ISPOD PLO^NIKAizla

zi dvom

jesečno, g

odin

a II, b

roj 2, siječa

nj/velja

ča 2

008.

Slobod

arski d

vomjesečn

ikBESPLATNO!

Ispod pločn

ika4

Elektroničko izdanje“P

ovijesti anarhizma”

Nova

besp

latn

a k

njig

a

Subverzije - drugačijipogled na svijet

Subve

rzivni p

onedje

ljci

Anarhistički sajm

oviknjiga u 2

008.

Anarh

istička d

ogađanja

Anarhističke akcije protiv N

ATO

-a

Uspješna proizvodnjaŠtrajk bajkova

Dok vla

st i moćn

ici uživaju u vojn

im vježb

am

a i tvrd

e da n

ema a

lternative N

ATO

-u, na ulica

ma se ra

zvija otp

or

Bicikli solidarnosti iz tvornice bez šefova

Kada bi izbori nešto

mijenjali, bili bi ilegalni!

Uvodnik

Ispod p

ločnik

a je novi slobodarski (ili anarhistički) dvomjesečnik, barem

dok ne utvrdimo da li m

ožemo i želim

o izlaziti češće. Kako god bilo,

svakako ćemo izlaziti. I sada je razm

ak između dva broja bio veći od dva

mjeseca, ali i dalje ostajem

o pri tome da je riječ o dvom

jesečniku. Dok ne

odlučimo drugačije.

Osnovna ideja je biti m

edij (novina, glasilo) slobodarskog pokreta, donositivijesti, razgovore, osvrte na aktualnu situaciju, predstaviti nove knjige idruga izdanja... I više od toga.N

e radimo časopis. N

e možem

o si to priuštiti, barem ne na način da

zadržimo planirani ritam

izlaženja, a kontinuitet i aktualnost su nam važni.

Na određeni način nastavljam

o (iako ne u potpunosti) rad koji su započelidrugi objavljujući C

om

unita

s, Nećem

o i n

edam

o, Zagin

flatch i cijeli niz

drugih publikacija koje su obilježile godine rada slobodarskog pokreta kodnas.Sve ovo je tek m

ali doprinos onome što pokret radi, a sve ostalo se događa

u svakodnevnom životu, ne na papiru, već na ulici, na radnom

mjestu, u

školi, na fakultetu...Financiram

o se donacijama, pa kada naletite na kutiju na kojoj piše

“donacije”, ubacite nešto, to će nam puno pom

oći.T

renutno nemam

o fizičku adresu, a kontaktirati nas možete putem

e-m

aila. Ukoliko želite pom

oći na bilo koji način, poslati vijest/prilog, iliprim

ati Ispod p

ločnik

a na svoju adresu, pišite na: ispodplocnika@net.hr

Grupe i projekti

U sva

kom

bro

ju ć

em

o o

bja

vljivati listu

konta

kata

gru

pa i

pro

jekata

koji su

aktivn

i. Prik

ljučite

se ili n

am

javite

vaš

konta

kt.

Anarhistički sajam

knjiga u Zagrebu

http://ww

w.ask-zagreb.org

Anarhofem

inistička akcija - Anfem

ahttp://w

ww

.anfema.tk

Izdavačka kuća DataA

rthttp://w

ww

.dataart.hr

Hrana, a ne oružje!

http://ww

w.hranaaneoruzje.net

Infoshop Tabula R

asaK

ralja Tom

islava 31, Čakovec

http://ww

w.km

ck.org

Monteparadiso H

acklabD

ruštveni centar Karlo R

ojc, Gajeva 3, Pula

http://ww

w.fazan.org

Riječka anarhistička inicijativa/Infoshop Škatula

Delta 5 (bivša zgrada Ivex-a), R

ijekahttp://w

ww

.rai.anarhija.org

Sabotaža pokvarenog sistema

http://ww

w.sabotazapokvarenogsistem

a.tk

Izdavačka kuća Što čitaš?http://w

ww

.stocitas.org

U njem

ačkom gradu N

ordhausenu krajH

amburga, nakon četiri m

jeseca okupacijetvornice pokrenuta je proizvodnja koju ovajput kontroliraju radnici. Sve skupa jepresedan u N

jemačkoj, jer je riječ o prvom

takvom slučaju preuzim

anja tvornice odstrane radnika. Preuzim

anje i pokretanjeproizvodnje podržavaju anarhističkisindikati, ali i solidarnost svjetskihrazm

jera.

