izrada diplomskog

7/24/2019 Izrada diplomskog

1/29

Sveuilite u Mostaru

Fakultet zdravstvenih studija

Studij medicinske radiologije

Mia Jerki

Frakture radijusa na tipinom mjestu. Usporedba standarne radiograije i kompjutorizirane tomograije

!iplomski rad

Mostar"sijeanj #$%&. godine


2/29

Mjesto izrade' (ad izra)en na *linikom zavodu za radiologiju S*+ MostarMentor' doc.dr.sc. Miro Miljko" specijalist radiologije

,ahvalnica

,ahvaljujem se svom mentoru doc.dr.sc. Miri Miljki na strunim uputama i savjetima tijekomizrade ovoga rada" za pru-anje pomoi u pronalasku potrebne literature" te odbranidiplomskog rada. ,ahvaljujem se tako)er svojoj obitelji na podrci tijekom mog studiranja imojoj prijateljici ni na pomoi pri izradi ovoga rada. ,ahvaljujem se i svojim kolegama sastudija na ukazanom razumjevanju i prijateljstvu.


3/29

Sadr-aj


4/29

1.UVOD

(adijus /palana kost0 je lateralna i kraa kost od dvije kosti podlaktice. 1jezin proksimalni

kraj sastoji se od kratke glave /caput radii0" vrata /collum radii0 i medijalno usmjerenehrapavosti /tuberositas radii0. 2roksimalno" glatka superiorna povrina glave radijusa je

konkavna za uzglobljenje s glavicom nadlaktine kosti tijekom leksije i ekstenzije lakatnog

zgloba.

3lavu okru-uje glatka zglobna ploha /circumerentia articularis0 koja dolazi i u dodir s

radijalnim urezom lakatne kosti i s prstenastom svezom. 4rat radijusa je su-enje distalno od

glave. 5valna tuberositas radii nalazi se disalno od medijalnog djela vrata i ograniuje

proksimalni kraj /glavu i vrat0 radiusa od tijela. ,a hrapavost se hvata m.biceps brachi.

*ompjuterizirana tomograija /670 je radioloka metoda pregleda koja koristi su-eni

/kolimirani0 rendgenski snop usmjeren okomito uzdu- os tijela.

(adiolokim obradama /(730 dobivamo podatke o rakturi i njezinu odnosu s okolnim

strukturama.

Slika %. 2rikaz radiusa /https'88999.google.ba8search:;6?>@!nom=mjestu=slikaAne99indo9


5/29

1.1. ANATOMSKA GRAA

(adius /palana kost0 je smjetena na strani palca /lateralno0 i slina je -bici kotaa. 3ornji jekraj kosti manji" a dojnji je deblji i iri. CLtremitas proksimalis ini glava /caput radii0 koja se

svojom plitkom udubinom spaja s glavicom nadlaktine kosti" a s medijalne strane spaja se s

lakatnom kosti. spod glavice je su-eni dio collum radi" ispod kojega je hrapava kvr-ica

tuberculum radii. 6orpus radii trup palane kosti je lagano zaobljen i na presjeku trokutast.

,debljani rub okrenut je lateralno" otri rub prema medijalno. CLtremitas distals je masivan"

etverokutast sa zglobnom plohom za kosti pea" acies articularis carpea. 1a medijalnoj je

urez" incisura ulnaris" za spajanje sa lakatnom kosti a na lateralnoj strani je nastavak"

processus stHloideus. /%0

1.2. FRAKTURE (PRIJELOMI)

Fraktura je prekid kotanog kontinuiteta. 7amo gdje kost nije prekinutu u cijelosti imamo

isuru. *osti se lome zbog djelovanja vanjske sile koja premauje njohovu vrstou. U

dijagnozi i lijeenju lijenici razliite vrste rakture nazivaju sljedeim izrazima'

*od zatvorene rakture slomljena je kost" dok su susjedni miii i ostalna tkiva uglavnom

neoteeni. /N0

S druge strane" otvorena raktura je popraena znatnim oteenjem okolnih tkiva i ko-e.

*od OpotpuneP rakture kost je slomljena u cijeloj irini i krajevi su rastavljeni.

O1epotunaP raktura nalikuje na naprsline i ne zahvaa cijelu irinu kosti.

