ISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEGrupa autoraGrupa autoraGrupa autoraGrupa autoraGrupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala ILMUL - ISLAMILMUL - ISLAMILMUL - ISLAMILMUL - ISLAMILMUL - ISLAM

Naslov prijevoda ISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJE

Autori Menna El - Kattan (O Kuranu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi)

hfz. D`evad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Had`ihur{idovi} (O edebu i ahlaku)

Muhamed Mehanovi} (O had`u), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)))))

Prevodilac Muhamed \uliman

[erijatski recenzent Muhamed Por~a

Stru~ni saradnici dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kuran)

Likovno - tehni~kiurednik Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat

Lektor - korektor Nedim Hara~i}, Omer Resulovi}

DTP Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi}

[tampa OKO - Sarajevo

Tirà : 30 000

KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK

Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava VVVVVisoki saudijski komitetisoki saudijski komitetisoki saudijski komitetisoki saudijski komitetisoki saudijski komitet za pomo} BiHi Kulturni centar Kralj FahdKulturni centar Kralj FahdKulturni centar Kralj FahdKulturni centar Kralj FahdKulturni centar Kralj Fahd u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA DVA HRAMAKRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine

UDK 297

ISLAMSKO znanje / (Menna El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. -Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visokisaudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3)Prijevod djela: Ilmul - islam

ISBN 9958 - 880 - 15 - 61. el - Kattan, MennaCOBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVORPREDGOVORPREDGOVORPREDGOVORPREDGOVOR

Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. HvalaAllahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: I doista, ovo jepravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje odputa Njegova. (El - Enam, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: Reci: Zar su isti onikoji znaju i oni koji ne znaju? (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: Zato vjerujteu Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo. (Et - Tegabun, 8)

Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: Reci: Meni je,doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda,sallallahu alejhi ve selleme.

Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanjavjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.U hadisu se spominje: Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kaovrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde. Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji inajdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. Acilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: D`ine i ljude stvorio sam samozato da Mi se klanjaju. (Ez - Zarijat, 56)

Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednikaVisokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad,ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno uovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temeljeislama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom,najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivaliislam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ̀ ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nijemogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}eu bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo?

U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovomodabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslomi malom, mu{ku i ̀ ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to ̀ eli u skladu s obimomznanja koje mu je Allah dao,oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahovasvjetla.

Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samoonaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budetepridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik, a.s., tako|er.

Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrimdjelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enjudjela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljomnagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu

Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KURANI KERIMKURANI KERIMKURANI KERIMKURANI KERIMKURANI KERIM

KURANI KERIMKURANI KERIMKURANI KERIMKURANI KERIMKURANI KERIM

Allah, d`.{., iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slaoposlanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha. Oni su donosiociradosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje.

A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslijeposlanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. - A Allah je silan imudar.1

^ovje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tomvremenu. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavuposljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena, a to je^asni Kur'an.

Muhammed, s.a.v.s., zavr{io je ciklus poslanstva i on ka`e:Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi

zgradu i uljep{a je i dotjera, osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku. Ljudi su obilazili oko njei divili joj se, te reko{e: Jo{ samo da ima ova cigla. Pa, ja sam ta cigla, ja sam pe~at svimvjerovjesnicima.2

Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu, a na to nam ukazuje Kur'an i hadis:Ka`e Allah, d`.{.:Reci: O ljudi, ja sam svima vama Allahov Poslanik.3Ka`e Resulullah, s.a.v.s.:Svaki poslanik je poslan svome narodu, a ja sam poslan svim ljudima.4

Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog ̀ ivota koji su zasnovani na prija{njim objavamai onome {to one nose u sebi. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima kojisu bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika, ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~impoput Kur'ana, pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave.

Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{eprenosilaca), bez promjene. Ka`e Uzvi{eni:

Donosi ga povjerljivi D`ibril.5Kur'an je, zaista, kazivanje Izaslanika plemenitog, Posjednika snage, i

uva`en je kod Vlasnika Ar{a, Kome se drugi pot~injavaju, tamo pouzdanog! Adrug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i, kada je u pitanju Objava, onnije {krt.6

10 Islamsko znanje

Ni jedna druga, prije objavljena knjiga, nema ovakve opise, jer su one bile ograni~eneodre|enim vremenom. Kur'an je objavljen ljudima i d`inima i on daje rje{enja za probleme:du{evne, psihi~ke, tjelesne, dru{tvene, ekonomske, politi~ke, jer je on Objava od Mudroga,Kome pripada sva hvala. A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije:

Islam je kompletan sistem, obuhvata sve vidove ̀ ivota. On je dr`ava i domovina, vlasti ummet, moral i snaga, milost i pravednost, kultura i zakon, znanje i sudstvo, materija idobra, zarada i bogatstvo, d`ihad i da'wet, vojska i misao, te ispravna vjera i ibadetpodjednako.

Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj sr`i, naru{eno u svojim sistemima, ogrezlou nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti:

I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretanI onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretanI onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretanI onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretanI onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretanbiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim `ivotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim `ivotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim `ivotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim `ivotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim `ivotom`ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.`ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.`ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.`ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.`ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. 7

Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimanimogu o~istiti svijet od neistina i la`i, te ga povesti ka Uputi i spasu. Na{i su prethodnicislijede}i Kur'an imali primjernu dr`avu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uzpovratak Kur'anu.

DEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANAGlagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira; a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava:

sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima, sa lijepim redoslijedom. A Allah, d`.{., ka`e:Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. A kada ga mi u~imo, ti prati

u~enje njegovo.8Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an, a isto i za jedan ajet. Tako kada

nekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana, pravilno je re}i da on u~i Kur'an.A kad se u~i Kur'an, vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani.9Neka ulema ka`e da je Kur'an nazvan tim imenom, jer je sakupio sve prija{nje objave i

svo znanje. A Allah ka`e:Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve.10Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu, s.a.v.s. Njegovo se

u~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. To nije govor ljudi, d`inaili meleka.