Preuzimanje tvornice je počelo 10. srpnja

2007. kada je 135 radnica i radnika odlučilozaustaviti rasprodaju strojeva i prodajutvornice. O

d prvih dana preuzimanja

dežuraju u tri smjene i uspješno brane ono

što je još ostalo. Naim

e, 10. kolovoza jeproglašen bankrot i činilo se kako nem

anikakve m

ogućnosti daljnje proizvodnje.

Štrajk bajkovi - bicikli solidarnosti izNordhausena

Zaposlenici tvornice B

ike Systems su nakon

stalnih i sve češćih posjeta od početkaokupacije došli na ideju o sam

ostalnom

pokretanju proizvodnje, umjesto da čekaju

novog ulagača. Krenuli su u projekt u kojem

će oni raditi, proizvoditi i upravljati, ukratko,pokrenut je prvi projekt sam

oupravneproizvodnje.T

ijekom rujna su objavili svou nam

jeru opokretanju proizvodnje, te uputili poziv nasolidarnost, jer im

je za obnovu proizvodnjebila potrebna narudžba od 1800 bicikala.N

akon što je poziv upućen,svih 1800 narudžbi jepristiglo u kratkom

roku i toiz cijelog svijeta, pa jeproizvodnja m

ogla početi.N

akratko su obustaviliprim

anje narudžbi, noukoliko ih želite podržati,m

ožete se predbilježiti irezervirati svoj štra

jkačk

i

bicik

l.Z

ahvaljujući dosadašnjojsolidarnosti, proizvodnja jepokrenuta u ponedjeljak,22. listopada 2007. te jeprvih 1800 naručenihbicikala bilo isporučeno

Uspješna proizvodnja Štrajk bajkovapočetkom

studenog.U

cijelom projektu aktivno sudjeluje i

pomaže anarhistički sindikat FA

U (U

nijaslobodnih radnica i radnika), kao i kolektivC

afé Libertad iz Ham

burga.V

iše informacija potražite na (njem

ački,engleski, talijanski, francuski...):

ww

w.strike-bike.de

Bicikli solidarnosti iz tvornice bez šefovaObja

vljen je

dru

gi b

roj č

aso

pisa

Voice

s of

Resista

nce

from

Occu

pie

d L

ondon, č

ija su

tem

a za

jese

nsk

i bro

j urb

ane b

orb

e i p

obune u

svijetu

[Urb

an S

truggle

s and R

evo

lts aro

und

the W

orld

].

U n

ovo

m b

roju

se b

ave

Om

ladin

skom

kućom

[Ungdom

shuse

t] u K

openhagenu, su

kobim

a u

Fra

ncusk

oj tije

kom

20

05

. godin

e, a

tu je

i

dva

dese

t strranic

a p

riloga p

osve

ćenog G

8.

Voice

s of R

esista

nce

from

Occu

pie

d L

ondon je

info

rmativa

n, a

li i teorijsk

i doprin

os

suvre

menom

anarh

ističkom

pokre

tu, k

oje

m

svakako n

edosta

je č

aso

pisa

koji b

i pre

dsta

vljali

sredstvo

kom

unik

acije

, rasp

rave

i razm

jene

info

rmacija

.

Osim

tiskanog izd

anja

(koje

je b

esp

latn

o i

može

se n

aru

čiti), m

oguće je

skin

uti ili č

itati

cije

li bro

j na n

jihovo

inte

rnet stra

nic

i

ww

w.o

ccupie

dlo

ndon.o

rg.

Novi anarhistički časopis

Glas otpora iz okupiranog Londona

Objavljen novi O

rganise!N

ovi broj časopisa Anarhističke federacije

Ovih dana je objavljen 69. broj časopisa O

rganise

!

(for a

narch

ist revo

lutio

n - u podnaslovu), britanske

Anarhističke federacije. Č

asopis uglavnom izlazi dva

puta godišnje, ovisno o potrebi i finacijama.

Novi broj donosi tekstove o borbi za vrt u zajednici u

Readingu, iskustvim

a pokreta zelenih u Britaniji i SA

D-

u, borbi protiv uvođenja osobnih iskaznica u Britaniji,

te tom postupku kao dodatnoj kopntroli useljavanja...

