Istra u Doba Venecije

Download Istra u Doba Venecije

Post on 16-Jun-2015

1.933 views

Category:

Documents

6 download

TRANSCRIPT

Mletaka Istra u 16. i 17.st. : odrednice povijesnog razvitka Uvodna razmatranja 1. u sreditu zanimanja-ml. Istra (provincia dell istria), to jest posjed Republike sv. Marka koji je raspostranjen na poluotoka koji je u 16. i 17. st. predstavljao osebujan svijet. 2. autor se nije ogranienio samo na istarski prostor-nego je obuhvaena i problematika vezana uz opadanje venecijanske drave. - u 15.st. Republika Sv. Marka-doivjela vrhunac svojega povijesnog sjaja. 3. limes veneziano- duga pogranina crta mletakog kolonijalnog imperija-poetak na istarskom podruju. - Istra-navigacijska stanica prema Levantu. 4. - istarski gradovi do sredine 16.st. nisu zapadali u tee gospodarske i demografske krize - gradovi se brzo oporavljaju od razliitih kriza(to je doba kada se mletake galije zaustavljaju u Puli, Rovinju , Poreu) - od 3. desetljea 17. st. kriza i za mletaku metropolu i istarske gradove - gl. dio mletake posrednike trgovine: podr. Jadrana, oko Krfa i Krete 5. - od 3. desetljea 17.st. istarski gradovi u krizi - populacijsko opadanje 6. - obalni gradovi stanice za Dalmaciju i Levant, a kopneni gradovi- nesigurna i pravno nedefinirana mjesta(differentie) - pojavu naputanja sela pratili mletaki propisi o povlasticama za doseljenike time poticana kolonizacija 7. - i mletaka i austrijska vlast morale naseliti opustjela podruja za koje su bili tragine posljedice - od 1578.-1592. kolonizacijom upravljali istarski providuri (sa sjeditem u Puli), a od 1592. 1797. raporski kapetani (po utvrdi rapor u Buzetskom krasu9 - stipendarii veneti mletaki slubenici u slubama raporskog kapetanata - u Istru dolazili obrtnici, sitni trgovci, seljaciiz Furalnije, Karnije, Bologne 8. gosp. situacija dovela do promjene etnikog sastava Istre 9. - kolonizaciju provodila mletaka vlast od pol. 15. st. do 70-ih godina 17.st. - doseljenike iz hrvatskih zemalja pod Habsburgovcima i prebjege s tur. podruja naseljavala je Austrija du mletako-aust. Granice u Istri 10. - organizirano naseljavanje Istre trebalo ubrzati proces revitalizacije - migracije se djele na: samoinicijativne i organizirane pojedinane i grupne vanjske i unutranje 11. - jugozapadna Istra ak.-tok. 12. asimilacija stanovnika koji su se doselili(promjene prezimena) - kulturna asimilacija-brak na istarski nain - brakovi na baljanski nain (Libro de Matrimoni u Balama) 13. - Istra nesigurna zemlja(nasilje, krae, otmice) - krize praene razbojnitvom(kazne: smrt ili progonstvo)

U SUSRET APOKALIPSIISTARSKA POLITIKA DIHOTOMIJA - mletaki prodor u Istru: - izmeu 1267.-1283.(Pore, Umag, Novigrad... - 1331-2 (Pula, Rovinj, Bale) - 1411-1420 preostali dio(Buje, Labin) - austrijski posjed sredinji dio Istre - takva e slika biti do 1797. (mir u Campoformiju) INITELJI DEPOPULACIJE a) prodori turskih akindija u sj. Dijelove poluotoka b) rat izmeu Venecije i Austrije 1508-23. c) Epidemije kuge (16/17.st) d) malarija e) Uskoki rat - dio au-ml. Antagonizama u borbi za prevlast na Jadranu (1615.-1618.) f) gospodarsko i populacijsko stanje u Istri od 16.-18.st. ugroavali klimatski initelji g) Ml. Republika u razdobljima opadanja prestala se brinuti za svoja periferna podruja KONTINUITET KOLONIZACIJE naseljavanje Istre trajan proces

BJEGOVI; DOSELJAVANJA; KOLONIZACIJA (pr. iz june Istre) migracijska kretanja u junu Istru : od juga prema sjeveru, od istoka prema zapadu populacijski padovi(kuga, malarija, rat+propadanje Venecije mletaka vlast nastojala naseliti depopulacijska podruja etnike promjene u 15.st. Venecija radi zatite istarskih posjeda naseljavala kolone na sjeverne granice zbog turskih provala u 16.st. organizirana kolonizacija ojaala naseljavanje ima gospodarsko znaenje kad je prestala opasnost od Turaka u Istri Venecija je prestala s naseljavanjem sjevernih dijelova zbog uskoke opasnosti posebna panja Puli Venecija je u Pulu naseljavala koloniste i davala im povlastice 1535. hrvatska prezimena u selima puljtine 1540. grke obitelji dolaze u Pulu ali su ubrzo otile jer im starosjedioci nisu dopustili da mirno ive 1540.-1553. grke obitelji ponovno dolaze, no i oni naputaju Istru 1560.-1562. kolonizacija bolonjskih seljaka 1570. doseljenici iz Zadra 1573. dolazi grupa sa Cipra 1579. mletaka porodica Barbarigo dovodi kolone sa zadarskog podruja 1580.- 48 obitelji s Cipra, grke oblae, s Krete 1583. zadarski doseljenici u Marani, Pomeru i Muntiu 1585.- iz ibenika dolaze 4 obitelji, sa zadarskog podruja 8 obitelji(Premantura) 2

-

1586.- osnivanje ikia 1588-92. naseljavanje morlakih obitelji oko Vodnjana, Bala, Galiane TEKOE ORGANIZIRANE KOLONIZACIJE POKUAJ NASELJAVANJA BOLONJACA U JUNU ISTRU(1560-67)

BOLONJSKI KOLONIZACIJSKI KAMENI U ISTARSKOM POV. MOZAIKU poetkom 60-ih godina 16.st. pokuaj naseljavanja Bolonjaca oni su mogli znaiti zaetak plodne djelatnosti taj su pokuaj sprijeili puljski nobili i graani-pruali im otpor 1578. imenovanje funkcije providura u Istri sa sjeditem u Puli-imao funkciju u preseljavanju, naseljavanju i smjetaju

PROVIDURI ZA NEODREENA DOBRA (sopra i beni inculti) osnovani 1556. radi nadzora nad obraivanjem ugroenog zemljita na teritoriju Republike djelovali u Veneciji, ali u vezi s doseljavanjem Bolonjaca njihova djelatnost preseljena u junu Istru

CRESCE IN BOLOGNA LA CARESTIA U BOLOGNI RASTE NESTAICA razlozi doseljavanja: kriza na poetku 16.st. vei postotak neobraenog tla i livada nego zasijanih nedostatak itarica i mesa otre zime i glad

INICIJATIVA PROMICATELJA KOLONIZACIJE: ADMINISTRATIVNO PRAVNA PITANJA 14. kolovoza 1560. L. Fieravanti i Z.Antonio Dell'Oca dali molbu za naseljavanje grada Pule i njegova podruja prihvaeno doseljenici trebali dobiti zemlju na obradu i kue geometar Dell'Oca i S.Bravi dobili nalog da premjere zemljite u poetku nije bilo sukoba izmeu starosjedioca i doljaka dobili su zemlju u Marleri i Peroju dobili su : zemlju, kue, Arenu na 20.g. za odravanje sajmova i pravo ubiranja 4% poreza od uroda sa melioriranih povrina(misli se na organizatore kol.)

DOLAZAK U PULJTINU . - 1563. u Pulu doli : Dell'Oca, Bravi i Mantovani oni obavili poslove za najnuniji smjetaj Bolonjaca

MAPA I NJEZINI PODACI

3

-

Dell+Okina mapa : 124,5x113 cm; nainjena perom i oslikana kistom u vie boja; sastoji se od 16 slijepljenih dijelova Najvaniji podaci o geometarskim radovima u Puljtini(desna strana) Popis napuenih sela s podacima o lokvama, bunarima i spremitima za vodu, te panjacima(lijeva strana) Podaci za vodoopskrbu-najznaajniji-dokaz da su junoistarska sela dobro opskrbljena vodom 27 otoka, 13 naputenih sela, karta je ocjenjena kao udesna

IZVJETAJ ZUAN ANTONIA DELL'OKE poslan je u Veneciju 1.10.1563 obilazili Istru da bi prikupljali podatke o zemljitu, ali i morskoj obali jer je bila vana za ivot, podaci o otocima i za to se oni koriste(sadnja maslina, itarice) podaci o panjacima-kuda se oni proteu Marana, Magran i Kostanjica-prva 2 nenastanjena, a zadnji nastanjen Slika koju su ucrtali bila pesimistina jer je bilo dosta naputenog teritorija, ruevinanije se moglo oekivati brzi oporavak U to doba ve se stanovnitvo bilo prorijedilo

IZVJETAJ SEBASTIANA BRAVIJA Sadraj: gosp.-pravne i socijalne prirode - bio mu je lijep taj kraj-ali s jedne strane vladala je bijeda i ruevno strane, a na drugoj strani vladalo je nekoliko prvaka grada - kritika puljskim nobilima koje smatra krivcima za neuspjehe neke kolonizacije LAMENTACIJA O JEDNOM UBOJSTVU jedan od glavnih promicatelja Vicenzo dall'Aqua ubijen-prikazan kao rtva puljskih nobila koji su na sve naine eljeli sprijeiti to doseljavanje nobili poduzimali sve da ne doe do naseljavanja puljtine nastajali su sukobi zbog kojih su doseljenici odlazili

PROPAST KOLONIZACIJE BOLONJACA 124 obitelji imale namjeru doi neke bolonjske obitelji smjestile se u Pulu i tu otvorile gostionice i svratita promicatelji imali 2.g. za dovesti obitelji-1562 kolonizacija trebala biti u toku ubiranje 4% uroda-dovelo do sukoba sa starosjediocima zabrana tog poreza-smrtni udarac kolonizaciji

ZAKLJUAK O PRIKAZANOJ DOKUMENTACIJI karta je bila gotova u kratko vrijeme-zato se kasnije pokazalo da ima greaka-ali u svakom sluaju daje dosta podataka

POVIJEST NEOSTVARENOG KATASTIKA i doljake pogaaju poinitelji depopulacije-mnogi umiru ili trae bolja mjesta za ivot

