isplata jubilarnih nagrada u državnim i javnim službama

www.tim4pin.hr

Isplata jubilarnih nagrada u državnim i javnim službamaUtvrđivanje poreza na kućuza odmor za 2015. godinu

5

NEWSLETTER br 5 srpanj 2015.

Za narudžbu pretplate na časopis,kao i za navena izdanja javite namse na e-mail adresu:

[email protected]

UDK: 349.2 PLAĆE I NAKNADE

Isplata razlika po jubilarnim nagradama u državnim i javnim

službama

Maja Butorac*

Dražen Opalić**

Temeljem Upute o načinu obračuna poreza na dohodak i doprinosa pri isplati razlike jubilarnih

nagrada za 2014. i za 2015. godinu od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom

druge polovine 2015. godine isplaćivat će se razlike državnim službenicima i namještenicima i

službenicima i namještenicima u javnim službama. U članku se daje pregled prava na isplatu

razlika po ostvarenim jubilarnim nagradama tijekom 2014. i 2015. godine za državne i javne

službenike i namještenike, pregled Sporazuma o visini osnovice za izračun jubilarne nagrade

za državne službenike i namještenike te način obračuna i visine iznosa jubilarne nagrade

državnim službenicima i namještenicima s obzirom na ostvarenu neprekidnu službu, odnosno

rad u državnim tijelima. Osim toga, dan je pregled načina isplate razlike iznosa jubilarne

nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama i visini osnovice za isplatu jubilarne

nagrade sukladno Odluci o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i

namještenicima u javnim službama.

1. Uvod

Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi (Sindikat državnih i lokalnih službenika

i namještenika RH, Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva

unutarnjih poslova) sklopili su dan 17. lipnja 2015. Sporazum o visini osnovice za izračun

jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: Sporazum).

Obzirom na to da sudski postupci i njihovi troškovi nanose visoke i nepotrebne troškove za

državni proračun, Vlada RH je na 232. sjednici dana 11. lipnja 2015. donijela također i Odluku

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

** Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH – Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim

službama, koja je stupila na snagu danom donošenja.

Navedenim Sporazumom i Odlukom Vlada RH obvezala da će se svim državnim i javnim

službenicima i namještenicima, koji su u 2014. i 2015. godini ostvarili pravo na jubilarnu

nagradu, isplatiti razlika između iznosa jubilarne nagrade, koji je isplaćen prema umanjenoj

osnovici od 500,00 kn i iznosa jubilarne nagrade utvrđene prema osnovici od 1.800,00 kn.

Osnovica za izračun jubilarne nagrade u iznosu od 1.800,00 kn primjenjivat će se od dana

donošenja ove Odluke, odnosno od 11. lipnja 2015. te Sporazuma od 17. lipnja 2015. do

prestanka važenja TKU-a, odnosno KU-a za državne službenike i namještenike.

I u državnim i u javnim službama, dakle sukladno Odluci i Sporazumu, razlike iznosa

jubilarne nagrade isplatit će se u četiri navrata do kraja 2015. godine, i to tako da će se

isplata vršiti prema vremenu ostvarivanja prava na isplatu jubilarne nagrade, i to:

Prva isplata izvršit će se službenicima i namještenicima koji su pravo na isplatu jubilarne

nagrade ostvarili u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2014. godine, najkasnije do

30. srpnja 2015. godine.

Druga isplata izvršit će se službenicima i namještenicima koji su pravo na isplatu

jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. svibnja do 31. kolovoza 2014. godine,

najkasnije do 30. rujna 2015. godine.

Treća isplata izvršit će se službenicima i namještenicima koji su pravo na isplatu

jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2014. godine,

najkasnije do 30. studenog 2015. godine.

Četvrta isplata izvršit će se službenicima i namještenicima koji su pravo na isplatu

jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. siječnja 2015. godine do 30. travnja 2014.

godine do potpisivanja Sporazuma, najkasnije do 30. prosinca 2015. godine.

2. Porezni status jubilarnih nagrada

Izvjesno vrijeme se pokušavalo iznaći zajedničko rješenje na prisutnu dvojbu službenika i

namještenika u državnim i javnim službama u vezi s poreznim statusom isplata razlika

jubilarnih nagrada, koje se obavljaju tijekom druge polovine 2015. godine, sukladno Odluci o

isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama

i Sporazumu o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i

namještenike. Člankom se iznose konačni zaključci koje je donijelo Ministarstvo rada i

mirovinskog sustava Uputom o postupanju prilikom obračuna i isplate razlike jubilarne

nagrade sukladno Odluci o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i

namještenicima u javnim službama (dalje u tekstu: Uputa o postupanju).

Naime, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,

9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) neoporezivim

primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se nagrade radnicima određene sukladno

odredbi članka 13., stavka 2., točke 12.:

10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna






40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kuna

Netom prije donošenja same odluke, promjenjen je prvotno planiran način utvrđivanja

neoporezivog djela razlika jubilarnih nagrada. Prema konačnom zaključku, jubilarna nagrada

isplaćena prema umanjenoj osnovici od 500,00 kn i razlika iznosa jubilarne nagrade, koja se

isplaćuje sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske, neovisno o tome što nisu isplaćene

istodobno, čine jedinstveni iznos jubilarne nagrade na koju se primjenjuju odredbe članka

13., stavka 2., točke 12. Pravilnika o porezu na dohodak o neoporezivom iznosu nagrada

na navršene godine staža.

Odnosno, prilikom utvrđivanja neoporezivog odnosno oporezivog dijela razlike iznosa

jubilarne nagrade, potrebno je u obzir uzeti i iznos jubilarne nagrade isplaćene prema umanjenoj

osnovici na koju nije obračunan porez na dohodak.

Prema tome, osoba koja je u 2014. ostvarila pravo isplate jubilarne nagrade po osnovici od

500,00 kn, za 15 godina neprekinute službe, ukupan iznos koji je dobila bio je 750,00 kn (s

obzirom na isplatu 1,5 osnovice), što je u cijelosti bilo isplaćeno neoporezivo kako je

Pravilnikom o porezu na dohodak propisano da je neoporeziv iznos jubilarnih nagrada za 15

godina do 2.000,00 kn. S obzirom na nove odredbe, navedeni radnik ostvario je pravo na

jubilarnu nagradu u iznosu od ukupno 2.700,00 kn (osnovica 1.800,00 kn, a isplata za 15 godina

neprekidne službe iznosi 1,5 osnovice). Prema konačnom zaključnom rješenju, isplata razlike

od 1.950,00 kn bit će djelomično neoporeziva (razlika neisplaćenog iznosa sve do 2.000,00

kn, odnosno 2.000,00 kn – isplaćenih 750 kn = iznos od 1.250,00 kn), a djelomično oporeziva

(sve iznad 2.000,00 kn, odnosno ukupno za isplatu je 2.700,00 kn – 2.000,00 kn = iznos od

700,00 kn).

Sljedećom tablicom predočeni su oporezivi i neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada sukladno

Pravilniku o porezu na dohodak, te oni iznosi koji se isplaćuju kao razlike službenicima i

namještenicima u državnim i javnim službama u odnosu na porezni status istih.

