ivan lovrencevic - zivot u imenu isus

7/26/2019 Ivan Lovrencevic - Zivot u Imenu Isus

1/57


2/57

IvanLovrenevi

IVOT U IMENU ISUS

Izdaju:

KRANIZagreb, 2012.

Besplatno izdanje


3/57

Sadraj

1. IME ISUS.................................................................................................... 3

Upoznajmo Isusovo ime- Duhovna sila u Isusovom imenu - Duhovna

iskaznica krana

2. SILA USKRSNUA U VJERNICIMA.................................................... 9

Otkrivenje - Rast duhovne snage - Opseg duhovnih mogunosti - Bitijak u Gospodinu i Njegovoj silnoj moi

3. BLAGOSLOVI U ISUSOVOM IMENU............................................... 15

Zdravlje- Mir- Providnost- Radost

4. SVETOST U ISUSOVOM IMENU........................................................ 25

Temelj - Zakonska strana obraenja - Posveenje Duha - Spasenje od

grijeha

5. PROGON ZBOG ISUSOVOG IMENA................................................ 31

Ispravan stav prema progonu- Smrt je dobitak

6. BOJ VJERE U ISUSOVOM IMENU...................................................... 35

Pozvani smo vladati ivotom - Natjerati sotonu u bijeg - Sredstvopobjede - Upotreba Isusovog imena na svim razinama boja vjere

7. PROPOVIJEDANJE ISUSOVOG IMENA........................................... 47

Vanost propovijedanja - Kransko poslanje - PropovijedanjeIsusovog imena - Kako propovijedati? - Ozdravljanje bolesnika -

Istjerivanje zlih duhova


4/57

Prvo poglavlje

IME ISUS

Upoznajmo Isusovo ime

Izbavit u ga jer me ljubi, zakrilit gajer poznajeMOJE IME.(Psalam 91:14)

Bez obzira jesmo li krani ili tek kucamo na vrata Bojegkraljevstva, Isusovo ime za nas ima ivotno znaenje. Na njegovspomen ni jedna sila duhovnog svijeta ne ostaje ravnoduna.Uenje o ovom predmetu moe nas iznenaditi u tolikoj mjeri daponemo vidjeti duhovne stvarnosti za koje smo mislili da su namnedostupne, ili da ih u najboljem sluaju mogu imati samoodabrani. Upravo zato apostol Pavao izriito naglaava i jamida e svatko tko zazove GOSPODINOVO IME biti spaen.(Rimljanima 10:13) Ne odabrani, nego svatko! Mogunost

pripadanja 'tko god zazove' skupini na prvi pogled izgledapredobro da bi bila istinita, ali to je ono to ui Pismo.

Znaenje Isusovog imena je spasenje, od hebrejske rijeiJeua to znai GOSPODIN SPAAVA, GOSPODIN JE SPASENJE.Pojam spasenja u vjerskom nauavanju esto nije tono ilicjelokupno biblijski predstavljen. To je temeljni uzrok postojanjaiskrivljenih predodbi koje spreavaju ljude u primanjuspasonosne spoznaje. Grka rije sozo koja je prevedena kaospasenje znai pustiti na slobodu, ozdraviti, izvesti na sigurno,

osloboditi od bolesti ili demonskih sila, spasiti od vjene osude,smrti ili grijeha.U Ivanovom evanelju itamo da vjerujui imamo ivot u

NJEGOVOM IMENU. (20:31) Gore spomenute vrijednosti spasenjane mogu biti pronaene izvan duhovne dimenzije Isusovogimena. Nisu li prisutne u naem ivotu to je siguran pokazatelj danismo spaeni na jednom ili vie podruja. Boja volja je da takvostanje trenutno bude promijenjeno. David je imao duhovnorazumijevanje vanosti poznavanja Gospodinovog imena. On u

Devedeset prvom Psalmu kae: Izbavit u ga jer me ljubi, zakrilitga jer poznajeMOJE IME. (14) Poznavati Isusovo ime u duhovnomsmislu znai puno vie od prosjene predodbe zato to je ona u

3


5/57

pravilu liena biblijske spoznaje. Hebrejska rije yada koja jeprevedena kao poznaje znai imati znanje, prepoznati, obiteljskiprijatelj, biti blizak s nekim, osjeati. Naa vjera bi uvijek trebala

ii u smjeru ostvarenja navedenih vrijednosti. ovjek moe biticrkveni lan, slubenik, redovit itatelj Biblije i kranskih knjiga,no svejedno nemati iskustvo spasenja u punom biblijskom opsegui blisko zajednitvo s Gospodinom.

Psalmist kae da Bog alje spasenje svom narodu zato to jesvoj Savez postavio zauvijek: SVETO JE I ASNO NJEGOVO IME.(111:9) Savez koji je Bog sklopio s nama u Kristu ima vrste inepromjenjive temelje. Spasenje koje nam je osigurao u svojemSinu jest dostojno vjere. Ono nije suhoparna teoloka fraza, nego

iva duhovna stvarnost. U tom sluaju i na stav spram njegatreba biti prikladan. Vjerujemo li uistinu u neiju silu i mo ondaje razumljivo da ga pozivamo u pomo. Trebamo znati da je Bojavolja da ponemo djelotvorno i ustrajno vjerovati u Isusovo imeukoliko to jo nismo poeli initi. U sluaju da ve jesmo vjernici,budimo odvani i nastavimo hodati u otkrivenju istine. Pavaonaglaava da ljudi koji vjeruju u njega nee biti razoarani.(Rimljanima 10:11)

Duhovna sila u Isusovom imenu

Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebomISUSOVO IMEjedina sila koja je ljudima dana za spasenje.

(Djela 4:12)

Ovo je Petrov odgovor na pitanje velikih sveenika koje seodnosilo na udesno ozdravljenje hromog prosjaka pred vratima

Krasna u Jeruzalemu. Koliko je snano jamstvo koje stoji izaovako smjele apostolove izjave? Na temelju ega bismo trebaliodbaciti uzdanje u bilo to ili bilo koga? Zato je pod nebomupravo Isusovo ime jedina sila koja moe spaavati ljude narazinama duha, due i tijela? Ovakva pitanja su u svakom sluajuopravdana i zasluuju biti odgovorena. Nije rije o banalnojstvari, kao npr. hoemo li vjerovati u trgovako predstavljanjenajnovijeg proizvoda na tritu. U pitanju su najvii mogui uloziu naem ivotu, kao to su pomirenje s Bogom, pravednost,

ozdravljenje, osloboenje, istoa uma, razumijevanje duhovnihstvari, ispunjenje svrhe i sve ono to je Bog posredstvom milostiosigurao za nas u Kristu.

4


6/57

Pred Isusovim zapeaenim i dobro uvanim grobompostavljalo se samo jedno, za spasenje ljudske vrste ivotno vanopitanje: Hoe li mu tijelo zauvijek ostati unutra, ili e se ipakispuniti Njegove proroke rijei da e uskrsnuti trei dan? Boja

vjerodostojnost ovisila je o ispunjenju ovog proroanstva. Usluaju da Bog nije imao raspoloivu silu kojom bi svojeg Sinauskrsnuo od mrtvih, onda Njegovo ime ne bi imalo snagu,autoritet i openit znaaj u duhovnom svijetu. Spasiteljska sila nebi mogla biti pokrenuta sa svrhom dotoka blagoslova u ivoteljudi koji ga zazivaju vjerom, primajui Boju milost. Tad bisotona potpuno opravdano mogao rei: Ukoliko je Isusovo tijelo

jo uvijek u grobu, a duh mu prebiva u podzemnom svijetu(boravitu mrtvih) onda je kranima bolje da ute! Pavlov

zakljuak iz petnaestog poglavlja Prve poslanice Korinanimapotvruje da to nikako ne bi bilo njegovo pretjerano razmetanjeili samo prazna prijetnja: Ako li Krist nije uskrsnuo, onda jeneosnovano nae propovijedanje, neosnovana je i naa vjera. (14)

Kristovo uskrsnue od mrtvih bio je duhovni izazov koji jesotona uputio Bogu. Biblija kae da je plaa za grijeh smrt.(Rimljanima 6:23) To znai da je Isus kao rtva pomirenjabezuvjetno morao iskusiti stanje smrti na sve tri razine ljudskeopstojnosti: duhovnoj, duevnoj i tjelesnoj. Na duhovno -

duevnoj razini Njegov nutarnji ovjek (duh) siao je u tamnedubine podzemnog svijeta i osjetio uas krajnje odvojenosti odBoga. Zahtjevi pravednosti ne bi mogli biti zadovoljeni bez togstravinog iskustva. Sotona nije mogao pred Bojim licemoptuiti Isusa ni za jedan poinjeni grijeh, iako je zavrio upodzemlju natovaren krivicom svih potomaka prvog Adama. Onga je htio zauvijek zadrati u stanju smrti i tako sprijeitiostvarenje Bojeg spasiteljskog nauma za ovjeanstvo.

Sotonin konani poraz bio je na vidiku i dogaaji su

nezadrivo krenuli prema konanom raspletu u zadnjem inuvelike i toliko oekivane duhovne bitke. Njezin ishod sve jepromijenio. Isusovo mrtvo tijelo u grobu bilo je zadnje podrujenjegove privremene vlasti koju je grevito nastojao zadrati.Uskrsnue se moralo odigrati i na tjelesnoj razini, kako bisotonina vlast bila zauvijek slomljena i u tom podruju. Bog jepokrenuo najsilniji napad ikad izveden u duhovnim bitkama.Sotonine duhovne sile opkolile su grob u oajnikom pokuajuzadravanja posljednjeg borbenog uporita. Demonska vojska

postavila je tit koji je trebao sprijeiti prodor Svetog Duha u grobi oivljavanje Isusovog tijela. Svi prinevi duhovne tame bili su natom mjestu, spremni za borbu. Unato tome, ni jedna sila vie

5


7/57

nije mogla sprijeiti prodor Svetog Duha. On je protutnjaodemonskim redovima poput orkana. Strae pakla bile suprobijene i razbijene, a Boji Duh se poput bujice ulio u Isusov

zapeaeni grob. Tako je Boji Sin uskrsnut u duhu, dui i tijelu.U Poslanici Koloanima itamo da je Krist razoruaoPoglavarstva i vlasti i javno ih izloio ruglu, vodei ih upobjedonosnoj povorci pobijeene njime. (2:15) Uskrsli Krist napaoje demonsku vojsku takvom silinom da su zli duhovi padalipokoeni silom uskrsnua. Njihovo duhovno oruje bivalo jerastopljeno vruinom Boje vatre i smrvljeno djelovanjemNjegovog malja. Na sve strane duhovnog svijeta bili su razbacaniostaci pobijeene vojske. Isusovo ime velianstveno je zasjalo u

punini boanstva na obzoru duhovnog svijeta. Stvari vie nisu bilekao prije uskrsnua, a nikad nee ni biti.Pavao objanjavada je Bog Isusa uzdigao na najviu visinu i

dao mu je JEDINSTVENO IME koje je iznad svakog drugog imena,da se ISUSOVOM IMENU pokloni svako koljeno nebeskih,zemaljskih i podzemnih bia, i da svaki jezik prizna - na slavu BogaOca: 'Gospodar je Isus Krist!' (Filipljanima 2:9-11) Isusovo ime je

jedinstveno i prepoznato u duhovnom svijetu kao uzvieniautoritet. Ne postavlja se pitanje imaju li demonske sile izbora.

One moraju pokloniti svoja koljena pred autoritetom i silomIsusovog imena. Biblija kae da su knezovi ovog svijeta osuenina propast. (1. Korinanima 2:6) Grka rije katargeo koja je utekstu prevedena kao propast znai uiniti beskorisnim,nedjelotvornim, neupotrebljivim, nesposobnim, ukinuti, unititi.

Sotona brino njeguje dojam snanog i monog duhovnogbia, nedodirljivog za Boju silu. Horror i triler igrani filmovislue mu za oblikovanje iskrivljene predodbe odnosa snaga uduhovnom svijetu. On kroz stoljea pokuava sakriti razmjere

svojeg sramotnog poraza i poniavajueg duhovnog poloaja.Podlegnemo li utjecaju njegovog promidbenog stroja, ondaIsusovo ime za nas nee biti ivo, djelotvorno i upotrebljivo.

PREPOZNAVANJEM I KORITENJEM NEPOBJEDIVE SILE NJEGOVOG IMENANAI IVOTI BIVAJU KORJENITO I TRAJNO PROMIJENJENI.

6


8/57

Duhovna iskaznica krana

Sinove mi dovedi izdaleka, i moje keri s kraja zemlje,sve koji se zovuMOJIM IMENOM, koje sam stvorio na svoju slavu,koje sam sazdao i nainio.