Fraktura je obino posljedica jakih naprezanja" kakva se javljaju u odre)enim oblicima

ozljede iako ne u svim sluajevima. *ost koja je oslabila zbog starosti ili bolesti mo-e se

slomiti i zbog djelovanja neznatne vanjske sile. 5vakvu rakturu nazivamo spontanom ili

patolokom rakturom. Frakture ove vrste esto se javljaju u kukovima starijih osoba ije

su kosti oslabile zbog zajednikog djelovanja niza razloga kao to su' smanjeno gibanje"

promjene u sastavu kosti povezane sa starenjem i bolest. 2ostoji jo jedna vrsta rakture

zbog preoptereenja ili umaranja koja mo-e uslijediti kod normalne" zdrave kosti izlo-ene

dugotrajno i abnormalno visokom naprezanju. SS


6/29

Slika #. 2rikaz rakture

/https'88999.google.ba8search:sourceid


7/29

ili le)nu mo-dinu. U nekim sluajevim prelomljena kost mo-e otetiti i druge unutarnje

organe" tako npr. slomljeno rebro mo-e probuiti plua.

ko su osobe teko ozlje)ene u nesrei" svako njihovo oteenje mekih tkiva lijei se

kirurkim putem" esto istodobno s obradom rakture.

1.2.&. F'"t'" '"*i+!" %" tipi%om m+!t

2rijelom radiusa /palane kosti0 u podruju ake najei je prijelom na ljudskom tijelu.

Uestalost prijeloma je izme)u @> i %N> .2rijelomi radiusa na tipinom mjestu najee

nastaju pri padu na dlan ake" pri emu je radiokarpalni zglob /runi zglob0 u dorzileksij.

2alana kost najee puca kod -ena starijih od N$ godina te kod mukaraca u dobi od #$

do ?N godina. 4a-na karakteristika toga prijeloma je da od svih prijeloma na ljudskom

tijelu daleko najee zarauje u krivom polo-aju" radi ega nastaju brojni problemi uz

vee ili manje smanjenje radnog kapaciteta i kvalitete -ivota uope. /N0 /

Slika K. 2rikaz loe sraslog prijeloma radiusa



8/29

bajoneta zbog pomjeranja donjeg ragmenta upolje" unazad i navie. 3ledano sa strane

ruka je deormirana u vidu le)a od viljuke zbog pomjeranja donjeg ragmenta put

dorzalno i proksimalno te pomjeranja proksimalnog ragmenta palmarno. !ijagnoza se

postavlja na osnovu anamneze" klinke slike" objektivnog pogleda" a potvr)uje se

rendgenskim snimcima.

Eijeenje podrazumjeva repoziciju prijeloma sa ciljem da se ragmenti vrate u svoj

prirodan anatomski odnos. ,atim se ruka imobilizira podlaktnom gipsanom longetom

etiri do pet tjedana.

Slika ?. 2rikaz prijeloma radiusa na tipinom mjestu



9/29

Slika N. 2rijelom radijusa na tipinom mjestu radijusa /ili distalni prijelom radijusa0



10/29

1.2.3. Fi0i"#%" t'"pi+"

*rae ili neto dulje vremena nakon skraenja lakatne kosti zapoinje se s provo)enjem

izikalne terapije u smislu speciinih vje-bi" a po sratavanju kosti na mjestu korektivne

osteotomije" dozvoljava se puno optereenje operirane ruke. 2olovino optereenje ruke

dozvoljava se u prosjeku nakon & do @" a puno %# do %? tjedana nakon operacije. 2acijentikoji su uporniji s vje-banjem opsega pokreta i jaanjem miia cjele ruke" posti-u znatno


11/29

bolji radni kapacitet od onih koji su manje uporni. 7reba naglasiti da je poslijeoperacijsko

vje-banje va-an dio sveukupnog lijeenja.

1.$ SNIMANJE RADIJUSA KLASI4NOM RADIOGRAFIJOM2rilikom snimanja podlaktice bolesnika treba osloboditi odjee" s podruja koje treba

snimati" a s podruja ake treba skinuti nakit. Sve snimke gornjih ekstremiteta osim

snimke ramena i nadlaktice izvode se u sjedeem polo-aju" pri emu bolesnik sjedi uz stol

za snimanje na ni-em stoliu. +olesnikove noge moraju uvijek biti paralelne sa stolom za

snimanje" kako gonade ne bi bile u snopu zraenja. Snimke gornjih ekstremiteta izvode se

ilmom ormata %KB%@" %@B#? ili #?BK$ popola i ormata %NB?$" #$B?$ ovisno o tome

koji se dio gornjih ekstremiteta snima. U naelu se sve snimke gornjih ekstremiteta

snimaju pomou olije i bez reetke"tako da snimani dio dolazi izravno na ilm"osim

snimaka ramena i nadlaktic" koje se snimaju pomou olije i reetke. *ad se stavlja kaseta

s ilmom" mora se paziti da budu prikazana dva susjedna zgloba" gdje je god to mogue