Godine

neprekidne

službe/rada u

državnim

tijelima i

JLP(R)S /

javnim

službama

Ugovoreno

pravo

Državne službe

i javne službe

tijekom 2014. i

2015.1

Nova osnovica

propisana

Odlukom i

Sporazumom

Neoporezivi

iznosi

jubilarnih

nagrada

prema

Pravilniku

o porezu na

dohodak

Isplata razlika po jubilarnim nagradama

ukupno neoporezivi

dio

oporezivi

dio

osnovica:

500,00 kn

osnovica:

1.800,00 kn osnovica: 1.800,00 kn

5 1 osnovica 500,00 1.800,00 u cijelosti

oporezivo

1.300,00 - 1.300,00

10 1,25 osnovice 625,00 2.250,00 1.500,00 1.625,00 875,00 750,00

15 1,5 osnovice 750,00 2.700,00 2.000,00 1.950,00 1.250,00 700,00

20 1,75 osnovice 875,00 3.150,00 2.500,00 2.275,00 1.625,00 650,00

25 2 osnovice 1.000,00 3.600,00 3.000,00 2.600,00 2.000,00 600,00

30 2,5 osnovice 1.250,00 4.500,00 3.500,00 3.250,00 2.250,00 1.000,00

35 3 osnovice 1.500,00 5.400,00 4.000,00 3.900,00 2.500,00 1.400,00

40 4 osnovice 2.000,00 7.200,00 5.000,00 5.200,00 3.000,00 2.200,00

45 5 osnovica 2.500,00 9.000,00 5.000,00 6.500,00 2.500,00 4.000,00

1 Pojedini korisnici javnih službi koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a, isplaćivali su jubilarnu nagradu po uvećanoj

osnovici od 1.800,00 kn, no većina je ipak isplaćivala po osnovici od 500,00 kn.

3. Jubilarne nagrade ostvarene tijekom 2013. godine

Isplata razlika jubilarnih nagrada za one osobe koje su ih ostvarile tijekom 2013. godine po

umanjenoj osnovici od 500,00 kn Odlukom i Sporazumom nije predviđena. Intencija sindikata

bila je da se na pregovorima s Vladom Republike Hrvatske uvede i pitanje isplata jubilarnih

nagrada dobivenih tijekom 2013., no prijedlog je odbijen, te se raspravljalo isključivo o

razlikama po onim nagradama ostvarenim tijekom 2014. i 2015. godine, na koje se

novodoneseni dokumenti u konačnici i odnose.

Napomena je da je sudsku tužbu moguće podnijeti po ovoj osnovi, kao i iz bilo kojeg razloga,

no dodatno se upućuje na činjenicu da je tijekom 2013. godine visina osnovice za službenike i

namještenike u državnim i javnim službenicima bila regulirana tada važećim i nespornim

dodacima kolektivnih ugovora, da iznosi određenih prava u državnim i javnim službama

utvrđeni kolektivnim ugovorima ne moraju biti isti, te da je i na području javnih i državnih

službi u 2013. godini osnovica bila umanjena u odnosu na iznos od 1800,00 kn i iznosila je

900,00 kn i 500,00 kn, sukladno dodacima kolektivnih ugovora.

4. Isplata razlika iznosa jubilarne nagrade nasljednicima

Ako su preminuli radnici ostvarili pravo na novčanu isplatu razlike jubilarne nagrade, to

pravo pripada njihovim nasljednicima, ako to zatraže u ostavinskom postupku. Tada,

sukladno odredbi članka 2., stavka 3. Zakona o poreznu na dohodak, porezni obveznik je i

nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka, što ga je ostavitelj ostvario do svoje

smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih

izvora dohotka, odnosno u ovom slučaju obveza poreza na dohodak se utvrđuje na OIB

nasljednika.

Predujam poreza na dohodak nasljedniku utvrđuje se po istom izvoru dohotka koji se

utvrđivao ostavitelju, odnosno ako dio razlike iznosa jubilarne nagrade podliježe obvezi poreza

na dohodak, po toj će se osnovi plaćati porez na dohodak i to kako je propisano za dohodak od

nesamostalnog rada. Odnosno, obveza poreza na dohodak i u ovom slučaju utvrđuje se

kako je propisano za dohodak od nesamostalnog rada sukladno članku 2., stavku 2.

Pravilnika o porezu na dohodak, i to dakle na OIB nasljednika. Kao što je u nastavku članka

opisano, obveza doprinosa se utvrđuje kako je propisano za osiguranika po osnovi radnog

odnosa i pripisuje se preminuloj osobi, odnosno iskazuje na njenom OIB-u.

Što se tiče obračuna doprinosa u ovoj situaciji, iznimno, ako se razlika jubilarne nagrade

isplaćuje nasljednicima, tada se obveza doprinosa, sukladno odredbi članka 212., stavka 2.

Zakona o doprinosa, prema iznosu jubilarne nagrade koji podliježe obvezi poreza na dohodak

obračunava i pripisuju preminuloj osobi, kao ostali primitak uz plaću te se pripisuju godini na

način opisan u primjeru u poglavlju 7.

5. Utvrđivanje doprinosa oporezivog dijela razlike jubilarne nagrade

Sukladno Uputi o postupanju, ako dio iznosa razlike jubilarne nagrade podliježe obvezi poreza

na dohodak isti se, sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama Zakona o

doprinosima smatra primitkom od nesamostalnog rada, pa se obveza poreza na dohodak

utvrđuje kako je propisano za primitke od nesamostalnog rada (prema propisima koji

vrijede u trenutku isplate – prema načelu blagajne), a obveza doprinosa kako je propisano za

osiguranike po osnovi radnog odnosa, i to neovisno o tome je li službenik u trenutku isplate

u radnom odnosu kod isplatitelja ili to više nije (službenik odnosno namještenik je ostvario

pravo na mirovinu ili se zaposlio kod drugog poslodavca).

6. Osnovica za obračun doprinosa i poreza na dohodak

Prema Uputi o postupanju, ako je službenicima i namještenicima u javnim službama pravo na

nagradu za navršene godine rada propisano u neto iznosu, a isplaćena nagrada je viša od

neoporezivog iznosa iz članka 13., stavka 2., točke 12. Pravilnika o porezu na dohodak,

potrebno je radi ispravnog utvrđivanja osnovice za obračun doprinosa i poreza iznos neto

primitka koji podliježe oporezivanju uvećati za doprinose za obvezna osiguranja iz

primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Ako poslodavac tijekom mjeseca u kojemu je isplaćena nagrada viša od neoporezivog iznosa,

istoj osobi isplaćuje i ostale primitke podložne obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog

rada, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice

koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada prema članku 14. Zakona o porezu na

dohodak ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 16. Zakona o

porezu na dohodak, koji su uplaćeni i umanjeni za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka

36., stavaka 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, odnosno predujam poreza obračunava se

kumulativno pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa

iz članka 45., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak.

7. Primjena osobnog odbitka i stopa za obračun poreza i doprinosa

Korištenje osobnog odbitka radnicima moguće je samo onim poslodavcima odnosno

isplatiteljima primitka (plaće), koji posjeduju poreznu karticu radnika u trenutku isplate

primitka. Analogno navedenom, poslodavci odnosno isplatitelji primitka (plaće) ne mogu

koristiti osobni odbitak kod utvrđivanja obveze predujma poreza na dohodak radnika, ako u

trenutku isplate nemaju poreznu karticu radnika.

