istorija istorije umetnosti

Upload: dobojac73

Post on 16-Oct-2015

344 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

History

TRANSCRIPT

  • 1

    ISTORIJA ISTORIJE UMETNOSTI

    Antika Grka-poeci istorije umetnosti, donekle umetnike kritike Procvat umetnosti V i IV veka p.n.e. ostavili utisak na savremenike

    U Grkoj krajem IV i tokom III veka p.n.e formirana prva kritika misao i prvi spisi o

    slikarstvu, vajarstvu i u manjoj meri arhitekturi

    Estetika misao Platona i Aristotela

    Fantazija, estetsko uivanje, podraavanje vienog i problem lepog-glavni problemi

    kojima su se oni bavili

    Platon:

    umetnosti proizvedene fantazijom: subjektivna (fantastina), simbolina i

    realistika (imitativna, podraava vieno)

    kategorija lepog

    zanatlija podraava ideju o odreenom predmetu, a umetnik podraava ono to

    je ve napravljeno (imitator imitacije, za stepen dalji od ideje nego zanatlija)

    istie egipatsku umetnost

    Aristotel:

    zainteresovan za mimezis

    teme rasprave: izraajna sredstva umetnosti, forma, boja

    obojica uoili da priroda lepote, kao i umetnika ostvarenja pruaju uivanje

    O starogrkim spisima o umetnosti saznajemo pre svega iz dela nekih rimskih autora

    --"Istorija prirode"-Plinije Stariji

    Najstarija dela o umetnosti: traktati umetnika (u vidu prirunika, dosta nabacani)

    Poliklet:

    "Kanon"-neka vrsta objanjenja statue Doriforosa

    pre svega se bavi idealnim proporcijama ljudskog tela

    Gamfil:

    zalagao se da se nastava crtanja uvede u kole

    hteo da dokae da je um. delo rezultat briljivog sistematskog rada

    Duris sa Samosa:

    iveo izmeu 340-260 p.n.e

    jedan od prvih pisaca o umetnosti

    spisi nisu sauvani

  • 2

    po docnijim autorima moe se naslutiti da su sadrali biografije umetnika

    sa obiljem anegdota

    III vek p.n.e-dela Ksenokrata i Antigona iz Karista

    Ksenokrat:

    prva polovina III veka p.n.e

    skulptor iz Lisipove kole

    u osnovi njegovih shvatanja- Aristotelovo shvatanje umetnosti kao

    podraavanja prirode

    kriterijumi za skulptora: prirodna statika kipa, raznolikost prikazanih

    likova i finoa izrade detalja (vrhunac- Lisipovo stvaralatvo)

    slino pokuavao i u domenu slikarstva

    umetnika umenost da podraava vieno (posebno za starije umetnosti);

    forma (za savremene), najsavreniji-Apeles

    umetnost se razvija postepeno i logikim putem-znaajna novina u

    razmatranju umetnosti

    nadovezivao se na ideje Demokrita i njegovih sledbenika

    prvi se bavio stilskim odlikama um.dela

    Antigon iz Karista:

    skulptor iz III veka p.n.e

    predstavnik retorikog naina pisanja o um.delim (isticanje i pohvala

    odreenog um.dela i tvorca)

    pisao traktate o slikarstvu i skulpturi

    kao vrhunac um.stvaralatva istie dela majstora V veka p.n.e: Fidije,

    Mirona i Polikleta

    bavio se i problemima vezanim za odnose pojedinih um.kola i njihovih

    predstavnika

    moe se podeliti na 2 dela: 1. vodii (putovoe)-opisuju se spomenici,

    navode natpisi i belee um.dela koja se tu uvaju

    Polemon:

    kraj III, poetak II veka p.n.e

    dosta putovao i prikupljao natpise

    opisao Akropolj

    Pausanija:

    II vek n.e

    "Opis Grke", sauvan u celini, sastoji se iz 10 knjiga

    vaan za arheologiju-u XIX veku po njegovom opisu Olimpije vrilo se

    iskopavanje

    iznosi dimenzije spomenika, pominje graditelje, briljivo zapisuje

    skulptore, daje obilje podtaka iz istorije i mitologije

  • 3

    preopiran, nekad pie tekim jezikom

    prvi pieo o arhajskoj umetnosti

    Lukijan:

    II vek n.e

    satiriar i skulptor

    najee pisao u obliku dijaloga

    nijedan nije u potpunosti posveen umetnosti, ali ima opisa i ocena

    um.dela

    panju usmerava ka sieu i psiholokoj izraajnosti

    nisu celovito sauvani samo spisi posveeni arhitekturi

    Pitagora:

    VI vek p.n.e

    stav da je broj osnova svga, znaaj pridavan proporciji, geometriji korstili

    graditelji (Pitagorini postulati uticali na arhitekturu)

    POLIS: I Aristotel i Platon bili zainteresovani za to kako polis moe da se uredi u

    urbanistikom pogledu Platon-u delu "Zakonik" raspravlja o tome kako bi trebalo da izgledaju

    antiki polisi, a u delu "Kritija" daje idealan opis grada--osnovu ini krug

    iz ijeg se centra (trga) graevine i ulice radijalno ire Aristotel-u delu "Politika" kritikuje Platonovo shvatanje arhitekture, a u 7.

    knjizi daje svoje idealno vienje grada--mree ulica koje se seku pod

    pravim uglom, sr te strukture-2 glavne ulice (kardo i dekumanus) od

    koje polaze druge manje znaajne ulice (Milet, Aleksandrija, mnogi

    gradovi XIV i XV veka)

    Herodot:

    u svom delu "Istorija" daje opise Keopsove, Kefrenove i Mikerenove

    piramide

    Tukidid:

    u delu "Istorija Peloponeskih ratova"

    Antiki Rim-Interesovanje za umetnost u znatnoj meri je uslovljeno pojavom grkih ostvarenje na u Rimu i na aukcijama

    Ciceron:

    I vek p.n.e

    orator, veliki kolekcionar i poznavalac umetnosti

    u govorima i filozofskim traktatima umetnou se bavio sporadino

  • 4

    eklektini stavovi (pod jakim uticajem autora iz helenizma)

    vane novine: 1. misao o relativnosti umetnikog savrenstva---u

    umetnosti nema napretka; moe da napreduje tehnika, ali ne i sama

    izraajnost, utisak koji proizvodi delo

    delimino se nadovezuje na Ksenokrata

    Poetkom nove ere u rimskoj literaturi i nauci o umetnosti jaaju arhaizirajue

    tendencije

    Plinije Stariji:

    "Naturalis historiae"-zavrio 77.godine

    u 37 knjiga

    neka vrsta enciklopedije koja je trebalo da obuhvati znanja iz najrazliitijih

    oblasti

    iznosio bez empirijskog iskustva, pozivao se na dela grkih i rimskih

    autora

    za iu znaajne zavrne knjige (33-36)

    34 i 36-opisuje monumentalne graevine prestonice i rimskih provincija

    36-navodi proporcije grkih hramova, prvi put pominje dorski, jonski,

    korintski i toskanski stil

    35-daje opise poznatih statua i slika koje su se uvale u Rimu

    pogledi na umetnost: eklektini i pojednostavljeni, ne ulazi dublje u

    problematiku um. stvaralatva, niti se bavi fenomenom um. dela

    pogledi na stvaralatvo istog umetnika kontradiktorni (koristi razliite

    autore)

    smatra da je umetnost dostigla zenit u V i IV veku p.n.e, a u helenizmu

    poelo opadanje (neka vrsta protesta protiv tadanje umetnosti koja se

    ugledala na helenizam)

    Kvintilijan:

    orator I veka n.e.

    uveren u apsolutno savrenstvo Fidijinih dela

    kae da je mogao boansku velianstvenost da prikae bolje nego bilo koji

    savremenik ili sledbenik

    Dion Hrizoston:

    filozof i govornik I veka n.e

    veliao Fidijinu umetnost

    po njegovom miljenju ni skulptura ni slikarstvo ne mogu neposredno da

    prikau neke osobine (razum, mudrost)

    putem prikazivanja vidljivim materijalom i pomou simbola mogu da

    izraze svojstva koja su nevidljiva (Fidija najbolje)

    umetnost kao ulni izraz ideje (dalekosean znaaj u razvitku estetike, u

    najcelovitijem vidu razraeno u Hegelovoj estetici)

  • 5

    prvi pokuaj razlikovanja fenomena osobina pojedinih umetnosti

    U III veku n.e. znaajni: Filostrat Stariji i Filostrat Mlai

    Filostrat Stariji:

    filozof i retor

    razvio stavove Diona Hrizostona

    smatra da je princip podraavanja nedovoljan i uvodi pojam fantazije

    (mate)

    Filostrat Mlai:

    nastavlja ideje F.S.-a

    delo "Imagines" (slike)

    navodi slike napuljske galerije (nije siguran da li je postojala) ne

    navodeini autore dela ni vreme nastanka

    opisuje samo sadraj slika, a glavnu panju pridaje onome to je umetnik

    nagovestio

    sve naglaenije idealitiko i spiritualistiko naelo

    Plotin:

    poslednji veliki antiki filozof koji je presudno uticao na formiranje

    srednjovekovne estetike

    uenje o 2 sveta: 1. svet ideja; 2. svet ulnih stvari (odraz sveta ideja, snaga

    koja ga otelotvoruje)

    boansko pranaelo-boanska lepota: pojava udaljenija od sveta ideja

    ovek boanskom naelu moe da se priblii ekstazom, ne empirijskim

    putem

    isticao znaaj mate, a podraavanje prirode smatrao za kontemplativnu

    delatnost

    O arhitekturi pisali: Strabon (opis Aleksandrije u delu "Geografija") i biografi Plutarh

    (opis Atine Periklovog doba u delu "Biografije slavnih ljudi antikog sveta") i

    Svetonije (u delu "ivot dvanaestorice imperatora", opisuje Cezarove i Avgustove

    zasluge na ukraavanju Rima)

    Markus Vitruvije Polijo:

    delo "Deset knjiga o arhitekturi" ("De architectura libri decem")

    napisana oko 25. p.n.e, posveena Oktavijanu Avgustu

    trakat o arh. sistematski izloen i podeljen u 10 knjiga

    u 1 naela arh.: trajnost, korisnost i lepota, govori o obrazovanju arhitekta

    ( poznavanje crtanja, geometrije, slikarstva, istorije, filozofije, medicine,

    astronomije, astrologije, muzike)

  • 6

    iznosi 6 kategorija iz kojih se delo sastoji: 1. pogodnost na promene;

    2.ekonomska pogodnost; 3. izgled zdanja u odnosu na okolinu;

    4.ritam;5.simetrija; 6.dekor

    u 2 : o graevinskim materijalima

    u 3 i 4: klasifikuje hramove i bavi se proporcijama i delovima pojedninih

    arhitektonskih dela

    pokuao da kod arh. dela utvrdi neke elemente preuzete iz prirode

    (mimetiki karakter arh)

    u 5: javne zgrade, a u 6: privatne kue

    u 7: unutranjom dekoracijom; u 8: naini dopremanja vode u gradove

    (akvadukti)

    u 9: astronomija i astrologija; u 10:opsada i razaranje grada

    knjiga sauvana u celosti

    pojedini teoretiari (Alberti) svojim knjigama davali isti naslov

    U spisima antikih autora prvi put je formiran niz osnovnih injenica o problemima

    stvaralatva

    Tok pozne rimske estetike e direktno uticati na razvoj srednjovekovne estetike:

    Srednji vek-ostavio spise iz oblasti estetike, traktate u optici, nekoliko ikonografskih prirunika

    Princip autonomije umetnosti iezao (svaka ljudska delatnost posmatrana u

    zavisnosti od boga)

    Spisi-umetnika upuivali u odreene tehnike probleme rada, obavetavali o

    ikonografskim uzorima i davali korisna uputstva o materijalu, tehnikama...

    Van posmatranja prirode umetnost je nalazila sopstvene zakonitosti (mo mimezisa

    izgubila na znaaju, srednjovekovna misao je umetniku pruala novo poverenje u

    mo mate, snagu kontemplacije kojom se dosee do boga)

    Plotin-uticao na srednjovekovnu estetiku

    Naelo emanacije-materijalni predmet postaje lep samo ako sadri misao koja potie

    od boanskog

    Na vrhu-misao, pa mata, najnie-utiskivanje forme koju ini priroda

    Patristika literatura-pisali su je crkveni oci

    Kontradiktornosti: s jedne strane-uticaj neoplatonistikih ideja, sa druge-prihvatanje

    pogleda pod uticajem istonjakih kultova (zabranjivali prikazivanje idola)

    Tertulijan:

    II i III vek n.e

    otro napadao pagansku kulturu (Aristotel-najvei neprijatelj)

    glavni greh-idolopoklonstvo

    neprijateljski stav prema umetnosti

  • 7

    Kliment Aleksandrijski:

    prva III veka n.e

    odbija da u kultovima potuje boanstvo

    ne odrie umetniku lepotu dela antikih umetnika

    umetnost i talenat suprotstavio sadraju um.dela (antika umetnost)