4

-

-

davanje zemlje-vrilo se bez plana, a ponekad i nelegalno neobraena zemlja u privatnom vlasnitvu davala bi se drugima ako bi bila zaputenazato su pruali otpor nepripremljeno provoenje zakona o konfiskaciji neobraena zemljita i njegova dioba novim obraivaima izazivala je toliku zbrku da je u iduih stotinu godina predstavljalo stalno arite sporova i sukoba izmeu tzv. Novih i starih stanovnika, izmeu razvlatenih i novosteenih posjednika pojavila se potreba za izradom katastika-nailazilo se na mnogo problema zato jer nisu eljeli katastik-no 1612. konano je zapoeto s tim-moralo se znati koja je zemlja privatna, a koja dravna projekt je preuzeo na sebe raporski kapetan(najvii mletaki rektor za pitanja kolonizacije Istre, za poticanje obraivanja zaputenih zemljinih povrina i sreivanje zemljinih odnosa) Pietro Bondumier, a kasnije i Francesco de Priuli geometar Bergami bio je nezainteresiran pa je zbog toga mjerenje kasnilo Priuli je doao na mjesto r. kapetana 1612. i postao i providur takoer mapa i katastik zavreni 1614.-meutim, projekt nije ostvaren kako je zamiljen katastik Umaga i Novigrada dovreni nikad nisu koristili ostali pokuaji bili su u 17. st. rijetki i fragmentarni

MLETAKA STOLJEA MARANE 1243. Marana ve postojala(13.st.) u kasnijim stoljeima i nju zadesile nedae poput kuge, naputanja naselja naseljavaju se razne etnike skupine u 16.st. nekoliko pokuaja koloniziranja Marana 180 grkih obitelji dovedeno u junu Istru 1558.g. istjerani trajan uspjeh doivjela kolonizacija iz Dalmacije 1583. Krila se uma i gradile nove kue, razvijalo stoarstvo u iariji i Buzetskom krasu(tamo e doi kasnije do razbojnitva) Maranska seoska opina podinjena kapetanu u Mutvoranu Vijee-Mutvoran, Marana, Krnica-izmeu njih esti sukobi od 1592. Marana predstvalja jednu, a Mutvoran i Krnica drugu upravnu cjelinu sporove trebali plaati svi, bez obzira na to da je umu posjekla Marana maranski komun podinjen raporskom kapetanatu-osloboen od plaanja poreza, tributa, radnih obaveza te maranske privilegije izazvale otpor starog iteljstva dominantna hrvatska pripadnost iteljstva glavne privredne grane:ratarstvo, stoarstvo 1592. ukida se funkcija providura prezimena : Radolovi, Siljan, Antolovi, Dragei, Crljenica, Kostei, ain

NASELJAVANJE DVIGRADA I NJEGOVA PODRUJA:BORBA ZA ZEMLJU, BORBA ZA OPSTANAK 1.) - nemogunost datiranja postanka i praenja kontinuiteta naselja sela Limske drage - postanak novih sela vezan za propadanje Dvigrada - taj kraj u 16. i 17.st. nastanjen seljakim iteljstvom koje je obraivalo samostalna imanja(benediktinci); nazivi za obradive parcele-kanali 5

-

do kr. 16.st. tu osim Dvigrada, Kanfanara i Barata nije bilo nita u 17.st. naglo propadanje Dvigrada, stan. se preseljavalo

2.) - od pol. 16. st. do pol. 17. st. iteljstvo se povealo(migracije)-privlaila ih kakvoa terena i smjetaj - od kr. 16.st. do kr. 18.st. nastaju nova sela-snane migracije 3.) - obitelj Koreni i obitelj Okret-doselili s Puljtine - uskoci nisu uspjeli zauzeti Dvigrad - po mletakim zakonima neobraena zemlja postajala dravna-zato su Korenii vodili 2 sudska procesa 4.) o ivotu i gospodarstvu Dvigradskog podruja malo se zna zakup crkvenog posjeda dvigradski je kaptol pojedinim seljacima davao u zakup ubiranje desetine ti su skupljai bili imuni seljaci, a birali su s glasanjem od strane etvorice kanonika neki su od toga pokuavali stvoriti osobnu korist utajom dok su u veini sela jurisdikcije dvigradskog kaptola desetinu ubirali posebno izabrani sakupljai, u selima Bobani i untii,kao i meu seljacima Rovinjskog Sela, koji su imali posjede u dvigradskom podruju, desetina se davala u zakup kao zakupnici desetine javljali su se najee seljaci Rovinjskog Sela, ili graani Rovinja, ali i bogatiji seljaci iz Kanfanara, Okreti, Margani i drugih mjesta dvigradske opine duljina zakupa iznosila je obino 5 godina, a zakupnik je bio duan zahtijevati ili potraivati od spomenutih itelja janjad, sir, i posebno svaku vrstu itarica koje budu rodile na dobrima navedenih polja koja se nalaze pod ovom jurisdikcijom, kao i groe itd. novi etniki element znao se asimilirati

-

-

5.) - problemi mletake uprave u Istri-problem podjele zemlje novim doseljenicima i sukobi zbog toga zemlja koja se davala kolonistima trebala je biti obraivana i odravana - Dragozeti, Soii, untii, Bobani, Okreti, Jural, Ladii, Moroini, Putini, Mrgani - zemljini sporovi nastavili su se do 1797. 6.) - kolonisti koji su doli izvan Istre i oni koji su se unutranjim migracijama nali u Dvigradu-dali ivot dvigradskom podruju - oni osnovali nova naselja - Venecija nije uspjela naseljavati bez tete za jednu ili drugu stranu DRAMATINA EPIZODA ORGANIZIRANE KOLONIZACIJE HAJDUCI U PULJTINI 1671.-1675.

6

-

uskoki rat-prekinuo doseljavanje u Istru, a nakon zavretka novi valovi kolonizacije od 1620.-mnogobrojne seobe u Istru 1630-32. prekinuto ponovno zbog bubonske kuge otada do kraja 17.st. nisu prestajale, nikla nova ili obnovljena naputena sela, urbana depopulacija popravljena naseljavanja Hajduka u Puljtinu voa hajduka Baja Nikoli Pivljanin 2 razloga zbog ega se bokeljski i risanski hajduci doselili u Istru:

1.) hajduko-turski sukobi (prijetili poremetiti mir 1669. nakon kandijskog rata) 2.) nastojanje mletake vlade da time nastavi kolonizaciju - hajduke obitelji trebalo naseliti po itavoj Istri - 1671. problem podjele zemljita doljacima, njihov smjetaj i sukobi sa domaim stanovnitvom - do 1675. zaotravanje odnosa hajduka i starosjedilaca, bjeanje hajduka iz Istre - hajduci zatraili za smjetaj odreena podruja, tko e im suditi, obitelji e se naseliti po okolnim mjestima, biti e osloboene sluenja na galijama, dati e im stoku i alat - prije nego su se doselili posjetili Istru i imali dogovor sa generalnim providurom Dalmacije i Albanije Barbarom o uvjetima dolaska, tzv. Kapituli - tamo su zahtijevali: 1.) popis podruja za naseljavanje Valdebek, Zampano, Muzil, Turtijan; Fojbon, San Zuane in Pra, Signole, Salusil, Verudela, +Draevica, Buzetina, Brdo, Rapor, Lanie(tj. Puljtina i podruje iarije) 2.) da izmeu sebe izaberu 4 suca za javne graanske sporove 3.) hajduke parnice rjeavat e raporski kapetanat bez prava priziva 4.) kue e koristiti bez davanja poreza, besplatni materijal za gradnju 5.) naselit e druga mjesta osim Pule 6.) nee plaati dae i carine 7.) osloboeni su rada na galijama 8.) nita ne donose u Istru, dat e im se stoka, alat, besplatna opskrba 9.) da svi kasniji hajduci to uivaju doavi u Istru hajduci su odabrali nekoliko predjela uz obalu(od tinjana do Verudice) - na tom podruju namjeravali pasti stoku; na izabranim podrujima zemlja je bila razliita: plodna, obradive povrine, panjaci, kameniti tereni, osim na puljtini odabrali podruja na iariji, namjeravali su razviti opsnu trgovinu pravnu vrijednost kapitula zanijekao raporski kapetan oni su to prihvatili samo da bi im dokazali da e sve biti u redu hajduci su smatrali da je to slubeno potpisani dokument i da po njemu trebaju dobiti zatraeno raporski kapetan je ipak pokuao nai rjeenje nemogue je bilo prihvatiti oslobaanje od poreza i daa jer bi to znailo novi teret drave hajduci traili daleko povlateniji status koji je Ml.Rep. ikad dala svi zatraeni posjedi bili su u posjedu drugih osoba, to je dovelo do sukoba sporovi izmeu harambaa i raporskog kapetana, sukobi koji se odnose na nepriznavanje podneska