/npr. na snimci podlaktice" runi i lakatni zglob0. 5bavezno se stavlja oznaka strane E za

snimke lijevog i ! za snimke desnog ekstremiteta. !a bi se zatitio bolesnik bolesnik

mora se suziti primarni snop zraenja na neto manje od ormata upotrebljavanog ilma" a

tijelo uvijek prekriti zatitnom pregaom. *ad bolesnikovo tijelo i snimani dio

namjestimo u -eljeni polo-aj" imobilizirat emo snimani dio tijela kako se bolesnik ne bi

mo-da u toku ekspozicije pomaknuo. ,a tu svrhu upotrebljavaju se trake za iksiranje koje

se nalaze u stolu za snimanje ili trake na ijim se krajevima nalaze vreice s pijeskom. 2ri

snimanju gornjih ekstremiteta ponekad se upotrebljavaju i podloci kako bi bolesniku bilo

to ugodnije u polo-aju u koji smo ga namjestili. ,a vrijeme ekspozicije bolesnika mora

mirovati u -eljenom polo-aju. 2rije ekspozicije obavezno jo jednom provjerimo polo-aj

bolesnika i smjer centralne zrake. U podruju gornjih ekstremiteta snimamo tipine

snimke /snimke u dvije projekcije0" kose snimke" snimke u maksimalnoj ili parcijalnoj

leksiji eLstremiteta /npr. lakta0 i aksijalne snimke. /%0

2onekad radimo i makroradiograske snimke /ilm udaljen od objekta ili cijev pribli-imo

objektu kako bi smo dobili uveani snimani dio radi boljeg prikaza detalja0" a esto i

komparativne snimke osobito u djece.

1.$.1.S%im po*#"ti/

2rilikom snimanja podlaktice uvijek se rade tipine snimke tj. dorzalna i proilna. Snimke

podlaktice snimaju se uz pomo olije ali bez reetke" ilmom ormata %NB?$ ili #?BK$


12/29

popola" pola za dorzalnu a pola za proilnu snimku.

1.$.2. Do'0"#%" !%im" po*#"ti/

2rilikom izvo)enja dorzalne snimke podlaktice treba se sa snimanog djela tijela skinuti

bolesniku sve predmete /odjeu" nakit i slino0 koji daju rendgensku sjenu. Materijal to

ga primjenjujemo je kaseta s ilmom ormata %NB?$ ili #?BK$ popola. Film se postavlja

uzdu-no. (ubovi kasete moraju obuhvatiti lakatni i radiokarpalni zglob. 5bavezno se

oznaava strana sa E ili !. +olesnik sjedi pokraj stola za snimanje tako da mu je uzu-na

osovina natkoljenice paralelna sa uzdu-no osovinom stola. Snimana ruka je abducirana u

ramenu" a u laktu maksimalno ekstendirana. 2odlaktica je postavljena tako da je njezina

uzdu-na osovina paralelna sa uzd-nom osovinom ilma. !lan je u polo-aju supinacije.

7oje dorzalni polo-aj podlaktice. U tom se polo-aju radijus i ulna paralelni. (ubovi kasete

moraju biti jednako udaljeni od radijalnog ili ulinarnog ruba podlaktice. 6entralna zraka je

okomita na ilm i cilja na sredinu podlaktice i na sredinu ilma. Udaljenost okus ilma

iznosi %$$ cm. 1a dlan snimane ruke koji se nalazi kao to je reeno u supinaciji stavit

emo vreice s pjeskom i imobilizirati podlakticu. ,a vrijeme ekspozicije ruka mora

mirovati. 5sim toga provest emo adekvatu zatitu" a to znai da emo tijelo prekriti

zatitnom pregaom" osobito podruje gonada i suziti primarni snop zraenja.

1.$.$ P'oi#%" !%im" po*#"ti/

2riprema bolesnika" materijal i polo-aj bolesnikova tijela isti su kao i za dorzalnu snimku

podlaktice. Snimana ruka je u ramenu maksimalno abducirana" lektirana u laktu"

podlaktica je u ulnarnom polo-aju" a prsti su u semileksiji. !u-a osovina podlaktice

paralelna je s du-om osovinom ilma. 6entralna zraka okomita je na ilm" te cilja na

sredinu podlaktice i na sredinu ilma. Udaljenost okusilm iznosi %$$ cm. 1a nadlakticu

ili aku trabe staviti vreice s pijeskom i tako podlakticu imobilizirati. 5bavezno treba

tako)er zatititi bolesnika od nepotrebnog zraenja" dakle suziti primarni snop na veliinu

nato manje od ormata upotrebljavanog ilma" a posebno zatititi gonade bolesnika. ,avrijeme ekspozicije bolesnikova ruka treba da bude mirna./%0

1.$.&. S%im 0" p'i"0 5#"i/ '"*i+!"