    Sveti Avgustin:

    IV vek n.e

    jedan od najznaajnijih hrianskih mislilaca

    dela: "Ispovesti" i "O dravi boijoj"

    priznaje lepotu sveta jer je data od boga koji je izvor lepote i najvia

    lepota, ali svaka lepota je relativna

    runo samo manji stepen lepog (majmun u svojoj vrsti moe da bude lep)

    znaajni i njegovi pogledi na alegoriju--nastaje kada neto ima jedno

    znaenje u rei, a drugo u duhu (jagnje kao simbol Hristove rtve)

    sva vrednost umetnikog dela u ideji, forma gubi na znaaju (slikarstvo i

    skulptura shvatani kao vrsta Biblije za nepismene)

    istie arhitekturu i muziku (umetnosti najudaljenije od podraavanja

    prirode, vlada sklad delova, ritam i red-boanska harmonija)

    Opat Sie:

    poetak II milenijuma

    stareina opatije Sen Deni

    radio na reformaciji monakog ivota, obnovi i ukraavanju opatije

    Sveti Bernar iz Klervoa:

    protivio se raskoi i ukraavanju crkava (opat Sie odgovorio da se crkva

    ukraava da bi vernici obratili panju na majstorstvo izrade koje pobeuje

    materiju)

    Iraklije Prezviter:

    u X veku napisao knjigu u stihovima "O bojama i umetnostima Rimljana"

    oslanja se na antike autore (posebno Plinija i Vitruvija)

    zbirka tehnikih uputstava o pripremi boja, vetini livenja bronze i

    ukraavanju rukopisa

    nedostaju uputstva iz oblasti monumentalnog slikarstva

    Teofilus:

    autor slikarskog prirunika "Shedula" (XII vek)

    prirunik napisao u Kelnu, Nemaka

    prua uputstva o gotovo svim um. tehnikama i donosi neka obavetenja iz

    ikonografije, pa i filozofije i istorije

    iznosi lina shvatanja o um.stvaralatvu--slikar treba da se bavi pravilnim

    meanjem boja i da se oslanja na iskustva i tvorevine predaka

  • 8

    istie znaenje boje-u duhu shvatanja romanikih slikara koji su boji

    davali prednost nad crteom

    za umetnika je najznaajnije podraavanje dela uitelja, a ne prirode

    Vilar iz Onekura:

    XIII vek

    graditelj

    dosta putovao i uestvovao u graditeljskim poduhvatima

    spis "Knjiga o izradi portreta"-vid crtakog bloka u kome su crtei praeni

    tekstom

    vremenom delo je preraslo u slikarski prirunik

    sistem kvadrata i odseaka kruga-njihovom kombinacijom uspevao da

    prikae i figuru u pokretu (razmiljao kao arhitekta koji crtanje figura

    poinje od apstraktnog)

    Vitelo:

    XIII vek

    1268- "Traktat o perspektivi"

    sauvana 4 kodeksa na osnovu kojih je delo rekonstruisano

    popularno i u vreme renesanse

    vrsta kompilacije Aristotelovog uenja i dela arabljanskih mislilaca

    pokuava da razloi sloene telesne oblike na jednostavne elemente

    bavi se uticajem svetlosti na um.delo i raspravlja o tome sa kog rastojanja

    treba posmatrati delo

    lepota moe biti uslovljena razliitima okolnostima: 1. delo moe biti

    apsolutno lepo (tada je dovoljno diviti mu se, bez ispitivanja)

    Prelaz izmeu shvatanja umetnosti srednjeg veka i renesanse-vodii (putovoe)-

    opsuju znamenita sveta mesta (Rim, Jerusalim, Vitlejem, Nazaret)

    Eterija-"Znamenitosti grada Rima"

    Teoderih:

    XII vek

    opis svete zemlje i najpoznatije crkve

    Vodii:

    3 dela:

    1. spisak znamenitih spomenika i mesta

    2. legende vezane za ta mesta

    3. praktina uputstva namenjena onima koji na ta mesta odlaze

    Iako sadre mnogo elemenata preuzetih iz predanja, spisi su veoma znaajni za

    rekonstrukciju spomenika koji su uniteni.

  • 9

    O umetnosti se pisalo i u Vizantiji Patristika literatura i naslee antikih filozofa i estetike-uli u osnovu vizantijske

    misli o umetnosti, ali izgraeni pogledi koji su bili razliiti

    U osnovi: idealizam u duhu Plotinove filozofije

    Teorijski radovi nastali izmeu zatitnika ikona i njihovih protivnika-znaajni

    726-842-ikonoklazam

    Umetnost treba posmatrati dvojako: sa stanovita forme i majstorstva izrade; um.

    delo treba uvaavati zbog idejnih vrednosti

    Teodor Studit:

    pristalica ikona

    ikone treba potovati zbog praobraza naslikanog na njima

    Pavle Silencijarije:

    VI vek

    opisujui Carigrad, najveu panju posvetio Svetoj Sofiji

    U samoj Vizantiji do XV veka nije sauvan nijedan slikarski prirunik, ve se

    rekonstruiu uz pomo docnijih

    Dionisije iz Furne:

    XVIII vek

    monah na Svetoj Gori

    svoja slikarska znanja pretoio u delo "Erminija"

    sastoji se iz 2 dela: 1.opis slikarskih tehnika; 2. ikonografski prirunik

    (kako prikazivati scene i dogaaje i oznake gde ih treba ilustrovati u

    unutranjosti crkve)

    U XIX veku francuski putopisac Napoleon Didron pronaao "Erminiju", preveo je i

    od tad se ona izuava

    Prvi nagovetaji prekida sa srednjovekovnim shvatanjem javljaju se u Italiji u XIV veku

    Dante Aligijeri i oto-vesnici novog vremena; afirmacija nacionalne knjievnosti i

    uenosti, obnova interesovanja za antiku epohu

    Prvi su interesovanje pokazali knjievnici XIV veka

    Dante:

    istie ota-smatra ga najveim onovremenim umetnikom

    otov uitelj-imabue

  • 10

    Bokao:

    pominje ota kao umetnika koji je vratio na svetlost onu umetnost koja je

    bila dugo sahranjena

    prethodna umetnost-postojala da zadovolji oi neznalice, a ne um mudrog

    Petrarka:

    nameravao da saini traktat

    dosta se oslanja na Plinija

    istie vajarstvo

    savremenike poredi sa antikim umetnicima

    cenio slikarstvo Simona Martinija

    Filipo Vilani:

    1381./2.- "O poreklu firentinske drave i njenim znamenitim

    graevinama"

    biografije uvenih ljudi i slikara

    prvi ivotopisi o umetnosti od starog veka

    pod uticajem Plutarha

    osobine umetnika: uzvieni um, izuzetno pamenje, spretne ruke

    delo mora da izgleda prirodno

    navodi da su firentinski umetnici vaskrsli jednu umetnost kao to je Dante

    vaskrsao poeziju

    imabue---oto

    nema jasne ideje o umetnikom napretku (delo otovih nastavljaa-

    spokojno)

    enino enini:

    druga XIV veka

    bavio se slikarstvom

    uenik Anjola Gadija

    traktat "Knjiga o umetnosti" ili "Traktat o slikarstvu"

    prepliu se srednjovekovna i renesansna shvatanja

    najvea panja posveena uputstvima o spravljanju boja (kao u kasnom

    srednjem veku), ali je znaenje novo

    cilj da podui savremenike i nastavljae kako da postanu bolji slikari

    pored uputstva o tehnici i ikonografiji: kakav odnos treba da postoji

    izmeu uenika i uitelja; uenik treba da ui od majstora u radionci i u

    prirodi

    priroda ispravljena stilom, a stil kontrolisan prirodom

    ukazivao i na znaaj mate i na vanost izgraivanja linog stila

    osnova umetnosti: poznavanje crtea, boja (zalagao se za "lepe" boje-

    azurna, zlatna, svetlo-tamni prelazi izmeu boja)

  • 11

    Tokom XIV veka u Firenci obnovljeno interesovanje za osnovne probleme

    um.stvaralatva

    Formiraju se novi kriterijumi umetnikog suda, utvruju se zakonitosti

    um.stvaralatva i piu se biografije najuglednijih umetnika

    Uporeuju antike i moderne umetnike, trae odnos izmeu mate i prirode

    Osnovne crte renesansne kulture: 1. tenja ka upoznavanju prirode

    2. oslobaanje misli od crkvenih nazora

    3. svest o znaaju i vrednosti ljudske linosti

    4. stremljenje ka real. metodama i naunim osnovama um.shvatanja

    Ta interesovanja su svojstvena i literaturi o umetnosti koja je nastala tokom XV veka

    na tlu Italije

    Pojave u umetnosti poinju da se sagledavaju u istorijskom kontekstu

    Sutina umetnosti-u upoznavanju njenih zakonitosti koje je umetnik duan da

    prikae u delima

    Lorenco Giberti:

    iveo 1378-1455

    poznat kao skulptor

    znaajni teoretiar rane renesanse

    1450-delo "Komentari"

    spis od 3 dela: 1. na osnovu antikih autora (Vitruvija i Plinija) pokuao da

    izloi istoriju antike umetnosti; 2. posveen italijanskim umetnicima XIV

    veka

    kriterijum za ocenjivanje: crte (osnov umetnosti) i modelovanje (plastina

    obrada forme)

    Daje novu ocenu o umetnosti: imabue-pristalica grkog manira;

    Kavalini-delimino ga prevaziao; oto-u potpunosti; posebno istie

    Androa Lorencentija; prva XIV veka-dela dostojna ant. umetnosti;

    druga -period opadanja

    prva autobiografija jednog umetnika-ne sadri detalje iz ivota, ve dela i

    umetnikovo formiranje

    nedovreni deo: pokuaj izlaganja teorijske osnove umetnosti; bavi se

    osnovnim principima optike (arabljanski izvori), proporcijama (Vitruvije),

    opisuje neke novootkrivene antike spomenike

    Kristoforo Landini:

    prvi prevodilac Plinija na italijanski jezik

    delo "Komentari o Danteu"-daje opiran pregled svega to je u Firenci

    uraeno u oblasti kulture i pominje imena nekih slikara

    Vilani-izvor

  • 12

    govori o Mazau (prirodnost i plastinost figura), Delkastinju (hvali crte),

    Truelu (majstorstvo u prikazivanju kompozicija i perspektive), od

    skulptora ceni Donatela (snaga i veto predstavljanje figura u pokretu)

    Trodelna shema: 1.procvat u antici; 2. opadanje u s.veku; 3.ponovni procvat u Italiji

    kroz stvaralatvo ota i drugih majstora XIII i XIV veka

    Srednjovekovnu umetnost nazivali varvarskom i gotskom

    Glavno interesovanje um.i pisaca kvatroenta: izuavanje teorijskih objanjenja

    preloma u umetnosti i kako se pojavio preporod

    Najee pisali traktate

    Leon Batista Alberti:

    iveo 1404-1472

    njegovi spisi odigrali znaajnu ulogu u razvitku teorijske misli

    kvatroenta

    traktati-teorijsko obrazloenje nove umetnosti

    spis "O slikarstvu"

    polazni princip-umetnost je nauka koja poiva na zakonitostima i

    preciznim pravilima, on nastoji da utvrdi te zakonitosti i ovlada njima

    bavi se pravilima: perspektive, proporcije, anatomije

    problemima: strukture, kompozicije, svetlo-tamnog

    slinost sa prirodom nije dovoljna za savrenstvo (um.delo mora da

    poseduje i lepotu)

    lepota-u skladnom odnosu pojedinih delova slike

    kompozicija-najznaajniji element slike

    pred kraj ivota napisao spis "O statui"-tumaenje o proporcijama

    ljudskog tela analizirajui promene koje se u telu javljaju tokom pokreta

    2 metoda u radu vajara: 1.putem dodavanja materijala; 2. putem

    oduzimanja m. (plastika i skulptura)

    zanimao se i za arhitekturu i autor je prvog teoretskog dela o arh., posle

    Vitruvija, "Deset knjig o arhitekturi"

    sadri teoriju i praksu (njegova iskustva u oblasti graditeljstva)

    izlae u 10 knjiga

    prilikom rada koristi: 3 izvora dela ant.pisaca o arhitekturi, ouvane

    spomenike ant.Rima i sopstveno iskustvo arhitekte

    3 osnovna principa: funkcionalnost, korisnost i zadovoljstvo

    Visoka renesansa:

    Mikelanelo:

    poglede na umetnost iznosio u pismima i sonetima (nije pisao traktate)

    neke njegove ideje o um.preneo je i portugalski pisac Francisko de

    Holanda

  • 13

    konzervativniji pogledi na umetnost u odnosu na Leonarda

    umetniki ideal: plastina forma firentinske tradicije XV veka

    daje prednost skulpturi

    slika bolja ako naginje reljefu, reljef gori ako naginje slici

    smatra da je pejzano slikarstvo bez uma

    Leonardo da Vini:

    tokom itavog ivota pravio beleke i zapisivao misli o umetnosti

    nije napisao celovito delo o umetnosti, to su nakon njegove smrti uradili

    njegovi uenici

    "Traktat o umetnosti"-Leonardove beleke koje su sakupili i redigovali

    njegovi uenici

    raspravlja o mnogim problemima: prvenstvu meu umetnostima (daje

    prednost slikarstvu), poezija daje senku stvari, sl. i muzika su sestre, ali je

    slikarstvo savrenije jer je oko savrenije od uha

    shvata sl. kao nauku

    smatra da bi slikar mogao biti u stanju da stvara veliku umetnost mora

    imati univerzalna interesovanja

    bavio se: perspektivom, pokretom, slikama i problemima boje

    3 vrste perspektive: 1.linearna; 2.perspektiva boje; 3.perspektiva reda

    (vazduna perspektiva)

    problem senke-zauzima posebno mesto, igra svetlosti po povrini

    predmeta ili ljudske figure; pri tome se predmet i pozadina moraju se

    meati bez kontrasta i otrih prelaza-sfumato

    lepota uslovljena gradacijom senki

    neke svoje pretpostvake nije koristio u sopstvenom slikarstvu

    primetio da senke nisu crne, ve plaviaste i da njihova obojenost zavisi

    od lokalnog tona

    ukazao i na stepen svetlosti u boji

    zalae se za slobodan potez

    istie znaaj pokreta i zalae se za precizno prikazivanje istog (pokreti i

    gestovi mogu da nagoveste psihika stanja)

    forma: oslanja se na pisce kvatroenta

    Albert Direr:

    putovao u Italiju da bi se bolje upoznao sa slikarstvom i literaturom o

    umetnosti nastalom tokom XV veka

    slikari su se divili Italijanima, jer su u umetnost uveli poznavanje

    perspektive, proporcije i anatomije

    radovima Albertija, prihvatili ideje Pjero dela Franeske (Luka Paoli irio

    njegove ideje u "Traktatu o boanskoj proporciji")

    Leonardovi stavovi nisu bili toliko popularni

    Na Direra najvie uticao Alberti

    sauvana Direrova 3 traktata

  • 14

    1.-sastavljen od 4 knjige, posveen praktinoj geometriji-kako geometrija

    moe da slui slikaru i koja su znanja vana za njegov rad

    2.-fortifikaciji

    3.- "etiri knjige o ljudskim proporcijama" (1523.)-zahteva da se sve

    precizno meri, izneo pravilo o um. zasnovano na principima italijanskih

    teoretiara (um. potrebno pruiti matematiki zakon)

    ipak zakljuuje da mere nisu dovoljne (+boansko nadahnue)

    relativnost lepote- nije jedinstvena za sva vremena i sve oblasti, niko ne

    moe da pronae savrenu lepotu

    poznavanje proporcija, perspektive i mat. zakona pomae umetniku da se

    priblii savrenstvu

    umetnikova dunost: da izraava ideale svoje epohe i sredine

    sve stvari koje umetnika okruuju dostojne su prikazivanja

    u svojim putnim belekama govori o delima koje je video

    U XVI veku Italiji glavni centri: Rim i Venecija

    U Veneciji- prva umetnika kritika u dananjem smislu, javljaju se i prve polemike

    vezane za nju

    Mark Anton Mikijel:

    poznati znalac i kolekcionar

    nameravao da napie niz biografija tadanjih poznatih slikara

    njegov rad ostao u belekama

    tako je objavljeno delo "Beleke o delima crtake umetnosti"-odnosi se na

    ostvarenje venecijanskog slikarstva iz javnih i privatnih zbirki u Veneciji,

    Venetu i Lombardiji

    U Firenci-preovladali Mikelanelovi pogledi; ideje neoplatonizma

    U Veneciji-Leonardovi (u delima nekoliko pisaca); filozofija venecijanskog

    humanizma-izuavanje Aristotelovih filozofije i spisa arabljanskih mislilaca, kretala

    se ka prouavanju prirode

    Pjetro Aretino:

    miljenja sakupljao u pismima, kasnije sauvani i objavljena "Pisma o

    umetnosti"

    pie o venecijanskom slikarstvu

    istie Ticijanovo slikarstvo, jer prevazilazi pedantni crte Firentinaca i

    Tintoretovu slobodu i brzinu slikanja

    protiv normi i kanona

    istie znaaj kolorita

    smatra da bi umetnik trebalo da prikazuje realne situacije

    skica-omiljeni vid zbog slobode i jer smatra da u umetnosti treba

    izbegavati previe zavrenosti

  • 15

    Paolo Pino:

    "Dijalog o slikarstvu"-imaginarna rasprava firentinskog i venecijanskog

    slikara

    staje na stranu Venecijanaca i daje prednost koloritu

    protivi se matematiki proraunatim proporcijama

    3 komponente slike: invencija, crte i kolorit

    sloboda kompozicije

    po prvi put izlae teoriju eklekticizma-Mikelanelov crte+Ticijanov

    kolorit=savrenstvo u umetnosti

    Lodoviko Dole:

    "Dijalog o slikarstvu"-1557

    rasprava nastala pod uticajem Aretinovih pogleda

    zalae se za slikarske slobode

    protivi se perspektivnom redu

    smatra da slikanje poinje kada se prevazie red

    motivi iz prirode treba da izgledaju kao da su sluajno nastali

    ak se i plastine vrednosti ostvaruju preko kolorita (najvaniji)

    iste, blistave i prijatne boje

    oro Vazari:

    bavio se i slikarstvom i arhitekturom

    bio Mikelanelov uenik

    "ivoti slavnih slikara, vajara i arhitekata"- u 2 izdanja: 1.1550; 2.1568

    nova etapa u razvitku iu

    presudno uticalo na karakter literature o umetnosti

    glavni izvor za izuavanje italijanske umetnosti XIV -druge XVI veka

    skup biografija najistaknutijih italijanskih umetnika toga doba

    pisao biografije na osnovu: arhivskih podataka, sauvanih pisama,

    razgovora sa savremenicima

    najdetaljnije-umetnost XVI veka (druge biografije manje pouzdane)

    opta shema: polazi od opte ideje, opisuje ivot i stvaralatvo umetnika

    (nekad izmiljao detalje)

    drugo izdanje potpunije, sa vie faktografskih podataka

    neki pogledi izmenjeni--> promena odnosa prema Mikelanelovoj i

    Rafaelovoj umetnosti

    Mikelanelo-u 1. izdanju se divio Mikelanelovom delu (osn. merilo za

    ocenu ostalih umetnika), u 2. uvia da postoje i druge teme u umetnosti,

    osim ljudske figure; poinje da posveuje panju venecijanskim slikarima

    Rafaelo-u 1.-njegova umetnost proces progresa koji je vrhunac doiveo

    pred kraj njegovog ivota; u 2.-Rafaelo je pred kraj ivota delimino

    izgubio ime koje je do tad stekao

    nastoji da uspostavi vezu izmeu biografije um. i teorije um.

