ispravakvujnovic dorian_postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice adrie airways.pdf

17
Univerza v Ljubljani Fakulteta za Arhitekturo Seminarska naloga: Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways arhitekta Dušana Engelsbergera Dorian Vujnović mentor: izr.prof.dr. Petra Čeferin, u.d.i.a. Ljubljana, 4.8.2015

Upload: dorian-vujnovic

Post on 12-Jan-2016

220 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

Univerza v Ljubljani

Fakulteta za Arhitekturo

Seminarska naloga:

Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji

poslovnice Adrie Airways arhitekta Dušana

Engelsbergera

Dorian Vujnović

mentor: izr.prof.dr. Petra Čeferin, u.d.i.a.

Ljubljana, 4.8.2015

Page 2: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf
Page 3: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

Kazalo

1. Uvod........................................................................................................................................1

2. Povijest i teorije postmodernizma ukratko.............................................................................2

3. Analiza....................................................................................................................................4

3.1 Osnove postmoderne teorije u arhitekturi.................................................................4

3.2 Poslovnica Adrie Airways........................................................................................7

4. Zaključak...............................................................................................................................12

Page 4: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

1

1. Uvod

Pojam postmodernizma danas je gotovo izostavljen iz rasprava o arhitekturnim i kulturnim

procesima. Ipak, na daljnje istraživanje njegove pojave u slovenskoj arhitekturi, potakla me je

naizgled skromna napuštena poslovnica na ljubljanskoj Gosposvetskoj ulici. Napušteni

prostor najveće slovenske aviokompanije Adria Airways i tri godine po zatvaranju zrači

nekom posebnom živošću kojom se jasno izdvaja od susjednih izloga. Iako pogledom kroz

prašnjava stakla dnevna svjetlost otkriva tek nekoliko zaboravljenih uredskih fotelja i

telefona, poslovnica Adria još uvijek utjelovljuje jedan od "najuzbudljivijih kulturnih

fenomena posljednjih desetljeća" (Maldini 2004, 195).

Nakon kontaktiranja aviokompanije doznajem da je prostor i dalje u istom vlasništvu te

susretljivošću zaposlenika gosp. Banjaca krajem srpnja dogovaram ogled lokala. Tom

prilikom upoznajem gospođu Slamič u vlasništvu čije su obitelji ti objekti već nekoliko

generacija. Gospođa mi govori o prošlosti: objekt na uličnom broju 8 izgrađen je krajem

devetnaestog stoljeća, a onaj na broju 6, u kojem obitelj pokreće restoran u prizemlju i prvom

katu, 1932 godine.

Projekt preuređenja poslovnice zamišljen je i izveden između 1987 i 1989 godine. U

razgovoru sa gđom. Slamič doznajem da je autor objekta arhitekt Dušan Engelsberger, koji za

istog investitora gradi još nekoliko objekata. U telefonskom razgovoru Engelsberger govori

da je svoj arhiv bacio i da se prošlih projekata nerado prisjeća. Poručuje “Život je kratak” i

zaželi mi svu sreću. Zašto su ti projekti završili u smeću? I zašto nigdje ne mogu doznati nešto

više o tom arhitektu i njegovim projektima? Telefonski razgovor me ostavi pod dojmom.

Do danas nisam pridobio nikakve nacrte, opis projekta ili izjavu o istom. Analiza poslovnice

Adrie Airways, stoga, temelji se na jednom obilasku objekta, razgovorima s gđom. Slamič i

gosp. Banjacem, kratkim telefonskim razgovorom s autorom te podatcima prikupljenim iz

drugih izvora. Poslovnicu prepoznajem kao jednu od kvalitetnih realizacija postmoderne

arhitekture, što argumentiram analizom i čitanjem pročelja i interijera unutar okvira

postmoderne teorije i karakterističnih postmodernih metoda projektiranja.