Osim

toga, tu je i kulturni dio koji predstavlja noveknjige i druge publikacije, te život i djelo M

argaretM

ichaelis koja je svojim fotografijam

a zabilježiladogađanja u Španjolskoj od 1932. do 1936. godine.O

rganise

! možete naručiti ili u cijelosti čitati na

internet stranici ww

w.afed.org.uk/org/.

Predizborne slobodarske akcije

Po

četn

a n

akla

da

Ispo

d p

ločn

ika

je 5

00

ko

pija

.

Stva

rna n

akla

da je

vjero

jatn

o i ve

ća, a

li nem

am

o u

vid

u u

kupan b

roj k

opija

koje

nasta

nu n

akon p

očetn

e

nakla

de.

Dok su

vojn

e vje

žbe i b

uka

oduše

vljava

le d

ržavn

i vrh, a

razn

i

dužn

osn

ici o

bila

zili vojn

e p

olig

one,

slikali se

po b

rodovim

a i n

adali što

skorije

m u

lask

u u

"dru

štvo ve

likih

,

moćnih

i dobro

naoru

žanih

", na u

licam

a

se p

ola

ko (a

li sigurn

o) sve

jasn

ije

raza

znava

o o

tpor. T

ako su

tijekom

prvih

dana lip

nja

2007. o

drža

ne

anarh

ističke a

kcije

pro

tiv NA

TO

save

za

u S

plitu

, Puli i Z

agre

bu, a

u Z

adru

je

skup p

rogla

šen "n

epodobnim

" i

odgođen.

Ono što razlikuje anarhističke akcije od

drugih inicijativa koje na ovaj ili onajnačin propituju ulogu N

AT

O-a u svijetu i

regiji, te se kritički odnose prema

mogućem

pristupanju Hrvatske tom

vojnom savezu je to da anarhisti ne

moraju paziti odlaze li predaleko u svojim

zahtjevima. N

ema taktiziranja, političkih

igri i dobre retorike kojom će nekoga

pridobiti. Nem

a "igranja na sigurno", jersu neke vrijednosti posve jasne, m

a

Anarhističke akcije protiv N

ATO

-aD

ok vlast i m

oćnici uživa

ju u vojnim

vježbam

a i tvrd

e da n

ema a

lternative N

ATO

-u, na ulica

ma se ra

zvija otp

or

Ispod pločn

ika2

Ispod pločn

ika3

Najavljeni anarhistički

sajmovi knjiga u G

entu iZagrebu

Najavljeni su prvi ovogodišnji

anarhistički sajmovi knjiga, oni u G

entui Z

agrebu, pa će se tako sajam knjiga u

Gentu održati 8. ožujka, a zagrebački

sajam će se održati od 11. do 13.

travnja 2008.D

etaljni programi sajm

ova još uvijek nisuobjavljeni, no za očekivati je prem

aiskustvim

a prijašnjih godina da ćeponuditi bogat program

. Kako je sve

skupa otvoreno za sudjelovanje, možete

i sami ponuditi neke sadržaje, koji su

ono što ovakve sajmove čini zanim

ljivimslobodarskim

događanjima.

Više inform

acija o Anarhističkom

sajmu

knjiga u Zagbu potražite na:

http://ww

w.ask-zagreb.org , a o

Alternativnom

sajmu knjiga u G

entu na:http://users.pandora.be/aboekenbeurs/

Subverzije - drugačijipogled na svijet

Nakon tri godine

stanke, opet sedogađajuSubverzije [večerim

edijske gerile ipoetskogterorizm

a] i to ustarom

terminu,

svaki ponedjeljak u 19 sati. Prostor je idalje net klub M

ama.

Subverzije su se događale svakiponedjeljak (uz nekoliko stanki) od2001. do 2004. godine, a tijekom

togvrem

ena organizaran je velik brojgostovanja, video projekcija, diskusija idruženja. R

aspon tema je bio širok, a

osnovna ideja je bila sagledati aktualneili m

anje aktualne teme iz slobodarske

perspektive, pokrenuti diskusiju (ako bipostojao interes), ali i pružiti m

ogućnostdruženja.Sada, tri godine nakon tog gašenja,Subverzije su opet pokrenute, a osnovaideja ostaje neprom

ijenjena.Prve novopokrenute Subverzije suodržane u listopadu 2007. i tijekom

prvatri m

jeseca se pokazalo da i dalje postojipotreba i interes za ovakimdogađanjem

, odnosno javnim i

otvorenim prostorom

slobodarskediskusije i susreta.Subverzije se događaju svaki ponedjeljaku 19 sati u net klubu M

ama,

Preradovićeva 18, Zagreb.