Reci: Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga, more bipresahlo, ali ne i rije~i Gospodara moga.11

Islamsko znanje 11

IMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAAllah, d`.{., naziva ga mnogim imenima:- El-Kur'an - Ovaj Kuran vodi jedinom ispravnom putu. ;12- El-Kitab - Knjiga Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a...;13- El-Furqan - Rastavlja~ istine od neistine Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima

bio opomena.;14- Ez-Zikr - Opomena Mi, zaista, Kuran objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti.;15- Et-Tenzil - Objava Zaista je on objava od Gospodara svjetova.16Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab. Doktor Muhammed Abdullah Draz ka`e:Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom, a naziv Kitab jeste zbog toga {to je

zapisan perom, a oba imena odgovaraju i sla`u se sa zna~enjem Allahove knjige.Kur'an je ~uvan u prsima i u recima. Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i

pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja:Mi, zaista, Kuran objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti.- Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama, on nije izmijenjen i

o~uvan je u potpunosti.Kur'an je opisan mnogim svojstvima, kao:- nur - svjetloO ljudi, dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg - Mi vam objavljujemo

jasnu svjetlost.;17- uputa (huden), lijek ({ifa'), milost (rahmet), pouka (mew'ize) O ljudi, ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara, i lijek za ono {to vam

je u prsima i uputa i milost vjernicima.;18- mubarek - blagoslovljen A ova Knjiga koju Mi objavljujemo, blagoslovljena je, ona potvr|uje onu

prije nje....;19

12 Islamsko znanje

- mubin - jasna I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga.; 20- bu{ra - radosna vijest ...koji potvr|uje prija{nje objave - kao putokaz i radosnu vijest vjernicima.; 21- aziz - sna`na One koji ne vjeruju u Kur'an, po{to im je objavljen...A on je, zaista, Knjiga

sna`na.; 22- med`id - veli~anstvena A ovo je Kur'an veli~anstveni.; 23- be{ir - vjesnik radosnih vijesti, nezir - opomena Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni, Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji

znaju, vjesnik radosnih vijesti i opomena. 24Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana.

RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,HADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJA

I POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVAAAAA HADISA HADISA HADISA HADISA HADISAHadis jezi~ki zna~i: ne{to novo, a njime se ozna~ava i svaki govor koji ka`emo i

prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom, na javi ili u snu.Terminolo{ki, hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku, s.a.v.s., da je rekao,

radio, potvrdio, i ono ~ime je on opisan.Govor: to je poput rije~i Poslanika, s.a.v.s.:Djela se cijene prema nijetima...25

Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe:Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!26

ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja had`a:Uzmite od mene va{e obrede!27

Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima, od rije~i ili djela, svejedno da li je Poslanik,s.a.v.s., bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu, ili su mu poslije prenijeli. Primjer je toga hadiskoji govori da je Poslanik, s.a.v.s., poslao jednog ~ovjeka u pohod, a on je, kada bi klanjaosvojim ashabima, uvijek zavr{avao sa: Kul huvallahu ehad, i kada su se vratili, spomenulisu to Poslaniku, pa je rekao:

Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?

Islamsko znanje 13

Pa su ga upitali i on je rekao: Jer to sadr`i svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im.Pa je rekao Poslanik, s.a.v.s.:Obavijestite ga da njega Allah voli.28

Osobina: kao {to se prenosi:Poslanik, s.a.v.s., bio je uvijek nasmijana lica, lijepa ahlaka...

HADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJEl-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds), {to ukazuje na veli~inu i ~istotu.

A takdis je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega, te negiranje svega onoga {to Njemune dolikuje.

Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu;odnosno {to Poslanik, s.a.v.s., prenosi da je to Allahov govor. Poslanik je prenosilac Allahovagovora svojim rije~ima i u njemu se ka`e:

Rekao je Resulullah, s.a.v.s., prenose}i od svoga Gospodara.Ili ka`e:Rekao je Resulullah, s.a.v.s., Rekao Uzvi{eni Allah, ili Ka`e Uzvi{eni Allah.

RAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJA

Razlike me|u njima su slijede}e:1. Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu, i njime izazvao

Arape, te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega. Taj je izazovtrajan i to je vje~na mu'd`iza do Sudnjeg dana.

A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'd`iza.2. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i ka`e se: Ka`e Uzvi{eni Allah.A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika, s.a.v.s., pripisuju}i se Allahu, d`.{. Data }e

pripadnost Bo`ijem Poslaniku, s.a.v.s., biti pripadnost obavje{tenja, jer on obavje{tava odAllaha te se ka`e u hadisu: Ka`e Poslanik, s.a.v.s., prenose}i od svoga Gospodara.

3. ^itav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalosumnje) i to je definitivno potvr|eno. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja

14 Islamsko znanje

koja mogu biti sahih (vjerodostojna), hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba).4. Kur'an je Objava od Allaha, d`.{., po rije~ima i po zna~enju.Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha, a po rije~ima je od Resulullaha, s.a.v.s., i hadisi-

kudsij je po zna~enju vahj, ali ne i po izgovoru. Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljenopreno{enje hadisi-kudsija po zna~enju.

5. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet. On se u~i u namazu i Allah, d`.{., naro~itonagra|uje za njegovo u~enje. Ka`e Resulullah, s.a.v.s.:

'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu, a nagrada je deseterostruka, ne ka`em: Elif,lam, mim da je jedan harf. Ve}, elif je harf, lam je harf i mim je harf.

(Bilje`i Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i ka`e da je hadis hasen sahih)Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom,

a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana.

RAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJAI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVAAAAA HADISA HADISA HADISA HADISA HADISA

Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: - hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadr`aj Poslanik, s.a.v.s., primio putem vahja, te ga

objasnio ljudima svojim govorom. Ova vrsta, iako se njegov sadr`aj pripisuje Allahu, on se- kao govor - slobodno mo`e pripisati Resulullahu, s.a.v.s., jer se govor pripisuje onome koga ka`e, makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog;

hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah, s.a.v.s., rekao na osnovu svogarazumijevanja Kur'ana, jer mu je on poja{njen, ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda. Ovuvrstu hadisa, koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada, vahj potvr|ujeukoliko su ispravni, a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka, tada dolazi vahj koji ihispravlja. Primjer toga su zarobljenici na Bedru. Poslanik, s.a.v.s., prihvatio je mi{ljenje Ebu-Bekra i uzeo od njih otkupninu, pa dolazi vahj koji ga kori:

Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dr`i su`nje ... 29 Ova vrsta hadisa nikako ne mo`e biti Allahov govor.Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg

priznaje vahj, a mo`e se re}i da je njegovo ishodi{te vahj, a to je zna~enje Allahova govorao Poslaniku, s.a.v.s.:

On ne govori po hiru svome - to je samo Objava, koja mu se obznanjuje.30Hadisi-kudsij - njegovo zna~enje je od Allaha, i to prima Poslanik jednim od puteva vahja.

Islamsko znanje 15

Njegove rije~i su od Poslanika, a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadr`e, a nena osnovu rije~i koje su izgovorene, jer da je govor od Allaha, onda ne bi bilo razlike izme|uhadisi-kudsija i Kur'ana. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima injegovo u~enje postalo bi sevap.

Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e?

Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju, a po izgovoru je od Resulullaha, s.a.v.s., paza{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem?

Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha:Rekao je Allah Uzvi{eni, ili Ka`e Uzvi{eni Allah. Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem,za razliku od Poslanikova hadisa kojim mo`e da bude pou~en vahjom (tewkifijj), a mo`enastati na osnovu id`tihada (tewfikijj). Takav hadis naziva se Poslanikovim, jer je on krajnjagranica i njegov prekid.

Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha, za{to ga onda pripisujemo Allahu, d`.{.,kada ka`emo: Uzvi{eni Allah je rekao, ili Ka`e Uzvi{eni Allah?

Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku, tako {to se nekome pripi{e govor na osnovusadr`aja, a ne na osnovu izgovora. Kur'an spominje, npr. Musaov govor, ali ne doslovnonjegove rije~i, ve} njihov sadr`aj i zna~enje pa to pripisuje njemu.

VVVVVAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAVVVVVAAAAA

MOGU]NOSTMOGU]NOSTMOGU]NOSTMOGU]NOSTMOGU]NOST V V V V VAHJAAHJAAHJAAHJAAHJAI NJEGOVI NJEGOVI NJEGOVI NJEGOVI NJEGOVAAAAA REALNOST REALNOST REALNOST REALNOST REALNOST

Procvatom nauke, ispitivanjima i istra`ivanjima nestale su svake sumnje u postojanjeonoga {to nije materija. Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljivasvijeta. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta, ali nije u stanju da prodre i unjegovu bit. Neke }e to navesti na nijekanje vjere, a druge da potvrde istinu.

Ka`e Uzvi{eni Allah, d`.{.:Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim, a i u njima

samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina.31A vama je dato samo malo znanja.32Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj

16 Islamsko znanje

psihi i umnim sposobnostima. ^ovjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegova`ivota, a to je du{a. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odr`ati u`ivotu. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu, duhovnu hranu, koja ~uva njenu vrijednosti specifi~nost.

Nije nemogu}e da Allah, d`.{., izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio zavahj i koje }e primiti poslanice, koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli.Ti odabranici su poslanici.

Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom. Trag je objavebio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama, to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih.Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana. To je potvrdaistinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj.

Muhammed, s.a.v.s., nije jedini poslanik. I prije njega bilo je poslanika, pa nije nikakvo~udo {to Allah, d`.{., njemu objavljuje. Zato Allah, d`.{., zamjera razumnima i ka`e:

Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominjiljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernicigovore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak.'33

ZNA^ENJE OBJAZNA^ENJE OBJAZNA^ENJE OBJAZNA^ENJE OBJAZNA^ENJE OBJAVEVEVEVEVE

Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja,a to su skrivanje i brzina. Zato se ka`e da je njegovo zna~enje: brzo, skriveno obavje{tavanjeonoga kome je govor upu}en, s tim da se skriva od drugog.

Allahov, d`.{., vahj poslanicima, terminolo{ki je definisan kao: Allahov govor koji jeobjavljen nekom od Njegovih poslanika.

Islamsko znanje 17

NA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVAAAAAVVVVVAHJAAHJAAHJAAHJAAHJA MELEKIMA MELEKIMA MELEKIMA MELEKIMA MELEKIMA

1. U Kur'anu se govori da Allah govori melekima:I kad tvoj Gospodar re~e melekima... 34,- a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke:Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama, pa u~vrstite one

koji vjeruju!'352. Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu:A ovo je Kur'an veli~anstveni, na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu).36Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u

mjesecu ramazanu:Mi smo ga, uistinu, objavili u no}i Kadr.37Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an...38Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo

srce. Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a.39:Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru, zatim je objavljivan u

periodu od dvadeset godina. Tada je prou~io:'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti, a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e

obja{njenje navesti.40'I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po

malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo.'41Melek D`ibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje, ehhi-

sunneta i d`emata.Ka`e Uzvi{eni Allah:A ti, zaista, prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg.42Ako te neki od mnogobo`aca zamoli za za{titu, ti ga za{titi da bi saslu{ao

Allahove rije~i.43Kur'an je Allahov govor, po izgovoru i po sadr`aju, a ne govor D`ibrila ili Muhammeda,

s.a.v.s.

18 Islamsko znanje

NA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVNA^IN ALLAHOVAAAAAVVVVVAHJAAHJAAHJAAHJAAHJA POSLANICIMA POSLANICIMA POSLANICIMA POSLANICIMA POSLANICIMA

Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina:1. posredni{tvom, preko meleka D`ibrila i2. bez posredni{tva.

Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine:1. istiniti snovi.Prenosi se od Ai{e, radijallahu anha, kako ka`e:Prvo sa ~im je po~ela Objava Bo`ijem Poslaniku, s.a.v.s., bilo je u vidu istinitog sna.

Sve {to bi vidio u tom snu, dolazilo bi mu poput svjetla dana.44

To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi.Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava, koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje

o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila:I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi. I kad on odraste toliko da mu po~e u

poslu pomagati, Ibrahim re~e: O sinko moj, u snu sam vidio da te trebam zaklati.45

Istinski snovi nisu samo odlika poslanika, oni su mogu}i i kod drugih vjernika, s tim {toto nije objava, kao {to ka`e Poslanik:

Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti. A {ta su to radosne vijesti? -reko{e. On odgovori: To su istinski snovi.46

Istinski snovi Poslanika prvi su dio bo`anskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima:A nije za ~ovjeka da mu govori Allah, izuzev objavom, ili iza hid`aba

(zastora), ili (da) po{alje poslanika, pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim{ta ho}e. Uistinu, On je Uzvi{en i Mudar! 47

2. Allahov govor iza (hid`aba) zastora, na javi i bez posredni{tva.To je potvr|eno kod Musaa, r.a.:A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao.48

Tako|er, potvr|en je i razgovor Resulullaha, s.a.v.s., sa Uzvi{enim Allahom u No}iMi'rad`a.

Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: Ili iza zastora- i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno nataj na~in.

Islamsko znanje 19

NA^IN OBJANA^IN OBJANA^IN OBJANA^IN OBJANA^IN OBJAVEVEVEVEVEMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKU

Allahova Objava poslanicima mo`e biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenutana~ina: istinski snovi i Bo`anski govor na javi iza zastora; a mo`e da bude uz posredni{tvomeleka Objave, D`ibrila. Na ovaj je na~in ̂ asni Kur'an objavljen.

Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina:1.1.1.1.1. da mu do|e poput glasa zvona, jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi

svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. To je najte`i na~in primanja Objave,a Poslanik, s.a.v.s., bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave,njeno razumijevanje i pam}enje. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to namukazuje slijede}i hadis:

Kada Allah odredi naredbu na nebesima, meleki udaraju svojim krilima iz pokornostiNjegovim rije~ima, poput udara lanca u glatku stijenu.49

2. 2. 2. 2. 2. pretvaranje meleka D`ibrila u ljudski oblik. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog, jerpostoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca, kao i me|usobna bliskost, za razliku odObjave putem zvuka zvona, kada je potrebno Resulullahu, s.a.v.s., da se duhovno uzdignena stupanj meleka. A to je kako ka`e Ibn-Haldun: Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanjesa duhovnosti meleka, a drugo stanje je suprotno tome, kada melek prelazi iz svogaduhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti.

Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a, radijallahu anha, da je El-Harisb. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: O Resulullah, kako ti dolazi Vahj? Resulullah, s.a.v.s.,re~e:

Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona. To mi je najte`i na~in Objave i kada se prekine,ja potpuno upamtim ono {to mi je (D`ibril) kazao. Ponekad mi se melek uka`e u liku ~ovjeka.On bi mi govorio, a ja pamtio {ta mi ka`e.50

I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i ka`e:Vidjela sam ga kako mu sti`e Objava jednog jako hladnog dana i kada presta, ~elo mu,

uistinu, jo{ kipta{e znojem.51

20 Islamsko znanje

ODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VAHJAHJAHJAHJAHJ

U pro{losti, a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. Tesumnje nemaju osnove, a evo nekih:

1. Smatraju da je Kur'an Muhammedovo, s.a.v.s., djelo ~ija je zna~enja on izmislio, kaoi njegov stil.

Ovo je neosnovana tvrdnja, jer da je Muhammed, s.a.v.s., tvrdio za sebe da je nepogre{ivi kada je izazvao ljude mu'd`izama kako bi potvrdio svoje vodstvo, nije mu i{lo u prilog dapripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe, a to je mogao uraditi. To je dovoljan razlog zapokornost njemu, jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izra`avanja nisubili u stanju da mu se suprotstave.

Ne mo`e se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebei svoju pokornost, jer njegovom govoru - hadisu - potrebno je tako|er pokoravati se. A da jepitanje kao {to d`ahili misle, tada bi sav govor pripisao Allahu.

Po njihovim tvrdnjama Poslanik je ̀ elio da putem la`i prokr~i put do kona~nog cilja. Toje pretpostavka koju historijska stvarnost negira, jer je Poslanik, s.a.v.s., bio poznat popovjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju. Iznesimo za ovo nekoliko primjera:

Munafici su optu`ili njegovu ̀ enu Ai{u potvoriv{i je. Time su imali za cilj ukaljati ~ast iugled Poslanika, s.a.v.s. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su ubezizlaznoj situaciji, savjetovali su se. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i,radijallahu anha:

Do mene je doprlo to i to, ako nisi pogrije{ila, Allah }e te za{tititi, a ako si pogrije{ila, tra`ioprosta.52

Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e. Da je Kur'an njegovgovor, {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titinjenu ~ast? Ali, on nije ̀ elio da sla`e ljudima, a time bi slagao na Allaha:

A da je o Nama kakve rije~i iznosio, Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili, ionda mu `ilu kucavicu presjekli, i niko ga izme|u vas ne bi mogao od togaodbraniti. 53

Grupa ljudi tra`ila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlo`ili su svoje razloge zaizostanak. Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu,nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav:

Islamsko znanje 21

Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu, dok se nisi uvjerio koji odnjih govore istinu, a koji la`u. 54

Da je ovaj ukor bio od Muhammeda, s.a.v.s., samom sebi, kao odraz njegova pokajanjakada mu je postala jasna njegova gre{ka, to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom.

Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra:Nije za Vjerovjesnika da dr`i su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji; vi

`elite prolazna dobra ovoga svijeta, a Allah `eli onaj svijet. - Allah je silan imudar. Da nije ranije Allahove odredbe, sna{la bi vas patnja velika zbog onoga{to ste uzeli. 55

Ovdje, tako|er, spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b. Ummi-Mektuma, slijepca, a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama `ele}i ih pridobiti zaislam:

On se namr{tio i okrenuo, zato {to je njemu slijepac pri{ao. A {ta ti zna{ - mo`da on ̀ elida se o~isti, ili pou~i, pa da mu pouka bude od koristi...56

Iz Poslanikova ̀ ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepommoralu, iskrenosti u rije~ima i u djelu, a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etkunjegova poslanstva kada im je on rekao:

Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja ̀ eli da vas napadne,da li biste mi vjerovali? Reko{e: Da, mi nismo od tebe iskusili la`.

Prenosi se od Abdullaha b. Selama, r.a., da je rekao: Kada je Resulullah, s.a.v.s.,do{ao u Medinu, ljudi su krenuli u susret k njemu. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik, do{ao jePoslanik', pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice,znao sam da to lice nije lice la{ca.

Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne mo`e niko posumnjati u njegove rije~i kadaon ka`e da nije Kur'an od njega:

Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam, ja samo slijedim ono{to mi se objavljuje.' 57

2. U pro{losti, a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produktPoslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik,s.a.v.s., o{trouman, dovitljiv, te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla,istinu i neistinu, jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom.

[ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti, osje}aja i li~nog otkri}a?

Kur'an spominje pro{le narode, poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima,kao kada o~evidac govori, a Muhammed, s.a.v.s., nije bio njihov savremenik. On nijeprisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a, a ni knjige to nisu prenijele:

22 Islamsko znanje

To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo; ni ti ni narod tvoj nisteprije ovoga ni{ta o tome znali. 58

Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne mo`e znati do samo vrsni poznavalac:A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina. 59A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina, a devet godina je razlika

izme|u sun~evih i mjese~evih godina.Odakle Muhammedu, s.a.v.s., ovako precizni podaci, a bio je nepismen. D`ahili u njegovo

vrijeme bili su o{troumniji od dana{njih d`ahila, jer oni nisu govorili da je Objava odMuhammeda, s.a.v.s., ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da tra`i da se to zapi{e:

I govore: To su izmi{ljotine naroda drevnih; on tra`i da mu se prepisuju, iujutro i nave~er da mu ih ~itaju. 60

Muhammed, s.a.v.s., nije imao u~itelja - kao {to }emo vidjeti - pa odakle je onda primioObjavu u svojoj ~etrdesetoj godini?

To je samo Objava koja mu se obznanjuje. 61Ali, Kur'an sadr`i i druga saznanja. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju, o

drugom svijetu i onome {ta je vezano za njega, o D`ennetu i njegovim blagodatima, o vatrii kazni, o melekima i njihovim du`nostima. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti.

Pored toga, Kur'an sadr`i propise kao i govor o Poslaniku, koji je samo ~ovjek i koji nezna gajb.

