrda, da sedokae podrijetlo uvezene robe, kakav jevanjskotrgovinski posao >uvoz, izvoz, reeksport:,namjena robe, zdravstvene osobine robe, kvaliteta i

slino. Potvrda o podrijetlu robe "$ertificate of -rigin% je

dokument koji izdaje odgovaraju!a ustanova u zemljiizvoza >gospodarska ili trgovaka komora:, a kojim se

dokazuje da je roba podrijetlom iz navedene zemlje.)rema meunarodnim iskustvima smatra se da je robaproizvedena u odreenoj zemlji ako se sastoji odbarem 7@ vrijednosti ostvarene u odreenoj zemlji.

'"


33/69

Potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza, a to su

reeksport, ramplasman, poslovi oplemenjivanja robei slino, koristi se za poslove kod kojih se uvoz robekoristi da bi se nakon odreene radne operacije nadnjom izvrio izvoz. $akvo odobrenje o uvozu izdajenadleni dravni organ, da bi na osnovi odobrenjagospodarska komora izdala potvrdu.

Potvrda o direktnoj po)iljci "Direct $onsignment$ertificate% je potvrda kojom se dokazuje, da jeroba koja se prevozi nekom zemljom, direktna

poiljka odnosno da nije podlona carinskoj obradi utoj zemlji. Kupac ostvaruje takve potvrde u svimzemljama kroz koje se roba prevozi.

''


34/69

Potvrda o krajnjoj namjeni robe "nd use

$ertificate%, je potvrda izvoznika da !e se robukoristiti jedino u zemlji kupca, a da je ne!e izvoziti utre!u zemlju. $akvom se potvrdom nastojionemogu!iti reeksport odnosne robe, odnosnokonkurencija vlastite robe na tre!em tritu.

'anitarna potvrda "'anitar& $ertificate%, jepotvrda da je neki proizvod izraen premaodreenim pravilima(standardima, te ne sadritetne primjese. )otvrdu izdaje nadlena dravna

instritucija, a to je obino anitarna inspekcija.6arinski postupak se ne moe izvriti dok se nepribavi potvrda sanitarne inspekcije.

'*


35/69

Veterinarska potvrdase izdaje u svrhu dokazivanja

ispravnosti stonih, ribljih, mesnih i drugihpreraevina, u cilju utvrivanja tetnih osobinaproizvoda koji bi mogli nakoditi ljudima iliivotinjama. $akve proizvode pregledava na granicizemlje veterinarski inspektor, te izdaje potvrdu(

certi&ikat, a proizvod bez takve potvrde ne smije seputati u prodaju.

/itopatolo)ka potvrdaizdaje osiguravaju!a dravnainstitucija u cilju zatite bilja ili sprjeavanja irenja

biljnih oboljenja izvozom istih. a potvrdi se nalazepodaci o bilju ili biljnom proizvodu, te potvrda da nisuzaraeni.$e podatke kontroliraju granini &itopatolokiinspektori na izvozu ili uvozu bilja u zemlju.

'


36/69

Potvrda o kvaliteti robe "$ertifikat of 0ualit&%,

se koristi za dokazivanje odreene kvalitetepoljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda, tenjihovih preraevina pri uvozu ili izvozu navanjskotrgovinsko trite.

%zdaje ga mjerodavna dravna ustanova.

'-


37/69

Druge potvrde o robi. #

vanjskotrgovinskom poslovanje koriste se idruge potvrde, kao to su+potvrda o kvalitativnom ili kvantitativnom

preuzimanju robe,potvrda o uvozu mjernih instrumenata i

plemenitih kovina,potvrda o ;vioj sili


38/69

'3


39/69

1govor o osiguranju je ugovor kojim seomogu!ava nadoknada tete osiguraniku od

strane osiguravatelja u sluaju nesretnog sluaja. Osiguranje se moe ugovoriti za svoj raun ili za

raun tre!e osobe, to se treba navesti u ugovoru

prilikom sklapanja osiguranja. )rilikom sklapanja osiguranja treba se

osiguravatelju prezentirati sve podatke koje onzahtijeva, korisnik osiguranja treba voditi brigu o

osiguranoj imovini, te je duan izvijestitiosiguravatelja o svim promjenama nastalim naosiguranoj imovini.