Page 5: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

2

2. Povijest i teorije postmodernizma ukratko

Pojam postmoderna se, značenja kakvog ga poznajemo danas, prvi put pojavljuje u

književnosti 1971 godine kada ga uvodi pisac Ihab Hassan. Gotovo desetljeće kasnije isti

autor zapisuje: "Postmodernizam može predstavljati značajnu reviziju, ako ne i originalnu

epistemu zapadnog društva dvadesetog stoljeća" (Hassan u Maldini 2004, 194). U

arhitekturnoj teoriji se pojam pojavljuje već četrdesetih godina prošloga stoljeća, kao kritika

nerazumljivih apstraktnih arhitekturnih riješenja visokog modernizma te djelomičnog

neuspjeha poslijeratne urbanizacije i obnove gradova (Vodopivec 1982, 821). Poput

modernizma, pojam postmodernizam može biti primijenjen na mnoge aspekte kulturnih i

društvenih znanosti: možemo ga shvatiti kao umjetnički stil ili konceptualno oruđe.

Postmodernizam je istovremeno prekid i nastavljanje modernizma, miješanje modernih

metoda i ideja izvan ideološkog okvira modernizma. Ako polazimo od latinske riječi modo

što znači "upravo sada", modernost označuje bivanje u trenutku sadašnjosti. Postmodernost je

onda paradoksalno stanje nakon sadašnjosti; sada i nakon; retrospektivna sadašnjost. Novija

Jencksova metafora, postmodernizam uspoređuje s manjim valom velikog vala modernosti,

modernizacije i Modernizma, kojega nastavlja kritički produbljivati (Maldini 2004, 194;

Powell 1998, 80; Jencks 2009, 16, 33).

Kada god nastupe značajne promjene u percepciji vremena i prostora, jednako značajne

promjene dogode se i u prezentaciji takvog promijenjenog svijeta (Powell 1998, 116).

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća svjedočimo kompleksnoj i dubokoj tranziciji iz krutog

Fordističkog tržišnog uređenja u tzv. fleksibilnu akumulaciju. Tehnološki razvoj satelitskih

komunikacija, smanjenje troškova prijevoza i preseljenje masovne proizvodnje iz

industrijskih gradova razvijenih zemalja u zemlje Trećeg svijeta, donose radikalnu

industrijalizaciju zemalja Dalekog istoka. Tržište rada, procesi zapošljavanja i potrošačke

navike time su korjenito promijenjene. Nastaju nove tržišne niše, razvija se tzv. servisni

sektor, nestaju obrtnička znanja, a radničke udruge gube političku snagu. Poslodavci uvjetuju

potpunu promjenu radničkog odnosa te se razvija tzv. periferna radna snaga. Zapošljavanje na

neodređeno vrijeme zamjenjuju fleksibilni radni odnosi: zapošljavanje na određeno vrijeme,

podugovori, samozapošljavanje, stažiranje subvencionirano od države i slično. Fleksibilno

zapošljavanje ima dalekosežne pozitivne i negativne posljedice: dok rast poduzetničkog duha,

rad "kod kuće" i fleksibilno radno vrijeme mogu pridonjeti boljoj kvaliteti života,

istovremeno smanjenje umirovljeničkih prava, raskroj velikih radničkih udruženja i

Page 6: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

3

nemilosrdna individualna konkurencija kvalitetu života narušavaju. Ekonomska nestabilnost,

fleksibilnost kapitala i nove dinamike globalne migracije obilježile su suvremeni život novim

kratkotrajnim, prolaznim i brzo mijenjajućim vrijednostima (Harvey 1989, 171). Kao što su

Marx i Lenin dimenzije koje je dosegao kapital uzimali kao uvijet i polazište nove i

sadržajnije ideje o socijalizmu, tako je i danas nužno artikulirati prostornost kasnog

kapitalizma. Jedino je na taj način moguće primjereno prezentirati ili ponuditi alternativu

društvenog uređenja (Jameson 1991, 50).

Posljedice su vidljive i u akademskoj zajednici te umjetničkim praksama. Fragmentacija

zajednice u radikalno različite podkulture (ujedinjene zajedničkim moralnim, religijskim,

estetskim i drugim interesima) te eksplozija komunikacijskih tehnologija promijenili su

suvremeno društvo, a samim time i pogled na društvenu ulogu arhitekta. Naime, temeljna

načela moderne arhitekture ne možemo razumjeti izvan ideološkog okvira europskog

racionalizma, koji svoju legitimnost zasniva na metanaraciji političkih ideja europskog

prosvjetiteljstva: na razumu i znanstvenim dokazima kao temeljima razvoja i političkih

sloboda. Od tuda, također, izvire i ideja arhitekta koji svojim radom temeljenim na razumu

bitno utječe na društveni napredak (Tomšič 1991, 902). Preokret se događa nakon Drugog

svjetskog rata. Primjena racionalnog znanja stečenog izuzetnim razvojem znanosti i

industrijalizacije, ali i arhitekture, u nezamislivom uništenju drugog svjetskog rata uzrokuje

raspad hegemonije metanaracije. Ona se fragmentira u bezbroj mikronaracija, koje zajedno

tvore pluralističko postmoderno društvo (Lyotard 1984, xxiv).