-

7

-

imali su namjeru oduzeti zemlju koju su zatraili bez obzira ija je ona i za to se koristi te kapitule je bio potpisao generalni providur Barbaro, ali to nije znailo njihovo priznanje zbog toga su se oni stalno opozivali na kapitule zapoeli su sukobi, hajduci vie nisu priznavali vlast, a m. rektori nisu mogli uvesti red Barbaro nije mogao sankcionirati podnesak Hajduci su u Istri trebali imati povlateni poloaj, ali ne da sami biraju zemlju-vlast ima tu zadau Hajduci su traili da izau pred duda, jer su mislili da e tako dobiti svoja prava 4 harambae traili priznavanje kapitula ml. Vlada naredila Barbaru da rijei taj spor. 1671. izdao je potvrdu o njihovom povlatenom poloaju, ali nije priznao kapitule oni su trebali biti ratari, a ne trgovci tako da bi se mogli asimilirati Senat je hajduke htio koristiti u obrambene svrhe, bilo je potrebno sprijeiti enidbe da se ne bi prestali zanimati za ratne vjetine Naredbe senata na poetku su traile da se oni asimiliraju Hajduke trebalo razdvojiti jer bi u velikom broju nanosili tetu starosjediocima-oni to nisu prihvatili, pa su smjeteni u 41 kuu u gradu to je trebalo biti privremeno jer su trebali postati ratari i stoari i preseliti se na seosko podruje odmah dobili koliinu hrane dovoljnu za 20 dana-oni odbijali raditi pa je problem prehrane postajao sve vei odluili im dati zemlju u Medulinu, ianu i Linjanu-oni to nisu htjeli prihvatiti mletaka vlada eljela ih smiriti, natjerati da rade, da se izjednae sa star. Stanovnitvom, kako sve to ne bi preraslo u otvoreni sukob nakon dolaska u Pulu poeli su oduzimati sijeno s livada koje bi im pripadalo po kapitulima-Barbaro uveo red strahovalo se od dolaska novih hajduka, nisu im htjeli davati kue u gradu Novigrad im bio namijenjen novi stanovnici bili rodbina ve doseljenih pa su se smjestili kod njih i odbili napustiti grad ljeto 1671. poela se iriti zarazna groznica-hajduke obitelji nastradale zdravi hajduci naputali grad-puljski knez providur nastojao ih odvratiti; jedni otili u Dalmcaiju, a drugi u okolna sela, Linjan, Premantura stalno naputali Istru i odlazili u Dalm. U selima je sukob bio neizbjean eljela se oduzeti zemlja starosjediocima i dati je hajducima Hajduci su se sami trebali pobrinuti za prehranu-dana im je zemlja u kontradi Campano Senat elio s tog podruja ubirati god. Prihode-pruali otpor Raporski kapetan im stalno pomagao da bi ih zadrao Senat 1673. predloio da im se oduzme ta zemlja Mnoge obitelji napustile Istru, oni koji su ostali nisu nita radili pa su ih i dalje izdravali Raporski kapetan, G. Contarini trebao rjeiti 3 problema: 1. nagovoriti hajduke da napuste Campano 2. dati im drugu zemlju 3. odrediti mjesto gdje e podii selo gradnja sela trebala privui i one koji su izbjegli u j. primorje (trebalo biti u blizini pitke vode, a daleko od morske obale da bi se mogli posvetiti ratarstvu i stoarstvu)

8

-

preporuena mjesta: Vinkuran i Livade izabran Vinkuran, njihov se broj smanjio pa su mislili da e ih tako prisliti na miran nain ivota bez obzira na njihov teak poloaj bili su privilegirani, mletaka vlast pomagala 5.g., a drugima samo 1.g. ipak nisu bili zadovoljni, traili su druge naine zarade 3 faze naseljavanja 1. do polovice kolovoza 1671.-mislili da e dobiti privilegirani poloaj-brojni porast h. obitelji 2. nezadovoljni doekom nastojali pronai nove uvjete ivota, epidemija poeli napustiti zemlju, kretali se prema au. zemljama i Dalm. Imali pristup moru-bavili se trgovinom i gusarenjem, zbog toga im je zapaljen brod, morali su paziti da se bave stoarstvom i obradom zemlje brzi odlazak hajdukih obitlji-problem se vie nije mogao rjeiti boravak hajduka razbuktao sukobe izmeu st. i novog iteljstva poinjeni delikti hajduka: 1. prekraji i krivina djela(socijalni motivi, borba za egzistenciju) 2. kriminalni delikti protiv ivota i imovine(prijestupi iz koristoljublja) 3. krivina djela iz osvete 4. krivina djela i prekraji poinjeni iz objesti i radi zadovoljavanja najniih instikata s vremenom hajduci nestali iz Istre

JEDAN GOSPODARSKI I POPULACIJSKI USPJEH MLETAKE KOLONIZACIJE; SELO PREMANTURA(1585-1797.) nekoliko kolonijalnih valova iz Dalmacije-doseljeno nekoliko obitelji dalmatinskih Vlaha-utemeljitelja Premanture

ITELJSTVO PREMANUTRE najstarija populacijska jezgra- 3 selidbena vala 1585, 1597, 1598 (temelj naselja na Kamenjaku) prvi doseljenici-8 zadarskih obitelji Marchovich, Cernigoraz, Milovich, Radivojnich, Radoslovich, Slipsevich, Stipanovich Prezime Cernigoraz ne postoji u Premanturi-moda je to Crnobori iz te obitelji potjee i pop glagolja obitelji se nazivaju zadarskim zato jer su se ukrcali u Zadru na brod(potjeu iz Velima, Zvonigrada i Nadina)-mogue je da su ti gradovi bili samo etape na migracijskom putu iz zapadne Bosne jezina analiza : Premantura-tokavska(prof. Hraste)

GOSPODARSKI RAZVITAK javni mjenik naredio da im se daju oranice i panjaci u prvoj fazi naseljavanja jo je bilo zemlje pa su neke obitelji mogle iriti svoj posjed ml. Vlada je to poticala kolonisti su zbog nedostataka panjaka morali sa starosjediocima koristiti opinske panjake herbatici neobraena povrina iznajmljivana stranim stoarima-dovode u krizu stoare puljtine 9

-

-

-

lokve, pojilita, ume-zajedniki, ali nedovoljni zbog naglog poveanja stanovnitva na podruju premanture-dosta neobraenog podruja pa je to postala dravna zemlja i davana kolonistima-zbog toga izbijali sporovi pometnju u kolonizaciju unio ml.-aust. sukob za dominaciju nad Jadranom(16/17.st)kulminacija u uskokom ratu taj je rat unitio istarsko gospodarstvo i izazvao depopulaciju revitaliziranog sela, ali je Premantura izila iz rata ekonomski i brojno ojaano! Usporedno Premantura, Meduln, Linjan isti broj stanovnitva, ali u Premanturi vea proizvodnja, vjerojatno zato jer su se doselili u doba kad je populacijska kriza bila najvea za 16. i 17.st. oscilacija temperature, bolesti period nesiguran jer ponekad nisu uspjeli ubrati ono to su posijali(17.st. este gladne godine)-tada su se opskrbljivali itaricama i branom iz puljskih spremita br. Stanovnika se stalno poveavao-nailazili na otpore, sukobi a) panjaci-seljaci iz Premanture ih koristili na temelju odluke da su panjaci na puljskom teritoriju zajedniko dobro svih itelja(sporovi se vodili 250.g.) nagli razvitak stoarstva, doseljavanja i iznajmljivanja ugroavali ratarsku proizvodnju, decentralizacija u korist uzgoja stoke prouzroila prehrambene krize i utjecala na pojavu epidemija b) ume sporovi izmeu Premanturaca i ianaca oko sjee drva c) zakupi Premantura se razvijala bre nego je eljela ml. Vlada; irenje dovelo do nedostatka panjaka, uma i oranica panjaci i ume- zajedniki, oranice-zakup(iznajmljivanje uz naknadu u naturi ili novcu), zakupnine bile visoke i bile su pristupane samo imunijim obiteljima(socijalna diferencijacija) d) uzurpacija- oblik gosp. Ekspanzije, trajno prisvajanje opinskih dobara u Istri uzela maha u 18.st. e) ribarstvo od 1585-1797. nema podataka o premanturskom ribarstvu, budui da je bilo okrueno morem i nije imalo dovoljno oranica morali su vaditi namirnice iz mora; u doba rata i epidemija-riba je bila veoma vana, vodili sporove s Rovinjcima, nisu mogli s njima konkurirati jer su oni znali jako dobro svoj posao ml.rep. nastojala je suzbiti njihovo bavljenje ribarstvom, jer je Premanturi bilo namijenjeno bavljenje ratarstvom i stoarstvom f) socijalna diferencijacija; primjer formiranja jednoga (veeg) posjeda gospodarski razvitak stvarao preduvjete za soc. Diferencijaciju L.Slipevi-kupovao estice da bi svoje imanje zaokruio i uinio ga veim G) napomena o drutveno-gosp. Poloaju premanturskih seljaka-nema podataka Vitalna seoska jezgra-u premanturi najjae gospodarsko gibanje u Puljtini, iteljstvo proizvodilo i borilo se za egzistenciju, Cresanima i Loinjanima bila toka na plovidbi prema Istri, Trstu i Veneciji (zato su s njima bili povezani ekonomski i rodbinski); ljeti se itelji Pule zbog loeg zraka sklanjaju u nju(ponekad je bila i vea od grada), neke se obitelji iz Prem. selile u Pulu Premantura-jedan od najveih uspjeha mletake kolonizacije

KOLONIZACIJA I GOSPODARSKA KRIZA, BROJANI POKAZATELJI Kolonizacija, etnike promjene, nova gospodarska struktura-pojave 15, 16. i 17.st.

10

-

1. 15. i 16.st. prouavanje politikih i drutvenih prilika i utjecaj na nazadovanje Ml. Republike kao pomorske i trgovake sile i posljedice toga u socijalnoj, ekonomskoj i populacijskoj strukturi Venecije i nekih njezinih posjeda 2. WUSTUNGSPROZESS- este pojave naputanja sela i obradiva zemljita, uzroke tome ne treba traiti samo u kugi, malariji, zaraznim bolestima i ratu, nego i dr. faktorima(feudalni pritisak, optereenja, kriza u proizvodnji) ta pojava najrairenija u j. Istri propast naseljenih mjesta ili pretvaranje u seosko gospodarstvo pratili mletaki propisi o povlasticama za doseljenike populacijska kriza ostavila velike povrine zemlje bez radnih ruku organizirana kolonizacija-zaustavila propadanje i obnovila gospodarstvo, ali je 70% sela zauvijek propalo poveanje pustopoljina-populacijska kriza od 1554.-1741. br. itelja se poveavao populacijski napredak s 5.5 na 9.9 stan. na km2 (povrina 560 km2) uskoki rat-unitio istarsko gosp. I prepolovio br. Stan. 3. --- po.16. st. rat izmeu Venecije i Austrije (1508-1523) stagnacija migracija mletaki element doseljen izmeu 1534-54 inio je sredinom 16.st. oko 175 stan. mlet. Istre dr. polovica 16.st.-kolonizacija doivjela zamah-popravljne ademografska slika kraj 16.st. i 30.g. 17.st. demografski pad od pol. 17.st. iteljstvo se poveavalo najvei populacijski zastoj u Puli (od 1554. do 1741. povean broj za samo 67 osoba!) osim Kopra i Milja(propadaju zbog konkurencije Trsta) ostali gradski centri rastu 1580. 27 stan km2 u Istri, u 17. st. opada, 1741. opet 27. stan/m2 Pore biljei porast, stanovnitvo se povealo za 31,55% od 16.-18.st. 1741. Istra imala 69.415 stanovnika, tj. 16650 vie nego 1554. Malarija, velike boginje, tifus, velika smrtnost, ekonomsko opadanje, siromatvo, glad, ml. politika-sprjeavali su u 16. i 17. st populacijsku revitalizaciju