(Izaija 43:6,7)

Svatko ivi na razini duhovne osobnosti. Ovaj duhovnizakon ima tamnu i svjetlu stranu. U stanju duhovne smrti napoloaj bio je prizeman, zemaljski i tjelesan. Sotona je mogaogospodariti naim ivotom zato to nam je na duhovnoj iskaznici

ispisao ove podatke: duhovno mrtav, slab, nemoan, porobljengrijehom, bolestan i dr. Sveti Duh je kroz Boju milost u Kristupromijenio podatke na naoj osobnoj iskaznici. Ukoliko

vjerujemo da smo uinjeni novim stvorenjima u Kristu, ondajednako moramo vjerovati da nosimo ime osobe iji Duh nas jepreporodio. Prorok Izaija kae: Sinove mi dovedi izdaleka, i mojekeri s kraja zemlje, sve koji se zovu MOJIM IMENOM, koje samstvorio na svoju slavu, koje sam sazdao i nainio. (43:6,7)

Mi imamo zemaljska imena i ona nas predstavljaju u

vidljivom svijetu. Za duhovni svijet Bog je predvidio da se zovemoNjegovim imenom. Na naoj duhovnoj iskaznici ne pie naezemaljsko, nego ime Gospodina Isusa Krista. Ovo za nas ne bismio biti samo suhoparan biblijski podatak. Prorok Jeremijaispravno je postupio primanjem ovog otkrivenja: Kad su mi doletvoje rijei ja sam ih gutao. Tvoje rijei su ushitile i obradovale mojesrce, jer sam se zvao TVOJIM IMENOM. (15:16) Bog Otac nas viene gleda kao izdvojene ljude, nego nas poistovjeuje s Isusovimimenom. To je neizreciva ast za krane. Ne moe postojatisigurnije jamstvo da smo postali pripadnici Bojeg naroda. Onnikad ne bi kompromitirao ugled svojeg svetog i uzvienogimena. Upravo zato s velikom odgovornou i ozbiljnoutrebamo pristupiti duhovnim stvarima vjere.

Osobna iskaznica vjernika sadri podatak stalnog mjestaprebivanja. Gdje mi stanujemo u duhovnom kontekstu? elimo lisvoju vjeru temeljiti na istini Boje rijei, onda emo prihvatitikao istinito Pavlovo uenje da nas je Bog uskrsnuo zajedno sKristom i postavio s njim u nebesima. (Efeanima 2:6) Prolazimo

li bilo kojim gradom odmah moemo vrlo jednostavno procijenitimaterijalni status stanovnika pojedinih etvrti. Imuni ljudi izsvijeta svoj materijalni i drutveni status pokazuju stanovanjem u

7


9/57

luksuznim stambenim objektima koji su u pravilu smjeteni naatraktivnim lokacijama. S druge strane, ljudi nieg socijalnog idrutvenog statusa ne mogu si priutiti biranje. Oni su prisiljeni

ivjeti u starim, neobnovljenim i ruevnim zgradama.Mi smo u Kristu uinjeni duhovnim bogataima (1.Korinanima 1:5; Efeanima 1:3). Upravo bi zato u pravom smislurijei bila tragedija i promaaj odabrati za mjesto stanovanjaprizemljenu lokaciju. Kristovo prijestolje na koje smo postavljeninajuzvienije je mjesto Bojeg kraljevstva. Mi ne moemo vladatis Njim iz prizemljenog poloaja. Svatko od nas mora vjeromuseliti na Njegovo prijestolje kako bi mogli prilagoditi svojerazmiljanje i djelovanje novom poloaju. Samo u tom sluaju bit

emo u stanju prisvojiti duhovnu batinu i ispuniti Boju volju usvakom podruju ivota u Isusovom imenu. U iduim poglavljimadetaljno emo upoznati svako od njih.

8


10/57

Drugo poglavlje

SILA USKRSNUA U VJERNICIMA

Otkrivenje

... da vam Bog naega Gospodina Isusa Krista,Otac slave, da Duha mudrosti i otkrivenja

(Efeanima 1:17)

Prouimo li bilo koju Pavlovu poslanicu koja ui odjelovanju sile uskrsnua u vjernicima zapazit emo da imajuzajedniku crtu. Sve zapoinju molitvom za djelovanjem Duhamudrosti i otkrivenja u vjernicima. To nije sluajno. Otkrivenje jetemelj pobjednikog i plodnog vjernikog ivota u Isusovomimenu. Apostol daje uenje sveope primjene temeljeno naosobnom iskustvu. On odvano kae da eli iskusiti Krista i silu

njegovog uskrsnua. (Filipljanima 3:10) Grka rijeginoskokoja jeprevedena kao iskusiti znai osjetiti, odluiti, protumaiti, rijeiti,ispitati, stjecati znanje.

Vidimo da je Pavao pravilno usmjerio svoje htijenje i zato jedobio ono najdragocjenije u Kristu, a to je sila uskrsnua.Najopasnije ivotne zablude esto proizlaze iz samodostatnosti.Pavao ne ui vjernike: Spaeni ste zazivanjem Isusovog imena.Ostanite u toj spoznaji i ostatak ivota provedite na razini togotkrivenja. Upravo suprotno, u drugom poglavlju Poslanice

Koloanima kae da kako smo primili Gospodina Isusa, takotrebamo nastaviti ivjeti u njemu. (6) Gospodina smo primiliobraenjem i zazivanjem Njegovog imena za spasenje. Pavao ui onastavku ivota u Kristu. Otkrivenje nas vodi u sve dubljuspoznaju ivota u Isusovom imenu. Svaki dan trebao bi bitiobogaen novim saznanjima koja jaaju i profiliraju nau vjeru.Zapoet proces nikad ne bi trebao biti zaustavljen.

U sluaju da je prvotna spoznaja dovoljna, onda Pavao ne bimolio Oca da nam da Duha mudrosti i otkrivenja ... da vidimo

koliko je u nama koji vjerujemo izvanredno velika njegova sila, kojaodgovara djelotvornosti mone Boje snage, koju je pokazao uKristu uskravajui ga od mrtvih. (Efeanima 1:17;19,20)

9


11/57

Sila uskrsnua u Isusovom imenu dola je po vjeri ivjeti u naegnutarnjeg ovjeka. Ovo je biblijski stih koji bi trebao postatizabetonirano svjedoanstvo u duhu svakog ovjeka koji je roen

od vode i Svetog Duha. Ove etiri grke rijei opisuju Boju silu:dynamis(sila) - sposobnost, energija, smisao, sredstvo, udesna

sila.

energeia(djelotvornost) - rad, odanost, sposobnost djelovanja.

ischus(mo) - vrstoa, odlunost, sposobnost.kratos(snaga) - veliko djelo, vlast, gospodstvo, vrhovna vlast,suverenitet.

Rast duhovne snage

Moja vjernost i dobrota bit e s njime,i uMOJEM IMENU rast e mu snaga.

(Psalam 89:25)

Duh mudrosti i otkrivenja vodi nas kroz PoslanicuEfeanima do drugog podruja. U treem poglavlju Pavao moliNebeskog Oca da se ojaamo silom po njegovom Duhu unutarnjem ovjeku. (16) Otkrivenje nas uvodi u podruje svrheprebivanja sile uskrsnua u naem nutarnjem ovjeku. Podsjetimose, novim roenjem u Kristovo tijelo naslijedili smo Isusovo ime.Doktrinarno gledajui, izmeu sile uskrsnua i Isusovog imenastoji znak jednakosti. Nije Boja volja da budemo vrsta ljudi kojasamo pria o sili uskrsnua, iako iskustveno ivi u slabosti,nemoi i porazu. To je promaaj u ostvarenju svrhe u Kristu.Znaenje grke rijei krataiookoja je prevedena kao jaati jest bitiili postati jak. To je Boja volja za na ivot i zato trebamo uinitisve u cilju njenog ostvarenja.

U Osamdeset devetom Psalmu itamo da e Boja vjernosti dobrota biti s nama, i u NJEGOVOM IMENU e rasti naa snaga.(25) Sila uskrsnua proizvodi rast i jaanje nae duhovne snage uIsusovom imenu. To je razlog zato se mi nikad ne bismo trebaliprosuivati izvan Krista, bez obzira na postojee okolnosti ili

neprijateljske napade. Pavao kae da smo ujedinjeni sGospodinom u jednom Duhu. (1. Korinanima 6:17) Grka rijekolao koja je prevedena kao ujedinjeni znai usko povezati,

10


12/57

zalijepiti, postati sljedbenik. ovjeka oblikuje duhovno okruenjeu kojem boravi i zato nije svejedno gdje primamo spoznaju.

ISUSOVO IME JE NAJMONIJA DUHOVNA SILA.

NUTARNJI OVJEK UJEDINJEN SA SILOM USKRSNUAPOPRIMA OSOBINE I MOGUNOSTI USKRLSLOG KRISTA.

Duhovno jaanje nutarnjeg ovjeka ima tono odreenusvrhu u Bojem naumu s kojom trebamo biti upoznati. Pavao uPoslanici Filipljanima kae da sve moe uiniti u Kristu koji mudaje snagu. (4:13) Pogledajmo znaenje grke rijei ischuokoja jeprevedena kao sve mogu: biti jak, sposoban, upotrebljiv, zdrav,pobijediti, doi do konanog cilja, imati smisao. Razina snage

koju Sveti Duh proizvodi u nama nosi oznaku Sve mogu uKristu! Sportai vrlo naporno vjebaju kako bi stekli snagu zanatjecanja. Osvojena odlija plod su sustavnog rada,samodiscipline i odricanja od djelatnosti koje mogu ugrozitizacrtane ciljeve. Sveti Duh nam otkriva ciljeve u Kristu, istodobnonas pozivajui na duhovnu obuku koja e u nama proizvestipotrebnu duhovnu snagu. Boja volja je da sve moemo uiniti uKristu. Ne malo ili neto, nego sve!

Opseg duhovnih mogunosti

Boja sila koja djeluje u nama moe uinitineogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti.

(Efeanima 3:20)

Sveti Duh uvijek spaja ostvarenje ciljeva s razumijevanjemopsega mogunosti koja ih ostvaruje. Zato je Pavao toliko eznuo

iskusiti Krista i silu Njegovog uskrsnua? On je imao duhovnootkrivenje Kristove pobjede. Znao je da sila koja je podigla Kristaod mrtvih i pobijedila sotonine legije prebiva po vjeri u duhusvakog novoroenog ovjeka. Otkrivenje nas vodi do treegpodruja, a to je opseg mogunosti djelovanja sile uskrsnua unama. U gore spomenutom stihu iz Poslanice Efeanima, apostolPavao daje zakljunu ocjenu. Grka rije energeo koja jeprevedena kao djeluje znaibiti djelotvoran, izvriti, proizvoditi.

Otkrivenje o neogranienom djelovanju sile uskrsnua u

nama proizvodi radikalne promjene. Isusovo ime jerevolucionarna duhovna sila koja ima sposobnost ostvarenjacjelokupnog Bojeg spasiteljskog nauma. Zato u njemu ne

11


13/57


14/57

djelovanje. Iako je i neznanje velika zapreka koja moe sprijeitiljude da ive u vjeri, veina ih nema problema s otkrivenjem.ivimo u vremenu kad je biblijsko znanje dostupnije nego ikad upovijesti. No, zato ih podosta ima velikih problema s djelovanjemu vjeri. Sveti Duh nam ne otkriva duhovne vrijednosti samo zatoda bismo ih doktrinalno poznavali. Otkrivenje nas uvijek vodiprema djelovanju zato to otkrivenje bez djelovanja nikad neispunjava Boju volju.

Zapazimo, Pavao kae da mi moramo biti jaki u Gospodinui Njegovoj silnoj moi. Grka rije endunamo koja je prevedenakao jaki znai biti silan ili moan, biti drzak ili bezobrazan.Kontekst ovih rijei ukazuje na nunost nae pokretljivosti uBojoj sili. Ne smijemo gajiti iluzije u vezi vjerskog djelovanja.Sveti Duh nam otkriva stvari u Kristu, a mi smo pozvani djelovatiu vjeri na temelju otkrivenog. Ukoliko mi neemo djelovati, On tosigurno nee uiniti umjesto nas. To nije Njegov zadatak, iako seponekad ponaamo kao da jest. Ovo je toka na kojoj mnogi odnas nepotrebno esto zapinju. U svjetlu navedenog Isusove rijeidobivaju pravo znaenje: Od vremena Ivana Krstitelja do sadanavala je na nebesko kraljevstvo i siloviti ga prisvajaju. (Matej11:12) Kakav je karakter ljudi koji osvajaju Boje kraljevstvo? Mimoramo znati kakvi trebamo postati u duhu za ostvarenje Boje

volje u Kristu. Grka rije biastes koja je prevedena kao silovitiznai nasilna ili estoka osoba, onaj koji koristi silu.Da vidimo kako to moemo primijeniti na sva tri otkrivenja

iz Poslanice Efeanima. Pavao kae da je u nama koji vjerujemoizvanredno velika njegova sila koja odgovara djelotvornosti moneBoje snage, pokazane u Kristu uskrsnuem od mrtvih. Sadnaglasak stavljamo na rijei ... u nama koji vjerujemo Kao i usvakom drugom otkrivenju mi moemo biti pasivni promatrai, ilidjelotvorni sudionici ostvarenja Boje volje. Pasivni promatrai

imaju otkrivenje, iako uglavnom ne djeluju u skladu s njim.Zadovoljavaju se imanjem znanja. No, da bismo bili jaki uGospodinu i Njegovoj silnoj moi moramo nauiti upregnuti voljui djelovati na temelju darovane milosti u Kristu. Naime, Pavao naspodsjea da je Bog onaj koji u nama proizvodi htijenje i djelovanjeda mu se moemo svidjeti. (Filipljanima 2:13)

Ivan kae u prvoj poslanici: A ovo je njegova zapovijed:vjerovati u IME NJEGOVOG SINA, ISUSA KRISTA (3:23) Na alost,kriva uenja oblikuju svijest koja vjeru ne doivljava kao radnu i

pokretljivu duhovnu silu. Stvari se nikad ne dogaaju same odsebe ili bez naeg uea. Vjera u Isusovo ime podrazumijevadjelovanje. Nevjera uvijek stoji, eka i pronalazi izgovore.