Težnje modernih arhitekata po naglašavanju funkcije kao estetske prvine, razvojem globalnog

kapitalizma i velikim državnim intervencijama nakon Drugog svjetskog rata, postaju

standardan jezik arhitekture koji se potom primijenjuje u različite političke ili komercijalne

svrhe (Powell 1994, 77; Tomšič 1991, 902). Modernizam je sveden na estetski red lišen

radikalnih arhitekturnih ciljeva. Iz tog se razloga arhitekti sedamdesetih godina okreću

unutrašnjosti struke i, zajedno sa dizajnerima, riješavaju probleme individualnih naručilaca

(Maldini 2004, 195). Grade manje objekte u kojima mogu eksperimentirati s novim

metodama projektiranja.

Page 7: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

4

3. Analiza

3.1. Osnove postmoderne teorije u arhitekturi

Prije analize, kratko o postmodernoj teoriji na području Slovenije. Pojavljuje se na prijelomu

iz sedamdesetih u osamdesete godine uvozom teoretskih radova arhitekata Rossija (1966),

Venturija (1966 & 1972) i Jencksa (1975 & 1977) na Fakultet za Arhitekturu u Ljubljani.

Magazin AB prati novi pokret i obnavlja zanimanje za arhitekturu Jože Plečnika dok festival

Piranesi postaje sve popularniji i temama poput “Imaginacija u arhitekturi”, “Arhitektura iz

arhitekture”, “Prolaznost u arhitekturi” propituje autonomiju arhitekture i uvodi postmoderne

metode projektiranja (Košir 2007, 274). Važno je izdvojiti i knjigu "Iz arhitekture" Janeza

Koželja i Aleša Vodopiveca kao lokalni teoretski oris postmodernih tendencija.

U sljedećem dijelu eseja opisujem osnovne metode postmoderne teorije i prakse arhitekture:

dvojno kodiranje, pastiš, kontekstualizam i tešku cjelinu. Metode su međusobno povezane i

ovisne te zajedno tvore teoretski okvir unutar kojeg, tvrdim, Engelsberger projektira poslovni

prostor. Metode objašnjavam sistematično, započinjem sa dvojnim kodiranjem kao osnovnim

načelom konceptualizacije, zatim pastišem kao primjenom dvojnog kodiranja,

kontekstualizmom kao proširivanjem pastiša na veće mjerilo te završavam kompleksnošću i

Venturijevom obavezom do teške cjeline kao metodom kojom se arhitekturna misao

zaključuje kao jedinstvena kompozicija.

Postmoderna sociološka istraživanja tvrde da stupanj obrazovanja, društveni status,

ekonomska moć i drugi faktori utječu na različite dinamike reagiranja i osjetljivosti na

promjene unutar određenih društvenih skupina (Jencks 2009, 22). Metoda dvojnog kodiranja

omogućuje artikulaciju takvih različitih društvenih dinamika. Arhitekt time postiže

višeznačno svojstvo inkluzivnosti u kontrastu s modernim načelima projektiranja čija

apstrakna ekspresija ostaje razumljiva samo užem krugu ljudi. Pročelje Adrije je tako

oblikovano interpretacijom klasične kompozicije baze, tijela i arhitrava. Konzervativnom

oblikovanju je suprotstavljena uporaba suvremenih, jeftinih materijala koje nose gotovo

grafičku kvalitetu i podsjećaju na radove avantgardnih suvremenika, umjetnika iz grupe

Memphis. Tim konceptualnim oruđem arhitekt svoj projekt čini čitljivim i otvorenim za

interpretaciju različitim društvenim skupinama neovisno o njihovoj arhitekturnoj

razgledanosti ili kakvim drugim pozadinskim uvjetovanjima.

Page 8: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

5

Eksplicitnijim odnosom do povijesti i gramatike arhitekture bavi se metoda pastiša. Jezik je

najsporije mijenjajuć sustav simbola te se neprestano suočava sa problemom "već izrečenog".