Pri obračunu poreza na dohodak primjenjuju se porezne stope važeće na dan isplate

razlike iznosa jubilarne nagrade. Trenutno važeće stope za obračun predujma poreza na

dohodak od nesamostalnog rada su kako slijedi:

Porezni razred Stopa

Do 2.200,00 kn 12 %

Od 2.200,00 kn do 13.200,00 kn 25 %

Iznad 13.200,00 kn 40 %

Vrste i stope za obračun doprinosa ovise o tome je li službenik u trenutku isplate razlike

iznosa jubilarne nagrade u radnom odnosu kod isplatitelja ili to više nije (službenik odnosno

namještenik je ostvario pravo na mirovinu ili se zaposlio kod drugog poslodavca).

U smislu obveznih doprinosa i staža osiguranja, u slučaju da se primitak isplaćuje radniku koji

je u trenutku isplate zaposlen kod isplatitelja, tada će se taj primitak pripisati godini isplate,

odnosno u 2015. godini. Ako pak radnik više nije u radnom odnosu kod isplatitelja, tada se

ovaj primitak pripisuje zadnjoj godini rada kod poslodavca odnosno isplatitelja.

Primjerice, službenik ili namještenik više nije zaposlenik isplatitelja, ovaj primitak pripisat će

se zadnjoj godini rada kod poslodavca (isplatitelja). Npr. osoba koja je s 31. prosincem 2014.

godine ostvarila pravo na mirovinu (do 30. prosinca 2014. godine bila je osigurana po osnovi

radnog odnosa kod poslodavca) isplaćeni primitak pripisat će se 2014. godini (u Obrascu

JOPPD razdoblje će biti od 1. 1. 2014 do 31. 12. 2014.), te će se primijeniti propisi o

doprinosima (stope i vrste doprinosa), koji su vrijedili na dan 31. prosinca 2014. godine.

Kako je na dan 31. prosinca 2014. godine na snazi bila odredba o obračunu posebnog

doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom obveznici toga doprinosa dužni su pri

obračunu javnih davanja prema isplati oporezive razlike jubilarne nagrade obračunati i taj

doprinos (po stopi 0,1 % odnosno 0,2 %, te doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,6 %). S

druge strane, ako je npr. osoba ostvarila pravo na mirovinu 15. veljače 2015. godine,

obračunani primitak se pripisuje 2015. godini (u Obrascu JOPPD razdoblje će biti od 1. 1.

2015 do 31. 12. 2015.), te će se obračun raditi prema propisima koji će vrijediti u trenutku

samog obračuna.

Kao što je spomenuto u poglavlju 5., ako se razlika jubilarne nagrade isplaćuje

nasljednicima, tada se iznimno obveza doprinosa, sukladno odredbi članka 212., stavka 2.

Zakona o doprinosa, prema iznosu jubilarne nagrade koji podliježe obvezi poreza na dohodak

obračunava i pripisuju preminuloj osobi, kao ostali primitak uz plaću te se pripisuju

godini na prethodno opisani način; odnosno, ako je osoba preminula u 2014. godini radi se o

primitku koji se pripisuje 2014. godini, a ako je osoba preminula u 2015. godini radi se o

primitku koji se pripisuje 2015. godini.

Obveza poreza na dohodak i u ovom slučaju utvrđuje se kako je propisano za dohodak od

nesamostalnog rada sukladno članku 2., stavku 2. Pravilnika o porezu na dohodak, i to na OIB

nasljednika.

Vrsta doprinosa Stopa

Doprinosi iz osnovice:

1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 20 % ili 15 % +

2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane

štednje (za osiguranika tog osiguranja) 5 %

Doprinosi na osnovicu:

1. Doprinos za zdravstveno osiguranje 15 %

2. Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5 %

3. Doprinos za zapošljavanje 1,7 % 1

1,6 % ili 1,7 %2

4. Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom 0,1 % ili 0,2 %3

1 Kada se primitak pripisuje 2015. godini primjenjuje se stopa od 1,7 %.

2 Kada se primitak pripisuje 2014. godini stopu od 1,6 % primjenjuju poslodavci koji su bili obveznici posebnog

doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, dok ostali poslodavci primjenjuju stopu od 1,7 % .

3 Kada se primitak pripisuje 2014. godini poslodavci, koji su u 2014. godini bili obveznici posebnog doprinosa za

zapošljavanje osoba s invaliditetom, taj doprinos obračunavaju po stopi 0,1 % ili 0,2 %.

8. Obrazac JOPPD

O isplaćenoj razlici iznosa jubilarne nagrade, obračunanim doprinosima, porezu i prirezu

poreza na dohodak isplatitelj je dužan podnijeti Obrazac JOPPD.

Pregled obveza u vezi s isplatom jubilarnih nagrada

RB Vrsta primitka

Obveznik

obračuna/

izvješćivanja

Obveza

obračuna i

uplate

poreza na

dohodak i

doprinosa

Obveza izvješćivanja Rok podnošenja

Obrasca JOPPD

1 2 3 4 5 6

1.

Neoporeziv dio jubilarne

nagrade radnicima, koji su u

trenutku isplate zaposleni

kod poslodavca kod kojega su

ostvarili pravo na isplatu

jubilarne nagrade

Poslodavac NE

DA,

po Obrascu JOPPD pod OIB-om poslodavca. Obračun se prikazuje s

kombinacijom oznaka iz priloga 2. i 3. Obrasca JOPPD:

pod 6.1. 0000, a pod 6.2. 0000;

razdoblje obračuna: mjesec isplate;

oznaka neoporezivog primitaka: 22

do 15. dana u

mjesecu protekom

mjeseca isplate

2.

Oporeziv dio jubilarne nagrade

radnicima, koji su u trenutku

isplate zaposleni kod

poslodavca kod kojega su


jubilarne nagrade

Poslodavac

DA,

istovremeno s

isplatom

primitka

DA,



pod 6.1. 0001, a pod 6.2. 0021

razdoblje obračuna: godina isplate;

u istim rokovima

koji su i za uplatu

– istovremeno s

isplatom primitka

3.


nagrade radnicima, koji u

trenutku isplate više nisu

zaposleni kod poslodavca kod

Isplatitelj

(bivši

poslodavac)

NE

DA,



pod 6.1. 0000, a pod 6.2. 0000;


do 15. dana u

mjesecu protekom

mjeseca isplate

kojega su ostvarili pravo na

isplatu jubilarne nagrade1


4.

Oporeziv dio jubilarne nagrade

radnicima, koji u trenutku

isplate nisu u radnom odnosu

kod poslodavca kod kojega su


jubilarne nagrade2

Isplatitelj

(bivši

poslodavac)

DA,

istovremeno s

isplatom

primitka

DA,



pod 6.1. 0001, a pod 6.2. 0021

razdoblje obračuna: zadnja godina osiguranja po osnovi radnog odnosa

kod poslodavca

u istim rokovima

koji su i za uplatu

– istovremeno s

isplatom primitka

5.


nagrade, koji se isplaćuje

nasljednicima

Isplatitelj

(poslodavac

umrlog

radnika)

NE

DA,

po Obrascu JOPPD pod OIB-om poslodavca

OIB stjecatelja je OIB nasljednika

Obračun se prikazuje s kombinacijom oznaka iz priloga 2. i 3. Obrasca

JOPPD:

pod 6.1. 0000, a pod 6.2. 0000;



do 15. dana u

mjesecu protekom

mjeseca isplate

6. Oporeziv dio jubilarne nagrade,

koji se isplaćuje nasljednicima

Isplatitelj

(poslodavac DA,

DA,

po Obrascu JOPPD pod OIB-om poslodavca.