13


15/57

Govor u drugim jezicima izravno je povezan s vjerom. Isusnavodi pet nadnaravnih znakova koji prate ljude koji vjeruju uNjegovo ime. Jedan od njih je i govor u drugim jezicima (Marko

16:17). Kako tu dolazi do izraaja poziv da budemo jaki uGospodinu i Njegovoj silnoj moi? Zar to ne bi trebao bitipodrazumijevajui in vjere, gledano iz Boje perspektive? Da, to

je u svakom sluaju tono. Meutim, nije mali broj ljudi kojiprovode ivot u crkvama koje iz raznoraznih razloga ne uecjelovitu, nego djelominu istinu Boje rijei. Nije onda udno da

je i njihov misaoni sklop ogranien uenjem koje su primili.Jednaod preuenih i esto omalovaenih istina jest biblijsko uenje dasu krtenje u Svetom Duhu i govor u drugim jezicima duhovnistandard i savrena Boja volja za sve novoroene krane. Silauskrsnua jaa naeg nutarnjeg ovjeka, a u ostvarenju tog cilja imi moramo dati doprinos. Pavao kae da onaj tko govori udrugim jezicima izgrauje sam sebe.(1. Korinanima 14:4) Grkarije oikodomeokoja je prevedena kao izgrauje znai izgradnja,podizanje, jaanje, ohrabrivanje, poticanje.

Isus je Tomi, ali i svima nama uputio ovaj poziv: Ne budivie nevjernik nego vjernik! (Ivan 20:27) Isus nikad nije uio da eOn vjerovati umjesto ljudi. Svejedno, nije ih mali broj koji seponaaju upravo tako. Oekuju da e On uiniti ono to je njimareeno da trebaju. Sveti Duh nam otkriva da Boja sila djeluje unama i moe uiniti neogranieno vie od onoga to moemo molitiili misliti a iskljuivo nae djelovanje u vjeri odreuje kolikoemo daleko i s kakvim uspjehom odmaknuti u ostvarenju togcilja. Ljudska misao kae Bit e onako kako Bog hoe! S drugestrane, Isus kae Neka ti bude kako si vjerovao! (Matej 8:13)Grka rije ginomai koja je prevedena kao neka ti bude znaipostati, biti proizveden, dogoditi se, ostvariti se, imati, primiti,posjedovati. Primjetna je razlika izmeu ljudske i Boje misli.Moe nam se dogoditi, iako to nije Boja volja, da imamootkrivenje i unato tome ne vidimo nita od onoga to nam Biblijaobeava. Isusovo uenje o vjeri jasno kae da je sve mogueovjeku koji vjeruje. (Marko 9:23) Vjera uvijek pokree Boju siluu Kristu i proizvodi neograniene rezultate.

14


16/57

Tree poglavlje

BLAGOSLOVI U ISUSOVOM IMENU

Zdravlje

Mnoga je druga udesa Isus uinio pred svojim uenicima.Ona nisu opisana u ovoj knjizi. A ova su opisana

da trajno vjerujete da je Isus Mesija, Boji Sin,te da vjerujui imate ivot uNJEGOVOM IMENU.(Ivan 20:30,31)

Uistinu, Isus je uinio mnoga izvanredna udesa predsvojim uenicima i drugim svjedocima. Ivan kae da im jebrojnost bila tolika da sve knjige svijeta ne bi bile dovoljne zanjihovo biljeenje. Izvorna svrha oitovanja Boje sile nadilazila jeizmamljivanje uzdaha trenutnog oduevljenja ljudi koji su im

posredno ili neposredno svjedoili. U Bojem naumu onapredstavljaju siguran putokaz u trajnu i vrstu vjeru. Primjetno jeda su veina uinjenih udesa u Isusovoj zemaljskoj slubi bila

vezana za ozdravljenje. Ova ocjena takoer vrijedi za vjerskodjelovanje Isusovih sljedbenika koje je potanko opisano u KnjiziDjela. Isto se dogaa i danas kad Kristovi sljedbenici djeluju uslubi ozdravljenja.

Bog se u Starom savezu objavio Izraelcima pod razliitimimenima koja su otkrivala Njegov karakter. Novi savez objedinio

je sva objavljena imena u jedinstveno ime Isus. U petnaestompoglavlju Knjige Izlaskavidimo da se Bog Izraelcima objavio kaoJAHVE RAFA - ONAJ KOJI DAJE ZDRAVLJE, GOSPODIN JE NAISCJELITELJ (26). Biblija kae da zazivanjem GOSPODINOVOGIMENA bivamo spaeni. (Rimljanima 10:13) Ne mijenjajui smisaoto moemo prevesti i ovako: Zazivanjem Isusovog imena bivamoozdravljeni. Jedno od znaenja grke rijei sozo jest ozdravljenjei osloboenje od bolesti ili demonskih sila.

Jako je vano da na doivljaj Boga bude usklaen s

Njegovom objavom u Bibliji. Previe ljudi uvjereno je da Boguzrokuje bolesti. Moe se shvatiti da ljudi iz svijeta imaju takoiskrivljenu predodbu, ali to rei za Boju djecu koja su uvjerena

15


17/57

da On iz samo Njemu znanog razloga doputa da budu bolesna.U sluaju da je Bog uzronik bolesti ili onaj koji eli da ljudi izbilo kojeg razloga budu bolesni, onda bi to moralo biti objavljenou Njegovom imenu. Meutim, Bog se nikad nije objavio kaotakav. Vratimo se na Isusovu zemaljsku slubu i Njegove rijei daOtac koji je u njemu ini svoja djela. (Ivan 14:10) Dakle, vidjetiIsusa znailo je vidjeti Boga Oca. Ono to Isus nije inio, nije niOtac. U propovijedi na ovu temu izreen je zanimljiv i ispravanteoloki zakljuak: Isus je Boja volja u djelovanju!

Kakvu vrstu djela su iz prve ruke vidjeli Isusovi najbliisuradnici? Petar je u Kornelijevoj kui prisutnim vjernicimapoganskog podrijetla rekao kako je Bog pomazao Isusa izNazareta Svetim Duhom i silom, te kako je Isus proao inei

dobro, ozdravljajui sve koje je avao bio tlaio, jer Bog je bio snjim.(Djela 10:38) Dakle, Bog je Isusa pomazao Svetim Duhom isilom, djelovao je zajedno s Njim, ali ne zato da razboli ljude ili ihui kako je stanje bolesti Boja volja za njihov ivot. Takvo tobilo bi protivno Njegovoj naravi. Pismo kae da je Isus primio siluSvetog Duha zato da ozdravi sve koje je avao bio tlaio. OvaPetrova izjava rui sve mitove o Bogu koji na ljude stavlja bolesti.U Lukinom evanelju itamo o eni koja je osamnaest godina bilaopsjednuta od duha koji je zaetnik bolesti. (13:11) Koja vrsta duha

je uzrokovala bolest? Isus je pomazan Svetim Duhom rekao enida je osloboena od svoje bolesti. (12) Bog Otac inio je krozIsusa svoja djela i oigledno je da On nije razbolio ovu enu.Naprotiv, dao joj je zdravlje! U esnaestom stihu Isus je pokazaona sotonu, kao onoga koji osamnaest godina dri svezanuAbrahamovu kerku.(16)

Sljedea dvojba u vezi ozdravljenja glasi: Je li ozdravljenjeBoja volja za svakog ovjeka? Postoje li presedani, sluajevi gdjeBog ne eli ozdraviti ovjeka? U sluaju postojanja morali bi bitizabiljeeni u Isusovoj zemaljskoj slubi. Kako bismo inae znali

jesmo li u skupini odabranih za ozdravljenje, ili u onoj koju Bogne eli ozdraviti iz samo Njemu znanih razloga. Gubavac koji jepristupio k Isusu nije sebe ubrajao u prvu skupinu. Njegove rijeito dokazuju: Gospodine, ako hoe, moe me ozdraviti. (Matej8:2) Isus je prihvatio njegovu molbu, ali je iz nje izbacio 'akohoe' element. Ostalo je samo Hou. Ozdravi! (3) Isus je kaopredstavnik i provoditelj savrene Boje volje jasno inedvosmisleno objavio Hou. Ozdravi! Nevolja je u tome toreligiozni ljudi nikako ne mogu prealiti 'ako hoe' molitvu.

Kome moe pomoi ovakva molitva: Isuse, zazivam Tvoje ime dabudem ozdravljen, ako je to Boja volja! Nikome! Od takve vrstemolitve nitko nikad nije ozdravio. Razlog?

16


18/57

TAKVE ILI SLINE MOLITVE NISU USKLAENE S OBJAVOMBOJE VOLJE U ISUSOVOJ SLUBI. UKOLIKO U NJOJ NE POSTOJE,

NEMOJMO IH IZMILJATI KAO OPRAVDANJE ZA NEVJERU.

Trea dvojba vezana za ozdravljenje glasi: Ukoliko Bog eliozdraviti sve ljude, zato onda nisu svi ozdravljeni? To je vrloest argument osporavatelja boanskog ozdravljenja. Vratimo sena Ivanove rijei da vjerujui imamo ivot u NJEGOVOM IMENU.Prevedemo li ovo u kontekst zdravlja, onda moemo rei da

vjerom u Isusovo ime primamo zdravlje i ivimo u zdravlju.Prouimo li evaneoske izvjetaje zapazit emo da je okosedamdeset posto bolesnika ozdravljenje postiglo osobnom

vjerom (Matej 8:5-13; 9:27-31; Marko 5:25-34). To je vrlo znakovit

podatak koji nikako ne bi smio biti zanemaren u prouavanju.Naalost, upravo se to nerijetko dogaa.Zanimljiv je primjer slijepaca koji su Isusa traili da im se

smiluje. (Matej 9:27) Prije nego to e poloiti ruke na njihuputio im je ovo pitanje: Vjerujete li da to mogu uiniti? (28)Ovo nije bilo tzv. tek - tako pitanje. Bog ih nikad ne postavlja.Zamislimo da su ovako odgovorili: Gospodine, nadamo se damoe. Pomoli se za nas, pa emo vidjeti to e biti. U tomsluaju sigurno ne bi primili ozdravljenje, kao to ga ne primaju

ljudi koji Bogu prilaze s ovakvim ili slinim stavom: Pomolit use, pa to bude! To nije ispravan pristup! Njihov odgovor Da,Gospodine ugodio je Bogu. (28) Nije to bio Da, Gospodine!ispunjen sumnjom i nevjerom.

BOG UVIJEK NAGRAUJE VJERU I NIJE CJEPIDLAKAKOJA TRAI I NAJMANJU GREKU U PRISTUPU.

Isus im je jednostavno dotakao oi i rekao: 'Neka vam bude

prema vaoj vjeri!' (29) Grka rije kata koja je prevedena kaoneka vam bude znai u skladu sa, kao posljedica ega, na temeljuega, upravo kao, na isti nain. Ishod njihove vjere bio je da suim se otvorile oi. (30) Slijepci su primili ozdravljenje na temeljusvoje vjere. Isus je imao Boju silu, a oni su je trebali pokrenuti

vjerom. To je bio njihov dio posla. Zato ostatak ljudi nije bioozdravljen? Kako to da su se negdje dogodila mnogobrojnaudesna ozdravljenja, a negdje malo ili nita? U estom poglavljuMarkovog evanelja itamo da Isus u svom zaviaju nije mogao

uiniti nikakva uda. (5) Ne da nije htio, nego nije mogao. Todvoje se bitno razlikuje. U estom stihu vidimo da se Isus udionjihovoj nevjeri.

17


19/57

LJUDSKA NEVJERA ZAUSTAVLJA I ONEMOGUUJEDJELOVANJE BOJE SILE U ISUSOVOM IMENU.

TO NIJE IZNIMKA, NEGO PRAVILO.

S druge strane, Petar je dokazao da vjera u Isusovo imemoe uiniti neogranieno vie nego to molimo ili mislimo,upravo kao to Pavao ui u treem poglavlju Poslanice Efeanima(20). Ne znamo kakva su bila njegova i Ivanova oekivanja onogdana kad su etali jeruzalemskim ulicama. Ono to sa sigurnouuoavamo jest to da je pred hromim prosjakom tono znao toeli: Ja nemam srebro ili zlato, ali to imam to ti dajem: u IMENUISUSA KRISTA IZ NAZARETA ustani i hodaj! (Djela 3:6) i ono

jednako vano, kako to ostvariti: Ujedno ga je uhvatio za desnu

ruku te ga podigao, a njemu su odmah ovrsnula stopala iglenjevi, pa je skoio i poeo hodati. (7)udo koje se dogodilo do te je mjere zaprepastilo Jeruzalem

da su ljudi poeli pratiti Petra, Ivana i ozdravljenog ovjeka uSalomonov trijem. Preneraenom gradskom mnotvu Petar jepropovijedao ovu poruku: I zbog vjere u ISUSOVO IME, upravo jeNJEGOVO IME ovrsnulo ovjeka kojeg vidite i poznajete. Da, vjerau ISUSOVO IME vratila je ovomu ovjeku potpuno zdravljenaoigled sviju vas. (16)Sotona je bio uplaen razvojem dogaajai odmah je pokrenuo progon uenika. Baeni su u tamnicu, aidui dan bili su izvedeni pred lanove velikog vijea, starjeine,knjievnike, velike sveenike i lanove velikosveenike loze. Onisu od njih htjeli saznati samo jedno: Kakvom vlasti ili u IJE IMEste to uinili? (4:7)

NEVJEROJATNO JE KAKO SNAAN POTRES I LANANU REAKCIJUU DUHOVNOM SVIJETU MOE IZAZVATI

SAMO JEDNO OZDRAVLJENJE U ISUSOVOM IMENU.