Pojam pastiša, Jameson primjenjuje na lingvistici te objašnjava da nestajanje individualnog

subjekta i gubitak prepoznatljivog osobnog stila uzrokuju nemogućnost autentičog

izražavanja (1991, 16-18). Postmoderna teorija stoga propituje može li se novost izreći starim

riječima (Jencks 2009, 15). Pastiš je neutralna, hladnokrvna metoda kojom se ostvaruje

smisao, a pri njenoj se artikulaciji koriste tehnike imitacije, kolažiranja, citiranja,

jukstapozicije i kompozicije. Posuđivanje izvornih koncepata iz prošlosti i sadašnjosti, drugih

kultura i slično te njihova primjena u određenom kontekstu, stvaraju sadržaj sa dodanim

efektom: hibridni spoj sadašnjosti i neke prošlosti. Takva je estetika, po Jamesonu, simptom

nemogućnosti cjelovite reprezentacije iskustva postmodernog svijeta. Pastiš je onda aktivno

doživljavanje svijeta kroz kolaž iskustava (1991, 27). U postmodernoj arhitekturi se kao

izražajna sredstva pastiša najčešće primjenjuju historicizam i eklekticizam. Komercijalni

uspjeh postmoderne arhitekture postignut miješanjem različitih historičnih stilova postiže

nailazi na oštre kritike arhitekturne zajednice (Jencks 2007, 60). U interijeru poslovnice

Adrie, pastiš je postignut prostornim kolažom grafičkih, skulpturalnih i arhitekturnih

postupaka o čemu slijedi podrobnija analiza. Zaključimo misao po Vodopivcu: svako je djelo

arhitekture na neki način reinterpretacija arhitekturne prošlosti (1982, 823).

Ako ustvrdimo da se dvojno kodiranje bavi prezentacijom arhitekture, a pastiš stvaranjem

njenog sadržaja, onda se umiještanjem arhitekture u prostor bavi kontekstualizam. Po Sternu

su arhitekturni objekti fragmenti veće urbane cjeline, te svaki od njih pripada, kako užem

kontekstu, tako i onom širem: grada, povijesti i struke. Povezivanje arhitekture i okoline ne

postiže se oponašanjem arhitekturnih stilova okolnih zgrada, već procesom prepoznavanja i

artikulacije prostornih, klimatskih, društvenih, kulturno - povijesnih i drugih posebnosti

lokacije. Kontekstualizacijom, primjena pastiša dobiva širu i urbanu dimenziju kojom se

arhitekturni projekt prilagođava logici gradnje i razvoja određenog mjesta (Stern u Vimr

2013, 15, 55). Metoda kontekstualizma omogućuje artikulaciju pastiša izborom primjerenih

ishodišta pri snovanju arhitekture. U primjeru Adrie to se odnosi na odluku da se pročelje

poslovnice oblikuje konzervativnim jezikom u kontrastu sa nastojanjima u oblikovanju

unutrašnjosti. Kontekstualizam se koristi i kao konceptualni okvir ideologije

neotradicionalnih arhitekata (Košir 2006, 175), o čemu u ovom eseju neće biti riječi.

Page 9: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

6

Vratimo se za trenutak na Jamesonovu tvrdnju da je danas nužno mapirati "enormni

internacionalni prostor" svijeta globalnog kapitalizma u svrhu stvaranja koherentne alternative

(1991, 50). Postmodernizam je time "nešto više od prijelaza između dvije faze kapitalizma u

kojem se stari oblici organizacije rada i klasnog sistema restrukturiraju na globalnoj razini"

(Jameson 1991, 417). Mapiranje stvarnosti, odnosno artikulacija cjelosti, u tom smislu

predstavlja novu, zasad nezamislivu dimenziju klasne osviještenosti (1991, 418). Robert

Venturi je prvi koji se u arhitekturi bavi tim problemom, te u djelu "Kompleksnost i

kontradiktornost u arhitektruri" uvodi pojam obaveznosti do teške cjeline kao sredstvo

artikulacije razvijajućih teorija kompleksnosti. Analizom renesansnih palača, Venturi razvija

postupke ujedinjavanja raznolikih oblika, kombiniranja materijala i protuslovnih

kompozicijskih pravila. Primjer takvog ujedinjavanja, ali i nemogućnosti istog (koju Venturi

legitimira kao načelo arhitekturne kompozicije) u poslovnici Adrie je prisutno kao

holleinovska totalnost prostorske kompozicije točaka, linija i ploha u kojoj odsutnost

elemenata dobiva jednaki značaj kao i njihova prisutnost.