1. Obračun poreza

u istim rokovima

koji su i za uplatu

1 Primatelj je umirovljenik ili radi kod drugog poslodavca.

2 Primatelj je umirovljenik ili radi kod drugog poslodavca.

umrlog

radnika)

istovremeno s

isplatom

primitka

OIB stjecatelja je OIB nasljednika


JOPPD:

pod 6.1. 0201, a pod 6.2. 0414

razdoblje obračuna: godina u kojoj se vrši isplata

2. Obračun doprinosa

OIB stjecatelja je OIB preminulog radnika


JOPPD:

pod 6.1. 0201, a pod 6.2. 0418

razdoblje obračuna: zadnja godina osiguranja po osnovi radnog odnosa

kod poslodavca3

– istovremeno s

isplatom primitka

3 Godina u kojoj je radnik preminuo, ako je u toj godini istovremeno bio i osiguranik po osnovi radnog odnosa (u trenutku smrti radnik je bio zaposlen kod isplatitelja) ili zadnja

godina u osiguranju kod poslodavca (u trenutku smrti radnik više nije bio zaposlen – osiguran po osnovi radnog odnosa kod isplatitelja).

UDK 336.2 POREZI

Utvrđivanje poreza na kuće za odmor za 2015. godinu

Mirjana Mahović Komljenović*

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

obveza plaćanja poreza na kuće za odmor te donošenja godišnjeg rješenja za 2015.,

propisana je za porezne obveznike – pravne i fizičke osobe, koji su vlasnici kuća za odmor,

ako ih koriste povremeno ili sezonski. Porez na kuće za odmor je vlastiti izvor prihoda

gradskih ili općinskih proračuna, te iako se Zakon o financiranju primjenjuje već dugi

niz godina, u njegovoj primjeni u praksi još uvijek postoje nedoumice oko utvrđivanja

korisne površine na koju se porez plaća, kao i privremenog prijavljivanja boravišta kojim

se nastoji izbjeći plaćanje godišnje poreza. Više o navedenomu pročitajte u nastavku

članka.

1. Uvod

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave (NN, br. od 117/93 do 26/07 – Odluka USRH, 73/08, 25/12 i

147/14; dalje u tekstu: Zakon o financiranju), uređeni su izvori sredstava i financiranje

poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, a koji stječu prihode iz

vlastitih izvora, od zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna.

Prema Zakonu o financiranju, općine ili gradovi kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu

propisivati i ubirati porez na kuće za odmor. Poslove utvrđivanja te naplatu poreza na kuće

za odmor, mogu obavljati tijela jedinica lokalne samouprave ili ispostave Porezne uprave.

Naime, još od 1. siječnja 2002. u primjeni je načelna Suglasnost (NN, br. 79/01), koju je

donio Ministar financija na neodređeno vrijeme, a prema kojoj Porezna uprava može

obavljati poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava, Novi Zagreb.

ili gradskih poreza, ako je predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne

samouprave – općina ili grad, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cijelosti

poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza. Prema članku 43.a.

Zakona o financiranju, odluka općine, grada odnosno županije, kojom se propisuje

nadležno tijelo za utvrđivanje poreza kao i plaćanje općinskih, gradskih odnosno

županijskih poreza, može se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a

primjenjivat će se od 1. siječnja iduće godine.

2. Podaci na osnovu kojih se utvrđuje porez na kuće za odmor

Obveza plaćanja poreza na kuće za odmor postoji za sve pravne i fizičke osobe koje su

vlasnici kuća za odmor, pri čemu se iznos poreza utvrđuje poreznim rješenjem koje za

poreznog obveznika donosi mjesno nadležna ispostava Porezne uprave, prema mjestu gdje

se nalazi kuća za odmor. Porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće

za odmor, nadležna ispostava Porezne uprave donosi na osnovi:

a) Podataka o vlasnicima kuća za odmor - pravnim i fizičkim osobama s kojima

raspolaže a koji se vode u informacijskom sustavu Porezne uprave u registru

poreznih obveznika.

b) Podataka koje su za utvrđivanje poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave dužne

dostaviti nadležne općinske ili gradske službe.

c) Podataka koje su porezni obveznici dužni sami dostaviti prema odredbama članka

58. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 26/15), kojom zakonskom odredbom je propisano da

je porezni obveznik dužan poreznom tijelu u roku od 30 dana od dana nastanka,

prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito

osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne

jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu

prebivališta ili uobičajenog boravišta te druge činjenice čije je prijavljivanje važno

za njegovo poslovanje, kao i pravilno utvrđivanje porezne obveze. Prema tome, oni

porezni obveznici koji su vlasnici kuća za odmor, a tijekom poreznog razdoblja

odnosno kalendarske godine napravili su promjenu prijave prebivališta na adresi na

kojoj se nalazi kuća za odmor, obvezni su navedenu promjenu prebivališta prijaviti

nadležnom poreznom tijelu, kako bi se utvrdilo postoje li uvjeti za donošenje rješenja

o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor ili ne. Kao osnovni kriterij za prosudbu

radi li se o kući za odmor za koju treba plaćati godišnji porez na kuću za odmor, bitno

je koristi li se kuća, zgrada, dio zgrade ili stan povremeno ili sezonski, odnosno služi

li ista za stalno stanovanje ili ne.

d) Podataka o mjestu gdje se nalazi kao i korisnoj površini kuće za odmor u m2, koje su

porezni obveznici bili dužni dostaviti podnošenjem prijave do 31. ožujka 2015.

nadležnom Poreznom tijelu, radi utvrđivanja godišnjeg poreza za 2015., a sukladno

odredbama članka 38. Zakona o financiranju.

Budući da se porez na kuće za odmor utvrđuje jednom godišnje donošenjem rješenja, a

nadležno porezno tijelo već raspolaže s bazom podataka o obveznicima kuća za odmor,

poreznu prijavu s traženim podacima bili su obvezni podnijeti samo oni porezni obveznici

kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave došlo do promjene stanja glede

korisne površine ili promjene vlasništva, novi obveznici kuća za odmor te oni obveznici koji

su promijenili adresu.

Obrazac prijave treba sadržavati podatke iz stupca 5 sljedeće tablice.

Vrsta poreza Obveznici plaćanja Porezna

osnovica

Visina poreza Podaci koje treba

sadržavati obrazac

prijave

1 2 3 4 5

kuće za odmor pravne i fizičke osobe

koje su vlasnici kuća

za odmor koja se

koristi povremeno ili

sezonski

m2 korisne

površine

od 5,00 kn do

15,00 kn

ovisno o odluci

Grada ili općine

mjesto gdje se

nalazi kuća za

odmor

korisna

površina

Pravnim i fizičkim osobama koje nisu dostave podatke za utvrđivanje poreza na kuće za

odmor, može se izreći visoka novčana kazna u iznosu od 500,00 do 25.000,00 kn, a koja je

propisana člankom 89., stavkom 3. Zakona o financiranju.

3. Utvrđivanje poreza na kuće za odmor

Prema odredbama članka 35. Zakona o financiranju, obveznici plaćanja poreza na kuće za

odmor su pravne i fizičke osobe – građani, koji su vlasnici kuća za odmor. Porezni obveznici

plaćaju porez na kuće za odmor u svoti čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o

financiranju, dok njihovu stvarnu visinu utvrđuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne

može biti veća od Zakonom propisane gornje granice.