Relimo li prikazati itavu cirkumerenciju glavice radijusa bez superpozicije"potrebno je

uiniti etiri ekspozicije u razliitim polo-ajima glavice radijusa. Upotrjebit emo ilm

ormata #?BK$cm za etiri ekspozicije na jednom ilmu. Snimamo pomou olije" bez

reetke" uz prethodnu uobiajnu pripremu bolesnika. 2olo-aj bolesnikova tijela je kao i pri


13/29


14/29

skenera i samom pacijentu. 5ve doze mogu biti i do %$$ puta vee nego kod konvencionalnih

radiolokih tehnika pri snimanju iste regije" pa je prilikom snimanja va-no prilagoditi

parametre protokola svakom pojedinom pacijentu. Standard za odre)ivanje doze je 6!7

/6omputed 7omographH !oze ndeks0.

Slika &. 2rikaz raspona stupnjeva atenuacije



15/29

radnoga stola s monitorom za obavljanje pregleda

raunala

ure)aja za reprodukciju slike

Slika . 2rikaz spiralnog 67a/https'88999.google.ba8search:

;


16/29

67 snimak slian je klasinom rendgen snimku" samo za razliku od njega pokazuje vie

slojeva pojedinog snimanog organa. 3usta vrsta tkiva kao to su kosti" pokazuju se

svijetlim /bijelim nijansama0. Manje gusta tkiva kao to su mozak" miii u nijansama

sivih boja" a prazan prostor odnosno upljine su crne boje.

Slika broj %$ 2rikaz distalne rakture radijusa sa deormacijom

https'88999.google.ba8search:;#N#N#F>#N#N#Fboneandspine.com>#N#N#Fdistalradius

racture>#N#N#FAsource#N#6DAbi9


17/29

5bzirom na kratko trajanje pregleda 67 je pogodan u hitnim stanjima.

67 pregled je mogue uiniti i kod bolesnika koji imaju metalne predmete u tijelu

naprimjer elektrostimulator srca" zglobne proteze" osteosintetski materijal.

1akon 67 snimanja u tijelu pacijenta ne ostaje nikakvo zraenje

1edostaci'

zlo-enost zraenju /znatno vea u odnosu na klasini rtg0.

67 pregledom prikazujemo dobre strukture kostiju" no neto je slabije razlikovanje

mekotkivnih struktura.

2ostoji mali rizik kod alergijske reakcije na jodna kontrasna sredstva. 4eina reakcija"

ako do njih do)e se ljei medikamentozno.

67 se ne radi trudnicama zbog toga to Bzraci mogu otetiti etus.

%.& 2rednosti i nedostaci rtga

2rednosti'

(endgensko snimanje je najbr-i i najjednostavniji nain da se vide promjene na

kostima i zglobovima nastale zbog ozljede"upale ili neke druge bolesti

(endgenski ure)aji iroko su dostupni u veini zdravstvenih ustanova" a rendgensko

snimanje je relativno jetino.

1akon rendgenskog snimanja u tijelu pacijenta ne ostaje nikakvo zraenje.

(endgensko snimanje ne ometa druge dijagnostike pretrage.

1edostaci'

2ostoji maleni rizik od karcinoma uzrkovanog veim izlaganjima rendgenskom

zraenju. Me)utim" korist dobivena rendgenskim snimanjem nadmauje spomenutirizik.

Rene koje se upuuju na (tg snimanje" uvijek trebaju obavjestiti svoga lijenika ili

radioloko osoblje o bilo kakvoj mogunosti trudnoe.