I BI KRUTO VELIKI RATISTRIA BI VSA POPLINENA (1615.-1618.) USKOKI RAT KAO DIO SOCIJALNE POVIJESTI ISTRE poetak u selu avlju(izmeu Milja i Trsta) u 11. mj. 1615.-ratni okraji, pljake, seljake gerile, unitavanje, ruenje, ubijanje, otmice glavna udarna snaga gerilske ete istarskih seljaka politike i dipl. raune velike sile sreivale u Parizu i Madridu-u Istri nije bilo pobjednika, samo poraeni i upropateni u Istri je trajao jo 8 mjeseci Madrid mir u 9. mjesecu 1617. , za Istru nema znaaja Diplomatski predstavnici Venecije, Graza i Bea postigli formalni mir 1618. 12.g. nakon rata kuga uskoki rat ili rat za Gradiku- o njemu pisali: P. Sarpi-prikazivao rat s promletakog stajalita F. Moisesso, G. B. Nani, V. Scussa

GOSPODARSKA SASTAVNICA I VRUE TOKE SUKOBA rat izmeu Venecije i Austrije

11

-

-

gospodarska sastavnica veoma vana: granine razmirice, borba za slobodnu plovidbu Jadranom, sporovi oko mora i izvora (sol), elja Trana za izgraditi solanu, status trgovaca na sajmovima, carina, prijevozgradska podruja na kojim seljaci uzgajaju ratarske kulture, paa, otimanje stoke, unitavanje ljetine 3 krizna arita u senjsko-kvarnerskom podruju, oko obala Istre, oko Trsta i u Furlaniji

SENJ: IZMEU OPSKRBE I BLOKADE mletaki rektori obavjetavali senat o napadima uskokih laa na istarske obale(zasjede, pljakanje galija) opskrba iz Istre za uskoke ivotno pitanje F. Pasqualigo, generalni providur, sa ratnim galijama u Velebitskom kanalu i oko Senja prekinuo dovoenje hrane kopnom i morem Venecija nije mogla provesti trajnu opsadu pa su uskoci nalazili nove kanale za dovoenje namirnica Po. 1615. uskoci se opskrbljivali u pazinskoj kneiji, onda odlaze u Lovran, u Rijeku pa u Senj-generalni providuri morali paziti na krijumarenje Pomorska blokada Senja i nemogunost opskrbe-krizni vrhunac kolovoz 1615.-napad mletake mornarice na Novi-ml. vojska zauzela i odmah se povukla iz katela

SOL, TRGOVINA i ZAOTRAVANJE ML-AUST. ODNOSA sukobi oko slobodne plovidbe i kopnene trgovine zaotrili se na au-ml. granici izmeu Trsta i Milja 1382. Trst se predao Habs. I dobio zalee iteljstvo: razmjena proizvoda ratari i stoari Kranjske i tajerske u primorskim mjestima nabavlja sol, a stan. Kopra, Milja, Izole i Pirana kupuje od njih itarice, brano, platno itd. tijekom 16. i 17.st. Trst elio izgraditi solane, visoke carine i zatvaranjem konenih prilaza htio skrenuti trgovinu u svoj grad te solane esto unitavane, ali su i ponovno graene(na podruju avlja i rjeice Glinice) avljanska solna kriza-1609. nastupila nakon odluke da se izgradi solana koja e podmirivati potrebe zalea(Kranjska, Gorika i Istra) sol bi se zakupila-ona koja dolazi u Trst-iz solana u ml. dijelu Istre, iz Romagne i Puglie i njome bi se opskrbljivali seljaci neki smatrali da bi gradnja solana u Trstu mogla znaiti poetak rata slanju soli u Trst mnogi se protivili-zato im zabranili da odlaze u Ml. dravu, zatvorene ceste prema ist. Mjestima i uvedena visoka pristojba na sol iz mletakih mjesta vlada u Veneciji odgovorila pomorskom blokadom Trsta-ona u poetku nije uspjela unitiuti proizvodnju u transkim solana, zato jer je nadvojvoda dopremao jeftinu sol(iz Ancone, Barija, Puglie i Romagne) budui da je zabranio kupnju soli u ml. mjestima na istarskoj obali, prisilio je podanike da sol kupuju u Trstu(au. Nadvojvoda) u solanama eljeli zaposliti solare iz Milja-raporski kapetan je htio to zabraniti(budui da su tamo mogli zaraivati bjeali su) na tlu Kopartine-depopulacija i propadanja urbane sredine Rovinj-na udaru uskoka; 1612. slabo opskrbljen itaricama

12

-

Opina Milje-unitena i iscrpljena, ovisila o Kranjcima koji su donosili penicu, zob i kruh u zamjenu za sol Na njih vrebali tzv. Liberaiteri (natkonjanici) i pucali na krijumare 1610. Trani morali razoriti solane u avlju i otvoriti puteve, zbog pritiska blokade generalni providur Dalmacije i Albanije proglasio zabranu trgovine sa Senjanima, Rijeanima i trgovinu iz Novog Vinodolskog-to se nije odnosilo na mletake podanike u Istri i trgovinu iz slov. Zemalja

PORAST NAPETOSTI NA MORU I KOPNU uskoki pljakaki prepadi na moru sve ei(od Plomina do Milja i do Tria i Gradea) naoruani brodovi u Premanturi, Brijunima i Faani nisu uspjeli suzbiti napade i osigurati slobodnu plovidbu do Venecije(najtee proao Rovinj, lae ga izbjegavale) jataci u Premanturi oteavaju borbu protiv uskoka, daju im utoite i obavijesti o kretanju mletakih barka uskoci pljakaju mletake, dubr. I turske brodove sukobi na kopnu tei, tu su sudjelovali i uskoci i seljaci(oni pale sela, ljetinu, sijeno, slamu, odvode ljude i stoku) uzurpacije oranica(na podruju Grimalde) pojaavale ml.-aust. Razmirice svakodnevno unitavanje sela, poljoprivrednih proizvoda i sto. Proizvoda

ISTRA: UMIRUE TIJELO KOJE VENE GOTOVO BEZ DAHA mletaki dio Istre nespreman za rat u 11. mjesecu 1612. nadvojvoda je smjestio vojsku po najvanijim stratekim tokama na granici pripreme za vei sukob jaanje Trsta kao sredita soli-unitilo bi razmjenu dobara izmeu ml. gradia na sj.zap. Obali i slo.-hv. Zalea rasplamsavanje ratnih dogaaja-prekinulo pregovore o soli istarsko gospodarstvo-velike promjene, prekinuta povezanost stanovnika mletakog i austrijskog dijela, ukinuta travarina, zabrana soede(ugovor: vlasnik stada povjeravao je odreeni broj grla seljaku ili pastiru da se brine o njemu, a nakon 3-5 godina porast se dijelio prema sporazumu) da se izbjegnu sukobi izmeu doljaka i stranih korisnika svi panjaci proglaeni zajednikim Republika sv. Marka proivljavala krizu trgovine i pomorstva 1615. sela na kriznim tokama mletake granice nisu se mogla obraniti

-

MILJE I AVLJE: SUKOBI OKO SOLI I SOLANA: POETAK RATA oskudica hrane prisilila je uskoke da s kopna i mora upadaju na teritorij mletake Istre napadali istonu obalu(Labin), iariju i Kras, na pravcu od puljtine do pazinske kneije i od limskog kanala preko Dvigrada i Kanfanara do minja Trani(imali solane u avlju) pokuavali probiti se barkama do svojih solana i poveu taj artikl koji 1614.-15. proizvoen u velebiutskom kanalu Ti brodovi postaju plijen mletake pomorske milicije Mletaka soldateska i iteljstvo Milja preko Glinice poeli unitavati transke solane u avlju-to pomagale mletake barke; mletaki plaenici i seljaci doivjeli

13

teak poraz od aust. Vojske(sastavljene od hrv. I njemakih eta) na elu s braom Nikolom i Vukom Frankopan-sukob se nije zavrio ve se pretvorio u rat FURLANSKA JABUKA RAZDORA: MARANSKO PITANJE krizna podruja mletako-austrijskih odnosa protezala se od Senja, kvarnerskih otoka, itavog poluotoka s Trstom i zaleem, sve do furlanske granice u Furlaniji izmeu Venecije i Austrije (16. i 17.st) obje strane eljele zadrati i dobiti nove politike, gospodarske i strateke pozicije Veneciju oslabili mnogi ratovi s Habs., Cambraiskom i Svetom ligom Tzv. Wormskim kapitulima (1521.) izgubila je ingerecniju nad Gradikom, Maranom, Cervignanom i Oglejem 1543. dobila je katel Marano Lagunare Austrija je izgubila pomorsko uporite iz kojeg je nadzirala lagunu Zauzimanjem Marana Venecija unitila najvanije sredite krijumarske trgovine solju i uljem To e otvoriti tzv. Maransko pitanje 1593. odluka o gradnji tvrave Palma na vanom putu prema Furlaniji dobar trenutak jer je Austrija bila zauzeta ratom s Turcima tvrava Palma trebala biti suprotnost au. Gradiki i odskonica za daljnju ml. ekspanziju Mitnica-graevinski materijal za Palmu dovozio se Ausom(pola ml., pola aust.), tako je izbjegnuta mitnica u au. Cervignanu 1613. Austrijanci naplatili mletake dae i onda je providur Palme sagradio pristanite na desnoj obali Ause i mletaki brodovi izbjegli plaanje mitnice 1614. Palma spremna za rat nadvojvoda Ferdinand(oslanjajui se na p., papu i aust. Cara) poslao vojsku u Furlaniju i tvravu Gradiku pretvorio u gl. Ratni stan otvoreni rat-rat za Gradiku

MLETAKA POKRAJINA ISTRA: IZMEU RATNIH OKRAJA I SELJAKE GERIJE Prva godina rata: pale i pljaka krajem 11. mjeseca rat u istri, pljake i palei mletake posade za obranu malobrojne poraz kod avlja prestraio stanovnitvo pa su poeli naputati sela i zaseoke i odlazili su u gradove i utvrde, imovina je ostavljena ml. milicije i rna vojska povukle se u utvrena mjesta malobrojni konjanici nisu se usudili izai protiv neprijatelja Istra bez zatite Milicija, rna vojska i plaenika vojska do 1616. nisu uspjele potisnutu nadvojv. Vojsku Zamask-sporno selo, pola mletako, pola carsko-konflikti za vrijeme rata Izvori: glagoljski grafiti koje su ostavljali popovi glagoljai 1616. plaenika posada smjetena po Istri natjerala nadvojvodine ete da se povuku