Osim oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza što su utvrđena Zakonom o financiranju, iz

gospodarstvenih i socijalnih razloga, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisivati

i druge olakšice od plaćanja poreza na kuće za odmor, uzimajući u obzir starost objekta,

njihovu opremljenost, lokaciju, stupanj izgrađenosti, stanje infrastrukture i sl.

Ako pravna ili fizička osoba – građanin, posjeduje dvije kuće ili dva stana, od kojih jednu

koristi za stanovanje u mjestu gdje ima stalno prebivalište, a u drugom mjestu ima kuću ili

stan koji se koristi povremeno tijekom godine, tada se ta druga kuća smatra kućom za odmor

i podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. Plaćanju poreza na kuće za odmor podliježu i

sve naslijeđene kuće, kao i kuće koje su možda izgrađene bez građevinske dozvole, ako se

koriste povremeno ili sezonski. Ako je kuća za odmor u izgradnji, porez se plaća samo na

korisnu površinu dijela kuće koja se može koristiti. Postoje li dva ili više suvlasnika nad

kućom za odmor, tada je svaki od njih porezni obveznik za dio kuće, što je ima u vlasništvu

i svaki osobno dobiva rješenje o razrezu poreza.

Iz navedenog proizlazi da bi pravna ili fizička osoba postala obveznikom plaćanja poreza na

kuće za odmor, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke – da je osoba vlasnik kuće za odmor,

te da takvu kuću koristi sezonski ili povremeno.

3.1. Što se smatra kućom za odmor na koju se plaća porez?

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada, dio zgrade ili stan, ako se koristi povremeno ili

sezonski. Međutim, nekretnina koja služi vlasniku za trajno stanovanje, ne smatra se kućom

za odmor, ako vlasnik nekretnine sa prijavljenim prebivalištem te drugim činjenicama kao

što su to: mjesto prebivališta uže obitelji, mjesto školovanja djece, odlazak na rad, visina

potrošnje električne energije, telefona, izjava o izabranom liječniku i sl., dokaže korištenje

nekretnine za stalno stanovanje. Prema tome, koristi li se zgrada ili stan povremeno ili

sezonski ili služi za trajno stanovanje, određuje se ne samo prema stvarnom prebivalištu

vlasnika, već i prema drugim činjenicama iz kojih se može zaključiti da vlasnik kuće za

odmor u istoj ne boravi samo privremeno

3.2. Dvojbe oko prijavljenog prebivališta

Člankom 38., stavcima od 1. do 3. Općeg poreznog zakona propisano je da porezni obveznik

ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana

u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. No, ako

porezni obveznik u RH ima u vlasništvu više stanova, prebivalište mjerodavno za

oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca

prema mjestu u kojem se pretežno zadržava, odlazi na rad ili obavlja djelatnost.

Prema odredbama članka 38., stavka 4. OPZ-a, uobičajenim boravištem smatra se stalan

ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske

godine, odnosno mjesto u kojem se porezni obveznik zadržava pod okolnostima na temelju

kojih se može zaključiti da u tome mjestu i na tom području ne boravi smo privremeno. Za

određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka, koji ne traju dulje

od jedne godine.

Osim u odredbama OPZ-a, pojmovi prebivališta i boravišta uređeni su i odredbama Zakona

o prebivalištu (NN, br. 144/12 i 158/13), prema kojem su građani dužni MUP-u (kao

nadležnom tijelu koje vodi propisane evidencije i izdaje potvrde o prebivalištu, boravištu i

promjeni adrese stanovanja), prijaviti:

Prebivalište – kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba

trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza u vezi sa životnim interesima kao

što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

Boravište – kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj, gdje osoba privremeno

boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje, ako traje dulje od

3 mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza u vezi sa

životnim interesima (zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno liječenje i druge interese).

Prema članku 4. Zakona o prebivalištu, boravište se može prijaviti na razdoblje do godinu

dana, a ako osoba u mjestu i na adresi prijavljenog boravišta namjerava boraviti i nakon

isteka roka od godine dana, dužna je u roku od 15 dana od isteka toga roka produžiti

prijavu boravišta, s time da boravište ne može trajati duže od dvije godine.

Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da odredbe OPZ-a različito propisuju utvrđivanje

uobičajenog boravišta poreznog obveznika u odnosu na odredbe Zakona o prebivalištu kojeg

primjenjuje MUP, stoga činjenica da MUP izdaje potvrdu boravka za građane, nikako ne

može biti dostatna za ocjenu o mjestu uobičajenog boravišta u smislu odredbi članka 38.,

stavka 4. OPZ-a. Navedeno znači da privremeno prijavljivanje boravišta na mjestu gdje

se nalazi kuća za odmor, ne oslobađa vlasnika od obveze plaćanja poreza na kuće za

odmor odnosno nije dokaz da se objekt koristi za stalno stanovanje.

Kod razrješenja dvojbe postoji li obveza plaćanja poreza na kuće za odmor na kojoj vlasnici

imaju prijavljeno prebivalište, potrebno je uvažavati pravno shvaćanje i odluku Upravnog

suda RH pod brojem Us-5283/2009 od 14. rujna 2011. prema kojoj samo uvjerenje o

prebivalištu nije relevantan dokaz o činjenici da se kuća za odmor koristi za stalno

stanovanje, već je potrebno dokazati da se u kući za odmor uistinu i živi. U tu svrhu nadležna

porezno tijelo može koristiti izjave svjedoka, izjave o izabranom liječniku primarne

zdravstvene zaštite, kao i sva druga dokazna sredstva kako bi utvrdila je li se tijekom godine

plaćaju samo paušalni režijski troškovi ili su režijski troškovi povećani tijekom cijele godine

(za potrošnju električne energije, vode, odvoza smeća, telefona), gdje su zaposleni vlasnici,

odnosno mogućnost putovanja na posao i s posla, ako stvarno stanjuju u kući za odmor u

kojoj su prijavljeni, gdje se primaju poštanske pošiljke i sl.

Prema tome, prijavljeno prebivalište na adresi gdje se nalazi kuća za odmor ne oslobađa

vlasnika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, ako se u spomenutoj kući za odmor

stalno ne živi, za što nadležno porezno tijelo može koristiti određena dokazna sredstva.

Navedeno i potvrđuje mišljenje MF od 11.02.2013., Kl:410-20/12-01/53, Ur. br.: 513-07-

21-07/13-2 prema kojem kada porezni obveznik na nekretnini ima formalno prijavljeno

prebivalište, a trajno radi i boravi u inozemstvu, sama prijava prebivališta ne oduzima

kući status kuće za odmor te ista podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor.

3.3. Postupak dokazivanja trajnog stanovanja prema odredbama OPZ-a

Jedinice lokalne samouprave u svojim odlukama mogu propisivati samo visinu poreza na

kuće za odmor te druga oslobođenja i olakšice ovisno od postavljenih gospodarskih ciljeva,

ali ne i način dokazivanja služi li nekretnina vlasniku za trajno stanovanje u kojem slučaju

ne podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. Koristi li se kuća za odmor povremeno ili

sezonski može se utvrditi tek u postupku dokazivanja stalnog stanovanja kojeg nadležno

tijelo za donošenje rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, može provoditi

prema odredbama OPZ-a, pri čemu teret dokazivanja svih činjenica i okolnosti koje

smanjuju ili ukidaju porez snosi porezni obveznik.