18/29

Slika broj %% 2rikazuje' 2oetna radiograska snimka /i+0 i aksijalna 67 snimka

/60"prikazuje intraartikularne rakture distalnog radijusa

https'88999.google.ba8search:;#N#N#F>#N#N#Fboneandspine.com>#N#N#Fdistalradiusracture>#N#N#FAsource#N#6DAbi9


19/29

2. 6ILJ ISTRA8IVANJA

spitati valjanost konvencionalnih rendgenograma kod rakture radijusa na tipinom

mjestu

spitati valjanost kompjuterizirane tomograije kod rakture radijusa na tipinom

mjestu

Usporediti konvencionlne rendgenograme i nalaze kod kompjuterizirane tomograije

kod rakture radijusa na tipinom mjestu

$. ISPITANI6I I METODE

,a potrebe naeg istra-ivanja provedena je retrospektivna studija na ,avodu za radiologiju

*linike bolnice Mostar od svibnja #$%K. studenog #$%N godine. spitivanjem je

obuhvaeno K# bolesnika sa prijelomima radijusa na tipinom mjestu od kojih svi imaju

konvencionalne rendgenograme i MS67 ake.

Svi dobiveni podaci obra)eni su u Microsot CLcellu.

7ijekom ispitivanja analizirana je struktura ispitanika prema dobu" spolu" vrsti pretrage kao i

radiolokim dijagnozama.

Snimanje na MS67 je obavljeno na ure)aju Somatom Sensatiom %& tvrtke Siemens Crlangen"

3ermanH koristei standarni protokol.

&. RE9ULTATI

7ablica br. %' Struktura ispitanika prema spolu

Ukupno su sudjelovala K# ispitanika" od kojih je %@ pripadnika mukog spola" a %? -enskog.

S25E +(5J S271* U!5 U >MUT*(6 %@ N&

RC1C %? ??U*U215 K# %$$


20/29

z tablice %. vidljivo je da su kod ozljede radijusa na tipinom mjestu ee izlo-eni mukarci

njih %@ /N&>0" za razliku od -ena" njih %? /??>0.

7ablica br. #. Struktura ispitanika po -ivotnoj dobi

S7(U*7U( S271*

2(CM !5+

+(5J S271* U!5 U >

%$%Q godina ###$#Q godina # &K$KQ godina % K?$?Q godina # &

N$NQ godina K Q&$&Q godina & %Q$Q godina %% K?

U*U215 K# %$$

z tablice #. vidljivo je da je najvei broj ozlje)enih osoba u starosnoj dobi od $Q" njih %%

/K?>0" dok je najmanji broj ozlje)enih u starosnoj dobi od K$KQ njih % /K>0.

7ablica br. K. !ijagnoza dobivena konvencionalnom radiologijom

!ijagnoza dobivena

konvencionalnom

radiologijom

+roj ispitanika Udio u >

Fraktura radijusa na tipinom

mjestu

#% &&

Fraktura radijusa saintraatikularnim irenjem

@ #N

Udru-ena raktura vrata

radijusa na tipinom mjestu i

ulne

K Q

Ukupno K# %$$

z tablice broj K uoava se da je najea vidljiva dijagnoza kod konvencionalne radiologije

kod rakture radijusa na tipinom mjestu /&&>0 " a zatim slijedi raktura radijusa sa


21/29

intraatikularnim irenjem /#N>0 " dok je udru-ena raktura vrata radijusa na tipinom mjestu i

ulne /Q>0

7ablica broj ?. !ijagnoza dobivena MS67om

!ijagnoza dobivena MS67

om

+roj ispitanika Udio >

Fraktura vrata radijusa na

tipinom mjestu i zglobni

izljev radiokarpalnog zgloba

%Q &$

Fraktura vrata radijusa natipinom mjestu sa

intraatikularnim irenjem i

zglobni izljev radiokarpalnog

zgloba

@ #N

Udru-ena raktura vrata

radijusa na tipinom mjestu i

ulne

K Q

Udru-ena raktura radijusa natipinom mjestu i kostiju

korpusa /rakture os

skaoideum0 i zglobni izljev

radiokarpalnog zgloba

# &

Ukupno K# %$$

z tablice broj ? uoava se da je najea dijagnoza dobivena MS67om kod rakture vrata

radijusa na tipinom mjestu i zglobni izljev radiokarpalnog zgloba /&$>0 " zatim slijedi

raktura vrata radijusa na tipinom mjestu sa intraatikularnim irenjem i zglobni izljev

radiokarpalnog zgloba /#N>0 " dok je udru-ena raktura vrata radijusa na tipinom mjestu i

ulne odmah iza /Q>0 " a na posljednjem mjestu je udru-ena raktura radijusa na tipinom

mjestu i kostiju korpusa /rakture os skaoideum0 i zglobni izljev radiokarpalnog zgloba /&>0.