A d`ahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori, a to muse samo pri~injava, a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine. A kada su vidjelida nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti, po~e{e govoritida prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima, tj. pou~avaga ~ovjek. Tako su govorili prije, a i sada:

Tako su gotovo istim rije~ima, govorili i oni prije njih, srca su im sli~na.623. U pro{losti, a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik, s.a.v.s., prima

znanje od u~itelja.To je istina, jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja, a da je imao nekog

drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda, to nije istina.Muhammed, s.a.v.s., odrastao je nepismen, nije pou~en ni od koga od svoga naroda, a

ni od drugih naroda.Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru, u Busri u [amu, i Vereku b. Nevfela,

neposredno nakon primanja Objave, a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima. Ali,on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva, a nakon poslanstva odgovarao jenjima na pitanja o kojima su oni ̀ eljeli raspravljati. Da je Poslanik, s.a.v.s., bilo {ta od njihuzeo, historija bi to zabilje`ila, jer on nije bio obi~ni ~ovjek, a historija je zabilje`ila Verekinnagovje{taj dolaska Poslanika, s.a.v.s.

One koji ka`u da ga je pou~avao u~itelj, upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek?

Islamsko znanje 23

Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. Me|utim, nije logi~no da ~itav Kur'an, sa svimsvojim nau~nim postavkama, podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti, bude od ~ovjekakoga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga, ve} ga je poznavalakao kova~a koji govori stranim jezikom.

Arapi u vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstaviliObjavi, a nisu uspjeli. A danas, nakon ~etrnaest vijekova, mnogobo{ci poku{avaju prona}ine{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave.

Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla , ve} je on Objava Silnog i Mudrog.

MEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETI

Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. Islamskiummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi, kojom je ~itavo ~ovje~anstvopo~a{}eno, jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata,ve} on iznad svega toga sadr`i vjeru koju srce prihvata. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bilaje tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta. To je jak oslonac u historijizakonodavstva na koji se mo`e pozvati svaki istra`iva~ u spoznaji da'weta, na~ina govora,te postepenosti dono{enja propisa i obaveza. Prenosi se od Ibn-Mes'uda, da je rekao:

Tako mi Allaha, mimo Koga nema drugog boga, ni jedna sura iz Allahove Knjige nijeobjavljena, a da ja ne znam gdje je objavljena. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige, a da jane znam u vezi ~ega je objavljen. Kada bih znao da je neko, do koga mo`e do}i deva, znanijiod mene u Allahovoj Knjizi, uputio bih se ka njemu.63

Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}ajau vjeri, zakonodavstvu i moralu kod ljudi. Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se neformira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere, i nemogu}e je uspostavitizakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i te`ila kaAllahovoj uputi.

Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete, koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjedujumedinski ajeti, iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva.

Svijet je u d`ahilijetu bio slijep i gluh; obo`avali su kipove, ~inili {irk Allahu, nijekali Vahj iSudnji dan. Govorili su:

Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo, zar }emo mi, zaista, bitio`ivljeni? 64

Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. Zato je mekanska objava punaopomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. Ona ih poziva u tevhid, ru{i njihove snove i

24 Islamsko znanje

donosi im znakove poslanstva. Navodi im slike ̀ ivota na drugom svijetu, slike D`enneta iVatre, izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana, iznosi im kazivanja o onima koji su nijekaliistinu kako bi uzeli pouku. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominjukaznu, Sudnji dan, zaglu{uju}i glas, stra{ni doga|aj, a sve to uz najbolji stil kazivanjarimovanjem na kraju ajeta, {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. Oni sadr`e ikazivanja o prija{njim narodima, kao i kosmi~ke i racionalne dokaze.

Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha, meleke, knjige, poslanike,Sudnji dan i u kader, njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika. Bili su strpljivi i u~inili suhid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. Kada je formiranatakva zajednica, nalazimo medinske ajete koji su dugi, obra|uju propise islama i njegovekazne, pozivaju u d`ihad i `rtvovanje na Allahovu putu, obja{njavaju zakonodavstvo,uspostavljaju propise organizacije dru{tva, ure|uju ̀ ivot u porodici, me|uljudske odnose,veze izme|u dr`ava i naroda, kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke, te se obra}ajusljedbenicima knjiga. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta.

PRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPOSVE]IVPOSVE]IVPOSVE]IVPOSVE]IVPOSVE]IVANJAANJAANJAANJAANJA P P P P PA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOM

I MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAVEVEVEVEVEVelika je pa`nja posve}ena od uleme istra`ivanjima medinskih i mekanskih ajeta. Pratili

su ajet po ajet, suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme, mjesto iformu ajeta. Sve su to objedinili u svojim istra`ivanjima kako bi napravili razliku izme|umekanskih i medinskih ajeta.

Ulo`eni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenimperiodima, da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta, njegovo mjesto, te tome dodaleodredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski, odnosno mekanski. Potpomagali suse sadr`ajem sure ili ajeta; da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temamakoje su obra|ivane u Medini.

Ako bi istra`iva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom, onda bi neke ajete odredio posli~nosti mekanskim, a neke medinskim ajetima.

Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu, a neposredno poslije toga ga neki ashabprenio u drugo mjesto, za takve ajete bi ulema rekla: Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu,ili prenesen iz Medine u Meku.

Ulema je te`ila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te

Islamsko znanje 25

ka`e: Ova sura je objavljena tu, a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome, rekla bi: Objavljena jeno}u ili objavljena je danju, objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi, te objavljeno je kod ku}eili objavljeno je na putovanju.

Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1. ono {to je objavljeno u Meki; 2. ono {toje objavljeno u Medini; 3. ono u ~emu su se razi{li; 4. mekanski ajeti koji su u medinskimsurama; 5. medinski ajeti koji su u mekanskim surama; 6. ono {to je objavljeno u Meki, astav o njemu je da je medinski; 7. ono {to je objavljeno u Medini, a stav o njemu je da jemekanski; 8. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi; 9. sli~nost mekanskih sura medinskojobjavi; 10. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu; 11. ono {to je preneseno iz Medine uMeku; 12. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju; 13. ono {to je objavljenoljeti i ono {to je objavljeno zimi; 14. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno naputovanju.

Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta, i zatose ova nauka zove: Nauka o medinskim i mekanskim ajetima.

1. Medinskih sura ima dvadeset, a to su:El-Bekara, Ali-'Imran, En-Nisa', El-Maida, El-Enfal, Et-Tevba, En-Nur, El-Ahzab,

Muhammed, El-Feth, El-Hud`urat, El-Hadid, El-Mud`adela, El-Ha{r, El-Mumtehine, El-D`umu'a, El-Munafikun, Et-Talak, Et-Tahrim i En-Nasr.

2. Ulema se razi{la u dvanaest sura, da li su mekanske ili medinske, a tosu:

El-Fatiha, Er-R'ad, Er-Rahman, Es-Saff, Et-Tegabun, Et-Tatfif (El-Mutaffifun),El-Kader, El-Bejjina, Ez-Zelzeleh, El-Ihlas i En-Nas.

3. Sve preostale sure su mekanske, a njih je osamdeset i dvije sure, tako da broj surau Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest.