Page 10: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

7

3.1. Poslovnica Adrie Airways

Poslovnica Adrie Airways je po neslužbenim navodima izvedena između 1987 i 1989 godine

na uličnoj adresi Gosposvetska 6/8. Neobično pročelje napuštenog objekta kojemu prijeti

rušenje te manjak znanja o postmodernizmu kao društvenom i arhitekturnom fenomenu,

razlozi su zbog kojih sam izabrao analizu objekta Adrie za temu ovog eseja. Opisujem

pročelje, prostorsku umještenost i interijer, te ih analiziram u okviru postmodernih metoda

projektiranja, čime argumentiram da je Adria reprezentativna arhitektura slovenskog

postmodernizma. Ne posjedujući nikakve relevantne podatke o objektu tvrdim da je moja

analiza nepotpuna a možda i krajnje netočna. Ipak, projekt postmodernista možemo opisati

kao traganje za arhitekturom mnogoznačnih interpretacija nastaloj brakom slučaja i nauma,

slobode i uvjetovanosti.

Engelsbergerova urbana intervencija projekt je renovacije prizemlja i komercijalnog je

karaktera. Karakteristično za postmodernu arhitekturu, poslovnica je objekt manjeg mjerila.

Smještena u neposrednoj blizini središta Ljubljane na staroj gradskoj ulici, Adria je uvrštena u

okoliš koji obilježava neoklasicistička arhitektura Tavčarjeve palače te niz objekata manjeg

do srednjeg mjerila izgrađenih krajem devetnaestog stoljeća.

slika 1. pogled - Gosposvetska ulica (autor)

Page 11: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

8

Poslovnica je odijeljena u dvije povezane zgrade. Starija je izgrađena krajem devetnaestog

stoljeća, a novija početkom tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Arhitektova intervencija na

pročelju obuhvaća dva gotovo identična izloga koja vizualno povezuju prizemlje zgrade, a čiji

je kontinuitet prekinut oblogom koja se zaključuje na fasadi prvoga kata starijeg objekta.

Izlog je podijeljen na kamenu bazu, središnji dio, koji se prozorskim otvorima otvara prema

ulici, te najviši dio sa reklamnim polukružnim svodom koji i zaključuje intervenciju. Baza

oblikovana interpretacijom klasičnog jezika se pri ulazu raširuje u formu valjka koji nosi

izražajno odebeljeni ulazni okvir. Izvedbom iz svijetlog, glatkog kamena, baza se izdvaja od

ostatka fasade. Ulaz naznačuje kamena stepenica podložena polukružnim tepihom istog

materijala čime se potencira odnos ulice i interijera te naglašuje javni karakter umještenog

programa. Prozori tankih okvira, plastična vrata plavo-bijele boje i sugestivno oblikovan

bakreni rukohvat su pop, plošni i lagani elementi, dok su baza, zidovi, okvir vrata i greda

solidni elementi izražene masivnosti te predstavljaju jasan kontrast u odnosu laganih i teških

elemenata na pročelju. Fuge plave boje sugeriraju logiku gradnje.

slika 2. pročelje (autor) slika 3. detalj - pročelje (autor)

Obloga umetnuta između dva izloga svojom neobičnošću budi zanimanje. Tvrdim da je to

objekt implicitne aluzije koji istovremeno razkriva prikrivenu kompleksnost i logiku gradnje,

kontekstualizira intervenciju te ju veže u jedinstvenu kompoziciju. Odluka arhitekta da

zaokrene ploče u dijagonalni smjer ironičan je komentar i otvara mogućnost čitanja fasade

kao cjeline. Ponudio bih dva. Prvi je da element subvertira materijal prisutan na ostatku

pročelja te time navodi na premisao o stvarnoj logici gradnje. Uviđamo da nakazana tektonika

nije stvarna, a odebeljeni elementi su samo to: armirani beton prekriven pločama teraca.

Page 12: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

9

Jasno je, masa je tu zbog mase same, a odnos među elementima samo naizgled artikulira

kompoziciju iza koje je se skriva entropija armiranog betona.