'5


40/69

a polici osiguranja trebaju se navesti sveobveze koje osiguravatelj ima prema

osiguraniku, opis roba, ambalae, koliinu robe,osigurana vrijednost robe, trajanje osiguranja, tekorisnik osiguranja.

#nutar transportnog osiguranja koriste se +generalne police,pojedinane police.engleske pomorske police.

*7


41/69

2eneralne police koriste se u sluajevima stalne

suradnje izmeu osiguravatelja i osiguranika, augovorom se ureuje svo poslovanje za odreenovremensko razdoblje, obino jedne godine.

$akve police se koriste u sluaju kada osiguranik

stalno uvozi odreenu robu po zadanim uvjetima. )rijevoznik koji prevozi odreenu robu dobije od

osiguravatelja posebnu knjigu pokri!a u kojoj svaku

poiljku posebno obraunava i odreuje rizike. 8isina premije se odreuju prema toj knjizi pokri!a.Ako kupac zahtijeva dokument o osiguranjuprijevoznik mu izdaje potvrdu o osiguranju robe.

*1


42/69

)otvrda o osiguranju robe se izdaje u sluajukada nije potrebna polica osiguranja za pojedineposlovne aranmane.

6erti&ikat osiguranja se izdaje na osnovigeneralnog ugovora o osiguranju, a prije

otpreme robe na zadano odredite. 4eneralne police mogu biti+ flotalne ili otpisne,

te police stvarnog pokri3a.

lotalnim policama se odreuje iznos do kojegse poiljke mogu prijavljivati, a unutar trajanjaugovora.

*"


43/69

)olice stvarnog pokri!a jesu police kojima seprijavljuju sve poiljke koji se nalaze unutar uvjetaosiguranja. Ba obje police odgovornost se odreuje

prema pojedinoj poiljci, kako bi se izbjegla generalnaodgovornost za posebno skupe poiljke.

Pojedinane police se izdaju kao dokaz osklopljenom ugovoru o osiguranju, a koriste se kada

osiguranik i osiguravatelj ne surauju konstantno vesamo povremeno. ngleska pomorska polica koristi se za

meunarodna osiguranja kod pomorskog prijevoza,

posebice pri robi odreenoj za englesko trite. #sluaju kada ugovorne strane ele u ugovor stavitiodreene izmjene, one se dodaju polici u posebnimdodacima(aneksima.

*'


44/69

Podno)enje od)tetnog za+tjeva zanadoknadu )tete.

# sluaju nastanka tete osiguranik treba odmahizvijestiti osiguravatelja o nastaloj teti i poduzetisve potrebne mjere za spaavanje ostatka robe.

# odtetnom zahtjevu treba se navesti svepodatke i dokumentaciju o nastaloj teti, kako bise ustanovilo prirodu, uzroke i visinu tete, a tona kraju utjee na visinu prava osiguranika nanadoknadu tete. Ctetu bi trebao platiti onaj tkoju je uzroio, a to je obino prijevoznik.

#nutar osiguranja koriste se i pojmovi &ranchize isamopridraja.

**


45/69

Polica kreditnog osiguranja slui kaodokument dokazivanja o sklapanju ugovora o

osiguranju kredita. $o su rekta(papir koji se moe prenositi samo

putem ugovora o cesiji, a njegovo djelovanjeostaje u zemlji u posjedu onog tko ga je odobrio.

*


46/69

*-


47/69

/okumenti koji se koriste u vanjskotrgovinskomtransportu su svi oni koji prate kretanje robe odnjezinog polazita do krajnjeg odredita. )utem tihdokumenata se prijevoznik obvezuje da !epovjerenu mu robu prevesti do odredita i predatikupcu u stanju u kojem je roba i primljena.