26 Islamsko znanje

KORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAVVVVVANJAANJAANJAANJAANJAMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETAAAAA

Mnoge su koristi njihova poznavanja, a neke od njih jesu sljede}e:1. njihovim poznavanjem potpoma`e se u tuma~enju Kur'ana, jer poznavanje mjesta

objave poma`e razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju, iako je pouka i porukau op}enitom zna~enju, a ne samo u povodu ajeta. Uz pomo} toga, mufesiri (komentatoriKur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onajkoji ga derogira, jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji;

2. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu, jer za svako mjesto postoji odre|enigovor, kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor. Specifi~nost na~ina govora umekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu poma`e da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anjaljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srcaslu{atelja. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima, kao {to se temerazlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja, te okoline u kojoj ̀ ive. Sve to nam postajejasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima, mu{ricima, munaficima i sljedbenicima knjiga;

3. poznavanje sire (`ivotopisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s.) kroz kur'anske ajete.Onaj koji slijedi Vahj, on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini, od

po~etka pa do kraja Objave. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on neostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to sla`e sa njim, a kodrazli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav.

Islamsko znanje 27

POZNAPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAVVVVVANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETAAAAA I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE

RAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMAU~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode:- metodu slu{anja i preno{enja;- metodu analogije. Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja

i koji su njegovi svjedoci, ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~inje objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to. Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske imedinske ajete odre|eno je ovim na~inom. O tome nam govore knjige tefsira, te djela opovodima Objave i nauci Kur'ana. Od Poslanika, s.a.v.s., nije ni{ta zabilje`eno na tu temu,jer ummet nije du`an znati, osim onoliko koliko mo`e raspoznati derogirani ajet i onaj koji gaderogira.

Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih, odnosno medinskihajeta. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadr`i ne{tou sebi od tih doga|aja, taj ajet je medinski. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji imaobilje`ja mekanskog ajeta, za njega se ka`e da je mekanski ajet. To je analogija i zato seka`e: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jestemekanska, a svaka sura koja sadr`i propise ili kazne je medinska.

Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono kojeuzima u obzir vremena Objave.

Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re, pa makar bili i van Meke.Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re, makar i van Medine, pa i u samoj Meki,

kao ajeti El-Fetha, ili Oprosnog had`a.

28 Islamsko znanje

ODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAVEVEVEVEVE

Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata kojiobja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke:

1. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska;2. svaka sura koja u sebi ima ~esticu kella jeste mekanska, i ona se ne nalazi, osim u

drugoj polovini Kur'ana, a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura;3. svaka sura koja u sebi ima: O ljudi...!, a nema: O vi koji vjerujete! jeste mekanska,

osim sure El-Had`d`, koja na kraju sadr`i taj ajet. A i pored toga veliki broj uleme smatra daje i taj ajet mekanski;

4. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska,osim sure El-Bekara;

5. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska, osim sure El-Bekara;

6. svaka sura koja po~inje alfabetom, poput: Elif lam mim, Elif lam ra, Ha mim jestemekanska, osim sure El-Bekara i Ali-'Imran, a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd.

Ovo su bili zaklju~ci, a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e:1. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu, potvrda Objave, pro`ivljenja i nagrade;

spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota, vatre i kazne, D`enneta i u`ivanja u njemu,rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza;

2. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temeljizajednica; otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi, bespravno jedenjeimetka jetima i njihovi lo{i obi~aji;

3. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz`ivota onih koji nisu vjerovali prije njih, a u svemu tome je poruka Poslaniku, s.a.v.s., daosaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana, jer pobjeda na kraju pripada vjernicima;

4. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje, a sa`eto obja{njenje, {to pove}avaumnu prisutnost slu{alaca i udare srca, a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama.

Islamsko znanje 29

ZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAVEVEVEVEVE

1. Svaka sura koja u sebi sadr`i naredbe i kazne smatra se medinskom.2. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska, osim sure El-Ankebut, koja

je mekanska.3. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska.Ovo su zaklju~ci, a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e:1. obja{njenje ibadeta, me|uljudskih odnosa, bra~nog prava, nasljednog prava, vrijednosti

d`ihada, dru{tvenih odnosa, me|unarodnih veza u miru i u ratu, propisi vlasti i pitanja ozakonodavstvu;

2. obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam, obja{njenje njihova udaljavanjaod istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige, te njihova me|usobnog razila`enja u onome{to im je do{lo od istine;

3. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja, te otkrivanje njihovihspletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri;

4. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve.

POZNAPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAVVVVVANJE ONOGAANJE ONOGAANJE ONOGAANJE ONOGAANJE ONOGA [T [T [T [T [TO JE PRO JE PRO JE PRO JE PRO JE PRVO,VO,VO,VO,VO,AAAAA [T [T [T [T [TAAAAA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJAVLJENOVLJENOVLJENOVLJENOVLJENO

Poznavanjem onoga {to je Poslanik, s.a.v.s., primio od Objave, ~ovjek osje}a veli~inuonoga {to je objavljeno. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja, koje je promijenilo tokljudskog ̀ ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. Time je povezana Zemlja sa nebesima,dunjaluk sa ahiretom, a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnogizvora - Kur'ana - formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbesa odre|enom situacijom.

Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek:

^itaj u ime Gospodara tvoga, Koji stvara, stvara ~ovjeka od zakva~ka!^itaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome{to ne zna. 65

30 Islamsko znanje

A to nam potvr|uje hadis koji bilje`e Buharija, Muslim i drugi, od Ai{e radijallahu anha, daje rekla:

Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu, s.a.v.s., bilo je u vidu istinskog sna. Sve {tobi vidio u tom snu, dolazilo bi mu poput svjetla dana. Kasnije je zavolio samo}u. Osamljivaobi se u pe}ini Hira'. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}isvojima. Zato bi se prethodno snabdio hranom. Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet sesnabdio kao i ranije i tako dok mu ne sti`e Istina, a on je u pe}ini Hira.

Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti', pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala, zatim me pustio i rekao: 'U~i!'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti', pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala, zatim mepusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati', pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e:'U~i u ime svoga Gospodara!' - pa sve do rije~i:

'pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna.' - nakon ~ega se Poslanik vratio, uni{ao Hatid`ib. Huvejlid, radijallahu anha, a srce mu jo{ lupa{e...

POSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TO JE OBJAO JE OBJAO JE OBJAO JE OBJAO JE OBJAVLJENOVLJENOVLJENOVLJENOVLJENO1. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu

koji bilje`i Buharija, od Ibn-Abbasa, koji ka`e:Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati. A to je: O vi koji vjerujete, bojte se

Allaha i od odstatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. 662. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet:I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti, kad }e se svakome ono {to je

zaslu`io isplatiti, - nikome krivo ne}e u~injeno biti.67 Bilje`i En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b. D`ubejra: Zadnje {to je objavljeno od

Kur'ana jeste:'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti.'3. Ka`e se da je to ajet o dugu:O vjernici, zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog

roka.68Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredani

u Mushafu, jer je to sve jedno kazivanje. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kaozadnji objavljen, i to je ispravno.