Navedeno je i potvrđeno u mišljenju Ministarstva financija Kl: 410-20/11-01/15, Ur. br.:

513-07-21-01/12-3 od 5.ožujka 2012. iz koje se navodi dio: …porez na kuće za odmor

plaćaju vlasnici kuća za odmor a kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je način

njenog korištenja povremeno ili sezonski. Dakle, objekti koji se koriste za stalno stanovanje

ne podliježu plaćanju poreza na kuće za odmor. U skladu s iznesenim, sama prijava

prebivališta ne oduzima kući status kuće za odmor, odnosno nije dokaz da se objekt koristi

za stalno stanovanje. Odredbama Odluke općinskog vijeća V…, u dijelu koji propisuje

uvođenje poreza na kuće za odmor, između ostalog, propisuje se način dokazivanja stalnog

stanovanja u smislu određivanja poreznog prebivališta. S tim u svezi napominjemo da je

porezno prebivalište regulirano odredbama Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj

147/08 i 18/11) i ne može se propisivati odlukom jedinice lokalne samouprave. Sukladno

zakonskim odredbama, povezano s uvođenjem poreza na kuće za odmor, svojom odlukom

jedinica lokalne samouprave može propisati samo visinu poreza na kuće za odmor odnosno

druga oslobođenja i olakšice od plaćanja navedenog poreza.

3.4. Što se ne smatra kućom za odmor i ne podliježe oporezivanju?

Kućom za odmor ne smatraju se, pa se na njih i ne plaća porez, gospodarske zgrade, koje

služe isključivo za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora, a to su klijeti,

ribarske kuće te druge građevine koje se podižu na kratko vrijeme i upotrebljavaju

privremeno. Pri određivanju poreza na kuće za odmor, prisutne su dvojbe oko utvrđivanja

razlike između klijeti i kuće za odmor, pri čemu za njihovo razlikovanje nije bitna površina

kao ni uređenost ili opremljenost zgrade, već činjenica koristi li se zgrada povremeno za

odmor ili ne.

Pod pojmom klijeti, podrazumijeva se takva zgrada u vlasništvu građana, koja se ne može

koristiti za odmor, nego služi isključivo kao gospodarski objekt namijenjen poljoprivrednoj

proizvodnji, preradi i čuvanju voća i povrća s posebnim prostorom za odlaganje i čuvanje

oruđa i alata, pa se na nju ne plaća porez na kuće za odmor. Ako se neka zgrada koristi i kao

gospodarski objekt i kao zgrada za odmor, porez se utvrđuje samo za onaj dio zgrade koji se

koristi za odmor. Kućom za odmor se smatra svaka zgrada koja je dovršena toliko da se

može koristiti povremeno ili sezonski, što minimalno podrazumijeva da je na objektu

postavljena vanjska stolarija te da postoji sanitarni čvor.

4. Utvrđivanje korisne površine na koju se plaća porez

Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 kn do 15,00 kn po četvornom metru korisne

površine, kojeg propisuje ga općina ili grad svojom odlukom. Pod korisnom površinom na

koju se plaća porez smatraju se samo stambene površine koje služe za odmor, dok se sve

drugo što ne služi za stanovanje kao što su podrumi, skloništa, stubišta, balkoni, lođe,

nepokrivene terase, tavanski prostori, garaže, ne smatra korisnom površinom i na to se ne

plaća porez na kuće za odmor. Jedinice lokalne samouprave mogu u svojim odlukama o

gradskim i općinskim porezima, propisati način utvrđivanja korisne površine kuće za odmor,

a pri tome se mogu rukovoditi odredbama članka 74., stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim

stvarnim pravima (NN, br. od 91/96 do 143/12), kojim je propisano da je:

Korisna površina ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena

za širinu zidova koji je prekidaju.

Prigodom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske

prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni

stubišta, otvoreni balkoni i terase, a isto vrijedi i za druge dijelove nekretnina koji

pripadaju nekom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji u skladu s odredbom članka 67.,

stavka 3 do 5 Zakona o vlasništvu.

Korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu, koji je sastavni dio

građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom tijelu. Ali, ako netko učini

vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina

izračunati prema stvarnom stanju.

U vezi s postupkom utvrđivanja korisne površine kuće za odmor, koji u svojim odlukama

mogu propisati gradovi i općine, i Ministarstvo financija je izdalo mišljenje pod brojem; Kl:

410-15/09-01/3, Ur. br: 513-07-21-01/10-2 od 8. siječnja 2010., iz kojeg se navodi jedan

dio: …porez na kuće za odmor utvrđuje se po četvornom metru korisne površine kuće za

odmor. Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim pravima propisana je definicija korisne

površine stana ili druge samostalne prostorije. Postupak utvrđivanja korisne površine

stambene ili druge prostorije u RH provodi se primjenom hrvatske norme HRN U:C2.100.,

te HRN ISO 9836:2002. Jedinice lokalne samouprave mogu svojim odlukama o gradskim i

općinskim porezima, kojim određuju uvođenje poreza na kuće za odmor, propisati i način

utvrđivanja korisne površine kuće za odmor. Slijedom prethodno navedenog, odlukom o

gradskim porezima kojom se određuje uvođenje poreza na kuće za odmor, grad može

propisati utvrđivanje korisne površine kuće za odmor primjenom hrvatske norme HRN

U.C2.100 odnosno na način na koji se utvrđuje korisna površina pri obračunu komunalne

naknade.

Iz svega navedenog može se zaključiti da općine i gradovi pri utvrđivanju korisne površine

kuće za odmor mogu uvažavati odredbe Zakona o vlasništvu i drugim pravima, te korisnu

površinu izračunati tako da se ukupna podna površina umanji za širinu zidova koji je

prekidaju, a ista se može utvrditi ili prema glavnom projektu kao sastavnom dijelu

građevinske dozvole ili prema stvarnom stanju, ako postoje odstupanja od glavnog projekta

ili on uopće ne postoji.

5. Propisana oslobođenja od plaćanja poreza i potrebna dokumentacija

Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti. Prema

članku 37. Zakona o financiranju, od plaćanja poreza oslobođeni su:

a) Vlasnici kuća za odmor, ako se iste ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih

nepogoda (poplava, požar, potres), starosti i trošnosti te zbog smještaja prognanika i

izbjeglica. Za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja poreza, vlasnici kuća za

odmor dužni su tijelu nadležnom za razrez poreza, kao dokaz priložiti kopiju zapisnika

Komisije za popis i procjenu šteta, odnosno prijavni kupon od policijske uprave, ako se

radi o smještaju prognanika i izbjeglica, dokaze da se kuća za odmor ne može koristiti

zbog starosti i trošnosti i dr. Zakonom o financiranju nje predviđeno oslobođenje od

plaćanja poreza na kuće za odmor koje su stare, ali se mogu koristiti, kao ni za kuće za

odmor koje su spomenik kulture. Kako bi obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor

mogli koristiti propisano oslobođenje, isto oslobođenje mora biti predviđeno u Odluci

jedinice lokalne samouprave. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju MF Kl. 410-20/05-

01/78; Ur. br: 513-07-21-01/05-2 od 8. studenog 2005.

b) Porez na kuće za odmor ne plaća se ni na odmaralište u vlasništvu jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina života.