TO TEK MOE IZAZVATI VIE NJIH?

Hrom ovjek je udesno ozdravljen i kroz taj dogaaj Bojasila je do temelja prodrmala cijeli Jeruzalem. Evanelje jepropovijedano gradskom mnotvu, a duhovno ozraje u gradu seiznenada uzburkalo i promijenilo na bolje u korist krana.

Vrhunac je dostignut Petrovim privoenjem i izlaskom predreligiozno poglavarstvo. On se nije zbunio ili uplaio. Naprotiv,pun Svetog Duha poruio im je ovo: ... to dobro znajte svi vi i sav

izraelski narod: u IMENU ISUSA KRISTA NAZAREANINA, koga stevi razapeli, a koga je Bog uskrsnuo od mrtvih, po njemu ovaj ovjekpred vama stoji zdrav.(10)

18


20/57

Konanu potvrdu Boje volje Isus je dao zastupnikomrtvom na kriu Golgote. Prorok Izaija imao je proroku vizijuKrista koji je ponio nae bolesti i uzeo na sebe nae boli. (53:4)

Isus je na svom unakaenom tijelu ponio bolesti cijelog ljudskogroda i tako slomio sotoninu vlast u tom podruju. Ogranienoljudsko razumijevanje ne moe sagledati patnje ovjeka kojiistovremeno na svom tijelu nosi bolesti ljudi koji su ivjeli u svimepohama prije i poslije Njega. Petar u prvoj poslanici kae dasmo izlijeeni Isusovim modricama. (2:24) Vjera u Isusovo imeostvaruje da djelo zastupnike smrti na kriu postane naa

vidljiva stvarnost. Vjerujemo li da je na kriu plaena cijenagrijeha, onda jednako trebamo vjerovati da smo na kriu iozdravljeni. Pavao kae da je propovijedanje o kriu Boja sila zanas koji se spaavamo. (1. Korinanima 1:18) U svjetlu apostolovihrijei vidimo tragine razmjere zablude onih ljudi koji svojubolest proglaavaju kriem koji im je Bog dao nositi. Takvorazmiljanje nema biblijski temelj i izraava krajnje neznanje.

Blizanac ovog stava je ovakvo uvjerenje: Bog me nijeozdravio, zato to me kroz bolest neto ui. Naalost, ljudi kojiustraju u ovakvim razmiljanjima nikad nita ne naue oduhovnim stvarima. Stoji ocjena da nas Bog u stanju bolesti elineto nauiti. Pozorno pogledajmo to. Njegov nauk mogli binazvati Kako vjerom primiti zdravlje u Isusovom imenu. Upravozato u Sto sedmom Psalmu itamo da je Bog poslao svoju rije daih ozdravi i spasi im ivot od grobne jame. (20)

Postoji i sindrom Pavlovog trna toliko prisutan kod nekihkranskih denominacija. Nevjerojatno je kako ljudi vide stvarikojih nema ili ih tumae u kontekstu koji opravdava njihovunevjeru. Pavao ne kae da je trn u njegovom tijelu bolest, negoslabosti, uvrede, nevolje, progonstva i tjeskobe koje je podnosioza Krista (2. Korinanima 12:7-10). No, kad netko eli vidjeti samoono to eli, onda to i vidi, pri tom nairoko zaobilazei diospasenja ostvaren na golgotskom kriu. Korijen navedenihstavova raste iz tla samo pravednosti i ponosa. Sotona tovaribreme bolesti na ljude i uvjerava ih da je to Boja volja za njihovivot, kri koji moraju nositi ili Pavlov trn koji ih uva od ponosa.

Jo jedan izvjetaj iz Pavlove slube takoer biva estovaen iz konteksta sa svrhom opravdavanja nevjere onih kojinijeu ozdravljenje kao Boju volju za svakog ovjeka. U etvrtompoglavlju Poslanice Galaanima, apostol kae tamonjim

vjernicima da mu je bolest pruila priliku da im prvi putapropovijeda Evanelje. (13) Izvorno znaenje grke rijei

19


21/57

astheneia koja je prevedena kao bolest jest slabost, slabunjavost,nemo, bolest, oskudica, neimatina, bijeda, siromatvo. Kao to

vidimo, Pavao u ovom stihu ne kae nuno da je bio bolestan u

klasinom smislu. U pitanju su mogle biti i neke druge vrstenedaa i tekih ivotnih okolnosti. Ono to je bitno zapaziti irazumjeti apostol je izrekao u sljedeem stihu: Svoju kunju,mene u mojem bijednom stanju Ono to sa sigurnou izPavlovih rijei moemo zakljuiti jest to da je njegovo tekostanje bilo privremeno, a ne trajno. Kao to i sam kae, to je bilakunja. Zato su potpuno besmislene i biblijski neutemeljeneteorije da je apostol bio trajno bolestan. U svakom sluaju, onajtko vjeruje Bojoj rijei sigurno biva ozdravljen u Isusovom imenui ivi zdravo u duhu, dui i tijelu. To je savrena Boja voljaobjavljena u Pismu.

Mir

Ali meu tim narodima nee imati mira;ni tvome stopalu nee biti poivalita, nego e ti ondje

Jahve dati uznemireno srce, utonule oi i tjeskobnu duu.

Tvoj ivot visjet e o niti; bojat e se i danju i nou,i nee biti siguran za svoj ivot.(Ponovljeni zakon 29:65,66)

Bog je pravovremeno upozorio ljude na prokletstvo koje edoi na njihove ivote ukoliko ne budu posluni Njegovoj rijei.Nemir ima sve navedene simptome i trebamo ga poeti nazivatiprokletstvom jednako kao i Biblija. U Knjizi o Sucima vidimo da

je Gideon primio objavu Bojeg imenaJAHVE ALOM - GOSPODIN

JE MIR (6:24). Kao to vidimo, postoji razlika izmeu objaveBojeg imena i stanja u koje ovjek moe pasti zbog grijeha. Moese rei da je mir danas jedna od najtraenijih vrijednosti, kako usvijetu, tako i u Crkvi. Spasenje u Isusovom imenu nudi nammogunost osloboenja od svakog prokletstva koje je prisutno unaem ivotu. Pavao kae: Krist nas je otkupio od prokletstvaZakona postavi proklet umjesto nas - stoji, naime, pisano: 'Prokletsvaki koji visi na drvetu!' - da bi u Kristu Isusu na pogane doaoAbrahamov blagoslov, da primimo obeanog Duha povjeri.(Galaanima 3:13,14) Iz Pavlovog izvjetaja vidimo da je Isusna kriu podnio svako prokletstvo Zakona, a to ukljuuje i nemir.Svako djelo Isusove zastupnike smrti na kriu primamo vjerom.

20


22/57

Dakako, Isus nikog ne prisiljava na vjeru, ali nam u ljubavinudi blagoslov koji nitko drugi na ovom svijetu ne moe ponuditi:Ostavljam vam mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajemkakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plai vae srce.(Ivan14:27) Zazivajui Isusovo ime u na ivot dolazi i Boji mir. To jeneprocjenjiv blagoslov neophodan za uspjean vjerski ivot.Gospodin je najavio da e Njegovi sljedbenici biti izloeniestokom pritisku demonskih sila. Zato nam ove Njegove rijeinude veliko ohrabrenje: Ovo sam vam rekao da u meni imate mir.U svijetu ete imati patnju. Ali, ohrabrite se; ja sam pobijediosvijet! (Ivan 16:33)

Pavao poziva Filipljane da u svemu iznose svoje potrebeBogu, sve u zahvalnosti. Uzdanje uzrokuje da Boji mir, kojinadilazi svaki razum, uva naa srca i nae misli u Kristu Isusu.(4:7) Ne zaboravimo, neposlunost Bojoj rijei uvijek uzrokujenemir. Analogno tome, poslunost jami Njegovu prisutnost,naklonost, podrku i mir. Apostol je dao biblijski primjernasljedovanja Krista i postavio nepromjenjiv standard: Ono toste od mene nauili i primili, to ste od mene uli i na meni vidjeli,to nastavite initi, pa e Bog, izvor mira, biti s vama! (9) Ovdje

vidimo da naziva Boga izvorom mira. On e uvijek biti s namakad vrimo Njegovu volju. Danas je vie nego ikad potrebno da

Crkva pone nasljedovati prave, a ne lane uzore vjere. Pavao jezasigurno jedan od najsvjetlijih.

Providnost

A moj e Bog ispuniti u Kristu Isususvaku vau potrebu raskono prema svom bogatstvu.

(Filipljanima 4:19)

UKnjizi Postanka vidimo da je Abraham primio ovu objavuBojeg imena: JAHVE JIRA - GOSPODIN PROVIA (22:13,14).Religiozna misao ima minimalistiku predodbu Bojeprovidnosti. Takav stav moe se naslutiti u prosjakim molitvamakoje samo naoko izgledaju ponizno, iako od Boga oekujuodgovor na kapaljku, s jedva prikrivenom sumnjom u Njegovemogunosti i htijenje da nas blagoslovi. Koliko oekujemo toliko i

molimo, a na kraju i dobivamo. Jakov kae u poslanici: Nemate,jer ne molite. (4:2) U sljedeem stihu upozorava i na opasnostmolitve koja je nadahnuta krivim motivom: Molite, ali ne

21


23/57

dobivate, jer molite s grenom nakanom, da to potroite u svojimpoudama Netko ne moli nita od Boga zato to uope neoekuje da e mu odgovoriti i blagosloviti ga. Sveti Duh djeluje u

smjeru promjene takve iskrivljene predodbe Boje providnosti.Isus kae da emo primiti sve to zamolimo s vjerom. (Matej21:22) Ova izjava jamstvo je Boje spremnosti odgovaranja nasvaku molitvu vjere, a ujedno i poticaj na molitveno djelovanje.

Petar u drugoj poslanici opisuje razmjere Boje opskrbe uIsusovom imenu: Njegova boanska sila obdarila nas je svime toje potrebno za ivot i pobonost, pravom spoznajom onoga koji nasje pozvao vlastitom slavom i moi. (1:3) Onog trenutka kad smozazvali Isusovo ime, sila uskrsnua donijela je sve to je potrebno

za na ivot i pobonost u Kristu. Vano je da u na mentalni iduhovni sklop ugradimo ove rijei: sve to je potrebno. Drugavana stavka odnosi se na pravu spoznaju zato to Petar kae dasamo kroz nju u na ivot moe doi sve to nam je potrebno.Kriva, biblijski neutemeljena spoznaja proizala iz lanih uenjamoe nas osakatiti u primanju Bojih stvari koje trebaju bitikoritene za izvrenje Njegove volje.

Jakov ohrabruje krane da od Boga u svemu traemudrost. (1:5) U nastavku stiha opisuje Boga kao onoga koji

svima daje obilno i bez prigovora. Ove Jakovljeve rijei trebale binaglavake preokrenuti na molitveni pristup i oekivanja. Bognije opisan kao onaj koji prigovara ljudima kad mu iznesu svojemolitvene potrebe ili im daje na kapaljku. Nije li Bog tako opisan,onda mu ni u kojem sluaju ne bismo trebali prilaziti na opisaninain. U suprotnom, sigurno emo doivjeti razoarenje. Pavaokae da je Gospodin bogat za sve koji ga zazivaju. (Rimljanima10:12) Trinaesti stih dovodi Isusovo ime u kontekst navedenihrijei: Tko god zazove GOSPODINOVO IME, spasit e se.

TRAIMO LI OD BOGA NA KAPALJKU,ONDA NE MOEMO PRIMITI VIE NEGO TO STANE NA NJU.

Isus nas ohrabruje i potie: Zaista, zaista, kaem vam, akoto zamolite od Oca u MOJE IME, dat e vam. (Ivan 16:23) UGospodinovoj slubi ne vidimo odmjereno davanje, ali zato

vidimo odmjereno primanje pojedinaca ili skupina. Ljudi koji sumu vjerovali za ozdravljenje bili su najee trenutno i potpunoozdravljeni, bez obzira na teinu bolesti. Zarobljeni demonskimsilama bivali su osloboeni jarma. Isusovo ime je i danasneiscrpno bogato i dostupno svakom tko ga zaziva vjerom.

22


24/57

Radost

Tvoja svjedoanstva su mi vjena batina,ona su radost mojem srcu.

(Psalam 119:111)

Rijei kranske pjesme kau: Tko ima pravo ako ne Bojinarod, da klie i raduje se ... ruho alosti sada smo skinuli, uljemradosti On nas pomaza Biblija puno nauava o radosti i pridaje

joj veliku vanost u vjerskom ivotu. Analogno tome, vjernici uBoju rije bi trebali biti radosni ljudi koji isijavaju vedrinom i

lanano je prenose na sve one koji je nemaju. To je u svakomsluaju Boja volja. Zato je onda nema na licima mnogih ljudikoji svakodnevno ispovijedaju vjeru u Krista?