    biografijama prethodi traktat sa dosta tehnikih opisa

  • 16

    estetske ideje uproene: sutina um. podraavanje prirode

    istorijsku koncepciju sprovodi kroz itavo delo

    razvoj umetnosti=razvoj ivog bia (mladost, zrelo doba, starost)

    stari vek: Egipat-mladost, Grka-zrelost, Rim-starost

    italijanska umetnost: kvatroento-mladost, XVI vek-zrelost,druga XVI

    veka-starost

    prvi koristi izraz renesansa

    nagovetava neke ideje manirizma

    U drugoj XVI veka menja se i odnos crkve prema umetnosti-odrie umetnost

    slobodu u obradi pojedinih tema

    Druga struja traila da se misaonom tematikom i isticanjem emocija pojaa versko

    oseanje kod pojedinca (nagovetaj baroka)

    U Italiji u drugoj XVI veka se osnivaju udruenja i akademije koje su nastojale da

    fromuliu pravila za prikazivanje sadraja

    an Paolo Lomaco:

    slikar, poto je ostao bez vida posvetio se teoriji

    "Traktat o umetnosti slikanja"-vrsta prirunika

    zamiljen u 3 dela: 1. teorijski pogledi (otkria antikih i modernih

    slikara); 2. praktina uputstva (njegov ukus zasnovan na Mikelanelovoj,

    Rafaelovoj i Leonardovoj umetnosti); 3. pravila iz ikonografije (navoenje

    primera tema koje je poeljno predstavljati)

    gl. cilj umetnika-prikazivanje pokreta, izraz psihikog stanja i svetlosti

    koja odreuje volumen

    pogledi na umetnost su mu formalni (u nekima postaje pretea nemake

    nauke o umetnosti XIX i XX veka)

    >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

    >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

    Dvadeseti vek: Druga XX veka-nastavlja se istraivanje zapoeto tokom prve stolea

    Riard Krauthajmer:

    teite na istoriji i istoriografiji arhitekture

    grad Rim-urbanizam, arhitektonsko naslee

    "Pregled ranohrianske i vizantijske arhitekture"

  • 17

    Rudolf Vidkover:

    umetnost renesanse i baroka, posebno delatnosti Mikelanela i Berninija

    metodoloki pristup pod uticajem Abija Vardurga

    ikonoloki metod preneo na prouavanje arhitekture

    "Arhitektonski princip u razdoblju humanizma"

    u arh. renesanse pronaao hriansku simboliku koja je preuzela ideje

    neoplatonizma

    jasnou i lepotu ren. graevina interpretira u hr. smislu kao simboliki

    izraz poimanja boga

    za ediciju Pelikanove istorije umetnosti napisao pregled umetnosti i

    arhitekture u Italiji 1600-1750

    Jurgis Baltruaitis:

    poeo izuavanje jermenske i gruzijske um.

    pod uticajem metoda Abija Vardurga

    poinje da se bavi simbolikom hrianske srednjovekovne umetnosti

    "Fantastini srednji vek"-prouava magijske, alhemijske uticaje mate na

    staru umetnost (posebno srednji vek)

    Andre astel:

    prihvata ikonoloki metod

    glavna oblast istraivanja: umetnost italijanske renesanse

    Konak Jan Bjalostocki:

    teorija i metodologija iu

    monografije o Pusenu, Karavau i Brojgelu

    prvi veliki istoriar umetnosti koji je prouavao renesansu srednje i

    istone Evrope

    Ernest Gombrih:

    sledbenik ikonolokog metoda

    bavi se i psiholokim istraivanjima umetnosti ("Umetnost i iluzija")

    bavi se umetnou renesanse ("Norma i forma")

    irokoj publici poznat po delu "Istorija umetnosti"

    Posle II svetskog rata sedite iu istraivanja seli se na severnoameriko tle

    Njujork, Harvard i Prinston- postaju veliki centri

    Broj asopisa postaje sve vei, piu se vietomne istorije umetnosti-Pelikanova,

    Propileji, od jednotomnih najpopularnija Jansonova

    Mejer apiro:

    objedinio formalni i ikonoloki metod

    na poetku izuavao srednjovekovnu umetnost (romaniku u paniji)

    potom se okrenuo modernoj umetnosti (od Kurbea do apstraktne um.)

  • 18

    dosta uticao i na savremeno likovno stvaralatvo (Dekson Polok)

    Vano sredite i Engleska

    Frederik Antal:

    "Firentinsko slikarstvo i njegova drutvena pozadina"-socijalna

    komponenta ove um.

    svrstava se meu one koji su prihvatili neke ideje Arnolda Hauzera

    Herbert Rid:

    bavio se istorijom moderne um.

    "Istorija modernog slikarstva"

    "Istorija moderne skulpture"

    monografija Henrija Mura

    Kenet Klark:

    60ih serija "Civilizacija"

    tekstove pripremane za seriju pretoio u knjigu "Civilizacija"

    nastavlja engleske kole iu XIX i XX veka (Raskin, Vardurg, Berenson)

    monografije o Da Viniju i Pjeru dela Franeski

    bavio se um. renesanse i uticajem italijanske um. na Rembranta

    problemi razvitka odreenog motiva u iu ("Akt i pejza u slikarstvu")

    Entoni Blant:

    Klarkov savremenik, pijun

    prvu znaajnu knjigu posvetio um.teorijama u Italiji

    bavio se spisima o um. u Italiji u vreme renesanse

    strunjak za francusku um. XVI i XVII veka (posebno cenio Pusena)

    "Umetnost i kultura u Francuskoj 1000-1500" (u Pelikanovoj iu)

    Piter Marej:

    italijanska renesansna umetnost

    NEMAKA:

    Hans Zedelmajer:

    Beka kola

    formalni pristup obogatio ikonolokom metodom

    Hans Veltint:

    vizantijska umetnost

    bavio se prouavanjem metodologije iu i poloajem nauke u svetu

  • 19

    FRANCUSKA: Ikonografski pristup Mijea

    Mala i formalna analiza Fosiona, Enfora i Obera

    Obogaene i tekovine iz ikonolokog metoda

    Pjer Frankastel-"Umetnost i drutvo"

    erman Bazen-pogledi na um. baroka rokokoa

    an Ademar-um. XIX veka

    Znaajan doprinos francuske knjievnosti

    an Kasu-moderna umetnost

    Andre Marlo:

    pristup um. delima sa elementima esejistike

    "Imaginarni muzej svetske skulpture"