Elektroničko izdanje“Povijesti anarhizm

a”

Dru

štvo za

pro

mic

anje

knjiže

vnosti n

a

novim

medijim

a (D

PK

M) o

bja

vilo je

u

okviru

pro

jekta

"Besp

latn

e e

lektro

nič

ke

knjig

e" n

ovi n

aslo

v: “Povije

st

anarh

izma” M

axa

Nettla

ua. K

njig

a je

obja

vljena u

sura

dnji sa

zagre

bačkim

DA

F-o

m, u

nuta

r novo

osn

ova

ne

bib

liote

ke E

lektro

DA

F u

kojo

j će b

iti

reizd

ani D

AF-o

vi kla

sici a

narh

ističke

misli.

Iz recenzije

: [...] auto

r u to

m svo

jevrsn

om

vodič

u k

roz a

narh

ističku te

oriju

i pra

ksu

unosi m

nogo p

ozitivn

ih e

mocija

kad

govo

ri o istin

skim

liberte

rima, k

akvim

je,

prim

jeric

e, d

oživlja

vao L

ava

Tolsto

ja, a

li i

mnoge d

ruge a

narh

iste-id

ealiste

,

zahva

ljuju

ći k

ojim

a je

anarh

izam

od

1886. d

o 1

893. “d

oživio

trenutk

e ve

likog

zanosa

, velik

e e

nerg

ije, g

anutljivih

izraza

dobro

te i lje

pote

”. Tada je

, naim

e,

anarh

izam

usp

io n

adra

sti sekta

štvo,

fanatiza

m i n

esn

ošljivo

st, oso

bin

e o

kojim

a N

ettla

u u

knjizi p

riča s ve

likom

dozo

m ra

zočara

nja

, onako lju

dsk

i tužn

o.

Auto

r nije

ništa

manje

razo

čara

n, i n

e

štedi rije

č i p

okude k

ada je

u p

itanju

fam

ozn

i duo K

arl M

arx - F

riedric

h E

ngels,

ali i k

om

unisti u

cje

lini, k

oji su

, pre

ma

nje

govu

mišlje

nju

, u d

anom

povije

snom

konte

kstu

svojim

dje

lova

nje

m n

anije

li

mnogo šte

te a

narh

ističkom

pokre

tu. […

]

Dodata

k k

njizi, e

sej Z

ora

na S

ente

“65

godin

a a

narh

izma (1

934-1

999)” d

aje

pose

ban, a

ktu

ala

n za

čin

pro

ble

matic

i

anarh

izma. F

enom

enolo

škim

pristu

pom

Senta

odre

đuje

modern

o zn

ačenje

pojm

a

anarh

izam

, kao u

čenja

slobode - a

ne

pokre

ta, k

oje

nije

ništa

više o

d o

pćeg

usm

jere

nja

unuta

r koje

g si p

otp

uno

auto

nom

ni p

oje

din

ci o

dre

đuju

vlastiti

smje

r. Onaj, n

aim

e, sm

jer k

oji n

ikad n

e

pre

lazi g

ranic

e za

dane o

pćim

para

metrim

a a

ntid

ržavn

og,

antik

apita

lističkog, a

ntih

ijera

rhijsk

og

spora

zum

a. P

ose

bno je

zanim

ljiv osvrt n

a

anarh

ističke sa

motn

jake d

anašn

jice - k

ao

što je

Noam

Chom

sky, ili k

akvi su

bili

Murra

y Bookchin

, Paul F

eye

rabend - i

njih

ove

ideje

koje

se b

ave

i koje

upućuju

na p

roble

me d

anašn

jice. Je

r, ukaziva

nje

na n

egativn

e p

oslje

dic

e p

rocesa

glo

baliza

cije

, goru

ću e

kolo

šku

pro

ble

matik

u, te

ma je

općelju

dsk

e

svakodnevic

e.