Pomorska teretnica "4ill of (ading% je prijevoznidokument koji izdaje brodar prevozitelj ili njegovagent, a na taj nain potvruje da je odreenu robu

primio i utovario na brod, te je dalje namjeravaprevesti do odredine luke, te predati vlasnikuteretnice robu u stanju u kojem ju je primio.

*0


48/69

Dorska teretnica treba ostvarivati sljede!e

&unkcije+teretnicom se priznaje postojanje robe i uvjeti ugovora

o prijevozu,

ona sloi kao dokaz primitka tereta u brod,ona priznaje nastajanje pravnog odnosa prijevoznikaprema primatelju tereta,

teretnica je vrijednosni papir, koji moe sluiti kao

zamjena za odreenu robu.

*3


49/69

!eretnica prema nainu odre5ivanjaprimatelja robe, koristi se prilikom

meunarodnih pla!anja dokumentarnimakreditivom, jer je ona vaan dokaz koji sepredaje banci na naplatu.

$eretnica je vrijednosni papir te se kao takvamoe prenijeti na drugu osobu ili prodati, jotijekom putovanja robe prema odreditu.

*5


50/69

!eretnice prema stanju ambalae i robe koja seutovaruje na brod dijele se iste i neiste teretnice.

9ista teretnica je teretnica u koju brodar nije upisaonikakve primjedbe u svezi s robom.Kupac moe usporediti stanje robe prije i poslije prijevoza

jedino putem ovog dokumenta.

Erodar moe u primjedbama na stanje robe upisati+sanduci slabi i ote!eni, vre!e poderane i slino, to gamoe osloboditi krivnje za nastalu tetu, no, on to ne radi,

jer bi izgubio teret, nego se pokuava dogovoriti spoiljateljem o poboljanju pakiranja robe.

eista teretnica je svaka ona teretnica u kojubrodar unese odreene nedostatke o pakiranjerobe, a uslijed tete to mu moe smanjiti razinuodgovornosti.

7


51/69

/ruge vrste teretnica dijele se na+ ;utovareno na brod >hipped on Eoard:2eceived &or hipment:Finer Eill o& Fading:A$A8AK F%=G/GH% F%/G:

1


52/69

;charter partI teretnica


53/69

Potvrda 6bez zapreke7 i nalog za isporuku"Deliver& -rder%, koristi se kada se izvre sve

&ormalnosti oko iskupljenja teretnice, naplate vozarinei drugih potraivanja. $ada se iz opticaja povlai teretnica i umjesto nje se

izdaje posebna isprava s oznakom ;bez zapreke


54/69

Rijeka teretnica i rijeki tovarni list, koriste se priunutarnjoj rijekoj ili jezerskoj plovidbi.

Rijena teretnica ili rijeni konosman, je prijevoznidokument koji u svom poslovanju koriste rijekaplovidbena poduze!a, a slui im kao dokaz da suprimili odreenu robu, te nakon izvrene plovidbe

predali odreenoj pravnoj ili &izikoj osobi. 2ijena teretnica ostvaruje istu pravnu snagu kao i

pomorska teretnica, a razlikuju se po tome, da serijeka teretnica izdaje u jednom originalu, te u vie

kopija. Ona se izdaje ;po nalogu< te se moe prenositi

indosamentom, a u praksi se moe koristiti i ;na imerekta(papir:.

*


55/69

Rijeki tovarni list izdaje se, takoer, u jednomprimjerku, a potpisuju ga brodar i utovaritelj. $ovarni

list je nije vaan dokument u rijekom prijevozu, ve!vie slui kao potvrda, da je ugovor o prijevozuizmeu stranaka sklopljen.

Pristani)na potvrda "Dock Receirt: je potvrda koju

izdaje brodar, a kojom potvruje primitak robe napristanitu. astoji se od pet primjeraka+ potvrde primitka na obali, izvozne potvrde s obvezom pla!anja pristanine

takse, utovarne potvrde, utovarne potvrde %%, potvrde primitka robe na pristanitu.