Odgovor na ovo pitanje pronalazimo u Knjizi prorokaNehemije. On je tjeio narod ovim rijeima: Ne alostite se;Gospodinova radost je vaa snaga. (8:10) to se moralo dogoditida rijei nadahnute Svetim Duhom blagoslove ljude i umjestoalosti donesu radost? Otkrivenje! U dvanaestom stihu vidimoda je narod otiao slaviti veliko slavlje zato to su shvatili rijei

koje su im objavljene. Upravo je nerazumijevanje Boje rijeikonica dotoka radosti u ljudske ivote. Iako svaki dan itaju

jamstvo da zazivanjem Isusovog imena bivaju spaeni na svakojrazini potrebe, svejedno jadikuju i zapomau, kao da u Bibliji nepie ono to pie. Zamislimo da nam nepoznati dobrotvor uplati

veliku svotu novca na na raun. Mi ujemo obavijest, ali uopene razumijemo njezin stvarni znaaj. Isto je kad se bojimopovjerovati u Boje najbolje za nas. Unato objavljenoj istini,nastavljamo jadikovati i zapomagati da smo od Boje strane

osueni na ivot oskudice, beznaa, alosti i zaputenosti.Meutim, upravo nam objava ivota u Isusovom imenu

obeava radost. Tako npr. u Osamdeset devetom Psalmu vidimoopis Bojeg naroda koji se uvijek raduje uNJEGOVOM IMENU. (17)Kad Duh mudrosti i otkrivenja osvjedoi naeg nutarnjeg ovjekato znai biti spaen u Isusovom imenu, onda naoj radosti nemakraja. Izgubljeni grenici bi u suzama radosnicama trebalizahvaljivati Bojem Sinu koji je platio njihov dug i pomirio ih sNebeskim Ocem. Bolesnici bi trebali podii glas do neba kadproitaju ili uju da su izlijeeni Isusovim modricama. Okolnostiu ivotu mogu biti raznolike, ali Njegova obeanja su predostojna

23


25/57

vjere. Onog trena kad ujemo Boju rije odmah joj se trebamopoeti radovati kao najveem dobitku i djelovati u vjeri. Potom seBoja sila oslobaa i blagoslivlja nas, pretvarajui tamu u svjetlo,

grenost u pravednost, slabost u snagu i bolest u zdravlje.to je s novoroenim kranima? Kako neki od njih moguimati objeena lica, iako Pavao kae da se uvijek trebamo radovatiu Gospodinu. (Filipljanima 4:4) Sila uskrsnua daje nam svepotrebno za ivot i pobonost. U Duhu vjere nita nam nenedostaje i nismo prikraeni. Tko na ovom svijetu ima razlogaradovati se, ako mi nemamo? Jo jedna stvar vezana uz radost nasbitno razlikuje od ljudi iz svijeta. Njihova radost u pravilu je

vezana uz pozitivne okolnosti. Kad se to promijeni na gore, radost

im nestaje i nastupa tuga i nezadovoljstvo. S nama je drugaije.Naa radost ne ovisi o okolnostima zato to njezin izvor nijevezan uz njih. Naa radost izvire iz Gospodina, tako da semoemo radovati ak i kad smo progonjeni za Krista, kao to

vidimo u sluaju Petra i ostalih apostola koji su bili zatvoreni odstrane velikog sveenika i njegovih sljedbenika iz saducejskesljedbe (Djela 5:41).

24


26/57

etvrto poglavlje

SVETOST U ISUSOVOM IMENU

Temelj

Jer ovako govori Vinji i Uzvieni,koji vjeno stoluje i IME MU JE SVETI.

(Izaija 57:15)

Hebrejska rije kade znai SVETI. Bog se Izraelcimaobjavio kao JAHVE MEKADE - GOSPODIN KOJI VAS POSVEUJE IODVAJA(Levitski zakon 20:7,8). Svetost je dio Njegove osobnostikoju je On namjeravao prenijeti na sve pripadnike svojeg narodau Starom i Novom savezu. Srce Bojeg naroda smije pripadatisamo Njemu, a upravo posveenje i odvajanje to omoguuju.

Pavao je ujedinio ove dvije objave i otkrio vjernicima Novog

saveza: Ali vrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovajpeat: 'Gospodin poznaje svoje' i 'Neka se odijeli od zloe svaki kojizaziva GOSPODINOVO IME'. (2. Timoteju 2:19) Svetost je diokaraktera Isusovog imena i Pavao jasno kae da se mora odijelitiod zloe svaki koji zaziva GOSPODINOVO IME. Grka rijeaphistemi koja je prevedena kao odijeliti znai odmetnuti se,oduprijeti se, ostaviti se. Rije adikia (zloa) znai nastranostkaraktera ili djela, nepravednost, grijeh, zlo. Pavao poruku oodvajanju od zla naziva temeljom koji je postavio Bog.to nam to

govori? U kontekstu Boje volje to znai da je odbacivanje zlaprva, a kasnije i usporedna radnja pri zazivanju Isusovog imena.Naalost, danas u kranstvu poruka svetosti nije

dobrodola i sve ee se izostavlja iz vjerskog uenja. Iako Pavaokae ... izaite izmeu njih i odvojite se - veli Gospodin - nedotiite se nieg neistog, i ja u vas primiti! (2. Korinanima 6:17)svejedno puno ljudi sjedi na dvije duhovne stolice. Ispovijedaju

vjeru u Isusovo ime, iako su i dalje nevidljivim nitima povezani sasvijetom. Sluaju svjetovnu glazbu, priaju svjetovne ale i

openito razmiljaju svjetovno. Kako se u biblijsku objavu svetostimoe uklopiti praksa obrade svjetovnih pjesama i umetanja rijeikranskog sadraja?

25


27/57

Prorok Izaija upozorava: Jao onima koji od tame pravesvjetlost (5:20) Nije li rastui ekumenski pokret dokaz da jeantikristov dolazak i preuzimanje religiozne i politike vlasti nad

cijelim svijetom samo pitanje trenutka? Kako e svijet dobitispasonosnu vjeru u Krista kad vidi ljude koji ispovijedaju vjeru iistodobno svetkuju religiozne obiaje i bajke (boi, djed mraz isl.) Nee li zakljuiti da meu njima zapravo nema bitne razlike?

ISUSOVO IME JE SVETO I NE TRPI KOMPROMISE!SVAKI VJERNIK KOJI ELI UGODITI BOGU

TAJ STANDARD TREBA UVIJEK DRATI PRED OIMA.

Na stav prema Isusovom imenu takoer mora biti duhovno

ispravan. U treoj Bojoj zapovijedi itamo upozorenje: Neuzimaj uzalud IMENA JAHVE, SVOJEG BOGA, jer Jahve ne oprataonome koji uzalud izgovara NJEGOVO IME. (Ponovljeni zakon5:11) Ljudi koji psuju Boje ime opsjednuti su zlim duhovima. Oni

vladaju njihovim srcima i ustima, koristei ih kao kanal zaizgovaranje hule na Boga (Otkrivenje 13:6). Nita manje opasninisu komentari uenja Isuse Boe! Boe dragi! Boe mili!kao i trivijalni izriaji Ne daj Boe! Daj Boe! Sauvaj Boe!Pomozi Boe Oslobodi Boe! Bog zna! Pitaj Boga! i sl. koji

sveto i uzvieno Gospodinovo ime svode na potapalicu.Uzaludno izgovaranje Bojeg imena obuhvaa i sve mehanikemolitve koje se koriste u religioznim ritualima.

Zakonska strana obraenja

... Bojoj Crkvi u Korintu,posveenima u Kristu Isusu, pozvanima da budu sveti,sa svima koji ma gdje zazivaju IME GOSPODINA naega

ISUSA KRISTA, GOSPODINAnjihovog i naeg.(1. Korinanima 1:2)

U kranskom posveenju ljudi mogu skrenuti u dvaekstremna podruja. Prvo je zakonsko, a osnova mu je takozvanismije - ne smije nain ivota. Takav doivljaj duhovnosti imastanovitu zaslugu u poetnom razlikovanju dobra od zla, iako ukasnijem vjerskom razvoju ne bi trebao postati prevladavajui.Dakako, krani uvijek moraju znati to smiju i to ne smiju, ali sispravnom motivacijom u srcu, a to je ljubav prema Bogu.

26


28/57

Zakonski okviri su vrlo kruti i ne daju neophodan prostormilosnom djelovanju Svetog Duha.

Drugo skretanje u vjerskoj praksi uzrokovano je

neispravnim razumijevanjem Boje milosti. Pavao kae: Ba setim oitovala Boja milost za sve ljude, da nas odgaja da seodreknemo bezbonosti i svjetskih pouda te ivimo umjereno,pravedno i pobono u ovom svijetu (Titu 2:11,12) Danas jepopularna ovakva poruka: Sve je doputeno zato to ivimo uBojoj milosti! Upravo je to razlog zato nije rijetkost da ljudipod utjecajem takvog uenja budu ravnoduni na poinjenje djelagrene prirode. Ne shvaaju da ih Boja milost na koju se pozivajueli odgojiti da se odreknu bezbonosti i svjetskih pouda, kako

bi ivjeli umjereno, pravedno i pobono u svijetu koji se protiviKristovom autoritetu.Ovo je Isusova poruka: Obratite se i vjerujte u Radosnu

vijest! (Marko 1:15) To je bitno drugaije od dananjeg poziva sveine crkvenih propovjedaonica: Samo vjerujte i bit etespaeni! Boje kraljevstvo ne prihvaa neobraene ljude, kolikogod moda karizmatski ili openito teoloki bili ispravnousmjereni. U svakome od nas mora se dogoditi duboka, korjenitapromjena koja e se oitovati i u vanjskim djelima, a ne samo

rijeima. Ivan Krstitelj je pozvao ljude da donesu plodove kojiodgovaraju obraenju. (Luka 3:8)Evo kako je to izgledalo u gradu Efezu. Nakon to je demon

izranjavao i ponizio Skevine sinove stanovnike Efeza, idove iGrke, obuzeo je strah, a velialo se IME GOSPODINA ISUSA. (Djela19:17) U osamnaestom i devetnaestom stihu vidimo posljedicuspomenutih dogaaja: I mnogi su obraenici dolazili priznati iotkriti svoja vraarska djela. A mnogi od onih koji su se bavilivraanjem donosili su knjige te ih spaljivali naoigled sviju.

Obraenici nisu samo usmeno priznali grijeh vraarstva, nego su ispalili vraarske knjige. To je biblijsko obraenje, spoj zakonskog(vidljivog) i duhovnog (nevidljivog). to bi se dogodilo da suzadrali knjige i govorili Mi smo krteni u vodi, Bog je ljubav!Isto ono to i danas. Bili bi lanovi kompromisnih crkava, ali ne iBojeg kraljevstva. Isusovo ime je sveto i ne trpi kompromis stijelom, grijehom ili svijetom! Svatko tko eli biti ozbiljan u hodus Gospodinom mora usvojiti ove standarde.

27


29/57

Posveenje Duha

... jer vas je Bog od poetka izabrao za spasenjekoje se postie posveenjem Duha i vjerom u istinu.

(2. Solunjanima 2:13)

Biti posveen za Boga zadatak je i cilj svakog vjernika kojimu eli ugoditi. Sveti Duh nas uvijek prvo vodi do kria. Tamo jeobavljen najtei dio posveenja. Odmah moramo naglasiti da jeIsus Krist uinio ono to mi nikad ne bismo mogli u svojoj snazi.Pavao kae da je na stari ovjek razapet zajedno s Isusom da binae grene elje bile unitene i da grijeh ne bi vie imao autoritetnad nama. (Rimljanima 6:6) Slamanje zlog utjecaja greneprirode (stari ovjek) izvravamo na isti nain kao i primanjeoprotenja od grijeha. Shvatimo li jednostavnost tog uenjauvidjet emo kako sve lake lomimo vlast i utjecaj grijeha. Dakle,uvijek prvo moramo vidjeti to je Isus uinio.

Drugi korak ide u smjeru vjerovanja i osobnog prihvaanja.Zato trebamo sami sebe smatrati mrtvima grijehu, a ivima Boguu Kristu Isusu. (11) Osobna vjera uvijek igra kljunu ulogu! Mrtvismo grijehu smatramo li sebe takvima. Zato ne smijemo reiovako: Ja sam grenik! Mi nismo grenici, nego sveti ljudi uKristu koji ponekad grijee. Bitna je razlika izmeu biti pravednikili nepravednik. Takoer, vjerom smo ivi Bogu u Kristu Isusu. To

je naa stvarnost. Budui da Pavao podrazumijeva injenicu dapripadamo Bogu, usmjerava nas da vie ne dajemo svoje udovekao oruje nepravednosti u slubu grijeha. (13) Onog trenutka kadSveti Duh preuzme nae udove, oni postaju Njegovo vlasnitvo iinstrument sile u provedbi Boje volje.

DUHOVNA SILA (KRISTOVA ILI SOTONINA) KOJOJ PREDAJEMO UDOVEUPRAVLJA NAIM MISLIMA, UVJERENJIMAI IVOTOM OPENITO.

Znamo li da grka rije metanoeo znai pokajati se, imatigrinju savjesti, ponovno razmisliti, promijeniti nainrazmiljanja i djelovanja, promijeniti srce, ivotni put usmjeriti udrugom pravcu, onda se s pravom postavlja ovo pitanje: Jesu liljudi koji ne odbacuju svjetovne i tjelesne stvari obraeni i nalazeli se uope u procesu posveenja? Nije mogue doivjeti spasenje

u Isusovom imenu i ostati isti. Tad ne postavljamo ovakva i slinapitanja: to je loe u tome da sluam svjetovnu glazbu, drimljudsku tradiciju, slavim religiozne blagdane (boi, uskrs i sl.)?

28


30/57

Zato posluajmo Pavlovu uputu iz nastavka stiha: Naprotiv,prinesite Bogu sami sebe, kao takve koji ste od mrtvih postaliivima, a svoje udove kao oruje u slubu Bogu! Ovdje moramo

vidjeti vanu stavku, mi sebe moramo prinijeti Bogu. To je naaobveza! On to nee uiniti umjesto nas. Moda nam to ispoetkanije ugodno, ali je zasigurno neophodno za zdrav duhovni ivot uKristu. Posveenje je trajan proces koji nas postupno oblikujeprema Kristovoj slici.