Gradskom odnosno općinskom odlukom, mogu se propisati i druga oslobođenja od

plaćanja poreza iz gospodarstvenih i socijalnih razloga, a ovisno o mjestu gdje se nalazi

kuća za odmor, starosti, stanju infrastrukture i sl. Oslobođenja od plaćanja poreza na kuće

za odmor može se ostvariti podnošenjem prijave poreza na kuće za odmor najkasnije do

31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

6. Porez na kuće za odmor i paušalni porez na dohodak od iznajmljivanja

stanova, soba i postelja putnicima i turistima

Vlasnik kuće za odmor u kojoj povremeno živi tijekom godine, može dio te kuće u kojoj su

napravljeni apartmani iznajmljivati gostima. Stoga se postavlja pitanje može li se za taj dio

kuće koji je u gospodarskoj funkciji i na koji se plaća paušalni porez na dohodak od

iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, izuzeti od oporezivanja

porezom na kuće za odmor?

Porez na kuće za odmor i porez na dohodak u paušalnom iznosu od djelatnosti iznajmljivanja

stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova, utvrđuju se sa dva

različita zakona i dvije različite osnove, i to:

1) Porez na dohodak u paušalnom iznosu s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja.

2) Porez na kuće za odmor koji se utvrđuje s osnove vlasništva ako se kuća za odmor

koristi povremeno ili sezonski.

Porez na kuće za odmor u paušalnom iznosu s osnove djelatnosti iznajmljivanja –

utvrđuje se građaninu kojem je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje

usluga građana u domaćinstvu sukladno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ako

nije obveznik PDV-a i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, i pod uvjetom da

iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje kojih je vlasnik, do najviše 20

postelja ili da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica,

odnosno 30 gostiju istodobno.

Paušalno oporezivanje dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i

turistima te organiziranja kampova propisano je odredbama članka 27., stavaka 3. i članka

44., stavka 2. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 143/14), članka 40., stavka

2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 157/14), te članka 2. Pravilnika o

djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te

organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i

načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br. 48/05 i 148/09).

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem, koje donosi ispostava

područnog ureda Porezne uprave nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu

građanina, a utvrđuje se kao umnožak:

Broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u kampu (koji se utvrđuje na temelju

odobrenja nadležnog ureda, pri čemu se kao broj kreveta uzima samo broj stalnih kreveta

a ne i pomoćnih kreveta koji mogu biti navedeni u rješenju kojim se građaninu odobrava

pružanje usluga u domaćinstvu).

Visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.

Odgovarajućeg koeficijenta područja na kojem se usluga pruža, a neovisno od grada ili

općine prebivališta ili uobičajenog boravišta građanina – iznajmljivača.

Visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a prema

članku 3., stavku 3. Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja, iznosi 300,00 kn po krevetu

odnosno 350,00 kn po smještajnoj jedinici u kampu.

Porez na kuće za odmor s osnove vlasništva ako se kuća za odmor koristi povremeno

ili sezonski – plaćaju građani, koji su vlasnici kuća za odmor u visini koju utvrđuje općina

ili grad svojom odlukom od 5,00 do 15,00 kn po četvornom metru korisne površine. Osim

oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza na kuće za odmor što su utvrđena člankom 37.

Zakonom o financiranju, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisivati i druge

olakšice od plaćanja poreza, uzimajući u obzir gospodarske i socijalne razloge.

Budući da Zakonom o financiranju jedina lokalne i područne (regionalne) samouprave nije

predviđeno oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor u dijelu koji se iznajmljuje

gostima, te ako takvo oslobođenje nije predviđeno ni odlukom jedinica lokalne samouprave

odnosno odlukom grada ili općine, građanin kao porezni obveznik ne može biti oslobođen

od plaćanja poreza na kuće za odmor, neovisno od činjenice što se dio kuće za odmor

iznajmljuje i za tu djelatnost plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu s osnove

iznajmljivanja.

Prema tome, građanin je obveznik plaćanja poreza na kuće prema četvornom metru korisne

površine, za svaku zgradu, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski, a

istovremeno je i obveznik plaćanja paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova,

soba i postelja putnicima i turistima ako je udovoljio propisanim uvjetima i od nadležnog

porezno tijela primio porezno rješenje, kojim mu je odobreno pružanje usluga građana u

domaćinstvu.

Navedeno je i potvrđeno u mišljenju MF Kl: 410-15/12-01/1 od 31. srpnja 2012., iz kojeg

se navodi dio: …Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor, a radi utvrđivanja

radi li se o kući za odmor bitno je utvrditi koristi li se povremeno ili sezonski. Odredbama

Zakona predviđeno je oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor. Zakonom nije

predviđeno oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor u dijelu koji se iznajmljuje

gostima i na koji se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu. Ako isto oslobođenje nije

predviđeno ni odlukom jedinice lokalne samouprave, porezni obveznik ne ostvaruje pravo

na oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor. Ministarstvo financija – Porezna

uprava ne može mimo postojećih zakonskih odredaba osloboditi poreznog obveznika od

plaćanja poreza na kuće za odmor.

7. Rok za uplatu poreza i obračun zateznih kamata

Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju

poreza, a pripada gradu ili općini na čijem se području nalazi imovina. Ako obveznik poreza

na kuće za odmor prema dobivenom rješenju, protekom roka od 15 dana od dana primitka

rješenja ne plati porez, na utvrđeni dug se obračunavaju zatezne kamate, i to po stopi od 12

% godišnje primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa, prema članku 116.

Općeg poreznog zakona, članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11)

te članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04).

Ako dospjeli porez na kuće za odmor nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim

i fizičkim osobama provesti postupak ovrhe, te porez prisilno naplatiti sukladno odredbama

od 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava na žiroračunu poreznog dužnika

koje isti ima kod banke ili druge financijske organizacije ovlaštene za platni promet, a koji

postupak provode Ispostave porezne uprave ili provođenjem ovrhe pljenidbom na

pokretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a koji se ovršni postupak provodi

u Područnom uredu.

8. Račun za uplatu poreza na kuće za odmor

Porez na kuće za odmor uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje proračuna

grada/općine prema mjestu gdje se nalazi kuća za odmor, a uplatni računi posebno su

navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda

za financiranje drugih javnih potreba u 2015. (NN, br. 12/15). Navedenom Naredbom

propisana je IBAN konstrukcija transakcijskih računa, te obrasci platnog prometa HUB 3 i

HUB 3A, na kojima se za plaćanje poreza na kuće za odmor upisuje: jedinstveni model

uplate HR68 koji koriste i pravne i fizičke osobe pri uplati vlastitih prihoda proračuna,

brojčana oznaka ili šifre vrste poreza – 1716 za porez na kuće za odmor, te OIB od 11

znamenaka.

Računi proračuna po IBAN konstrukciji za uplatu poreza na kuće za odmor prema gradu ili

općini gdje se nalazi kuća za odmor

Računi proračuna po IBAN konstrukciji Obveznici uplate

sve pravne i fizičke osobe

Model

uplate

šifra vrste konta za porez na kuće za odmor

Grad Zagreb

HR3423600001813300007

HR68 1716 – OIB

Grad Split

HR7625000091840900000

Grad Samobor

HR1625000091838000004

9. Zaključak

Porez na kuće za odmor plaća se jednom godišnje donošenjem rješenje od nadležnog

poreznog tijela, a vlastiti je izvor prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. Obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i fizičke osobe koje

povremeno ili sezonski koriste kuću za odmor, pri čemu privremeno prijavljivanje boravišta

na adresi gdje se nalazi kuća za odmor, ne oslobađa vlasnika po obveze plaćanja poreza.