NEVOLJE RATA I PRITISAK FEUDALNO-FISKALNIH OBVEZA

14

-

1. faza rata: krajem 11. mj. 1615. do pol. 1616. za istarske stanovnike najtea nadvojvodine ete istjerane s ml. podruja i dalje vre upade preko granice u selima ostali samo mukarci za rad i oruje-pruali otpor uskocima ml-. je vlast optereivala stan. mnogim feudalnim, polufeudalnim i fiskalnim obvezama, bez obzira na teko stanje

ZBJEGOVI; OTMICE; GLAD; RATNO GOSPODARSTVO rat i gerila unitili usjeve, stoku i zalihe hrane rat-onemoguio ratarsku i stoarsku proizvodnju u itavoj Istri-glad(nestaica, bolest, strah) zauzimanje Tinjana ojaan poloaj mletakih plaenika zapovjednitvo poinje upadati na teritorij pod nadvojvodinom vlau raporski kapetan, njegovo podruje podruje opustoeno pljakaki pohodi u Kneiju, velika oskudica za uhvaene seljake s ml. strane traili veliki otkup, a oni s austr. Strane sluili kao veslai na ml. galijama hvatanje ljudi-rairena pojava-da bi od njih doznali to vie o suprotnoj strani ratarski poslovi morali se obavljti pod zatitom vojske i cernida

LJUDI I RAT: UHODE organzirane obavjetajne slube i mree uhoda imale obje strane(prije, za i poslije rata) mlet. Predstavnici u Istri imali svoje dounike koji su obavjetavali o pol., vojnim i gosp. Prilikama uhodnika aktivnost postigla vrhunac za vrijeme uskokog rata uhode-dobro plaene(to su bili istarski Hrvati i Slovenci) Uhode: Vito Vitkovi(austrijska uhoda u Brgudcu), Giulio Pampergo(mletaka uhoda iz Motovuna), Antonio Grisoni( ml. uhoda iz Kopra)

MLETAKI UHODA IZ RAICA: DOMICIAN ZARA meu uhodama bile i vane linosti koje su mogle doi do vanih podataka Domician Zora- neak pianskog biskupa, plemi i gospodar polovice katela Raice i sela Senjak- izvjetavao raporskog kapetana o kretanju vojske i ratnim planovima navoj. Vojske Budui da su eljeli zauzeti Raice(i da su bile vane za ml. i aust. Stranu) nije dovelo do uspjeha; ali je pohod imao znaaja za ml. stranu koja je ojaala i dovelo je do prekida veza izmeu Zare i raporskog kapetana za vrijeme provale nadvojvodske vojske sudjelovao je i biskup Antonio Zara-ro. 1574. u Akvijeli; erudit, filozof, klas. Latinsit, autor djela Anatomia ingeniorum et scientarum, vrlo nadaren djelo je nastalo u Pinu, a za pisanje se posluio i posuenim, ali i vlastitim knjigama biskup je postao rano, ve u 27.g.(zbog prijateljstva s nadvojvodom Ferdinandom) upao je u Raicu da bi prisilio D. Zaru da nasputi mletaki teritorij i nastani se u Pinu, to je i uinio po nalogu senata konfiscirana je njegova imovina sve se to dogodilo jer je biskup saznao za njegove veze s rap. Kapetanom

15

-

za biskupa je to znailo kraj karijere i veze s nadvojvodom, a kapetan nije smio o tome nita rei senatu jer bi smatrali da je neopreznou mogao izgubiti Raice u Raici smjetena eta Korzikanaca-uspijevali odbiti napade uskoka i nadvojvodske vojske

AUSTRIJSKA UHODA IZ KAROJBE: JELA MEDEI sudjelovanje ena u pljaki Jela Medei, austrijska uhoda Buzet, Kras, Motovun-meta stalnih napada Nakon paljenja Karojbe i Motovuna-stanovnitvo se poelo skrivati po umama, a uhieni odvedeni u Lindar-meu njima je bila Jela koja je bila austrijska uhoda tamo se sprijateljila sa senjskim kapetanom Mihaliem bila je poslana kao uhoda da vidi koliko ima stoke i naoruanih vojnika na mletakom podruju, uz zapadnu obalu otkrili su je i ispitali-u prvi mah nije priznala krivnju podvrgnuta ispitivanju priznala je ime se bavila i u kakvom je stanju suprotna strana

DRUGA I TREA GODINA RATA: USPJESI MLETAKOG ORUJA 1616. g. svakodnevno meusobni sukobi vojske i puanstva s obje strane- nadvoj. Vojska izlazila kao pobjednica kasnije se poloaj Ml. poinje poboljavati (3. mjesec 1616.) 12. 1616. mletaki plaenici unitili gotovo sva vanija nadvojvodina uporita u Istri iz kojih su vrili prodor na podruje mletake republike planove za ratne operacije u Istri stvarali: generalni providur Dalmacije i Albanije, istarski providur Marco Loredan, konjaniki providur Alvise Zorzi, raporski kapetan Tiepolo osvajanje Tinjana-prekretnica u ratu: mijenja se strategija, taktika rata i gerileinicijativa prelazi na ml. stranu ratna taktika prije toga na ml.-austr. dijelu frotne-izbjegavanje izravnih sukoba vojske, plaenika i ceride s kraljevcima takav stav bio dobar zato jer stan. nisu izlazili iz katela da ga suprotna strana ne bi zauzela, a ovako pasivno stanje bilo je loe jer je nanosilo teke udarce seoskom podruju 1. pokuaj osvajanja Tinjana poduzeli vojni zapovjednici Paulo Emilio Martenigo i podestat Sutlovrea poetkom 3. mjeseca 1616. Tinjan e u rukama Venecije ostati do kraja rata minj-nisu mogli osvojiti-priskoio mu u pomo Adam vonTrautmansdorf(glavni zapovjednik austr, eta na furlanskom podruju) On je opljakao Puljtinu 1617. zaposjeli minj(ml. vojska)- njih je u grad uveo Zvane Petreni(ml. vlada nagradila ga doivotnom plaom) Tautmansdorf u Kneiji uputio generala Baldassara Maradasa, zauzeo je Graie, Plomin, ali nije uspio vratiti minj Ml. vlada novaila plaenike u Ujedinjenim Holandskim provincijama tako je ojaala i povea broj vojske dovoenje Holanana kalvinista izazvalo oporbu kat. Zemalja, p. I Nap. Kraljevstva te ih oni pokuali zaustaviti, ali neuspjeno ml. vojska jaa-nadvojvoda Ferdinand nema sredstava za novaenje novih vojnika

16

-

Trautmansdorf poginuo 7.6.1617.-Grdaika u tekom poloaju.ml. vojska sprijeavala dovoz hrane i municije pa je Maradasova predaja bila samo pitanje vremena 6.7. Alvise Zorzi poduzeo napad na Pazin na bojite u Furlaniji dola vojska grofa Albrechta Wallensteina-njegovom zaslugom se Gradika sauvala do sklapanja mira u zadnjoj fati rata-ml. premo sve izrazitija 8.mj. 1616. propali pokuaj ml. strane da unite transke solane u avlju-time je ojaao barun Beneventa Petazzo sredite okraja preneseno na kopneni dio sredinje Istre na moru 1616.-17. relativno zatije Petazzo elio osvojiti Raporski kapetanat-propalo U okrajima se isticao Korzikanac Guglielmiro Da Omessa (plaenik u eti kapetana Ornana)-on zasluan za obranu gradova

UPLITANJE PANJOLSKE I NOVE PRIJETNJE-POSTMADRIDSKO RATOVANJE U ISTRI tom ratu interes naila panjolska, a to se odrazilo u Istri Filip III. Upuivao nadvojvodine trupe u Lombardiju kako bi prisilio Republiku da vei dio svojih trupa prebaci na zapadne gradove vane osobe na ml. strani Verzo i Scipion Verzi p. Flota potkralja Napulja Pedra Telleza Girona-u I. polovici 1617. zalijetala se na istonu jadransku obalu on je davao uskocima utoite, gusarske povelje, omoguavao im da prodaju opljakano i planirao napad na Dalmaciju, Istru i mletke na to je raporski kapetan Tiepolo zatraio pomo Venecije, morali zatiti istarska primorska mjesta, osobito Pulu Tiepolo i Zorzi napravili plan za izgradnju obrambenog rova i utvrde na otoku Sv. Andrija, ali su shvatili da to ne bi pomoglo, pa je odlueno da e Pulu i okolica dobiti zatitu plaenike vojske Cimmariotti-plaenici iz ml. Albanije p. Vojska nije se iskrcala, ali je uloga madridske diplomacije za tijek i kraj rata bila veoma znaajna mirovni pregovori poinju u Madridu, zakljueni u Parizu 6.9. 1617. te potvreni u Madridu to se nije odnosilo na Istru poslanici ml. duda : Pompeo Giustinian i Antonio de Priuli; nadvojvodu predstavljao Karlo Harach i Markard d'Eck-vodili su u Rijeci i na Krku mirovne pregovore-Istra i dalje rat Kraljevci i Beneani pokuavali umanjiti neprijatlja, isto to inila i ml. strana Poetkom 1618. ratni prepadi poinju zamirati-obje strane iscrpljene i zato poinju poputati 4.mjesecc 1618. mir se vratio kada je Venecija vratila minj

PUSTA ZEMLJA: RATNO-GERILSKA PORATNIM UVJETIMA Razmjeri unitavanja

KATAKLIZMA

I

GOSPODARSTVO

U

17

-

Ratna pustoenja teko pogodila Buzet i Pazinsku kneiju Izvori it tog doba opisuju razmjere stradanja Grafiki prikazi ukazuju na destruktivnu odrednicu rata,, na tenju jedne strane da umanji drugu Postoci razaranja visoki-pogotovo otimanje i unitenje stoke(unitenja od 95-99,5 %) Oba podruja veoma stradala(stan. Kneije u teem poloaju) Tekoe i uspjesi gospodarskog buenja Za vrijeme rata ml. rektori morali poduzeti mjere za spaavanje seljake pokretne imovine U to doba stan. Rap. Kapetanata sklonili se u j. i zapadni dio poluotoka da bi bili manje izloeni napadima Bjegunci dobili pravo koritenja opinskih panjaka(bez nameta i osloboeni podavanja) Njihov poloaj slian doseljenicima, ali od poetka 1617. nove doseljenike sveenici i rektori prisiljavaju na plaanje raznih tereta Sporovi nakon rata ml. vlast nastavila s procesom organizirane kolonizacije(javljale se financijske i pravne potekoe) javljali se sporovi oko zemlje(izmeu doljaka i starosjedioca)-bilo je potrebno izraditi katastik sve je to proizlazilo iz toga da se zemlja za vrijeme rata nije mogla obraivati; ali ni nakon njega jer nije bilo stoke kolonizacija velikih razmjera oduzimanje neobraene zemlje kolonistima rezultiralo njihovim bijegom sve naputene parcele mogle oivjeti(i ratarske kulture) samo ponovnim naseljavanem i ulaganjem novaca za nabavak potrebnih stvari cijena hrane bila visoka pogotovo onda kada je bilo malo zaliha(1622.-nakon toga cijene padaju) podruje Pule, Rovinja i Porea bilo u boljim odnosima nego sj. Istarska podruja zalihe itarica oskudne pa su bili natjerani da unato kaznama kupuju ito gdje ele(zabranjeno!) nestaica soli i njezina visoka cijena(krijumarenje) vraa se proizvodnja i trgovina soli i itarica-jedan od uzroka izbijanja rata

