Ivana Spasić - Sociologije svakodnevnog života (feminizam)

Download Ivana Spasić - Sociologije svakodnevnog života (feminizam)

Post on 26-Oct-2015

215 views

Category:

Documents

7 download

TRANSCRIPT

<p>Ivana Spasi Sociologije svakodnevnog ivota(2004, Raduni: Beograd)Lino je politiko: feminizam (150.-166. str.) svakodnevica kao enska domena epistemologija stajalita</p> <p> svakodnevni ivot se oduvijek povezuje sa enskim spolom, a ene se proglaavaju privilegiranim akterom svakodnevice feministika teorija svakodnevice mora se razmotriti u okviru odnosa enskog pokreta, kao politikog pokreta, i drutvene teorije nova svijest o znaaju odnosa spolova u drutvu nije dola iz same sociologije, ve iz feministikog politikog djelovanja, a sociologija doivljava revitalizaciju u procesu preispitivanja i preobraaja pojavom manjina kao predmeta prouavanja kritikom teorijskog diskursa dominantne veine potkopava se pretenzija znanosti na univerzalnu istinu, pod kojom se kriju odnosi moi feministika se teorija oblikuje kao dio nove znanosti o enama koja zastupa uopeni, obuhvatni sistem predodba o svijetu iz perspektive usredotoene na ene tri su glavna oblika u kojima se ta usredotoenost javlja:(1) ene su primarni predmet prouavanja (2) ene su sredinji subjektivitet iz ije se perspektive promatra svijet cilj nije samo locirati ene u drutvu, ve otkriti kako se taj ivot ukazuje enama(3) kritinost i aktivizam u korist ena feminizam kritizira tradicionalnu sociologiju da je bez preispitivanja preuzela miljenje o spolnim podjelamaa) zanemarivanjem i preuivanjem problema tvrdnjama da on ne postojib) predrasudama i stereotipima sociologija se temelji na ideologiji spolnih uloga, ako pitanje to je mukost, a to enskost smatra prirodnim i neproblematinimc) podjelom na privatnu i javnu sferu, pri emu prva pripada enama, a druga mukarcima feminizam nije jedna teorijska perspektiva unutar sociologije, ve politiki pokret koji nastoji doprinjeti osloboenju ena slinosti izmeu feministike teorije i svih oblika sociologije svakodnevnog ivota: i feminizam i sociologije svakodnevnog ivota usredotouju se na nevidljive, potinjene i nemone aktere, koji nemaju svoj vlastiti jezik, a kad progovore, jedini jezik kojim raspolau je jezik vladajueg poretka i njihovih gospodara nijeme drutvene grupe obje teorije nastoje sasluati ove grupe i dati im glas i priliku da kau svoju stranu prie, zanimaju se za mo slabih injenicu da oni koji se ne vide, kako u ivotu, tako ni u znanosti, nisu samo pasivni objekti kojima barataju sile izvana, nego imaju vlastite strategije preivljavanja, projekte i identitete iako se razliite idejne pozicije unutar feminizma razlikuju u poimanju svakodnevnog ivota, svima im je zajednika konfliktnost pojma svakodnevice, te kritinost i stav sociolokog realizma to se univerzalizma tie, neke teoretiarke govore o suvremenom svakodnevnom ivotu u (post)industrijskom, kapitalistikom ili socijalistikom drutvu, dok su druge skolne univezalizaciji enske potlaenosti i vezanosti za sferu domainstva i privatnosti naini na koje je feministika teorija utjecala na razmiljanje o svakodnevnom ivotu mogu se podijeliti u dvije glavne skupine: prva se tie sadrajnih, supstantivnih doprinosa i sastoji se u skretanju panje na ranije zanemarene sfere drutvenog ivota, a drugi nivo utjecaja je epistemoloki i sastoji se u promjeni statusa poeljnih standarda znanstvenog rada i povlatavanju analitikog pogleda iznutra, iz mikroperspektive(1) feministikom razmiljanju o svakodnevnom ivotu put je utrla knjiga Simone de Beauvoir Drugi spol, koja je pisana iz egzistencijalistike perspektive dopunjene marksizmom, sa svijeu o drutvenoj uvjetovanosti ivota ena u konkretnom, historijskom svijetu, koji je uvijek dosada bio obiljeen patrijarhatom