Drugo objašnjenje je da "razlijevanjem" elementa na fasadu intervencija kao cjelina razvija

dvosmislen odnos sa zgradama u kojima je smještena na najbolji mogući način: sa dozom

humora. Element se razlijeva na jednostavnu fasadu starije zgrade i pritom gotovo prijeti da

će se razliti na cijelu. No pogled u desno daje odgovor: strogi ritam druge fasade prekida igru

oblika i ponovno uspostavlja hijerarhiju. Nova intervencija je samo poslovno - komercijalni

prostor koji se ipak podređuje stambenom programu zgrada. Dvojno kodiranje, metode

pastiša i kontekstualnosti tako tvore tešku cjelinu pročelja. Poigravanje ovim metodama

arhitekt razvija i u interijeru.

slika 4. detalj - obloga (autor) slika 5. interijer (autor)

Manji se prostor nalazi u starijem dijelu, a veći dvovisinski prostor u novijem dijelu zgrade. U

manjem prostoru uviđamo osnovni estetski okvir u kojem se projekt razvija jukstapozicijom

pop tekstura i boja umjetnih materijala sa plemenitim prirodnim materijalima. Tla su obložena

plavim tapisonom, a strop i zidovi plastičnim lamelama tamne i svijetle nijanse sive te

tirkizne boje, koje su položene pod različitim kutovima. Radne površine te podna površina u

većem prostoru obložene su opalom, a detalji su izrađeni iz bakra. Osim tih materijala arhitekt

izražajno koristi zrcala koja u većem dijelu poslovnice čine važnu ulogu u kompoziciji.

Page 13: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

10

Visinu prostora u većem dijelu dobivenom rušenjem prvoga kata naglašavaju izražajni

elementi svoda: zakrivljena ploha spuštenog stropa, dvije duge palice tirkizne boje i dodatan

element oblikovan kao ploha zakrivljenih linija poput oblaka, prislonjena na zrcalima obložen

zid. Ekspresivno oblikovani detalji poput formi aviona na završetcima stupova kojima je

zapunjen perimetar prostora, dodatno naglašavaju potrebu po komunikaciji sa posjetiteljem.

Točkovne, plošne i prostorne forme su zasebne i neovisno oblikovane cjeline. Ipak, igra

preklapanja i refleksije zaključenih elemenata naglašena svjetlošću koja prodire sa obje strane

(osim otvora na pročelju arhitekt otvara i pogled prema atriju) stvara naglašeno dinamičnu i

ekspresivnu kompoziciju. Pažljivijim pogledom zaključujemo da arhitekt prepoznaje

preklapanje tekstura, ritmova i refleksije kao sastavni dio ulične kompozicije, čiji se motiv

sukladno javnom karakteru, prenaša i u unutrašnjost poslovnice.

U završnom dijelu analiziram zrcaljenje kao jedno od sredstava u postizanju već spomenute

teške cjeline. Analiziram dva elementa sugestivnih oblika, koje ovom prilikom imenujem

oblak i strijela. Ti elementi stimuliraju posjetitelja na čitanje prostora kao igre kontrasta,

odsutnosti i prisutnosti, preklapanja i razdvajanja kao temeljnih načela kompozicije. Naime,

element oblaka, oštro odrezan u spoju sa zrcalom, tek u svojoj refleksiji poprima svoj

konačan, fluidan oblik. Taj element uočavamo lako, s obzirom da je smješten neposredno

ispod svoda. Postupak se ponavlja u oblikovanju police koja oblikom podsjeća na polovicu

strijele, čija se simbolika primjereno navezuje na komercijalni i transportni karakter

programa. Tek svojom ponovljenom formom u zrcalnoj površini, u odnosu do stvarnog

elementa u prostoru, polica tvori cjeloviti element. Čitanje opisanih elemenata kao infleksije,

odnosno postupka u kojem je svaki element dio neke cjeline izvan tog elementa, navodi na

sljedeća razmišljanja (Venturi u Košir 2006, 186).

slika 6. detalj - oblak (autor) slika 6. detalj - strijela (autor)