Spasenje od grijeha

Rodit e sina i nadjenuti mu IME ISUS,jer e on izbaviti svoj narod od njegovih grijeha.(Matej 1:21)

Oprotenje grijeha u Isusovom imenu (Djela 10:43) dio jespasenja u Kristu koje razraunava s grijesima koje smo poinili uprolosti, kao i sa svim koje emo poiniti u budunosti. Iakoteimo posveenju i poslunosti Bogu, ipak ponekad nenamjernosagrijeimo. Ono to smo uinili u prolosti ne moemopromijeniti, ali zato postotak grijeha u sadanjosti i budunostimoemo i moramo smanjiti na najmanju moguu mjeru. Tu sepojavljuje uloga Isusovog imena u drugom dijelu spasenja. Ono seodnosi na svrgavanje vlasti grijeha u naem ivotu.

Biblija ne idealizira ljudsku narav. Kao to prihvaamoinjenicu da jesmo pripadnici Bojeg naroda, poniznog srcamoramo prihvatiti ocjenu da moramo biti izbavljeni od grenihsklonosti. Na koji nain moemo izvesti revolucionarni duhovniprevrat u naem srcu i svrgnuti omraenog vladara? Duhovnerevolucije vrlo su sline svjetovnim. Jedna interesna skupina borise protiv druge, silom je rui s trona i uspostavlja vlast. Mi samipo sebi nemamo silu kojom bismo mogli svrgnuti grijeh. Zato jeoslonjeni na Boju milost moramo pozvati vjerom i oekivati dae blagoslovljeno djelovati u nau korist.

Isusovo ime je sila koja rui vlast grijeha u srcu i izbavlja nasiz ropstva. Isus je bio osuen za nae grijehe. Na temelju togsaznanja vjerom zazivamo Njegovo ime i grijesi nam bivaju

oproteni. Teret pada s naeg srca i radost spasenja naspreplavljuje. Ipak, oprotenje ne promatramo kao izdvojen diospasenja. Ono je samo uvod u trajno izbavljenje. Sveti Duh u

29


31/57

nama eli oblikovati trajne, a ne kratkorone vrijednosti.Robovati grijehu znai robovati sotoni! On porobljuje i poniavaovjeka, unitavajui mu dostojanstvo. U takvom stanju prisiljava

ga da izvrava njegovu zlu volju. Ne smijemo biti naivni, ili jogore, duhovno ponosni, mislei da nas ne moe ujarmiti samozato to se smatramo kranima. Nitko nije nedodirljiv!

ONO TO INI RAZLIKU JEST IVOT UTEMELJENNA UENJU PISMA U SVIM PODRUJIMA.

Boja volja je da se uzdignemo iznad djeje duhovne razine:grijeh - priznanje - oprotenje. Nije dobro predugo ostati narazini gdje nam je grijeh preblizu, zato to je onda i njegova

mogunost negativnog utjecaja izraenija. Isusovo ime je snaganaeg izlaska iz ropstva i trajne pobjede nad grijehom,posredstvom jaanja naeg duhovnog karaktera. Mi znamo daKrist po vjeri ivi u naim srcima po vjeri, zar ne? Jaanjemduhovne snage u Isusovom imenu postajemo sve neosjetljivi nagrene izazove. Oblikovanje Krista u naim srcima jamstvo jetrajnog prebivanja u slobodi.

30


32/57

Peto poglavlje

PROGON ZBOGISUSOVOG IMENA

Ispravan stav prema progonu

Blago vama, ako vam se izruguju zbog KRISTOVOG IMENA,jer tada Duh slave, Boji Duh, poiva na vama!

(1. Petrova 4:14)

Crkve usmjerene prvenstveno na Boje blagoslove vrlorijetko propovijedaju da je i progon zbog vjere blagoslov. Ukontekstu Bojeg kraljevstva ono ima najveu vrijednost. Tajstandard ne uklapa se u religiju lako emo kranstva, koje vjerudoivljava iskljuivo kao sredstvo ostvarenja osobnih interesa. Bitiprogonjen zbog Krista nije znak da neto krivo inimo. Upravosuprotno, Pavao kae u Poslanici Filipljanima da i to dolazi odBoga, jer nam je s obzirom na Krista dano kao milost ne samo davjerujemo u njega, nego i da trpimo za njega. (1:28,29) Isus nikadod nas nije tajio cijenu vjere i otvoreno nam je najavio tomoemo oekivati: Svi e vas mrziti zbog MOJEG IMENA. (Luka21:17) To je neuobiajeno za svjetovno poimanje duhovnogmarketinga koji je generalno usmjeren na broj, a ne istinske

vrijednosti. Upravo zato danas u crkvenim krugovima najeeujemo ovo pitanje: Koliko ljudi je u crkvi? a zapravo bi trebaloovako glasiti: U kakvom duhovnom stanju su ljudi u crkvi?

Nauavajui o vrstama ljudskih srca koja s razliitimstavovima prihvaaju Njegovo uenje, Isus spominje rije (sjeme)koja je posijana na kamenito tlo. Odlika takvog ovjeka je da rijekoju uje prima veselo, ali kako nema u sebi korijena, nestalan je,kada doe nevolja ili progonstvo zbog rijei odmah podlegne.(Matej 13:20,21) Za razliku od uobiajenog miljenja, Isus ljudimaporuuje da prvo promisle, odvagnu i izraunaju cijenu uenitvaprije nego li se odlue postati Njegovi sljedbenici (Luka 14:28-32).Pogledajmo sadraj Pavlove poruke: A i svi koji hoe pobono

ivjeti u Kristu Isusu, bit e progonjeni, dok e zli ljudi i varalice,ujedno zavodnici i zavedeni, napredovati iz zla u gore. (2.Timoteju 3:12,13)

31


33/57


34/57

Nije trebalo proi puno vremena i mrnja u srcu prerasla jeu ubojstvo. Prisutni idovi bili su toliko razdraeni da su rukamapoeli epiti ui i nekontrolirano vikati. Zgrabili su Stjepana,izgurali ga izvan grada i kamenovali. Njegova muenika smrtnije bila uzaludna. Istog dana jeruzalemski krani pretrpjeli su

veliki progon i rasprili su se po Judeji i Samariji. To je urodiloirenjem poruke Evanelja, oitovanjem Boje sile kroz udesa,znakove i spasenjem grenika.

uvajmo se podmiivanja od strane zloga. On nam elipodmetnuti lano evanelje koje nudi laki put u nebo. Isuspohvaljuje Crkvu u Filadelfiji jer su unato maloj snazi sauvalinjegovu rije i nisu se odrekli NJEGOVOG IMENA. (Otkrivenje 3:8)

Vidimo da Isusa ne zanimaju veliki brojevi, nego uvanje istine ivjernost Njegovom imenu. To su duhovne vrijednosti kojetrebamo vrsto drati, uporno zastupati i vjerno provoditi.

Smrt je dobitak

Za mene je uistinu ivot Krist, a smrt dobitak.Ali, ako mi je dalje ivjeti u tijelu, to za mene znai plod - rad.

Ne znam to bih onda izabrao. Pritisnut sam, i to s dvije strane:imam elju umrijeti i biti s Kristom, jer je to mnogo bolje.(Filipljanima 1:21-23)

Pavao je ivio u punini otkrivenja Isusovog imena. Uduhovnoj dimenziji vidio je stvarnosti koje mnogi njegovisuvremenici nisu. Moemo samo nagaati kako su krani uFilipima doivjeli njegovu gore spomenutu izjavu. Veina ljudinikad ne doivi Pavlovu vrstu pritiska, dvojbu izmeu sluenja

Kristu na zemlji i izravnog odlaska u Njegovo drutvo u vjenosti.Apostol je okusio nebesku slavu, a tada ovjek vie ne moeeznuti za zemaljskim prebivalitem. Tajna uspjenosti njegoveslube nalazi se u rijeima da ima elju umrijeti i biti s Kristom,jer je to mnogo bolje.

Svakako, Pavao je bio prokuani djelatnik u sili SvetogDuha. Treba naglasiti da on nije imao super - pomazanje kakoto danas krivo predstavljaju neki karizmatski uitelji. Primio jesilu Svetog Duha, otkrivenje poloaja u Kristu i mogunosti

djelovanja u vjeri kao i svatko od nas. Razlika je samo u tome toje bio puno spremniji za djelovanje. Nije pretvarao vjeru usuhoparno i beivotno uenje bez spasiteljske sile.

33


35/57

TE ODLIKE GA BITNO RAZLIKUJU OD MNOGIH DANANJIH VJERNIKA.

Pogledajmo to je rekao u kui Filipa evaneliste nakon to

mu je prorok Agab navijestio da e ga idovi uhititi i predati uruke poganima, a prisutni su ga poeli odvraati od ulaska uJeruzalem: to inite? Zato plaete i mekate mi srce? Ja samspreman ne samo biti svezan, nego i umrijeti u Jeruzalemu za IMEGOSPODINA ISUSA. (Djela 21:13) Pavlova ljubav prema Isusudokazana je spremnou da umre za Njegovo ime. To je ono toini razliku. Zato je njegov ivot bio vjerodostojno svjedoanstvo iputokaz. On nije bio iznenaen trpljenjem koje je u vie navrataiskusio u slubi. Gospodin je u viziji objasnio Ananiji da je Pavaoodabrano sredstvo da donese NJEGOVO IME pred pogane, kraljeve i

Izraelove sinove. (Djela 9:15) U sljedeem stihu Gospodin jeotvoreno najavio da e mu pokazati koliko treba pretrpjeti zaNJEGOVO IME.

Krani koji su spremni umrijeti za Isusovo imepredstavljaju opasnost za sotonino kraljevstvo. Oni nikad neebiti podmieni od njegove strane. Naalost, filozofija ivotnogosiguranja prodrla je u razmiljanja i djela ljudi koji nisu podloniIsusovom Gospodstvu. Oni se skrivaju po mrtvim, hladnim iotpalim crkvama koje uvaju vanjski oblik pobonosti.

34


36/57

esto poglavlje

BOJ VJERE U ISUSOVOM IMENU

Pozvani smo vladati ivotom

A svima koji su ga primili dao je autoritet

da postanu Boja djeca; onima koji vjeruju uNJEGOVO IME.(Ivan 1:12)

Grka rije exousia koja je prevedena kao autoritet znaiusmjereni utjecaj, nadnaravna sila, sposobnost djelovanja, mo.Gledano iz legalistike perspektive, Isus je svoj Bojoj djeci daoautoritet. On treba biti koriten za ispunjenje svrhe. Naalost,ograniena spoznaja spreava njegovu uinkovitu provedbu.Uzroci takvog negativnog stanja su dvojaki. Ogranieno

nauavanje od strane crkvenih slubenika spreava vjernike uprimanju otkrivenja. Naalost, nije rijetkost da se i onizadovoljavaju prebivanjem u prosjenosti umjesto da pokazujuzanimanje i izraeno htijenje za duhovnim napretkom na svimpodrujima vjerskog ivota u Kristu.

Poetak spoznaje autoriteta jest naa osobnost u Kristu.Sveti Duh djeluje u smjeru stvaranja ispravne spoznaje kakobismo sebe poeli gledati isto kao to nas Otac vidi u svom Sinu.Kraljevsko odijelo roba ne ini kraljem, ak i ako ga proglase

takvim. U svom misaonom sklopu on je i dalje rob. Jedina razlikaje u tome to nosi ljepu odjeu, ali to nita bitno ne mijenja. Robpostaje kraljem onog trenutka kad odluno stane na noge iautoritativno kae: Ja sam kralj i od sad u razmiljati, govoriti idjelovati kao kralj! Zaboravljam da sam bio bespomoan rob!Upravo je to stav koji moramo zauzeti u Kristu! Moramo seodluno rijeiti ropskog naina razmiljanja i djelovanja. ApostolPavao kae da e mnogo sigurnije oni koji primaju izobilje milostii dar pravednosti vladati u ivotu po jednome - Isusu Kristu.

(Rimljanima 5:17) Grka rije basileuo koja je prevedena kaovladati znai biti kralj, gospodariti, vladati. Ne moemo vladati uivotu ukoliko se ne vidimo vjerom na kraljevskom poloaju.

35


37/57

Biblija kae da je Isus Gospodar gospodara i Kralj kraljeva.(Otkrivenje 17:14) Zemaljski predsjednici imaju autoritet koji

vrijedi i primjenjiv je u vidljivom podruju. Oni vladajuprimjenom ustava i zakona. Autoritet djeluje jednako u vidljivomi nevidljivom podruju. Mi vladamo ivotom u Kristu. To znai daizvravamo, primjenjujemo i govorimo u autoritetu Kristovukraljevsku rije, isto kao to zemaljski predsjednici primjenjujuzakonske ovlasti. Kaemo li vjerom da se zovemo Isusovimimenom,onda to postaje kraljevska rije i cijeli duhovni svijet toprepoznaje i priznaje. Isto vrijedi za priznanje da smo uskrsnuti sKristom kako bismo s Njim vladali u ivotu. Kraljevska rije nasuzdie na zapovjedni poloaj Kraljevstva. Nita manje od toga nijeBoja volja za na ivot. Svatko ivi na razini poloaja koji

zauzima. Zato trebamo vjerom zauzeti pravi poloaj, a to je onajna nebesima u Kristu.