sutina pozicije de Beauvoir jest da se enom ne raa, ve se enom postaje masa trivijalnih i naoko beznaajnih iskustava frustracije, ograniavanja i potcjenjivanja presudna je za konstituiranje ene, a o neravnopravnosti je besmisleno govoriti u apstraktnim filozofskim i politikim kategorijama daljnji razvoj ovog konstruktivistikog pravca dovest e feministiku teoriju do kritikog preispitivanja pojma ene, podjele na privatno i javno, pa i sociologije same feministkinje pokazuju da je standardna socioloka podjela na rad, dokolicu i obavezno vrijeme maskulinistika i da ne daje za pravo realno iskustvo ena feministikinje kritiziraju i uobiajenu konceptualnu podjelu na privatno i javno (politiko), prvi emu je privatno usko definirano, predvidljivo i statusno neuvaeno podruje drutvenosti u kojem se nalaze ene, a javno podruje koje pripada mukarcima i kojim dominiraju vlast, autoritet i mo zahvaljujui enskom pokretu, privatno je konano zadobilo status socioloke injenice feministkinje tvrde da je drava stvorila i odrala obitelj kao ustanovu, kao i podinjenje ene unutar obitelji feminizam uvodi i pojam seksizma kao instrument u analizi ideologije spolnih uloga(2) feministika kritika potkopava pretenziju sociologije da bude vrijednosno neutralna znanost, budui da u svijetu politikih, ekonomskih i interesnih podjela takva znanost nije mogua, ve se uvijek, svjesno ili nesvjesno, staje na neiju stranu zato se feministkinje javno izjanjavaju da u sredite svog interesa stavljaju enski nain ivota, aktivnosti i interese feministika metodologija operira na osnovu tri postulata:a) uporaba novih empirijskih i teorijskih resursa koji mogu obuhvatiti svu raznolikost iskustva ena iz razliitih klasa, rasa i kulturab) istraivaki problem je neodvojiv od svrhe istraivanja, a posljedice se moraju unaprijed uzeti u obzirc) istraiva se nalazi u istoj sferi kao i subjekt vjerovanja i ponaanja samog istraivaa pripadaju empirijskog evidenciji kojom se istraivanje slui teoretiarke stajalita (standpoint theory Nancy Hartsock, Alison Jaggar, Sandra Harding, Dorothy Smith) naglaavaju da drutvene znanosti moraju stati na ensko stajalite jer je ono epistemoloki povlateno zbog toga to je enski spol potlaen, enama se otvara iri i obuhvatniji pogled na drutvenu stvarnost, budui da one nisu vezane interesima vladanja za konvencionalne, stereotipne predstave koje ojaavaju postojei poredak partikularnost svakog saznanja o drutvu i razgradnja neutralnog subjekta saznanja ine polazita enske perspektive ono, prije svega, polazi od pojedinanog da bi se uputilo prema opem i apstraktnom u situaciji nevidljivosti enskog iskustva to je bilo jedino realno polazite jer da bi nevidljivo postalo vidljivo bilo je potrebno poi od samog poetka, od nepobitnih injenica, od proivljene stvarnosti potinjenosti proivljeno iskustvo je samo polazna, ali ne i krajnja toka istraivanja to nije iskustvo jedinke, ve iskustvo itave potinjene kategorije, podreenog spola feministika se teorija kree u dijalektici izmeu uopavanja, kao osnove za drutvenu kritiku, i pojedinane vidljivosti, kao cilja te kritike uvoenje enske perspektive kao nunu posljedicu ima poticaj prema refleksivnosti sociologa promatraa enska bia od kojih se dobijaju podaci ne smiju se tretirati kao objekti, nego kao subjekti, zbog ega je najprimjerenija tehnika nestrukturiranih, dubinskih intervjua, kojima se ispitanicama ne nameu jezik i kategorije kojima e izraavati svoja iskustva iz tog se razloga uvodi naelo pluralizma perspektiva u sociologiji kao izraza posebnih iskustava drutvenosti</p> <p> Dorothy Smith, jedna od predstavnica teorije stajalita, polazi od eksplicitnog asociranja vrijednosti konvencionalne sociologije i odnosa vladanja koji dominiraju zapadnim, kapitalistikim drutvom, gdje