Porez na kuće za odmor plaća se po četvornom metru korisne površine, pod kojom se

podrazumijeva ukupnu podna površinu stana ili druge samostalne prostorije, umanjenu za

širinu zidova koji je prekidaju. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka poreznog

rješenja, ne plati utvrđen porez na kuće za odmor, na porezni dug se obračunavaju zatezne

kamate po stopi od 12 % godišnje.

organizira interak vnu radionicu

Zagreb, Hotel Palace, 1. srpnja 2015.Osijek, Osječko-baranjska županija, 3. srpnja 2015.

Split, Hotel Park Split, 6. srpnja 2015.Rijeka, Hotel Bonavia, 7. srpnja 2015.

Pula, Dom Sportova Mate Parlov, 8. srpnja 2015.

PROGRAMI: 10:00 - 11:45 Računovodstvo i fi nancije za proračunske subjekte• Osvrt na primjenu novih fi nancijskih i računovodstvenih propisa u 2015. godini• Izvještavanja o potrošnji sredstva doznačenih neprofi tnim organizacijama iz proračuna općina, gradova i županija• Specifi čna knjiženja priznavanja prihoda i rashoda• Sastavljanje i prezen ranje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja• Pitanja i odgovori11:45 - 12:00 Pauza za kavu12:00 – 13:00 Porezi, plaće i naknade (zajednički dio radionice)• Naknade troškova za službena putovanja• Posebnos priznavanja troškova vanjskim suradnicima• Specifi čnos vezane uz obračun dnevnica • Novine kod iskazivanja troškova službenih putovanja u Obrascu JOPPD u 2015.• Izuzeće od ovrhe • Zabrana i ograničenja isplate materijalnih prava prema Dodatku II TKU-a i KU-a za državne službenike i namještenike• Novine u ostvarivanju određenih materijalnih prava s naglaskom na novine po isplatama jubilarnih nagrada• Naknada za trošak prijevoza na posao (ažurirano s najnovijim tumačenjima)• Pitanja iz prakse o poreznom statusu, plaćama i materijalnim pravima• Najnovija tumačenja i preporuke

13:00 - 13:15 Pauza za kavu

13:15 - 15:00 Računovodstvo i fi nancije za neprofi tne organizacije

• Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija – kratki osvrt i najčešće dileme• Razumijevanje fi nancijskog i poreznog položaja neprofi tnih organizacija• Priznavanje i iskazivanja imovine, obveza, prihoda i rashoda neprofi tnih organizacija koje vode dvojno i jednostavno knjigovodstvo

• Financijski izvještaji za I-VI 2015.• Pitanja i odgovori

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 550,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin) na radionici za neprofi tne organizacije uključen i Računski plan za neprofi tne organizacije 2015.

Polaznike obavještavamo da u okviru navedene naknade, a u skladu sa svojim profesionalnim interesom, mogu sudjelova na obje radionice.

Detaljnije informacije o radionicama i prijavi možete pronaći na www. m4pin.hr

ZA PRORAČUNSKE SUBJEKTE

Polugodišnji financijski izvještaji i aktualna financijska i porezna pitanja

10.00 h do 13.00 h

ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Polugodišnji izvještaji, financijsko poslovanje i aktualnosti u isplati plaća

12.00 h do 15.00 h

Aktualno za općine i gradove

organizira

dvodnevnu radionicuo kriterijima, mjerilima i standardima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata

od interesa za opće dobro koje provode udruge

Zagreb, hotel Palace, 15. i 16. srpnja 2015., 9 do 16 h

Radionica je namijenjena davateljima fi nancijskih sredstava iz javnih izvora (odgovorne osobe i službenici u jelima državne i lokalne uprave i samouprave i drugim javim ins tucijama i javnim trgovačkim društvima koji rade na dodjeli javnih sredstava udrugama). Donošenjem novog Zakona o udrugama, koji je stupio na snagu 1. listopada 2014., Pravilnika o sadržaju registra udruga kojim je unaprijeđen Registar udruga kao javna baza podataka o svim udrugama u Republici Hrvatskoj i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, obvezalo se udruge da svoje statute i djelovanje usklade s novim norma vnim okvirom, a davatelje fi nancijskih sred-stava iz javnih izvora da, kada fi nanciraju programe i projekte od interesa za opće dobro koje provode udruge, za upravljanje m sredstvima osiguraju preduvjete i primjenjuju osnovne standard i postupke fi nanciranja, ugovaranja i praćenja provedbe.

1. DAN RADIONICE9:00 – 9:30 Predstavljanje predavača i sudionika

radionice te uvod u radionicu9:30 – 10:45 Okvir za djelovanje i fi nanciranje udruga

• Uvje za dodjelu sredstava od strane davatelja

10:45 – 11:00 Pauza11:00 – 11:30 Okvir za djelovanje i fi nanciranje udruga

• Mjerila za fi nanciranje koje moraju ispunjava udruge

11:30 – 12:30 Osnovni standardi fi nanciranja - planiranje• Utvrđivanje prioriteta za fi nanciranje i raspisivanje natječaja• Vježba – utvrđivanje prioriteta

12:30 – 13:30 Pauza za ručak13:30 – 14:30 Osnovni standardi fi nanciranja - planiranje

• Vježba – utvrđivanje prioriteta (nastavak)• Izbjegavanje sukoba interesa

14:30 – 16:00 Osnovni standardi fi nanciranja – provedba• Priprema i objava natječajne dokumentacije• Zadaće jela nadležnih za provedbu natječaja

2. DAN RADIONICE9:00 – 11:00 Osnovni standardi fi nanciranja – provedba

• Odluka o fi nanciranju• Vježba – izrada ugovora• Ugovaranje

11:00 – 11:15 Pauza11:15 – 12:30 Osnovni standardi fi nanciranja – provedba

• Izmjene i dopune ugovora• Plaćanje i modeli plaćanja

12:30 – 13:30 Pauza za ručak13:30 – 14:30 Osnovni standardi fi nanciranja –

izvještavanje• Izvještaji• Terenske posjete

14:30 – 15:00 Sponzorstva i donacije javnih trgovačkih društava programima ili projek ma udruga

15:00 – 15:30 Informacijski sustav za praćenje i vrednovanje dodjele fi nancijskih sredstava udrugama

15:30 – 16:00 Zaključne napomene• Koordinacija u primjeni Uredbe• Izvještavanje o primjeni

Predavači: kompetentni stručnjaci iz područja fi nanciranja udruga iz javnih izvora-suradnici TIM4PIN d.o.o.

Materijal: prezentacije predavača i TIM4PIN magazin.

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 1.500,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR3323400091110546815, s pozivom na broj OIB-25, model 00.

Prijave su obvezne jer je broj sudionika ograničen!

Prijavi se možete:

• e-mailom: prijave@ m4pin.hr

• online: www. m4pin.hr

• faxom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra:

• (tel.) 01/5531-755, (icloud fax) 075/805-625, (mob.) 099/3037-677

isplata jubilarnih nagrada u državnim i javnim službama

Documents