56/69

8asnika potvrda "9ate:s Receipt:, koristi seu cilju dobivanja teretnice ;utovareno na brodhipping Order:,asnika potvrda >Dates 2eceipt: %,asnika potvrda >>Dates 2eceipt: %%,dispozicija utovara >hippers ote:.

-


57/69

4rodski manifest "'+ip:s manifest%, jedokument u kojem su prikazani svi potrebitipodatci o nekoj robi za prijevoz, te drugi vanijipodatci.

ajvaniji podatci u brodskom mani&estu jesu+

podatci o robi, podatci o brodu i zapovjedniku,utovaritelju i primatelju, a unose ih ovlateneosobe za taj posao, brodar ili agent brodara,

dok ga potpisuje zapovjednik broda.

0


58/69

9e5unarodni eljezniki tovarni list

"#nternational Railroad 4ill of (ading$onsignment ;ote:, je ugovor o prijevozu robeeljeznicom.

$im dokumentom eljeznica povruje primitak

robe, obvezu njezina prijevoza i predajeprimatelju naznaenom u tovarnom listu, tesuglasje s tari&nim uvjetima pla!anja.

3


59/69

Deunarodni eljezniki tovarni list sastoji se odpet dijelova+Original, koji se alje uz poiljku i predaje primatelju,duplikat, koju otpremna postaja nakon otpreme

poiljke predaje poiljatelju,

kopija, koja se odlae u otpremnoj postaji,tovarna karta, koja ide uz poiljku do krajnje postaje,

da se nakon primanja robe predaje kontroli prihoda,izvje!e o prispje!u, slui za obavijest primatelju o

prispje!u poiljke. )rimatelj je vra!a eljeznikojpostaji nakon prijama tovarnice i robe.

5


60/69

!ovarni list za me5unarodni cestovni

prijevoz, je dokument kojim se prijevoznikobvezuje svojim vozilima prevesti neku robu naodreeno odredite, prema naredbi poiljatelja, auz dogovorenu naplatu prijevoza.

$akav tovarni list izdaje se u tri originalnaprimjerka, koje potpisuje poiljatelj i prijevoznik.Deunarodni tovarni list izdaje se na dva jezika,

jeziku zemlje prijevoznika i na jednom odsvjetskih jezika.

-7


61/69

Karnet !#R "!ransport #nternational b& Road% jeposeban dokument koji se koristi u cilju olakanja

graninih carinskih &ormalnosti, a prema odredbama6arinske konvencije o meunarodnom prijevozu robana osnovi karneta $%2.

a vozilima koja vre meunarodni prijevoz roba inose oznaku $%2 i carinski dokument( karnet $%2,carinske slube vre preglede samo na polaznim idolaznim carinskim slubama, dok na graninimcarinama samo pregledavaju dokumente $%2.

8ozilo koje nosi oznaku $%2 treba ispunjavati posebneuvjete, kao to je, tehnika ispravnost vozila,odvojenost tereta od kabine, te da se na teretniprostor moe staviti carinska plomba, koja se nemoe neovlateno skidati.

-1


62/69


63/69

naziv primatelja,8rsta, teina, oznake, koliina robe,

vanjski izgled robe,cijena prijevoza robe, te datum i mjesto pla!anja,vrijednost robe,broj primjeraka zranog tovarnog lista,

popis prate!ih dokumenata uz robu. # tovarni list se mora unositi tone podatke, a

poiljatelj odgovara prijevozniku za tonostpodataka i nastalu tetu, koja je nastala glede toga.