Page 14: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

11

Po Jamesonu, stvaranje cjelovitog umjetničkog djela u dobu kasnog kapitalizma gotovo je

nemoguće. Autentično iskustvo u prostoru, primjerice nekog londonskog susjedstva, više ne

pripada samo iskustvu tog prostora već je nedvomisleno povezano sa britanskom

kolonijalnom prošlošću i prostorima Indije ili Hong Konga. Takve koordinate prostorskih

struktura nisu shvatljive većini ljudi (Jameson 1991, 411). Odnos odsutnosti i prisutnosti je

primijenjena kompozicijska igra paradoksa "onoga što vidimo i onoga što je" (Venturi 1966,

20). Upravo postignutom odsutnošću prostor postaje cjelovit. Arhitekt time zasigurno

naglašava i samu programsku prirodu prostora aviokompanije: posjetitelji poslovnice maštaju

o destinacijama koje još nisu posjetili te stvaraju planove o putovanjima u daleke krajeve.

slika 7. interijer (autor) slika 8. detalj - avion (autor)

Page 15: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

12

3. Zaključak

Cilj ovog eseja bio je upoznati teoretska načela i duh vremena u kojem je izgrađen projekt

poslovnice Adrie Airways te istaknuti važnu ulogu postmodernizma u povijesti svjetske i

slovenske arhitekturne produkcije. Krah socialističkog uređenja Jugoslavije i ulazak Slovenije

u kapitalistički ekonomski i društveni poredak početkom devedesetih godina utjelovljeni su u

turističkom karakteru poslovnice. Iste su godine obilježene revolucionarnim pomacima na

pordučjima znanosti, tehnologije i komunikacija. Kompleksnost povijesnog trenutka ishodište

je slojevite, fragmentirane ali i otvorene arhitekture.

Postmodernizam u Sloveniji iznjedruje važne osobnosti slovenske arhitekture prepoznate i na

međunarodnom nivou. Također, na konceptima postmoderne teorije stvaraju se važni

teoretski radovi, pokreće se najveći slovenski arhitekturni događaj, ali se i realizira ponešto

doslijedno projektiranih objekata manje poznatih autora.

Moguće je, da valorizacija slovenske postmoderne produkcije tek slijedi, čime će kvalitetne

realizacije poput poslovnice Adrie biti prepoznate u široj arhitekturnoj zajednici.

Page 16: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

Bibliografija

Harvey David. ‘The Condition of Postmodernity: An Inquiry into the Conditions of Cultural

Change.’ Oxford; Blackwell, 1989. pp. 141-172. Web 4.8.2015

Jameson Frederic. ‘POSTMODERNISM, or, The Cultural Logic of Late Capitalism.’ Duke

University Press, 1991. Web 4.8.2015

Jencks Charles. ‘CRITICAL MODERNISM, Where Is Post-modernism Going?.’ Wiley-

Academy, 2007. Print

Jencks Charles. ‘What Then Is Post-Modernism?.’ John Wiley & Sons Ltd., 2009. Web

4.8.2015

Košir Fedja. ‘K Arhitekturi: razvoj arhitekturne teorije.’ Fakulteta za Arhitekturo, 2006. Print

Košir Fedja. ‘K Arhitekturi: razvoj arhitekturne teorije na slovenskem.’ Fakulteta za

Arhitekturo, 2007. Print

Lyotard Jean-Francois. ‘The Postmodern Condition: A Report on Knowledge.’ Manchester

University Press, 1984. Web 4.8.2015

Maldini Slobodan. ‘Enciklopedija arhitekture.’ Službeni glasnik, 2004. Print

Powell James. ‘Postmodernism for Beginners’ Writers and Readers Ltd., 1998. Web 4.8.2015

Tomšič Matevž. ‘Postmodernizem in arhitektura.’ Teorija in praksa, letnik 31, št. 9/10, 1994.

Web 4.8.2015

Venturi Robert. ‘Complexity and Contradiction in Architecture.’ MoMA Papers on

Architecture, 1966. Web 4.8.2015

Page 17: ispravakVujnovic Dorian_Postmoderne teorije primijenjene pri gradnji poslovnice Adrie Airways.pdf

Vimr Jonathan. ‘Protecting Postmodern Historicism: Identification, Evaluation, and

Prescriptions for Preeminent Sites.’ Master thesis. University of Pennsylvania, 2013. Web

3.8.2015

Vodopivec Aleš. ‘Postmodernizem v arhitekturi - povratek k izvorom moderne.’ Sodobnost,

letnik 30, š. 8/9, 1982. Web 4.8.2015