GOSPODARSKO POVEZIVANJE: KORISNE NUNOSTI I IMANENTNE OPASNOSTI uvrivanje ml.-aust. Veza , spor i teak proces bijegovi s au. Na ml. podr.-ali samo da bi dobavili zemlju trg. I razmjena dobara nije mogla brzo oivjeti suparnika borba izmeu Trsta i ml. gradova razmahala se nakon zavretka rata-u doba rata Trst se opskrbljivao namirnicama iz slovenskih zemalja, postao je glavni grad soli, poslije rata Trst elio karavansku trgovinu iz zalea skrenuti u svoj grad i prekinuto njezinu povezanost s ml. mjestima u Istri u Trst se najbolja prodavala istarska sol sporovi slini onima uoi rata Trst polovicom 1620. poeo obnavljati stare i graditi nove solane u avlju U blizini mletakih gradova poela gradnja carinarnice-ona je mogla braniti transke solane u avlju, a na nianu je drala Milje Napetost poveava i pomorska trgovina s dr. Ap. Poluotoka Sve to izaziva strah stan.-ali novi rat nee izbiti

-

18

POUKE I PORUKE USKOKOG RATA - usko. Rat u Istri samo je rijetko naliio na rat, oko Gradike se odvijali po pravilima - slavne linosti na austr. strani. - 1. zapovjednik hrv. eta i Karlov general : Adam Trautmansdorf - 2. panjolac i vitez maltekog reda: Baldassar Maradas - 3. Trstatski grof i vicegeneral hr. Vojske: Vuk Frankapan - 4. Henri Duval, grof Dampiere iz Metza - 5. kapetan Gradike : Riccardo di Strassoldo - 6. malteki vitez : Rodolfo di Calloredo - 7. Albrecht Wallenstein - 8. kapetan arkebuza: Daniele Francal slavne linosti na ml. strani 1. providur Palme: Francesco Erizzo 2. ml. providur: Pietro Barbadigo 3. Pompeo Giustiniani 4. kapetan vojske savojske vojvodine: Francesco Martenigo 5. zapovijednik alb. I hrv. Konjice: Camillo Trevigiano istarsko podruje najvie pljaki i ruenja unitenju gospodarstva pridruila se i 1631.-32. jedna od najjaih epidemija kuge zbog toga kolonizacija doivjela neuspjeh uskoki rat-posljednji ratni sukob na istarskom tlu(do 2. svj. Rata) bez obzira na to, haranja bolesti, smrtnost, propadanje gospodarstva, siromatvo, glad, ml. politika prema Istri sprijeavali stanovnitvo da ostvare napredak Beneani- hrv. Ml. podanici Kravljevci- hrv. Podanici aust. Nadvojvode

TUTAMEN CIVITATIS ET PROVINCIAE (TIT GRADU I POKRAJINI) 1. providur M. Malipiero obilazio Pulu i shvatio da bi mogla tu ponovo nastati utvrad koja bi mogla dobro braniti grad 2. - do kraja 16.st. nita se nije poduzimalo da se Pula zatiti - ona je i dalje bila prolazno stanite za brodove i slika zaputenosti, depopulacije, - bolesti, tek e od 1597. napadi uskoka prisilite Republiku da zatiti Pulu - no, oni nisu prestali nego su se pretvorili u otvoreni rat - rat izmeu Austrije i Veneije za prevlast na Jadranu - Puli je osim nadvojvodine vojske zaprijetila i opasnost od panjolske invazije - tada su se na obje strane poeli kovati planovi o izgradnji tvrave 3.) poetni radovi bili teki-ubrzo se susreli s nestaicom materijala i novca 4.) graditelj puljske tvrave fr. Inenjer Antoine de Ville, 20.g. 17.st. stupio u slubu Ml. Republike, dobio je zadatak izraditi nacrte za puljsku tvravu i da sudjeluje u njenoj izgradnji tri bitne sastavnice :1. poloaj tvrave-mora pruiti dobru zatitu 2.uloga vojnog zapovjednika-upravljaju vojskom 3. djelo inenjera-graditelja, koji teren pretvara u neosvojivu graevinu 19

-

- 16./17.st. gradnja utvrda doivjela promjenu, 2 faze promjene tvrave: 1. niska konstrukcija s kosim zidinama i naslagama zemlje, 2. dodavanje elemenata koji e je uiniti neosvojivom(de Ville) 5.) novu tvravu trebao podignuti na starom i sruenom Katelu-utvrdi mone feudalne obitelji Castropola A. de Ville rodio se u Touluseu 1596. U poetku je bio strunjak za mine, sudjelovao je u brojnim ratovima, kasnije je postao graditelj utvrda Bio miljenik kardinale Richeliena pa je dobio titulu plemia Umro je 1674. Po. 1630. morao je biti u Puli za utvrivanje mjesta gradnje, kad su radovi poeli napustio je grad 6.) on je odluio sravnati utvrdu Castropola i sagraditi novu 7.) mletaka vlast je puljsku tvravu gradila u doba kad je u Europi bio 30.g. rat, Westfaslkim mirom splasnulo zanimanje za nedovrenu tvravu 1667. gusarski napadi na Pulu, ali opet tvrava nije zavrena za tzv. Ratova za p. Nasljee interes ml. vlasti za obranu istarske obale De Ville napustio tvravu, a rad na njoj prepustio je nekvalificiranom osoblju

ZLOKOBNI KUNFINI ISTARSKI PODIJELJENI MIKROKOZMOS: GRANICA I SUKOBI U ISTRI istarska granica vana jer se tu Venecija doticala s Habs. i Turcima Limes veneziano poinje u Istri, pogranina crta mletake kolonijalne imperije Nedefinirane ml-aust. Kunfine branili istarski seljaci da bi se suprostavili uzurpacijama(Kraljevci i Beneani) Ratovi koje Venecija vodi s akvilejskim patrijarhom, au. Nadvojvodom i ug.-hrv, kraljevima opustoili su i depopulirali Istru Rat izmeu Ve. I aust. I uskoki rat-pljakaki pohodi

NEMIRNO SUSJEDSTVO krajem 15.st. Venecija istisnula suparnika akvilejskog patrijarha-istarski poluotok podijeljen izmeu Austrije i Venecije nazivlja Istre: a) mletaka steevina-Pokrajina Istra ili mletaka Pokrajina b) Pazinska kneija-pod vlasti pazinske kapetanije c) Istarska kneija-aust. Istra

TOKE KRIZE: DIFFERENTIE na granina pitanja utjecao rat Cambraiske lige( 16.st.) Wormski kapituli: Tridentska sentencija ostavili nedefinirane granine prostore Nepodijeljene parcele-differentie-zamiljene kao prirodne prostori za zadovoljavanje zajednikih gospodarskih potreba-ubrzo se pretvorila u sporna mjesta, sukobi

VRUA GRANINA CRTA: NAPETOST I KATARZE Du mletake-austrijske granice stoljeima je vladala socijalna napetost

20

VIJESTI O ARITIME SPOROVA NA GRANICAMA Socerb- katel koji je bio pod vlau Venecije od po. 13.st 1511. zauzimaju ga N. Rauber i K. Frankopan, 1535. preotimaju ga Mleani (do 1576) kad je bio pod au. vlasti podanici su vrili nasilja nad ml. stanovnitvo uz granicu na ovom podruju sukobi e se rasplamsati za vrijeme uskokog rata(snano uporite uskoka i austrijske vojske) Kopartina- sporno poduje osim Socerba i Gabrovica-uzurpacije zemljita i panjaka, pa i cesta koja je povezivala Kopar i ostale sj.zap. istarske gradove-tuda prolazila granica cesta je bila niija zemlja, ali su ipak nadvojvod. Podanici postavljali zasjede kako bi onemoguili trgovinu trgovina iz slov. zemalja i Istre prema Miljama, Kopru i Piranu(omoguivala stan. da u zamjenu za sol opskrbuljuje se itaricama), bila je trn za aust. vlast koja je eljela okrenuti prema Trstu RAPORSKI KAPETANAT-sporni posjedi u Buzetu, otvorena rana ml.-aust. odnosa Najtee razmirice oko uma Uzurpacije ugroavaju i prihode blagajne raporskog kapetnata Sporne su bile i oranice smatrali su da se stanje moe rjeiti pregovorima Grimalda selo u Kostelskom markizatu uzurpacije parcela i kraa stoke oduzimale su se ne samo parcele na spornim mjestima nego i one dalje na ml. podruju. Zbog nedostatka dokumenata i spleta okolnosti sporna podruja bila su dostupna i jednoj i drugoj strani-tj. Onoj koju e vlada poduprijeti Sukobi poeli osobito nakon novih doseljavanja Nakon smrti svjedoka(zbog starosti!!!) dolazilo je do falsificiranja isprava-nain obiljevanja gr. Linija nije mogao odolijeti prolaznosti Kasnije se znakovi vie nisu mogli ni pronai Granica postavljen, ali sukobi nisu prestajali Sutlovre sporni lokaliteti: Finida, Runjak, Sv. Silvestar-napadi, pljake, otimanja, ubijanja, zasjede- sporovi i sukobi oko panjaka, oranica, uma i lokvca a) Finida spadala u differentie, namijenjena pai Kraljevci na to podruje dovodili velika stada koja unitavaju travnjake na ml. stranu ona se 1541. spominje kao podruje koje je dano novim doseljenicima-osnivaima Baderne, ali tada podestati nisu mogli jo darivati zemlju pa su je dali samo za pau tei su bili grnini sporovi oko finide, seljaci Baderne i sutlovrea plaali poljare(saltare) da bi pazili da stoka s pazinskog podruja ne ue na njihov dio podjela Finide sastojala se od: slobodnog aust. dijela, slob. Ml. dijela, i spornog dijela glavni uzrok sukoba: skuenost uporabivog prostora i tenja za ekspanzijom prema susjednom spornom ili manje spornom podruju uskoki rat sve to jo pogorao plaanje teratika sa spornih parcela-zaotravalo odnose sporovi oko pae i koenja sijena-poveali se kada su doli novi stanovnici po. 18.st. prehrana stoke i osiguravanja zimskih zaliha-sve tei problem b) kontrada Runjak bio je u poteku unutar granica Ml. Rep. i nije bio sporan poetkom 18.st. Kraljevci su ga eljeli pretvoriti u differentiu i proglasiti ga zajednikim podrujem