# sluaju prijevoza bez tovarnog lista, a ako jenastala teta na robi, prijevoznik ne moe ostvaritismanjivanje tete

-'


64/69

9e5unarodna )pediterska potvrda"/or*arding =gent:s $ertificate% je potvrda,

koju izdaje pediter, poto je preuzeo robu zaprijevoz. $o potvrda za vie raznih manjih poiljaka, koje

se prevoze istim prijevoznim sredstvom, u ciljuutede na prijevozu. Cpediterska potvrda nije transportni dokument

ve! samo potvrda da je roba primljena ipredana na odredite, a izdaje je peditersvojemu nalogodavcu u svrhu pla!anjavozarine.

-*

D i d k ti j k t k


65/69

Drugi dokumenti u vanjskotrgovakomprometu

# vanjskotrgovinskom poslovanju uz navedenedokumente koriste se i drugi manje vanidokumenti, kao to su razna operativnaposlovna dokumentacija, kupoprodajni ugovori,

ponude, narube, reklamacijski zapisnici,jamstva, atesti i slino, koji mogu uspjenoposluiti prilikom nekog nesporazuma izmeu

poslovnih sudionika. #z navedeno vani dokumenti pri

vanjskotrgovinskom poslovanju jesu carinska ibankovna dokumentacija.

-

Drugi dokumenti u vanjskotrgovakom


66/69

g j gprometu

$arinska dokumentacija obuhvaa sve dokumente

vezane uz suradnju s carinskim slubama neke zemlje.vi ti dokumenti izraeni su i popunjeni na odreenizakonom odreeni na!in. # praksi se koristi+

/eklaracija o carinskoj vrijednosti uvezene robe u kojojse navodi tona carinska osnovica vrijednosti robe icarinskih davanja.

%zvozna i uvozna carinska deklaracija je temeljnicarinski dokument prema kojem se vri carinjenje robe.

6arinska procedura se vri na nain, da se usporede

dokumenti sa stanjem robe, koja se pregledava. akonpregleda i pla!anja carinskih davanja, carinska slubapotvruje deklaraciju uz navoenje datuma pregleda ipotpis carinskog slubenika.

--



67/69

prometu 4ankovna dokumentacija u vanjskotrgovinskom

poslovanju vezana je uz vrenje platnog prometaprema inozemstvu u koje ulaze pla!anje i naplataizvrenih vanjskotrgovinskih poslova, devizniobraun poslovanja, jamstva, kreditiranje poslovanjau inozemstvu, obraun izvoznih stimulacija i slino.

-stala poslovna dokumentacija, koja se koristi uvanjskotrgovinskom poslovanju , moe se svrstati unekoliko skupina od kojih su najvanije+

#piti za dostavljanje ponude, koji se odnose na razneupite koji su vezani uz isporuku roba, izvoenjeradova, prijevoza roba u inozemstvu i sl.

>A$A8AK F%=G/GH% F%/G:

-0



68/69

prometu )onude, koje se alju potencijalnim poslovnim

suradnicima. 9vrste narube, kojima naruitelj od inozemnog

poslovnog partnera naruuje odreenu robu. Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini, jesu

dvostrani ugovori o kupnji neke robe ili usluge. /ispozicija ili nalog pediteru je nalog kojim uvoznik

ili izvoznik odobrava pediteru prijevoz neke robe, te

svih radnji koje ulaze u sustav prijevoza. 8anjskotrgovinska kalkulacija spada u unutranju

dokumentaciju nekog vanjskotrgovinskog poduze!a.

>A$A8AK F%=G/GH% F%/G: -3



69/69

Drugi dokumenti u vanjskotrgovakomprometu

2eklamacija i reklamacijski zapisnik, jest prigovorkoji se predaje glede otkrivenih nedostataka nakupljenoj robi ili uslugi.

/ozvole, rjeenja i odibrenja dravnih organa, jeskupina dokumenata vezana uz djelovanje dravnihorgana prema odreenom vanjskotrgovinskomposlu

%n&ormacije o bonitetu inozemnog poslovnogpartnera, bitne su in&ormacije u ugovaranju nekogvanjskotrgovinskog posla.

izrada vanjskotrgovinskih poduzetničkih kalkulacija

Documents