Ovu

i dru

ge k

njig

e č

itajte

na:

http

://ww

w.e

lektro

nic

eknjig

e.c

om

koliko ponekad zvučale naivno, utopijskiili patetično. Protivljenje ratu,antim

ilitarizam, antiautoritarnost,

decentraliziranost, solidarnost. Kod ovih

vrijednosti i nije bitno što misli m

inistar,vlada ili predsjednik. Posve su nevažni.V

ažno je što misle ljudi na ulici, što se

njima m

ože poručiti i što će oni sada ili ubudućnosti napraviti po pitanju N

AT

O-a

(ili bilo kojem drugom

pitanju). Moćnici

su tu nevažni. Što god oni o sebi mislili.

Informacija, priprem

a, akcija!

Često se m

isli da je za organiziranje nizaakcija koje će se odigrati na više m

jesta iistovrem

eno potrebno dobro planiranjeiza kojeg "netko stoji", što cijeluanarhističku priču čini znatnodrugačijom

. Ovdje su ključne inform

acije- a one su sljedeće: nešto se događa(N

AT

O vježba), nešto se želi napraviti po

tom pitanju (ulična akcija), tko što

planira... i onda se to dogodi. Na

jednostavan ili kompliciran, m

ali ili veliki

način, posve je svejedno, jer niz akcijačini stav široko vidljivim

i znatno jačimnego da ga svatko za sebe pojedinačnoiznosi.O

vakvim pristupom

bi anarhisti trebalibiti prim

jer svakome kako je uvijek nešto

moguće učiniti i ne prepustiti se tom

e dasam

o odmahnem

o rukom i kažem

o "ah,ništa se tu ne m

ože".K

aže se da nešto nema "ni glavu, ni rep",

što svakako vrijedi za ovakve akcije, nokod anarhističkog organiziranja to neznači da je sve zbrkano i da ne postojiorganizacija, već da je potpuno drugačijai da nitko nije organizator i svi suorganizatori, bez svakoga se m

ože isvačiji doprinos je važan. U

tome treba

prepoznati najvažnije vrijednosne stavoveanarhizm

a, gdje je jednostavnost najvećebogatstvo.Z

vuči predobro? Možda čak

romantiziram

? Da, svakako vidim

punodobrih strana, ponekad i više potencijalanego realiziranog, no to niti nije tolikovažno kada postoji ovako konkretan ijasan prim

jer takve organizacije.

Neću N

ATO

!

Već m

jesecima kolektivi H

rana, a

ne

oru

žje! rade akcije protiv N

AT

O-a pod

sloganom “N

eću NA

TO

!”. Ne grade

kampanju kojoj se treba priključiti i

pustiti kolektiv da njome upravlja, već

rade svoje akcije i govore o tome kako i

što rade, a sve materijale objavljuju na

svojoj stranici kako bi se mogli lako

preuzeti i dalje koristiti.“N

eću NA

TO

!” se pojavljuje kao slogan iu Z

adru, gdje su nakon nekoliko akcijatijekom

svibnja, najavljene nove za krajrujna i početak listopada, kada se uH

rvatskoj odvija NA

TO

vojna vježbaN

oble Midas ’07. A

narho-sindikalistička

grupe "Direktna akcija"

i Anarho-queer grupa

"Inicijativa Queer"

upućuju poziv naodržavanje akcija 06.listopada u Z

adru i/ilidrugdje.U

Zadru su planirane

demonstracije na

glavnom trgu,

međutim

gradskauprava odbija datidozvolu za održavanjeprosvjeda uzobrazloženje da se togdana obilježava D

anobrane grada Z

adra.D

emonstracije su

odgođene za 13. listopad (kada su iuspješno održane), a tog dana su izvannadležnosti gradske uprave, točnije nasam

om izlazu iz grada postavljeni plakati

i transpareniti protiv NA

TO

-a.Istovrem

eno u Splitu je održana akcijakolektiva H

rana, a

ne o

ružje

!, dijelili suletke, razgovarali s ljudim

a... Na kraju je

sa tornja crkve sv. Duje spušten

transparent protiv NA

TO

-a i ratova.U

Puli su ljudi iz incijative Sabota

ža

pokva

renog siste

ma također dijelili letke,

dok su Anonim

ni u

crn

om

izvjesilitransparente po nadvožnjacim

a.U

Zagrebu su dan ranije, 5. listopada, u

vrijeme najveće prom

etne gužve nanadvožnjacim

a izvješeni transparentiprotiv N

AT

O-a, a na stotine plakata su

osvanule u gradu.N

a sam dan akcije je kolektiv H

rana, a

ne o

ružje

! održao još jednu u nizu svojihakcija u Z

agrebu, čime su se još jednom

priključili otporu NA

TO

-u i militarizm

uuopće.K

oliko god se to može činiti m

alim,

Kada b

i izbori nešto m

ijenjali, b

ili bi ileg

alni!