Natjerati sotonu u bijeg

Jer, naa naa borba nije protiv ljudi,nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti,

protiv Vrhovnika ovoga mranog svijeta;protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima.(Efeanima 6:12)

Demonske sile redovito koriste dvije oprobane tehnike uduhovnom ratu. Promatramo li kranstvo mirnih i povuenihcrkvenih ljudi pomislili bismo da je svijet osloboen zlogdemonskog utjecaja. Pojmovi kao to su kranska bojna oprema,autoritet, ma Duha ili oruje pravednosti gotovo se i ne

spominju. Oni u skrovitosti ive svoje ivote, meusobno sesastaju, idu na izlete i nastoje ne izazivati nevolje u okolini. Zanjih neprijatelj kao da ne postoji ili ne smatraju da je boj vjerenjihov poziv. Ukoliko su bolesni smisle doktrinu koja ne prihvaaBoju volju za ozdravljenjem svakog ovjeka, a njihove molitveohrabrenja zvue otprilike ovako: Brate ili sestro, molimo isuosjeamo s tobom u tvojoj bolesti, neka ti Gospodin udijelisnagu da izdri. Amen! Suoe li se s nasljednim prokletstvimapomo trae iskljuivo od svjetovne medicine.

Budimo iskreni, to bismo uinili na mjestu neprijatelja?Pokuali unititi takvo sterilno, osakaeno, mlitavo i bezlinokranstvo, ili ga ciljano ostavili na miru kao nadgrobni spomenik

36


38/57

s podrugljivim natpisom Ovako izgleda vjera u Krista! Vidi lisvijet malodune, obeshrabrene i poraene vjernike u tom esluaju doi upravo do onog zakljuka koji im demoni sustavno

nameu: Ukoliko vjera u Krista ne moe ostvariti vie od ovogato vidim na onima koji tvrde da vjeruju, onda mi ne treba takvavjera i takav Bog! Moramo razumjeti da nae ivotno djelovanjeneminovno alje ljudima odreenu poruku, onu koja e ihpotpuno odbiti, ili koja e ih poput duhovnog magneta privuiKristu. Ono to vide u naim rijeima i djelima moe bitipresudno pri donoenju odluke i zato trebamo biti svjesni svojeduhovne odgovornosti.

Druga tehnika koju neprijatelj koristi jest pokuaj

napuhavanja svoje duhovne snage. Mora se priznati da su vrlovrijedni i uporni u tome zato to treba iz niega napuhati neto.Usporedimo li demonsku snagu s Isusovim imenom onda je toomjer nita prema sve u korist Njegovog imena. Svejedno,neprijatelj nikad ne odustaje. Iako poraen, sposobnost laganja iobmanjivanja nije izgubio. On napuhava balone bolesti, slabosti,obeshrabrenja, razoarenja i straha. Skriven iza njih prilazikranima uvjeravajui ih da je to prava i neminovna slika njihoveivotne stvarnosti. Nasjednemo li toj lai ona poinje preuzimatinadzor nad nama i napuhane balone poinjemo doivljavati kaogranitne zapreke. Napuhani baloni su samo to to jesu, nita vie.U njima nema nikakve stvarne snage, nego samo zrak. Dovoljan jelagan ubod iglom i oni postaju komadii najlona poderani napodu. Mi moramo upoznati i shvatiti stvaran odnos snaga uduhovnom svijetu.

Bog se Izraelcima u Starom savezu objavio kao GOSPODINSEBAOT - GOSPODIN NAD VOJSKAMA, ZAPOVJEDNIK,

VOJSKOVOA. Golijat je iskusio to znai sukobiti se sa ovjekom

koji vjeruje u silu Isusovog imena. David pred njim nije molioduge molitve probude ili pronalazio desetine izgovora zato da nekrene u boj vjere. U ratnikom duhu proklamirao je vidljivom inevidljivom svijetu: ... a ja idem na tebe u IME GOSPODINASEBAOTA, BOGA Izraelskih eta koje si ti izazvao. (1. Samuelova17:45) Znamo ishod bitke, filistejska uzdanica zavrila je u prainiodrubljene glave. Ostatak vojske dao se u bijeg kad su vidjeli kakoje poginuo njihov junak. (51)

VJEROM U ISUSOVO IME U NAE SRCEDOAO JE IVJETI NEPOBJEDIV RATNIK - GOSPODIN ISUS KRIST.

TO ZNAI DA SMO PRIMILI RATNIKI DUH.

37


39/57

Kako bismo se inae odazvali pozivu da bijemo plemenitubitku vjere. (1. Timoteju 6:12) Ove Pavlove rijei trebamo shvatitiu kontekstu otkrivenja Isusovog imena. Nemogue je imati vjeru

u Krista, a nemati borbenost kao odliku karaktera i usmjerenja udjelovanju. Bez navedenog ne moemo osvojiti i koristiti duhovnevrijednosti Bojeg kraljevstva. Isusovo ime ne djeluje samo odsebe. Ono je estoko i silovito u Duhu, ali bez vjere ne moe bitipokrenuto u cilju izvrenja Boje volje. To je razlog zato uneijem ivotu ponekad nepomino stoji, umjesto da monodjeluje i ostvaruje ciljeve Boje volje.

Kralj David bio je neustraiv ratnik Bojeg kraljevstva.Pogledajmo za kakvim duhom je on vapio pred Bogom: Vrati mi

radost svoga spasenja i uvrsti me spremnim duhom. (Psalam51:14) Hebrejska rije nadab koja je prevedena kao spremnimznai spremnost za vojniku slubu. David je starozavjetna slikakranskog vojnika u Novom savezu. Sila uskrsnua je Isusovoime uinila velianstvenim i jedinstvenim i zato se moramopoistovjetiti s njom. Nije vano jesmo li prirodno roenitemperamentni ili povueni. To nije presudna stavka. Mi smo

vjernici Novog saveza. Novim roenjem naslijedili smo Kristovduhovni karakter. Svaki put kad se sukobimo sa sotonom trebalobi doi do ovakvog ishoda: Oduprite se avolu, pa e pobjei odvas! (Jakovljeva 4:7) Grka rije pheugo koja je prevedena kaobjeati znai naglo ostaviti, spasiti se, traiti spas u bijegu,nestajati, gubiti se. Kad to vidimo postaje nam jasnije zatosotona ini sve u svojoj moi da ljudi ne postanu vjernici. Nekanae duhovne oi vide ovu istinu u pravom svjetlu.

NAA VJERA U ISUSOVO IME NAGONI SOTONU U PANIAN BIJEG!

Upravo zato nam Petar u prvoj poslanici kae da se avoluodupremo vrsti u vjeri. (5:9) Pogledajmo znaenje grke rijeistereos koja je prevedena kao vrsti: nepokolebljiv, ustrajan,nepomian, jak, tvrd, okrutan, grub, neugodan, tvrdoglav,tvrdokoran. Naa vjera mora imati spomenute odlike u duhovnimbojevima koje vodimo protiv sila tame.

38


40/57

Sredstvo pobjede

Svatko tko je roen od Boga pobjeuje svijet;a ovo je sredstvo pobjede - naa vjera.(1. Ivanova 5:4)

Mi moramo postati nova stvorenja u Kristu elimo li ui uBoje kraljevstvo i poeti djelovati u skladu s njegovim zakonima(Ivan 3:5). Jednako je vano i ovo; primiti razumijevanje noveosobnosti i duhovnog poloaja. Novo roenje poinje ostvarivatisvoju svrhu kad shvatimo da je na trajni poraz u stanju duhovnesmrti pretvoren u trajnu pobjedu koju nasljeujemo u Kristu.Ivanove rijei stoga su kljune za razumijevanje. Prorok Izaijakae da su svi koji se zovu BOJIM IMENOM stvoreni na njegovuslavu. (43:7) Boja slava je nemjerljiva ljudskim mjernim

jedinicama. Isto tako, ljudski rjenik samo donekle moe opisatinjezinu velianstvenost. Pavao moli Nebeskog Oca za duhovnorazumijevanje da vidimo koliko bogatstvo slave krije njegovabatina meu svetima.(Efeanima 1:18) Imamo ono to duhovno

vidimo i prisvojimo! Isus je pobijedio svijet (Ivan 16:33) i zato bisvi novoroeni ljudi trebali ivjeti u svjetlu te istine. Ivan kae uprvoj poslanici da je jai onaj koji je u nama, od onoga koji je usvijetu. (4:4) Onaj koji je u nama jest Isus, tj. Njegovo mono inepobjedivo ime, snanije od bilo kojeg imena i sile u svijetu.

UPRAVO JE ZATO ISUSOVO IMESREDSTVO, ALAT I ORUJE NAE POBJEDE U NOVOM SAVEZU.

Nakon to su Izraelci pobijedili Amaleane, Mojsije jepodigao rtvenik Bogu i nazvao ga JAHVE NISSI - STIJEG NAE

POBJEDE (Izlazak 17:15). Mi moramo znati ostvariti pobjedu nadneprijateljem. Vjera je sredstvo pobjede i zato je ivotno vanootkriti izvor vjere. Pavao kae da vjera dolazi od sluanja Kristoverijei.(Rimljanima 10:17) Na duh mora biti napajan na dubokomzdencu koji sadri pitku i kristalno istu vodu Bojeg uenja.Svaki ovjek u neto ili nekoga vjeruje, ali upitno je iz kojegmaterijala je sazdan njegov sklop razmiljanja i djelovanja. elimoli pobjedu u Kristu, onda iz naeg ivota moramo izbaciti svakoljudsko uenje koje nije utemeljeno na istini objavljenoj u Bibliji.

Krivo je misliti da emo biti jaki i pobjedonosni samo zato to seizjanjavamo kao krani. Mnogi koji se tako izjanjavaju ive uslabosti, nemoi i porazu.

39


41/57

Ivan u prvoj poslanici kae: Mladii, piem vama jer ste jaki,u vama je Boja rije i pobijedili ste Zloga. (2:13) Grka rije menokoja je prevedena kao u vama je znai biti prisutan, ivjeti. Sjeme

moe niknuti i izrasti pod uvjetom da je posaeno u zemlju. Naezanimanje trebalo bi biti usmjereno na uenje Boje rijei o siliuskrsnua. Pavao je u svom kranskom ivotu zauzeo takav stav(Filipljanima 3:10).

Presudno je kakve vrste rijei, stavova i razmiljanjaprebivaju u naem srcu i umu. To najsigurnije moemo provjeritikad neprijatelj napadne tako silovito da jedva stignemo doi dodaha. Navale li na nas slabosti, to e izai iz naih usta? ivi liBoja rije u naem srcu zasigurno emo uzdanje staviti u Boje

obeanje, oduprijeti se vjerom i hrabro rei: Slabosti, odupirem tise u autoritetu Isusovog imena! Nisam slab, u meni ivi sila kojaje Krista podigla iz mrtvih! Pobjeujem te u Isusovom imenu!Tako bi trebao izgledati na otpor. Pavao kae da sve to elimorei ili uiniti, neka sve bude u IME GOSPODINA ISUSA.(Koloanima 3:17)

TO ZAPRAVO ZNAI IVJETI U ISUSOVOM IMENU,GOVORITI I DJELOVATI U SKLADU S PRIMLJENIM OTKRIVENJEMBOJE RIJEI O TOM PREDMETU. ZAPAZIMO DA PAVAO NE KAE

PONETO OD ONOGA TO ELITE REI ILI UINITI, NEGO SVE.

Knjiga Otkrivenja ovako opisuje uskrslog i proslavljenogKrista: Obuen je u ogrta umoen u krv, a NJEGOVO IME glasi:BOJA RIJE ... A na svom ogrtau nosi NAPISANO IME: KRALJKRALJEVA I GOSPODAR GOSPODARA. (19:13;16) Primjeujemo danema nikakve razlike izmeu Isusovog imena i Boje rijei, kao ito da je povezano s Njegovim Gospodstvom i kraljevskimpoloajem. Nae priznanje Isusa kao Gospodina mora biti

izreeno vjerom da Njegovo ime duhovno znai i moe uiniti sveono to Pismo ui.Steknemo li potpuno i bezuvjetno povjerenje u Boju rije,

onda emo bez iznimke prihvaati zapisane istine i doivjetiiskustvo proroka Jeremije: Kad su mi dole tvoje rijei, ja sam ihgutao; tvoje rijei su obradovale i ushitile moje srce, jer sam se zvaoTVOJIM IMENOM. (15:16) Vjera se, kao i malo dijete, spontanooduevljava i raduje objavljenoj istini. Ona je prihvaa zdravo zagotovo bez sumnjiavog seciranja koje se ponekad opravdava

doktrinalnim oprezom. Dakako, on je u razumnoj mjeri nuan priprovjeri svakog vjerskog uenja, dokle god je u slubi otkrivanjaistine. Nemogue je biti hladan i zatvoren u doivljaju objavljene

40


42/57

istine kao da nas netko tuira ledenom vodom. Takvo negativnostanje proizvodi religiozan duh. On koi ljude, uvodi ih u mrtvuformu i tako sustavno liava duhovnog ivota.

Pavao zapoinje uenje o pobjedi u Kristu ovim rijeima:Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po naem Gospodinu IsusuKristu. (1. Korinanima 15:57) Grka rije didomi koja jeprevedena kao daje znai darovati, omoguiti, proizvoditi, brinutise o kome, utemeljiti. Kontekst ovih rijei govori o sili uskrsnuakoja u nama proizvodi i utemeljuje pobjedu Isusovog imena. Mine trebamo raditi za pobjedu. Ona nam je ve darovana poneizmjernoj Bojoj milosti. Vidjet emo u narednom poglavlju das darovanim vrijednostima trebamo poeti djelovati u vjeri i ui u

otvoreni dvoboj protiv demonskih sila. David kae: Radovali setvojoj pobjedi, u IME GOSPODINA BOGA svojega dizalistjegove! (Psalam 20:6) U sljedeem stihu objanjava razlogradosti: Znam evo, Jahve e dati pobjedu svom pomazaniku,usliat e ga iz svetih nebesa snagom svoje pobjednike desnice.