21

Sporne

c) kontrada Sv. Silvestar Kraljevci su to podruje proglasili differentiama d) kontrada Fontanella-i tu su Kraljevci htjeli proiriti svoj teritorij e) nove i stre differentie oko Sutlovrea-Kraljevci zatrpali meani stup i poeli prisvajati parcele

ZAMASK poetak graninih kontroverzija see u doba estokih ratova s akvilejskim patrijarhom i u razdoblju prije ml.-aust. podjele Istre, a odnosile su se i na selo Zamask koje je nekad bilo pod vlau mletakih podestata u Motovunu god. 1535. okonan je dio spora podijelom sela na 2. dijela pa e se ono u mnogim dokumentima spominjati kao Selo Zamask, pola ml., pola Carsko granina crta prolazila je polovicom sela, a upna se kua nalazila na podruju motovunske opine (tj. Na mletakom dijelu, a kanonika crkva na pazinskoj strani) ta podjela se odrazila i na prenaen naziv sela u slubenim ml. izvorima, pa se imenom Zamasco oznaio dio sela pod vlau painskog kneza, a nazivom Zumesco dio na ml. strani nerijeeni pravno-pol. poloaj Zamaska veoma je komplicirao gosp.-pravno odnose i ivot podanika poslije rata Cambraiske lige zamaanski su Kraljevci plaali desetinu kapetanu u Pazinu, a Beneani porez zvan podestaria mlet. Rektoru u Motovunu Podestaria je bila osobni porez koji se plaao mletakom podestatu u nekim istarskim selima, stara obveza svih distriktualaca pod podestatskom upravom Pazinski kapetan je u poratnom razdoblju prislio podanike koji su se nali na njegovom novosteenom terit.. da mu plaaju porez, tj. Da ga prestanu plaati ml. odnosno Motovunu Jedino su novi doseljenici naseljeni na dijelovima differentia plaali pola pazinskom kneu, a pola motovunskom podestatu Pometnja oko plaanja podestaria javila se u posttridentinskom razdoblju Za vrijeme koncila u Tridentu , na poticaj mletake i aust. strane doneseno je nekoliko arbitranih odluka koje su trebale ublaiti otre razmirice i krvoprolia na nekim spornim mjestima istarskih granica(podruje opina Motovuna i sutlovre) Granine probleme komisija nije uspjela rjeiti(ostale su differentie), ali je proglaena odluka da e svi Zamaani, pa i oni koji su bili na aust. strani plaati porez podestaria podestatu u Motovunu Koparski rektor i ml. poslanik za gr. Pitanja Anzolo Morosini objasnio je daje tribut zvan podestaria zemljarina i osobni teret, a kasnije Andrea Fini podestariu naziva starim obiajem Odluke trid. Arbitrae nisu se potovale, pa su sukobi oko plaanja desetine izbili nedugo poslije odluke u Tridentu, 2. lipnja 1539. sastavljena je privatno-pravna listina koja je na dnevni red ponovno postavila pitanje plaanja podestarie na podrujima komuna Zamask i pono je posijala sijeme razdora izmeu pazinskog kapetana i motovun. Podanika Radilo se o pogodbi izmeu kapetana u Pazinu i porodica motovunskih nobila Polesini i Bar ba, a po njoj bi obraivai zemlje koji nisu iz Zamaska pola desetine plaali u Pazin, a drugu pol. U Motovun

-

22

-

-

Austrijski podanici nastanjeni u Zamasku plaali bi pazinskom kapetanu, a mletaki Polesinijima ili Barbima Nepodjeljena zemlja, nesigurna granica, poblemi plaanja desetine ili podestarie ostali su trajnim kamenom smutnje koji se nisu mogli rjeiti ni u doba privremenih ni prividnih sporazuma Gospodarski oblici ivota toliko su se ispreplitali da ih granica nije mogla odijeliti u 2 posebna pol.-pravna sustava Sastavlja urbara Pazinske kneije je 1578. unio niz podataka koji osim o austrijskom govore i o ml. dijelu Zamaska, o podanicima i njihovim obvezama i nesuglasicama Urbar propisuje plaanje novane rente i naturalna davanja Propisuje i rabote koje su duni obavljati podanici aust. dijela Zamaska Sastavljai urbara htjeli su i u tom uporabnome dokumentu pokrenuti pitanje revidiranja plaanja daa pazinskih kapetana od strane onih mletakih podanika koji obrauju zemlju na podruju Kneije To je mogue zato jer su granice prema mletakom dijelu oko Motovuna nesigurne i jer na njima se ne nalazi nijedna pouzdana kamena oznaka Zamaanski kraljevci i Beneani mogu sukladno starom obiaju obraivati bilo austrijske, bilo mletake posjede, ali tako da moraju ili plaati desetinu Komori njegove Visosti ili desetinu podestatu u Motovunu Ve u 16.st. obje vlasti istiu svoje pravo na ubiranje dijela poreza od podanika suprotne drave, iako je spor rijeen u korist ml. predstavnika Zajedniki posjed preputen mlet. i aust. zamaanima bio je veliki dolac, okruen breuljcima, povrine oko 6 ml. milja Sporazum u Tridentu odluio je da itava sporna povrina ostane panjak, ali se ve u 16.st. neke parcele poinju pretvarati u oranice Dok su tu plodnu uvalu obraivali Zamaani potivale su se donekle odredbe iz Tridenta No, kada je aust. nadvojvoda, u tenji, da to podruje pripoji svojem posjedu, poeo dovoditi koloniste, pol.-gosp. ravnoteje ubrzo se poremetilo Kad je 1678. Morosini obilazio differentie podno Zamaska tu je zemlju obraivalo 2/3 stranaca(nemlet) i 1/3 venec. podanika dakle 2/3 podanika plaalo je desetinu Pazin, pa je time ml. strana bila oteena ml. je predstavnik optuio kneza Auersperga i njegova kapetana u Pazinu Kristofora Rampela da naseljavanjem novih obitelji, forsiranjem enidba s djevojvkama na ml. strani i kupnjom zemlje nastoje pritisnuti seljake motovunskih komuna i poveati svoje podruje i prihode Rampel je kmetovima iz Kaerge dao na obradu zemlju u plodnom zamaanskom Dolu uzurpacijom differentia porasle su gospodarske mogunosti Kaerge koja je za samo nekoliko godina postalo veliko selo s preko 60 obitelji ml. je rektore, providure, i povjerenika za granina pitanja pogaala injenica to su neke doseljenike obitelji iskoritavale umu u ml. dijelu Zamaska protiv poinitelja teta izriu se kazne progonsva, ali one ostaju bez stvarnog uinka u 18.st. na istom tlu nije se vodio nijedan rat, ali su odjeci europskih sukoba, onih u kojima je sudjelovala ml. republika, izazivali u njoj veoma opasne napetosti u doba rata za p. Nasljee(1702-1714), strahujui da bi se ratne operacije mogle prenijeti u Istru, ml. je vlada 1708. uputila novoizabranog poslanika za gran. Pitanja bio je to Andrea Fini koji je gotovo potajice obitao najosjetljivije toke na meanoj liniji prvo sporni kompleks bio je upravo selo Zamask i podruje oko njega

23

-

-

Fini kae da je austr. dio napueniji, ima vie kua i vie obraene zemlje u okolici Differentie pretvaraju u zaputena neplodna tla A. Fini optuuje Pazince da proiruju oranice na zajedniko podruje i uzurpiraju prostor koji im ne pripada, ali je ukazao i na meusobnu rodbinsku i gosp. Povezanost ljudi oko granica, na njihove nedokuive interese, sporazume, dogovore i transakcije koje nanose tetu Republici Podanici, iako je zabranjeno, mijenjaju ili prodaju imanja du granice i tako izazivaju konfuziju oko utvrivanja kojoj dravi to pripada i izravni gubitak opinskoj blagajni Sve vie seljaka, koji uivaju zemlju na ml. podruju, ne plaa desetinu i podestarinu Motovunu, ve Pazinu Proces na koji su ml. rektori ukazivali u 16. i 17. st., u Settecentu je ve toliko uznapredovao pa njegove posljedice ozbiljno pogaaju prihode opine Motovun i unose poremeaje u gosp. Seoskih komuna uz granice s Kneijom Gospodarstvo Pazinske kneije ve su osjeali toliko snano da su otvoreno zabranjivali svojim podanicima da ml. strani plaaju porez i prisiljavaju ih da itav iznos daju u Pazin God. 1665. 38 obitelji plaalo je desetinu u Motovun, a god. 1717. broj je spao na 16 Providuri izvjeuju da je novi pazinski kapetan de Calo te godine izvrio nasilja u 8 kua u ml. dijelu zamaska i zahtijevao da te obitelji ubudue plaaju desetinu u Pain Gubitkom tih 8 porodica, broj podanika koji plaaju desetinu u ml. dijelu Zamaska se raspolovio i time Kraljevcima otvorio put da napreduju do Motovuna Ml. je strana pokuavala braniti svoj terit. Integritet i tititi gosp. Interese podanika pod ekspanzijom Kraljevaca, ali nije imala puno uspjeha