,. RASPRAVA


22/29

U ovom retrospektivnom istra-ivanju u kojem je sudjelovalo K# ispitanika" koji su obje

pretrage konvencionalne radiologije i MS67om izvrili na 5djelu radiologije *+ Mostar.

Ustanovljeno je da je do rakture radijusa na tipinom mjestu ee dolazilo kod mukaraca

/N&>0 " nego kod -ena /??>0.

spitivanje je potvrdilo sumnju da se ozljede ee pojavljuju kod osoba starije -ivotne dobi

/K?>0" dok je najmanje kod osoba srednje -ivotne dobi /K>0.

*od snimanja konvencionalnom radiologijom najvie je bilo pacijenata kojima je

dijagnosticirana raktura radijusa na tipinom mjestu" njih /&&>0. ,atim slijedi raktura

radijusa na tipinom jestu sa intraatikularnim irenjem /#N>0 " dok je udru-enih raktura vrata

radijusa na tipinom mjestu i ulne bilo najmanje /Q>0 .

*od pacijenata koji su vrili snimanje MS67om dijagnosticirana je raktura vrata radijusa na

tipinom mjestu i zglobni izljev radiokarpalnog zgloba kao najea dijagnoza dobivena

MS67om /&$>0 " zatim slijedi raktura vrata radijusa na tipinom mjestu sa intraatikularnim

irenjem i zglobni izljev radiokarpalnog zgloba /#N>0 " dok je udru-ena raktura vrata

radijusa na tipinom mjestu i ulne odmah iza /Q>0 " na posljednjem mjestu je udru-ena

raktura radijusa na tipinom mjestu i kostiju korpusa /rakture os skaoideum0 i zglobni izljev

radiokarpalnog zgloba /&>0.

-. 9AKLJU4AK

2rema ovom istra-ivanju vidi se da su snimanja radijusa na tipinom mjestu najvie

vrile osobe u dobi izme)u /$Q0 godina " a najmanje osobe u dobi /K$KQ0 godina.

ko gledamo spol" mukarci su malo u prednosti jer su vie vrili pretraga nego -ene.

2rema ovom istra-ivanju konvencionalnom radiologijom i MS67om je napravljen

jednak broj pretraga ali konvencionalna radiologija je vie zastupljena jer je jetinija i

br-a.

!ijagnoza koja je ee postavljena kod konvencionalnih rendgenograma je raktura

radijusa na tipinom mjestu" zatim raktura radijusa sa intraatikularnim irenjem" dok

je na posljednjem mjestu udru-ena raktura vrata radijusa na tipinom mjestu ulne.

dijagnoza koja je postavljena MS67om najea je kod rakture vrata radijusa na

tipinom mjestu i zglobni izljev radiokarpalnog zgloba" zatim slijedi raktura vrata

radijusa na tipinom mjestu sa intraatikularnim irenjem i zglobni izljev

radiokarpalnog zgloba" dok je udru-ena raktura vrata radijusa na tipinom mjestu i


23/29

ulne odmah iza /Q>0 " a na posljednjem mjestu je udru-ena raktura radijusa na

tipinom mjestu i kostiju korpusa /rakture os skaoideum0 i zglobni izljev

radiokarpalnog zgloba.

4ieslojna kompjuterska tomograija /MS670 ostvarila je detaljan anatomski prikaz

presjeka ljudskog tijela uz znaajnu smanjenu izlo-enost zraenju" a kompjuterska

rekonsrukcija snimanih presjeka u tri dimenzije omoguila je prostornu analizu

snimanog podruja./K0

*onvencionalna radiologija najee se koristi za prikazivanje primarnog ili

tumorskog procesa kotano tkivo" dinog sustava i svih grudnih struktura.

2rimjenom adekvatnih postupaka uz zatitu pacijenta suvremena radioloka aparatura

omoguuje maksimalni dijagnostiki uinak uz minimalno ozraenje pacijenta imogunost oteenja. Struno i osposobljeno osoblje je garancija brze i sigurne

dijagnoze./?0

3. SA8ETAK

(adijus /palana kost0 je lateralna i kraa kost od dvije kosti podlaktice. 1jezin proksimalni

kraj sastoji se od kratke glave /caput radii0" vrata /collum radii0 i medijalno usmjerene

hrapavosti /tuberositas radii0. 2roksimalno" glatka superiorna povrina glave radijusa je

konkavna za uzglobljenje s glavicom nadlaktine kosti tijekom leksije i ekstenzije lakatnog

zgloba.