DANAS SMO MI SPOMENUTI POMAZANICI U KRISTU.NJEGOVA POBJEDNIKA DESNICA NASTANILA SE

I ZAUZELA BORBENI POLOAJ U NAEM NUTARNJEM OVJEKU,UVIJEK SPREMNA ZA OKRAJ U ARENI DUHOVNOG SVIJETA.

UJEDINJENA S NAOM VJEROM POBJEUJE SVAKOG NEPRIJATELJA.

Upotreba Isusovog imenana svim razinama boja vjere

Po tebi smo odbili svoje dumane,u TVOJEM IMENU smo zgazili one koji su se digli na nas.

(Psalam 44:6)

Isus je Petru unaprijed najavio da je sotona dobiodoputenje da ga reeta kao penicu. (Luka 22:31) Dakako, istoupozorenje vrijedi za svakog vjernika. to je naa odluka daslijedimo Krista radikalnija, iskuenja su tea i opasnija. Mi ihmoramo shvatiti u ispravnom kontekstu. Ratnici kraljevstvamogu biti izvjebani samo u borbenim uvjetima. Reetanje

vjernika koje je Gospodin dopustio nema za cilj njihovo ruenje,

nego duhovno proienje i jaanje. Dakako, sotonine namjere iciljevi jesu suprotni. On kroz kunje eli oneistiti i oslabitivjernike, unitavajui im duhovni odnos s Kristom.

41


43/57

U Dvadesetom Psalmu vidimo Davidov opis duhovnog boja.On stavlja naglasak na ovo: Radovali se tvojoj pobjedi, u IMESVOJEG BOGA dizali stjegove! (6) Prema njegovim rijeima, on

otvoreno i hrabro pokazuje svim demonskim poglavarstvima ivlastima da mi vjerujemo u IME GOSPODINA, BOGAnaega. (8)Nemojmo se osvrtati na izvjetaj prirodnih osjetila koja moguprepoznati samo vidljivu stvarnost. Uope nije vana brojnostdemonske vojske koja se prijetei postrojila ispred nas. Naa vjeramora biti vidljiva i prepoznata u duhovnom svijetu. U suprotnomnitko nas nee ozbiljno doivljavati. Ishod e biti ovakav: Oniposru i padaju, mi se drimo i stojimo. (9)

DEMONSKE SILE NE MOGU IZDRATI NALET SILE USKRSNUA.

KLJUAN TRENUTAK SVAKOG DUHOVNOG SUKOBANASTUPA POKRETANJEM KRISTOVE POBJEDNIKE DESNICE.

ONA OBARA I RUI SVE NEPRIJATELJSKE SILE KOJE NAM SE PROTIVE.NIKAD NEMOJMO ZABORAVITI DA JE KRIST U NAEM SRCU

NADMONIJI U SVAKOM POGLEDU OD SOTONE KOJI JE U SVIJETU.

Prorok Ilija imao je objavu navedenog kada je odlunoizazvao Baalove sveenike na dvoboj: Vi zazovite ime svog boga,a ja u zazvati GOSPODINOVO IME; bog koji odgovori ognjem,

pravi je Bog. (1. Kraljevima 18:24) Nakon to sveenici nisu uspjelizapaliti svoju rtvu, Ilija je od kamenja sagradio rtvenikGOSPODINOVOM IMENU. (32) Tim inom stijeg pobjede bio je

visoko podignut. Boja sila dala je vatren odgovor koji nikoga odprisutnih nije ostavio ravnodunim. Pogledajmo to se dogodilopred auditorijem cijelog Izraelskog naroda: Jahvin oganj pao je iprogutao paljenicu i drva, kamenje i prainu, ak je i vodu u jarkuisuio. (38)

Prorok Izaija opisuje upotrebu Isusovog imena u tekim

okolnostima koje su obiljeene napadima duha straha i tamom.On kae: Tko god se od vas boji Jahve, neka poslua glas njegovogSluge! Tko hoda u tami, bez traka svjetlosti, neka se uzda uJAHVINO IME, neka se osloni na svog Boga. (50:10) Isus je put isvjetlost naeg spasenja, ali u periodu iskuenja na nas se moespustiti neobjanjiva tama. Iznenada vie nema radosti, otkrivenjaili osjeaja Boje prisutnosti. Kamo god se okrenemo vidimo samomrak, beznae i besmisao. To je vjerojatno najtea razinaduhovnog sukoba. Neprijatelj je izrazito uoljiv i stvaran, a Boje

sile kao da nema nigdje. No, to je samo varljiv privid. Mi smo uduhu i dalje na Kristovom prijestolju (Efeanima 2:6) bez obziraosjeamo li to trenutno.

42


44/57

Bog ima toliko povjerenje u nas da privremeno doputasotoni sputanje mrane zavjese. On predvia da e nas pojavaiznenadne tame preplaiti, baciti u oaj, strah i nevjeru, ali SvetiDuh nas hrabri ovim rijeima: Uzdaj se u Isusovo ime, osloni sena svog Boga! U takvim trenucima oruje nae borbe je oslonacna Isusovo ime. Bukvalno, to je kao da smo slijepi, a Njegovo imeza nas postaje:

tap pomou kojeg hodamooi u tami koje gledaju i vide skrivene opasnosti koje sami nemoemo prepoznatinoge koje e zaobii prepreke postavljene s namjerom da se

spotaknemo o njihovjek koji naui hodati vjerom u periodima tame ulazi u

viu dimenziju duhovne zrelosti. Boja volja je da svaki vjernikuspjeno proe to iskustvo i bude spreman ponovno proi kadgod to bude potrebno za duhovni razvoj. Iako je naa vjeraprvenstveno usmjerena na nevidljivu dimenziju, osjeajni dokazBoje prisutnosti i potpore nam u nekim posebno tekimokolnostima moe pomoi da ih uspjeno nadvladamo. Vano jenaglasiti da nikad ne trebamo moliti Boga za takvu vrstuduhovnog iskustva. To trebamo prepustiti Njegovoj suverenoj

volji i odluci zato to On zna kako i kad nam se treba takoobjaviti. U suprotnom nam neprijatelj moe podvaliti svojuosjeajnu objavu i predstaviti je kao Boju. Vremenom moemopostati osjeajni ovisnici koji doivljaj stavljaju na prvo mjesto.

U Knjizi Izreka itamo: Tvrda je kula JAHVINO IME,pravednik se utjee k njemu. (18:10) Ovdje Isusovo ime vidimo ukontekstu duhovne tvrave. Zaklon je mjesto u koje ulazimoonog trenutka kad procijenimo da vani vie nije sigurno. Pavao

nas ui da tit vjere gasi sve gorue strijele zloga. (Efeanima6:16) U duhovnom sukobu prije ili kasnije bivamo zasuti njegovimgoruim strijelama. Ovdje zasad ne vidimo napadaku uloguIsusovog imena, nego samo obrambenu. Dananja bojna vozilanaoruana su najsuvremenijom elektronikom sofisticiranomtehnologijom. Unato tome, ona moraju imati tit i oklop koji ezatiti posadu od opasnih napada izvana i tako joj omoguitinesmetano bojno djelovanje. Krani moraju znati i duhovnorazumjeti ove objave ukoliko ele preivjeti u nemilosrdnom

duhovnom ratu protiv sila tame. U Devedeset prvom Psalmuitamo snano Boje obeanje koje govori tome u prilog: Izbavitu ga jer me ljubi, zakrilit ga jer poznajeMOJE IME. (14)

43


45/57

Slavljenje Bojeg imena je sljedea razina boje vjere. Dabismo dublje uli u otkrivenje ovog predmeta svakako trebamoprouiti Davidov ivot. Kao prekaljeni ratnik Bojeg kraljevstvaproao je sve razine duhovnog ratovanja. Okusio je strahoteaulovog progona, izgnanstva, osamljenosti, izdaje najbliih iosobnih grijeha koji su mu remetili duhovni mir. U kojoj godokolnosti se nalazio David je uvijek davao slavu Bogu, ak i kad jetraio oprotenje za poinjene grijehe. Njegovo duhovnousmjerenje glasilo je: Tako u te slaviti za ivota, u TVOJE IME udizati ruke. (Psalam 63:4,5)

Pogledajmo kako je slavljenje Bojeg imena opisano uetrdeset etvrtom Psalmu. Pisac podsjea na slavnu izraelskuprolost i Boju naklonost koju im je iskazao protjerivanjemneprijateljskih poganskih naroda i omoguavanjem da se nastaneu obeanoj zemlji. U devetom stihu vidimo da su se diili Bogomu svako doba i NJEGOVO IME su uvijek slavili. Poseban naglasakstavljen je na injenicu da su ljudi bili svjesni toga da ih uzdanje uoruanu snagu ne moe odrati: Nisam se pouzdavao u svoj luk,niti me moj ma spaavao. (7) esti stih otkriva pobjedniku silukojoj su vjerovali: Po tebi smo odbili svoje dumane, u TVOJEMIMENU smo zgazili one koji su se digli na nas.

U Drugoj knjizi Ljetopisa itamo o pobjedi koju je kralj

Joafat izvojevao nad Moabcima i Amoncima. Gledano iz ljudskeperspektive vijest koja je doprla do njega bila je u najmanju rukuuznemirujua: Na tebe dolazi veliko mnotvo s one stranemora ... (20:2) Strah je bio kraljeva prva reakcija, a potom jeoglasio post po cijeloj Judeji. Pogledajmo dio njegove molitve koje

je uputio prema Bogu u predvorju Jahvinog doma: Ti si, o Boena, istjerao stanovnike ove zemlje pred svojim izraelskim narodomi dao je zauvijek potomstvu svojeg prijatelja Abrahama; i nastanilisu se u njoj i sagradili svetite TVOJEM IMENUgovorei: Kad na

nas navali kakvo zlo, osvetniki ma, kuga ili glad, te kad stanemopred ovim Domom i pred tobom, jer je TVOJE IME u ovom Domu, izavapimo k tebi iz svoje nevolje, uslii nas i spasi.(7-9)

Abrahamovi potomci koje je kralj spomenuo imali surazumijevanje praktine primjene odredbi saveza s Bogom. On jeobeao svojem narodu da e mu biti zatita protiv neprijatelja.

Valja napomenuti da je Boja zatita i naklonost uvijek bilauvjetovana poslunou Njegovoj rijei. U suprotnom,neprijateljska najezda bila je sredstvo kazne i svojevrsni poticaj na

obraenje i htijenje za obnovom zajednitva. U gore spomenutomsluaju Joafat je poinio krive stvari (pomo bezboniku iprijateljstvo s Bojim mrziteljima) zbog kojih je opomenut od

44


46/57

strane proroka Jehua, ali i dobre (uklanjanje idola i traenje Bogasvim srcem) za koje je pohvaljen (19:2,3). Nakon to je priznaoBogu da nemaju dostatnu vojnu mo kojom bi se oduprijelinadolazeim neprijateljima i spoznaju rjeenja, kralj je zavapio:... nae su oi uprte u tebe. (12).

Sve ono to je Bog poduzeo kao odgovor na molitvu dokazje Njegove velianstvene moi i neograniene raznovrsnostirjeenja kojima raspolae. Njegov narod se u Starom savezuuglavnom morao fiziki boriti protiv neprijatelja, ali ovaj put jebilo drugaije: Ne trebate se boriti, postavite se, stojite i gledajtekako e vam Jahve pomoi. (17) Kralj je zapovijedio daprethodnica vojsci budu pjevai i hvalitelji. Oni su poeli pjevati iklicati Gospodinu pjesmu pohvalnicu. Ono to je uslijedilo idanas ostavlja bez daha svakoga tko Pismo ita s vjerom.Gospodin je izazvao potpunu zbrku u neprijateljskoj vojsci.

Amonci i Moapci napali su vojsku koja se kretala seirskom gorom.Nakon toga meusobno su se sukobili i istrijebili. Joafatova

vojska stigla je na bojno polje i tamo zatekla tijela mrtvihneprijateljskih vojnika. Plijen je bio toliko obilan da su ga kupilitri dana, a etvrtog su slavili Gospodina.

Izvjetaji o bitkama iz vremena Starog saveza slikovit suprikaz duhovnih bitaka koje mi danas vodimo. Zato ih trebamo

potanko prouiti i dobiti otkrivenje koje e nam koristiti usvakodnevnoj primjeni. Dvoboj protiv sila tame je za svakog odnas povremeno neizbjean, ali to ni u kojem sluaju ne znai dazbog toga trebamo strepiti. Za takvo to uope nema potrebe.Krist u nama jai je od svakog zla koje se prijetei postrojiloispred nas. Bitno je da mi uvijek izaberemo mjesto obrauna.Nikad ne smijemo dopustiti sotoni da nam odreuje gdje emo sei kakvim orujem boriti protiv njegovih sila, jer u tom sluajuemo sigurno izgubiti.

NEMA SUMNJE DA JE ISUSOVO IME BORILITEU KOJEM GAZIMO NEPRIJATELJA. OD TAMO NE IZLAZI IV!

Onog trenutka kad ta istina iz mentalne suglasnosti budepretvorena u ivu vjeru srca, razumjet emo zato je David sneskrivenim oduevljenjem, sigurnou i radou izgovorio overijei: Radujem se i kliem tebi, pjevam TVOM I

ivan lovrencevic - zivot u imenu isus

Documents