KAERGA Kaerga-talijanski naziv Cashierga(Carsko polje)-uz susjednu Padovu(zaselak uz crkvu Sv. Antuna Padovanskog), bila je seoce na granici izmeu Pazinske kneije i motovunske opine, sitan feudalni posjed koji je od sr.v. do 16., 17.st., promjenila nekoliko gospodara Prema Urbaru iz 1489. koji je nastao dvadesetak godina nakon turskih provala u sj. Istru i ratnih pohoda Ivana Frankapana Krkog, u Kaergi je ostalo 6 osoba pa je zato selo bilo osloboeno novanog tributa Popis iz 1508., nakon kratkotrajne ml. vlasti nad Kneiom, Kaerga je imala 12 stanovnika Kolonizacijska nastojanja po dr. pol. 16.st. znatno su popunila populacijske praznine pa je popis iz 1571. zabiljeio u Kaergi 21 ognjite Triden. Sporazum o razgranienju spominje Kaergu i njezine seljake-kmetove 1535. kada im je dozvoljeno u zamaskom Dolu kositi sijeno, ali samo za svoje potrebe, a Pazinci i Motovunci su uivali zajedniko pravo pae i kosidbe Kaergani su dobili pravo koritenja sjenokoa na spornome posjedu, ali se poveanjem broja kmetskih obitelji pojavila potreba za novim oranicama Tenja feudalnih posjeda da poveaju prihode iz Kneije mogla se ostvriti kolonizacijom i poveavanjem ratarskih i stoarskih proizvoda Poveana urbarijalna davanja prisiljavaju kmetova da prigrabe one emljine posjede koje su kao sporni posjedi bili poluiskoriteni i nedovoljno obraeni tako su krajevci ee uzurpirali zemlju u differentiama nego mletaka strana opim kretanjima u Kneiji nije mogao izbjei ni mali kaerganski feud (feudo minore), pa su njegovi podlonici sudjelovali u nezakonitoj ekspolataciji spornih parcela uz granicu

-

24

-

-

Kaerga se spominje vie u arhivskim izvorima iz 17. st., osobito iz doba uskokog rata kada je selo postalo jedno od uporita gerilskih i vojnih napada na ml. dio Istre, ali i meta ml. soldateske, RNE VOJSKE(Cernida), i naoruanih seljaka Burna epizoda te kratke eksplozije aust.-ml. suprotnosti u borbi za jadran je i u djeliu granice prema Kaergi zaotrila odnose meu ljudima s jedne i druge strane i nagomilala nove gospoodarske probleme Izmeu 1638.-1639. pazin. Je kapetan izdao nekoliko ukaza ponovivi naredbu da posjednici dobara uz granicu s Motovunom, Muntriljom, Zamaskom na ml. strani kao i u Kaergi, Tinjanu i aust. dijelu Zamaska moraju plaati desetinu carskoj komori God. 1666. raporski kapetan Andrea Valieo pregledao je dokumentaciju u Motovunu i ispitao svjedoke nastanjene u blizini grada U izvjetaju vladi iznio je podatke da seljaci Kaerge prelaze preko meaa, obrauju zemljita i podiu tale i ograde u differentiama, ali i na ml . strani Feudalni gospodar Kaerge proiruje svoju vlast nad uzurpiranim posjedima, a iznos desetine plaa motovunskoj opini neprestano se smanjuje Zato dolzi do sukoba, pa i ubojstava U takvim je uvjetima sve vie rasla napetsot oko mea, pa je pol. 70.g. 17.st. selo Kaerga, pored Zamaska i Grimalde bila jedna od najspornijih toaka razgranienja Rat s Turcima odgodio je dipl. i dr.-pravne pokuaje rjeavanja gr. Sporova u Istri, ali nije ublailo zaotrene odnose i sukobe Kraljevaca i Beneana, nego su nerijeeni probl. Uinili prilike jo napetijim i konfliktnijim kada je 1668. izabrano zastupniko povjerenstvo za granina pitanja u Istri, ml. je predstavnik upozorio svoju vladu da u tijeku estoke bitke s Turcima ne bi trebalo zaotravati raspravu s aust,. nadvojvodom o istarskim prijepornim meama, jer bi zbog pritisaka i ratne situacije Ml. Rep., ona zavrila u korist druge strane zato je Senat odbio pregovore aust. je strana, tj. Kapetan Kneije, ml. izbjegavanje shvatio kao znak slabosti Srenessime pa su u to vrijeme pojaani pritisci na mee i izvrena su nova prisvajanja posjeda seljaci Kaerge i ostali Kraljevci svakodnevno su dovozili velika stada u Motovuntinu nasrtaji Kraljevaca na oranice i panjake, prijetnje da e biti kua i ljetina spaljenih ako ne plate desetinu knezu u Pazinu, pogaa mnoge obitelji i prisiljava ih da napuste ugroene parcele, pa ak i da se odsele u druga podruja migracija kretanja i populacijska fluktuacija su u tim podrujima bili kontinuirani stoljetni proces(1606, 1696, 1708, 1750) ml. su predstavnici zapaali da se smanjuju podanici u ml. mjestima uz granicu, a da se poveava stanovnitvo u Pazinskoj kneiji taj je proces bio najuoljiviji u Kaergi gdje se od 10. obitelji stan. opelo na 60. obitelji, a neke su dole s ml. podruja god. 1696. Raimondo Fini govori da je sa 7 porasla na 40 obitelji Komunska zemlja u Kaergi bila je veoma skuena, s malo oranica i panjaka Pred uzurpacijama zemljita u differencijama ml. su rektori u Istri, kao i ambasadori u Beu i Grazu, bili potpuno nemono Cernide i vojsku nisu smjeli upotrijebiti da ne izazovu meunarodni konflikt Nastojanje da se u obranu granica i ml. interesa u spornim podrujima uvue lokalno stanovnitvo imalo je samo djelomino uspjeha

25

MUNTRILJ od Zamaska granica se protezala prema Muntrilju gdje su postojale differentie, a uz njih i muntriljska Finida, koja se smjestila u neprijepornome podruju pod Venecijom differentie i Finida bile su u sreditu sukoba izmeu muntriljskih komunala i motovunskog podestata s jedne i susjednih kraljevaca i pazinskog kapetana s druge strane sporni lokalitet bila je kamena lokva kraljica, tzv. Nuova Differentia, koju su nakon uklanjanja kamena-meaa, svojatali podanici pazinske kneije, nastanjeni u kontradi Breevac god. 1696. Raimondo Fini je prilikom obilaska istih mea utvrdio da su Kraljevci oteli dvojici muntr. Seljaka 3 urnade zemlje i zauzeli Finidu pazinski podanici povremeno pale umovite dijelove Finide da bi izrasla to sonija trava za njihovu stoku nasilno provaljuju sve do polovice muntr. Dola, otimaju stoku i napadaju pastire god. 1708. Andrea Fini donosi niz pojedinosti o peripetijama ml. granica i nastojanju Kraljevaca da proire prostor seljaci Muntrilja sukobljavali su se s rodovima Braevac i drguim morlakim obiteljima naseljenima na rubu Pazinske kneije naziv Braevac dale su doseljenike obitelji toj kontradi Fini je zabiljeio iskaz Ive uia i Grga Paljuha o okolnostima pod kojima je dolo do premjetanja, unitavanja kamena meaa Nakon toga su seljaci u kontradi Braevac uzurpirali dio zemlje na mletakoj strani i pomaknuli su graninu crtu u unutranjost ml. steritorija Posljededice premjetanja meanog stupa osjetila je ml. vlast, komun Muntrilja, koji je izgubio dio panjaka i pravo koritenja lokve Kraljice, pojedini seljaci, a osovito obitelj ui ija je njiva bila potpuno unitena U Finijevoj relaciji sauvalo se i svjedoanstvo o pomicanju granine crte na tetu mletake strane Uz samu granicu, u neposrednoj blizini kua Braevac, motovunski su podestati u doba opasnosti od irenja kuge ili zaraznih bolesti podizali sanitarne kordone sastavljene od niza straarnica kako bi sprijeili kretanje ljudi i stoke i tako izolirali svoje podruje od vala epidemije Budui da u blizini nije bilo ivih stijena, Caselli su postali meaima Po. 18. st. providur za zdravstvo naredio je da se straarnice sanitarnog kordona pomaknu podalje od kua Braevac ija je blizina i mogunost saobraanja s ljudima ugroavala poduzete zatitne mjere i prijetila da smanji njihovu uinkovitost Meutim, dravna se granica poistovjeivala s Caselli di sanita, pa je njihovim pomicanjem i sama granica Via facti pomaknuta u unutranjost ml. teritorija O nasrtajima pazinskih podanika iz kontrade braevac i Tinjana htio se uvjeriti Nicolo Contarini koji je doao u Motovun da bi pregledao sauvane listine o granicama i sasluao svjedoke Svjedoci su izjavili da je grupa seljaka iz Tinjana unitila oranicu Ive uia i da su Kraljevci i prijanjih godina unitavali itarice, jer smatraju da to zemljite pripada jurisdikciji kapetana u Pazinu Taj vandalski in tinjanskih seljaka izazvao je strah od meu iteljstvom na mletakoj strani Nekoliko obitelji iz Muntrilja napustilo je obraivanje svojih parcela u blizini granice Differentie; 1. Socerb

-

26

-

2. Grimalda 3. Sutlovre( Finida, Runjak, Sv. Silvestar, Pontanelle, nove i stare dif. oko Sutl.) 4. Raporski kapetanat 5. Zamask 6. Kaerga 7. Muntrilj 8. Kopartina

Sporne toke 2 stoljea kasnije 1. teritorij Kopra i Milja-od uskokog rata sukobi nisu prestajali - od Glinice cestom koja prolazi kroz Makovlje-s jedne strane ceste ml., a s druge au. Vlast-nema sukoba podanika - izmeu sela Osp i Socerba-sporovi i sukobi-esti - izmeu sela Roar (ml.podr.) i rni Kal(au. Podr.)-sukobi - puka sela Lonke ivi u miru sa susjednim nadvojvodinim selima rnoi i Podgorje(oni se svaaju sa iteljstvom mletakih sela Popeh) - ostala pogranina sela do jurisdikcije Raporskog kapetanata ive u miru na ml. str. Lanie, Ro,Hum i Dragu se najvie spore s nadvojv. Podanicima, a na austr. Vodice, Lupoglav raporski kap. Presjecaju 2 sela u markizatu Kastel-Grimalda i Mrenigla-izmeu njih i sela na aust. strani - nesuglasice od markizata granicom ide do katela Vrh, do motovunske ume pa kroz selo zamask (tu poinje linea di Montona)-sukobi

Takav je izvjetaj koparskog fiskala Cristofora Tarsia granica oko Motovuna i Novaka-mirno podruje oko muntrilja sukobi beramski teritorij, obje str