24/29

3lavu okru-uje glatka zglobna ploha koja dolazi i u dodir s radijalnim urezom lakatne kosti i

s prstenastom svezom. 4rat radijusa je su-enje distalno od glave. 5valna tuberositas radii

nalazi se disalno od medijalnog djela vrata i ograniuje proksimalni kraj /glavu i vrat0 radiusa

od tijela.

2rilikom snimanja podlaktice uvijek se rade tipine snimke tj. dorzalna i proilna. Snimke

podlaktice snimaju se uz pomo olije ali bez reetke" ilmom ormata %NB?$ ili #?BK$

popola" pola za dorzalnu a pola za proilnu snimku.

4eina ljudi kadtad u -ivotu slomi kost. 1ajee su rakture runih zglobova" aka i stopala

koji se esto oteuju padovima.. 4jerovatnost rakture poveava se sa godinama. 2a naime"

iako su vrlo aktivna i sklona ozljedama" djeca imaju elastine kosti koje se lake savijaju pa

stoga te-e dolazi do rakture.

,a potrebe naeg istra-ivanja provedena je retrospektivna studija na ,avodu za radiologiju

*linike bolnice Mostar od svibnja #$%K. studenog #$%N godine. spitivanjem je

obuhvaeno K# bolesnika sa prijelomima radijusa na tipinom mjestu od kojih svi imaju

konvencionalne rendgenograme i MS67 ake.

3ledano po spolu" mukarci su malo u prednosti jer su vie vrili pretraga nego -ene.

2rema ovom istra-ivanju vidi se da su snimanja radijusa na tipinom mjestu najvie vrile

osobe u dobi izme)u /$Q0 godina " a najmanje osobe u dobi /K$KQ0 godina" zbog toga jer

su kosti starijih osoba krhke i slabe" a i padovi su vjerojatniji zbog tekoa s ravnote-om i

koordinacijom pokreta.

2rema ovom istra-ivanju konvencionalnom radiologijom i MS67om je napravljen jednak

broj pretraga ali konvencionalna radiologija je vie zastupljena jer je jetinija i br-a.

!ijagnoze koje smo koristili u rtg obradi su sline 67u " samo 67 mo-e prostorno i posebice

kontrastno bolje i jasnije prikazati i druge promjene kao zglobni izljev te jasnije precizirati da

li je raktura prednje ili stra-nje acetabularne kolumne pa se s toga i razlikuju 67 dijagnoze

od rtg.

SummarH

(adius ractures is lateral and shorter o t9o remaining orearm bones. tWs proLimal end

consist o short head /caput radii0" neck /collum radii0 and mediallH directed roughness

/tuberositas radii0. Smooth superior surace o the radius head is concave 9ith the head o

upper arm bone during the leLion and eLtension o elbo9 knuckle.

7he head is surrounded bH smooth knuckle pad that comes in touch 9ith radial cut o elbo9bone as 9ell 9ith ring bond. (adius neck is constricted distant rom itWs head. 5val tuberositas


25/29

radii is located distant rom medial part o the neck and it limits proLimal end /head and neck0

o radius rom itWs bodH.

!uring the orearm recordings" itWs tipical to make dorsal and proile recordings. 7hose

recordings are made 9ith oil 9ithout grid in ormat %NB?$ or #?BK$" hal o it being used

or dorsal" and the other hal or proile images.

Most o humans sooner or later end up 9ith broken bone. MajoritH or injuries includes 9rists

ractures" palm and oot ractures. 2ossibilitH or ractures raises proportionallH 9ith aging.

Cventhough children are verH active and tends to9ard injuries" their bones are more elastic"

resulting in less bone ractures.

For the purpose o our research 9e did retrospective studH o radiologH bureah located in

clinical centar Mostar during maH #$%K. november #$%N. 5ur research contained

eLamination o K# patients 9ith tipical radius ractures. CverH patient had conventional

radiograpas as 9ell as 9rists MS67s.

+H gender" males area ahead o emales in terms o medical eLamination. Medical

eLamination o radius is in majoritH attended bH patients in their $s" and less attended bH

patients in their K$s. 7his is due the act that Hounger people are more agile than aducts. C;ual

number o tests is made bH conventional radiographH and MS67s" although conventional

radiographH is majoritH o our research due the act it is less eLpensive. !iagnosis used in rtg

processes are similar to one in 67Ws" although 67Ws are better or contrast and or detecting

various 9rist outbursts 67Ws are more eective in detecting the nature o acetabular column

racture 9hich is the main dierence bet9een 67 diagnosis and rtgWs.