    ITALIJA: Snaan uticaj Kroea

    Lionelo Venturi:

    "Istorija umetnike kritike"

    istraivanja od renesanse do Sezana

    ulijo Karlo Argan:

    od Bruneleskija do savremene arh.

    monografije o Bruneleskiju i bauhausu

    Roberto Longi:

    bavio se starijom um. (Karavao, dela Franeska)

    savremeni metodoloki pristup+prefinjena stilska analiza

    IU KOD SRBA U XX VEKU:

    Boidar Nikolajevi:

    kolovao se u Beu i Berlinu

    doktorirao na temu srpske crkvene arhitekture u srednjem veku

    kada je doao u BG, podneo je elaborat Univerzitetu o potrebi osnivanja

    katedre za iu

    1906-osnovana katedra za iu na Filozofskom fakultetu

    pisao o: srpskom slikarstvu, evropskom sl., minijaturama Miroslavljevog

    jevanelja

    bavio se kritikom

    Miloje Vasi:

    arheolog

    kolovao se u Berlinu i Minhenu

  • 20

    "Praistorijska Vina"

    bavio se srednjovekovnom umetnou ("ia i Lazarica")

    Vladimir Petkovi:

    usavravao se u Milanu

    1905-doktorirao, tema-ranohrianski reljef u slonovai gde je prikazano

    Vaznesenje

    predavao na FF

    prvi prilazi na ozbiljnoj osnovi sistematskom prouavanju srpskih

    srednjovekovnih spomenika

    sinteze-na francuskom, sadre reprodukcije srpskog s.v. slikarstva:

    "Srpsko slikarstvo srednjeg veka" i "Pregled crkvenih spomenika kroz

    povesnicu srpskih naroda"

    monografije: ia, Ravanica, Studenica i Kaleni

    rasprave i studije: pre svega se bavio ikonografskom analizom i oslanjao

    se na ist. izvore

    "Legenda Svetog Save u starom srpskom ivopisu"-o ciklusu Sv. Save u

    hilandarskoj trpezariji i na morakoj ikoni

    bavio se i arheologijom

    1919-seminar za iu sa bibliotekom

    Izmeu 2 svetska rata i strani istraivai se bave naom umetnou

    Nikolaj Okunjev:

    Rus, jedno vreme predavao u Skoplju

    izuavao arh. i slik. srednjovekovnih spomenika na tlu Srbije i Makedonije

    monografske studije o spomenicima

    freske Nereza, . stupova, Matejia, Sopoana, Lesnova, Arilja, Morae,

    Mileeva

    zidno slikarstvo XIII i XVI veka

    ikonografska analiza, stiklske karakteristike spomenika

    njegov uenik-Svetozar Radoji :)

    Gabrijel Mije:

    njegova stilska podela srpske srednjovekovne arhitekture zadrana do

    danas

    "Stara srpska umetnost"

    skupio grau kad je radio na terenu u Srbiji i Mekdoniji

    objavio 4 albuma sa reprodukcijama-"Slikarstvo srednjeg veka u

    Jugoslaviji"

    Radoslav Gruji:

    gl. oblast istraivnja-srpske pravoslavne crkve

    pisao i o novijoj umetnosti

    pokrenuo asopis "Glasnik srpskog naunog drutva"

  • 21

    objavio itav niz odrednica o srpskoj crkvi i srpskoj umetnosti srednjeg i

    novog veka

    radio i na otkopavanju crkve Svetog Arhanela kod Prizrena

    prouavao i primenjenu um. srednjeg veka, minijaturno slikarstvo

    monografije o Pakakoj eparhiji i Skopskoj mitropoliji

    Veljko Petrovi:

    " Srpska umetnost u Vojvodini" (sa Milanom Kaaninom)-obradio

    slikarstvo XVIII i XIX veka

    istakao vrednosti baroknog slikarstva i stvaralatva Teodora Kroa

    dao konaan sud o Konstantinu Danilu i uri Jakiu

    Milan Kaanin:

    u 1. delu knjige pisao o srpskoj um. u Vojvodini od kasnog sr. veka do

    XVIII veka

    prvi doktor iu na Beogradskom univerzitetu

    pisao kritike o srpskoj um. XVIII i XIX veka

    pokrenuo asopis "Umetniki pogled"

    za potrebe inostrane javnosti napisao na francuskom "Jugoslovensku

    umetnost"-prvu sintezu o razvoju umetnosti na tlu tadanje Jugoslavije

    studije iz asopisa objavio u knjizi "Umetnost i umetnici"

    studije o ii, Studenici, Manasiji i civilnoj arh. u Srbiji objavio u knjizi

    "Kamena otkria"

    Lazar Mirkovi:

    teolog, prevodio srpske srednjovekovne knjige i bavio se starom srp. i

    vizantijskom um.

    rezultate istraivanja objavljivao u vidu kataloga

    "Starine frukogorskih manastira"

    "Crkveni umetrniki vez"

    "Ikone manastira Deani"

    bavio se i zidnim slikarstvom, o stilu nije pisao

    studije o ravenskim mozaicima Eufrazijeve bazilike u Poreu

    Svetozar Radoji:

    najznaajniji srpski istoriar umetnosti

    studirao arheologiju u Ljubljani i Beu, a u Pragu u krugu ruskih istoriara

    umetnosti nalazi oblast kojom e se baviti celog ivota

    u Pragu zavrio doktorsku tezu posveenu portretima srpskih vladara u

    srednjem veku

    utvrivao politiko, versko i dinastiko znaenje portreta

    pored ikonografke primenjuje i stilsku analizu (novina)

    prelazi za docneta na FF u Skoplju

    radio u muzeju June Srbije u Skoplju

  • 22

    napisao knjigu "Starine crkvenog muzeja u Skoplju"-zavrena u

    aprilu1941, gotovo itav tira zapalili Bugari (?)

    posle rata postaje prof. u Beogradu

    na terenu prikuplja grau o zidnom sl., minijaturama, majstorima

    slikarstva

    "Stare srpske minijature"

    "Majstori starog srpskog slikarstva"

    u 2. knjizi pokuao da izdvoji linosti stvaralaca i njihov udeo u razvitku

    srpske um. XII-kraja XVII veka

    "Ikone iz Srbije i Makedonije"-prvi pregled ikonopisa

    niz studija, monografija o Mileevi

    "Staro srpsko slikarstvo"- najznaajnije delo; podeljena na 3

    poglavlja:1.monumentalni stil (1170-1300); 2.narativni stil (1300-1370);