Predizborne slobodarske akcije

Stu

deni su

obilje

žili izbori, k

oje

su n

am

još

jednom

pokuša

li prik

aza

ti kao vrh

unac

politič

kog d

jelo

vanja

. Kao d

a je

jedin

o što

može

mo u

čin

iti u č

etiri g

odin

e d

ati n

ekom

e

vlast.

Iako te

k n

a m

arg

inam

a p

redizb

orn

og

spekta

kla

, slobodarsk

i odgovo

r i ukaziva

nje

na n

eke o

d p

roble

ma p

osto

jećeg su

stava

ipak n

ije izo

stao.

U vrije

me p

redizb

orn

ih o

bećanja

kada su

svi

politič

ari p

okuša

li sebe p

rikaza

ti kao n

ajb

olje

na svije

tu i k

ao b

aš o

no što

nam

treba

sljedeće č

etiri g

odin

e, b

ilo je

nužn

o re

ći n

e

tom

spekta

klu

. Ne to

liko je

r će to

u o

vom

trenutk

u p

rom

ijeniti svije

t, već za

to je

r je u

vrijem

e o

pće p

redizb

orn

e h

isterije

nužn

o re

ći

kako p

osto

ji i nešto

dru

go, k

ako p

osto

je n

eke d

ruge

vriijednosti k

oje

niti je

dni izb

ori n

eće p

onuditi.

Tre

ba li p

ose

bno n

agla

šava

ti da je

bilo

važn

o re

ći i

istinu o

politič

arim

a u

pra

vo u

vrijem

e k

ada su

oni o

sebi n

ajviše

lagali?

Akcije

su se

dogodile

u Z

agre

bu, P

uli i

Splitu

, a tije

kom

akcija

je p

olije

plje

no n

a

tisuće p

lakata

i nalje

pnic

a, te

podije

ljeno n

a

stotin

e le

taka. U

Zagre

bu je

posta

vljen i

štand k

oji je

na d

an p

redizb

orn

e šu

tnje

bio

jedin

o m

jesto

gdje

se g

ovo

rilo o

izborim

a.

Izbori su

pro

šli, a b

roj n

eza

stupanih

(onih

koji n

isu iza

šli na izb

ore

) je i d

alje

velik

.

Možd

a ć

e n

etk

o re

ći k

ako sm

o sa

mi iza

bra

li

biti n

eza

stupani, n

o što

onda k

ada n

e že

limo

to b

iti ili kada n

as n

itko n

e m

ože

zastu

pati?

Ne p

osto

ji opcija

gdje

može

mo iza

bra

ti

pro

mje

nu su

stava

, već n

am

se o

vaj su

stav

servira

kao “

konačan”. Izb

ori za

to n

e n

ude

pro

mje

nu, ve

ć tek k

ozm

etičk

e sm

jene u

nuta

r

istog su

stava

vrijednosti i d

jelo

vanja

.

zapravo su sve akcije bile vidljive,učinkovite i jasno su dale do znanja dane m

isle svi kako je militarističko

pokazivanje moći baš ono što nam

treba,ali i da pitanje N

AT

O-a neće, niti m

ožebiti pitanje o kojem

će zadnju riječ imati

moćnici.

I što sad?

Ne treba čekati da nam

to netko kaže.Sve aktivnosti su otvorene i sve je sam

opitanje osobne inicijative - ne trebabježati od odgovornosti i prebacivati tona nekoga drugoga. Svaki put kadačujete poziv na akciju - odazovite se.O

rganizirajte svoju akciju. Napravite svoj

plakat i oblijepite svoj grad, mjesto, selo,

školu... Razgovarajte i donosite svoje

zaključke, nema sm

isla to ostavljatidrugim

a, jer tko osim nas sam

ih zna štonam

uistinu treba?M

ožda sve to neće promjeniti svijet, ali

ćete barem znati da ste pokušali, da

niste još jednom odm

ahnuli rukom i

prepustili se.