su mukarci nosioci moi, a ene potlaena i marginalizirana kategorija konvencionalna sociologija ne pretendira na objektivnost na osnovu svoje sposobnosti da govori istinito, nego na osnovu svoje sposobnosti da iskljui prisutstvo i iskustvo partikularnih subjektiviteta etablirana sociologija je opredmetila jednu svijest o drutvu i drutvenim odnosima koja ih spoznaje sa stajalita vladavine i sa stajalita mukaraca koji vre tu vladavinu, zbog ega je rodno obiljeena i pristrana ene su vijekovima iskljuene iz ideoloke proizvodnje oblika miljenja, slika i simbola kojima se daje smisao svijetu, otud je njihovo iskustvo teko iskazivo u dostupnom jeziku, koji kontroliraju mukarci enska je uloga posredovanje izmeu dva svijeta, u korist mukaraca, izmeu pojmovnog modusa djelovanja i konkretnih formi o kojima on ovisi susret s bezlinom (mukom) kulturom i ustanovama koje upadaju u svakodnevicu ene doivljavaju kao prekid u odnosu na svijet proivljenog iskustva u kojem se preteno kreu iz ove perspektive su i drutvenoteorijske koncepcije koje polaze od ciljno-racionalnog djelovanja, kao i interaktivne mikrosociologije, obiljeene mukom pristranou jer implicitno pretpostavljaju univerzalnu dostupnost interakcije licem-u-lice, dok su mnoge ene izolirane od mogunosti interakcije alternativna sociologija koju ocrtava Smith uvijek zapoinje u materijalnom i lokalnom svijetu, u samom istraivau, i iri se na pojmovni modus drutvo se u toj perspektivi spoznaje iz unutranjosti svog doivljaja tog drutva kao svakodnevnog svijeta, a poetak istraivanja poinje konstituiranjem svijeta kao problematinog jednom osobitom feminizacijom pojma svijeta ivota uvode se neophodni fenomenoloki elementi svakodnevica usporedno igra nekoliko meusobno povezanih uloga, u smislu:a) sadrajnog predmeta prouavanjab) epistemoloki znaajnog ugla iz kojeg se promatra drutvo uopec) polazita za refleksiju o egzistencijalno-svakodnevnoj ukorijenjenosti svakog pogleda ostaje, meutim, nejasno mora li njena sociologija, koja polazi od svakodnevnog svijeta kao problematinog, biti sociologija o enama, ili se moe ticati i mukaraca slina ambivalencija javlja se i u aspektu alternativnosti koncepcije koja naglaava indeksinost sociolokog znanja i njegovu neodvojivost od recepcije zato bi to bila iskljuivo enska tema? Smith zapravo pokuava nemogue: povlauje svijet neposrednog iskustva kao istinsku referentnu toku za razumijevanje totaliteta drutvenog svijeta, priznajui jedino hod od mikro prema makro nivou, no ujedno nastoji objasniti odlike svijeta ivota organizacijskim naelima koja se nahode izvan njega, u sferi drutvenog sistema feministika sociologija svakodnevnog ivota nosi u sebi paradoks u obliku sudara izmeu dekonstruktivistikog i esencijalistikog momenta pozivom na uvoenje enskog u sociologiju eli se postii rehabilitacija istih atributa koji su prethodno pokazani kao konstruirani i za ene porobljavajui Smith cijelu svoju antiobjektivistiku sociologiju gradi kao ensku, i obratno: ensku sociologiju kao antiobjektivistiku ta razliku od toga, poanta bi trebala biti u tome da se navedenim podrujima i osobinama vrati dostojanstvo kao ljudskim obiljejima i potencijalima, bez obzira na spol subjekta, a da se ujedno temeljito razgrade neosvjeene pretpostavke pripisivanja atributa spolovima pokuaj da se obje strane istovremeno rehabilitiraju, tako da jedna drugu legitimiraju, moe kao posljedicu imati dodatno uvrivanje postojeih konstrukata feminizam e postii dublji utjecaj na sociologiju ako odustane od iskljuive usmjerenosti na ene: isto kao to se marksizam isprva zanimao iskljuivo za proleterijat, proirujui svoju osnovu u raznim oblicima neomarksizma stekao je trajnu vrijednost i izborio svoje mjesto u misli o drutvu</p>

Recommended

View more >