    3.dekorativni (1370-1459)

    "O istoriji srpske umetnosti srednjeg veka"- na nemakom

    pojedinane studije sakupljene u 3 knjige: "Tekstovi i freske", "Uzori i dela

    starih srpskih umetnika" , "Odabrani lanci i studije"

    stvorio je grupu istraivaa koja je primenjivala specijalnu metodu

    istraivanja (metodologiju)-beogradska kola istorije umetnosti

    Pera Popovi:

    profesor na Arhitektonskom fakultetu

    bavio se restauracijom crkava (Lazarica)

    pisao o staroj srpskoj arh.

    sa Vladom Petkoviem napisao "Staro Nagoriino, ia i Kaleni"

    arko Tati:

    istraiva na terenu

    monografska obrada dela stare srpske arh.

    pisao o Markovom manastiru,Kaleniu, Sv.Nikite, Sv.Gore

    jedan od prvih se detaljnije bavio Hilandarom

    "Tragom velike prolosti"

    Aleksandar Deroko:

    "Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji"

    bogata graa (planovi, fotografije, kratki opisi)

    prvi potpuni pregled srpske arh. srednjeg veka

    prouavao i civilnu arh.

    bavio se istraivanjem i folklorne arh.

    "Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji"

    "Narodno neimarstvo"

    ore Bokovi:

    izmeu 2 sv.rata napoisao studije arh. Manasije i Deana

  • 23

    posle rata-o manastiru Gradac

    "Starinar"-izvetaji sa putovanja i iz asopisa

    tu prvi put objavljen niz do tad neistraenih spomenika

    bavio se restauracijom (Peka patrijarija)

    udbenik-"Arhitektura srednjeg veka"

    Vojislav Kora:

    predavao ist.arh na FF

    istraivao junoslovensku arh. srednjeg veka

    "Graditeljska kola Pamoja"

    "Arhitektura vizantijskog sveta" sa Maricom uput

    "Izmeu Vizantije i zapada"- skupnjegovih studija

    Vojislav J. uri:

    Radojiev ak

    predavao srpsku um. srednjeg veka

    prouavao i viz. umetnost i dubrovako slikarstvo

    bavio se uticajem ist. dogaaja i ideologije na razvoj umetnosti

    "Istorija kompozicije u srpskom slikarstvu srednjeg veka i njihove

    knjievne paralele"-serija od 4 studije

    "Dubrovaaka slikarska kola"

    "Vizantijske freske u Jugoslaviji"

    jedan od autora monografije o Hilandaru i P. Patrijariji

    "Ikone iz Jugoslavije"

    za ediciju "Istorija srpskog naroda" napisao pregled srp. um. s.v.-a

    Gordana Babi:

    srpska i vizantijska umetnost srednjeg veka

    monografija Kraljeve crkve u Studenici

    Sreten Petkovi:

    bavio se srpskom um. XVI i XVII veka

    "Zidno slikarstvo na podruju Peke Patrijarije 1557-1614"

    monografija o Morai i manastiru Sv. Trojica kod Pljevalja

    bavio se i grafikom opremom stare srpske tampane knjige

    ikonografijom i kultovima srpskih svetitelja u XVI i XVII veku

    rusko-srpskim um. vezama

    Jovanka Maksimovi:

    srp. srednjovekovna skulptura

    srp. srednjovekovna minijatura

    uticaj viz. i zapadnoevropske umetnosti na srpsku umetnost s.v.-a

    izuavanje Miroslavljevog jevanelja

    pisala o slikrastvu u primorju

  • 24

    Bojana Radojkovi-starim srpskim zlatarstvom i s.v. nakitom; Miljana Ljubinkovi-

    orovi-prvi pregled starog srpskog duboreza

    Mirjana Tati-uri-

    ikonografijom Bogorodice

    "Studije o ikonografiji Bogorodice"

    Pavle Vasi:

    bavio se XVIII i XIX vekom

    "Doba baroka" i "Doba rokokoa"-sabrane studije

    monografija o Anastasu Jovanoviu

    "Odela i oruje"-istorija kostima

    Miodrag Kolari:

    srpski klasicizam

    8 knjiga pod naslovom "Klasicizam kod Srba"

    "Srpska umetnost XVIII veka"

    "Srpska garfika XVIII veka"

    pisao o lik. kulturi Karaorevog doba

    Dejan Medakovi:

    stilski i ikonografsko-ikonoloki problemi srpske um. XVIII i XIX veka

    "Srpski slikari"

    "Putevi srpskog baroka"

    monografije o manastiru Savini

    um. XVIII veka u Hilandaru

    "Istraivai srpskih starina"

    "Srbi u Beu", "Srbi u Trstu", "Sent Andreja"-o Srbima van Srbije

    "Srpska umetnost u XVIII veku"

    "Srpska umetnost u XIX veku"

    Dinko Davidov:

    srpska um. u Maarskoj

    srpska grafika XVIII veka

    ukrajinski uticaji na srpsku um. XVIII veka

    Miodrag Jovanovi:

    umetnost XIX veka

    "Srpsko slikarstvo u doba romantizma"

    Radmila Mihajlovi:

    ikonoloki problemi u srpskoj um. XVIII i XIX veka

    povezuje um, knjievnost i teatar tog doba

    "Mrtva priroda u srpskom slikarstvu XVIII i XIX veka"

  • 25

    Jovan orevi, Branislav Todi :)-monografije o Graanici, Starom Nagoriinu,

    Manasiji, Deanima i pregled slikarstva u doba kralja Milutina

    Milka anak-Medi, Marica uput-"Srpska arhitektura u doba turske vlasti"

    Lazar Trifunovi:

    profesor moderne umetnosti na FF

    "Srpsko slikarstvo 1900-1950"

    Miodrag Proti:

    slikar

    osniva Muzeja savremene umetnosti

    "Srpsko slikarstvo XX veka"

    monografije o Milanu Konjoviu, Savi umanoviu,Mileni Pavlovi-Barili

    "Slika i smisao" (estetika i teorija um.)

    "Nojeva barka" (knjievni rad)

    Gojko Suboti:

    srednjovekovna srpska um.

    slikarstvo i spomenici Svete Gore, Kosova i Metohije

    pisao i o spomenicima u Makedoniji iz XV veka

    "Sveti Konstantin i Jelena u Ohridu"

    "Ohridska slikarska kola XV veka"