26/29

:. LITERATURA

%. !oc.dr. +eenski 1. i Tkegro 1. ing. med. radiologije i dipl. oec." (adiograska

tehnika skeleta" ,ageb %Q@. god.

#. http'88999.bilicvisionortopedija.hr8ortopedija8bolestisake8disunkcijasake

posljedicakrivosraslekosti8 pristupljeno' #.%%.#$%N. god.

K. http'88999.dijagnostika#$$$.hr8msct.htmlpristupljeno' $&.$%.#$%&.god.

?. http'88999.kbd.hr8odjeli8klinickizavodzadijagnostickuiintervencijsku

radiologiju8odjelzakonvencionalnuradiologiju8 pristupljeno' $&.$%.#$%&.

god

N. http'88999.stetoskop.ino82relomradijusanatipicnommestuFracturaradii

locotHpicoK@&&cKQsickness.htm pristupljeno $%.%#.#$%N. god
http://www.dijagnostika2000.hr/msct.htmlhttp://www.kbd.hr/odjeli/klinicki-zavod-za-dijagnosticku-i-intervencijsku-radiologiju/odjel-za-konvencionalnu-radiologiju/http://www.kbd.hr/odjeli/klinicki-zavod-za-dijagnosticku-i-intervencijsku-radiologiju/odjel-za-konvencionalnu-radiologiju/http://www.kbd.hr/odjeli/klinicki-zavod-za-dijagnosticku-i-intervencijsku-radiologiju/odjel-za-konvencionalnu-radiologiju/http://www.stetoskop.info/Prelom-radijusa-na-tipicnom-mestu-Fractura-radii-loco-typico-3866-c39-sickness.htm%20pristupljeno%2001.12.2015http://www.stetoskop.info/Prelom-radijusa-na-tipicnom-mestu-Fractura-radii-loco-typico-3866-c39-sickness.htm%20pristupljeno%2001.12.2015http://www.dijagnostika2000.hr/msct.htmlhttp://www.kbd.hr/odjeli/klinicki-zavod-za-dijagnosticku-i-intervencijsku-radiologiju/odjel-za-konvencionalnu-radiologiju/http://www.kbd.hr/odjeli/klinicki-zavod-za-dijagnosticku-i-intervencijsku-radiologiju/odjel-za-konvencionalnu-radiologiju/http://www.stetoskop.info/Prelom-radijusa-na-tipicnom-mestu-Fractura-radii-loco-typico-3866-c39-sickness.htm%20pristupljeno%2001.12.2015http://www.stetoskop.info/Prelom-radijusa-na-tipicnom-mestu-Fractura-radii-loco-typico-3866-c39-sickness.htm%20pristupljeno%2001.12.2015


27/29

&. https'88999.google.ba8search:;#Fraktura.phpAo;#Fraktura.phpAa;s


28/29

Adresa(e) Banja, Plinjanska ulica 3

Telefonski broj(evi) 063839148 :

Email Miajerkic1991!"mail#com

$r%avljans&vo '

$a&um roenja 07.07.1991.

*+ol

Obrazovanje i osposobljavanje

!atumi me i vrstaorganizacije pru-atelja

5brazovanja i osposobljavanja

2010.-2015.

Fakultet dravstveni! studija Mostar

1aziv dodijeljene kvaliikacije

!

atumi

*veu-ili.ni +rvos&u+nik (baccalaur) in%enjer medicinskeradiolo"ije, bacc#radiol#&ecn

200"#2010

me i vrsta organizacijepru-atelja

obrazovanja i osposobljavanja

*rednja .kola 0a+ljina

1l# uera Bo.kovi2a

44 355 0a+ljina

3lavni predmeti 8 steeneproesionalne vjetine

6+2e obrazovanje

Osobne vje$tine iko%petencije

7a&erinski jezik(ci) 'rva&ski

!rugi jezik/ci0

Samoprocjena &azu%ijevanje 'ovor (isanje

Europska razina (*) *lu.anje 0i&anje 8ovorna in&erakcija 8ovorna +rodukcija
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


29/29

)n*leski jezik B9 B B9 B9 B9

+je%a,ki A A A A A

!rutvene vjetine ikompetencije

od"ovornos&, or"anizovanos& i marljivos& timski rad

komunikativnost aktivno sluanje

+roak&ivnos& i krea&ivnos&

5rganizacijske vjetine ikompetencije

;je.&ine u+ravljanja &imom ;je.&ine +oslovno" komuniciranja

(aunalne vjetine ikompetencije

Odlino vladanje alatima Microsoft Office (ord! "o#er"oint$

izrada diplomskog

Documents