A Allahove rije~i:Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio

i zadovoljan sam da vam islam bude vjera69 koje su objavljene na Arefatu, na

Islamsko znanje 31

Oprosnom had`u, po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa. Ve}ina ulemesmatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sanjihovim u~vr{}ivanjem u Meki, protjerivanjem mu{rika iz nje, te obavljanjem had`a njihsamih, za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima. To jeupotpunjavanje blagodati.

ESBABUN - NUZULESBABUN - NUZULESBABUN - NUZULESBABUN - NUZULESBABUN - NUZUL (POVODI OBJA (POVODI OBJA (POVODI OBJA (POVODI OBJA (POVODI OBJAVE)VE)VE)VE)VE)

Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu natemeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje. On potvr|uje doga|aje iz pro{losti, sada{njostii ukazuje na budu}nost.

Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama. Ashabi u svome ̀ ivotu saResulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja, a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njihvezano, a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome. Zato su oni pitali Resulullaha, s.a.v.s., o{erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj, ili na topitanje. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave).

PPPPPA@NJAA@NJAA@NJAA@NJAA@NJA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMAPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOME

Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave. Neki od njih su se dotakli toga u svojimtefsirima Kur'ana, a neki su napisali i zasebna djela na tu temu, a najpoznatiji me|u njima je:Ali b. el-Medinijj, El-Vahidi, Ibn-Had`er te Es-Sujuti, koji je napisao svoje poznato djelo na tutemu: Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul.

32 Islamsko znanje

NA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAVVVVVANJU POVODAANJU POVODAANJU POVODAANJU POVODAANJU POVODA OBJA OBJA OBJA OBJA OBJAVEVEVEVEVE

Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha,s.a.v.s., ili od ashaba.

El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i ka`e: Nije ispravan govor o povodima Objave, osimsa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave, i koji su poznavali povode itra`ili znanje o tome i bili uporni u tome.

Ovakav je bio put uleme, na{ih prethodnika, koji su se bojali da ka`u ne{to o ovoj temisve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost.

DEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULASebebi-nuzul obuhvata dva na~ina:

1. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim. Npr. prenosi seod Ibn-Abbasa, da je rekao:

Kada je objavljeno:'I opominji svoju bli`nju rodbinu...' 70, si{ao je Poslanik, s.a.v.s., na Saffu, pa

je povikao: 'O ljudi!' - pa su se oni sakupili. A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestioda konjica dolazi iza ovoga brda, da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca.'On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si, samo sinas zbog toga zvao?' Zatim je ustao, i objavljena je sura:

'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je';2. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana, koji poja{njava

{erijatski stav u pogledu toga, kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je daorazvod njen mu` Evs b. es-Samit, a ona se ̀ alila zbog toga. Prenosi se od Ai{e, radijallahuanha, da je rekla:

Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dosti`e. ̂ ujem glas Havle bint Sa'lebe, a dio njega nijedopro do mene, a ona se ̀ ali na svoga mu`a Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Samo {to se todesilo, kad do|e D`ibril sa ovim ajetima:

'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala.' 71

Islamsko znanje 33

Ovo ne zna~i da ~ovjek treba tra`iti za svaki ajet neki povod. Objava Kur'ana nije bilasamo na osnovu doga|aja, ili pitanja i tra`enja tuma~enja, ve} je objava Kur'ana po~ela saakidom i imanom, sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici.

KORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAVVVVVANJAANJAANJAANJAANJAPOVODAPOVODAPOVODAPOVODAPOVODA OBJA OBJA OBJA OBJA OBJAVEVEVEVEVE

Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu:1. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti

[erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti, a u svemu tome je Allahova milostprema ummetu;

2. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajetobjavljen sa op}om formom;

3. kada tekst sadr`i op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno, a postoji dokaz koji gaograni~ava; u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta;

4. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana iotkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. Ka`e Ibn-Tejmijje:

Poznavanje sebebi-nuzula poma`e razumijevanju ajeta. Znanje o povodima daje znanjeo onome {to je nastalo povodom toga;

5. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~ina koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi.

POUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODU

Kada se sla`e ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti, uzimase op}enito sa op}enitim, a posebno sa posebnim.

A ukoliko je sebeb poseban, a ajet objavljen u op}oj formi, u tom slu~aju ulema serazilazi u pogledu pouke, tj. da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu:

1. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi, a ne u posebnosti povoda i propiskoji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima.

Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta.Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. Ajet je

34 Islamsko znanje

objavljen povodom odre|ene osobe, ali on obuhvata tu osobu, kao i sve takve osobe islu~ajeve; i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu, on nju obuhvata kao i druge koje sutakve.

2. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda, a ne u op}oj formi. Op}a forma jedokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike, kaokijas npr., kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda.

OBLICI POVODAOBLICI POVODAOBLICI POVODAOBLICI POVODAOBLICI POVODA OBJA OBJA OBJA OBJA OBJAVEVEVEVEVEOblik povoda objave mo`e biti:1. jasan tekst ili2. dvosmislena forma.Jasan je tekst npr. kada ka`e ravija (prenosilac): Povod ovog ajeta je to. Ili kada u

re~enici ima veznik pa koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja; kao kadaka`e: Desilo se to. ili Upitan je Resulullah, s.a.v.s., o tome, pa je objavljen ajet. Ova dvaoblika su jasni tekstovi o povodu ajeta.

Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija ka`e: Ovaj ajet je objavljen povodomtoga pa se jednom ̀ eli time ukazati na povod ajeta, a drugi put na zna~enje samog ajeta.

Ili da ka`e ravija: Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome ili Ne mislim da je ovaj ajetobjavljen, osim povodom toga. Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost daajet bude objavljen povodom toga, kao i ne~eg drugog.

VI[E RIVVI[E RIVVI[E RIVVI[E RIVVI[E RIVAJETAJETAJETAJETAJETAAAAA U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU

Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in:1. Kada postoje}a forma ne bude jasna, poput: Ovaj ajet je objavljen povodom toga ili

Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga. Tu nema proturje~nosti i cilj toga jestetuma~enje, tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadr`i, a ne ̀ eli seukazati na povode objave, osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se ̀ eli ukazati na povodObjave;

2. kada je jedan od oblika nejasan, poput: Objavljen je o tome, a drugi jasno ukazuje nasebeb koji je razli~it njemu. U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu, a drugi}e se uzeti kao tefsir toga ajeta;

3. kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu, ali je jedno od predanja

Islamsko znanje 35

vjerodostojnije, tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju;4. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti, ali

postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima, kao kazivanje onog kojije prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog, dat }e se prednost vjerodostojnijempredanju;

5. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti, tada }e se predanja uskladiti,ukoliko je to mogu}e, a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desiliu bliskom vremenskom razdoblju;

A Ibn-Had`er ka`e: Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba.

MNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAVEVEVEVEVESA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOM

Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju budeobjavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama.

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE AJETANJE AJETANJE AJETANJE AJETANJE AJETAAAAA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISAEz-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa.72

Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupitina snagu, ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja, a jednood tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti.

Primjer toga jeste ajet:Spa{en je onaj koji se o~isti. 73Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr, a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do

Ibn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta,jer je sura mekanska, a u Meki nije bilo Bajrama, niti zekata.

El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu.

36 Islamsko znanje

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETAAAAAO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBI

Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba, tako da za svaki slu~ajbiva objavljen ajet.

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANA

Allah je objavio Kur'an Resulullahu, Muhammedu, s.a.v.s., kao uputu ljudima. To je bioveli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Njegovo prvo objavljivanjebilo je u no}i Kadra, kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasulaMuhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. Njegovo drugo objavljivanjebilo je postepeno u periodu objave, za razliku od prija{njih objavljenih knjiga, {to je izazvalo~u|enje i sumnju kod naroda. Ali, ubrzo im je postala jasna tajna Bo`anske mudrosti.Poslanik nije primio objavu odjednom, a narod je bio uporan u odbijanju istine. Zato je Objavasilazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'anobjavljivan, sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima.

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANA ODJEDNOM ODJEDNOM ODJEDNOM ODJEDNOM ODJEDNOM

Ka`e Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi:U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan

dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra74 i ka`e: Mi smo ga objavili u no}i Kadra75

i ka`e: Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i.76

Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecuramazanu. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine. Zbogtoga ulema o ovome ima dva mi{ljenja:

1. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme. Oni su na stanovi{tvu da se objavom

Islamsko znanje 37

Kur'ana spomenutom u tri ajeta `eli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul-'Izzeta na zemaljskom nebu, zbog veli~ine njegove kod meleka, a odatle je postepeno uskladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., u periodu oddvadeset i tri godine, od po~etka poslanstva, pa do njegove smrti. U Meki je objava trajalatrinaest, a u Medini deset godina. Prenosi se od Ibn-Abbasa, da je rekao:

Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina. Boravio je u Meki trinaestgodina i objava mu je silazila. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina. Umro je u svojoj{ezdeset tre}oj godini.77

Ovo mi{ljenje je najispravnije, a bilje`e ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa;2. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju.78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u

spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu, a to je blagoslovljena no}. Nakon togaslijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`nodvadeset i tri godine. Za to on navodi dalje:

I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo. 79

[to se ti~e pravca koji se bilje`i od E{-[a'bijja, njegova predanja su sahih i ne kose sesa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa.

Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja:1. njegovo objavljivanje u cjelosti, u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu;2. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine.Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do

Bejtul-'Izzeta, a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine, paka`u da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti. Ka`e Es-Sujuti: Tajna objave Kur'ana ucjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje. Zbogtoga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja seobjavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta. I kao da je Allah, d`.{., htio daka`e: Pribli`ili smo vam ga da bismo vam ga objavili. Da Allah nije ̀ elio da objavi Kur'anpostepeno, objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. Ali, Allah je sve toobjedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti, a zatim postepeno objavljivanje, iz po~asti premaonome kome se on objavljuje.

38 Islamsko znanje

POSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANA

Ka`e Uzvi{eni Allah:I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova; donosi ga povjerljivi D`ibril

na srce tvoje, da opominje{ na jasnom arapskom jeziku. 80I ka`e:Reci: Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek D`ibril kao istinu, da jo{

vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svimmuslimanima. 81

A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome, na~inite vi jednu surusli~nu objavljenim njemu. 82

Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu?' - a on Allahovom voljom, tebi spu{ta nasrce Kur'an, koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite - kao putokaz iradosnu vijest vjernicima. 83

Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je D`ibrilspustio na Poslanikovo srce. Ovaj na~in objave, koji je postepeni, razlikuje se od prethodnogna~ina, tj. objave odjednom. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje:

- inzal, kojim se ̀ eli ukazati na postepenost objavljivanja i- tenzil, koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju.Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. Trinaest godina je

objava trajala u Meki, a deset u Medini. Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepenoobjavljivanje:

I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo. 84

Tj. u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ljudima i da postane{ ~vrst, a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima.

Prija{nje knjige: Tevrat, Zebur i Ind`il, objavljene su odjedanput, a ne postepeno. Na tonam ukazuju slijede}e rije~i:

Oni koji ne vjeruju govore: Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav, ito odjednom! A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili, i mi gasve ajet po ajet objavljujemo. 85

Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme.A da su one bile postepeno objavljivane, onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objaveKur'ana. Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan.

Islamsko znanje 39

Onaj koji prati sahih predanja, na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ilideset ajeta, manje ili vi{e od toga. Bilje`e se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno okazivanju o ifku (odgovor na potvoru Ai{e, radijallahu anha), kao i prvih deset ajeta sureEl-Mu'minun. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: osim onih koji su zaborbu nesposobni 86, a to je dio ajeta.

MUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIOBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVE KUR'ANAVE KUR'ANAVE KUR'ANAVE KUR'ANAVE KUR'ANA

Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}imudrosti:

1. U~vr{}ivanje Poslanikova srcaResulullah, s.a.v.s., pozivao je ljude u vjeru, ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje. I

pored njegove jake ̀ elje da im dostavi Objavu, ostali su uporni u odbijanju istine, tako daAllah ka`e:

Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti, ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?87 I vahjje silazio Poslaniku postepeno, kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~anna putu da'weta, ne obra}aju}i pa`nju na d`ahilijet koji je prisutan kod njegova naroda, jer jeon poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u.

Allah mu ukazuje na ̀ ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani namuke, a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha. Ni Poslanikov narod ne nije~eistinu, osim iz oholosti. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. A Allahka`e:

Mi znamo da tebe zaista ̀ alosti to {to oni govore. Oni, doista, ne okrivljujutebe da si la`ac, nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. A poslanici su i prije tebela`nim smatrani, pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bido{la pomo} Na{a. 88

A ako i tebe budu la{cem smatrali, pa i prije tebe su smatrani la{cimaposlanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili. 89

Kur'an mu nare|uje sabur, kao {to su saburili poslanici prije njega:Ti izdr`i kao {to su izdr`ali veliki me|u poslanicima. 90 Na mudrost

kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet:A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo

zato su da njima srce tvoje u~vrstimo. 912. Izazov i i'd`azMu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome. Poslaniku su postavljali pitanja

40 Islamsko znanje

tra`e}i izazov i mu'd`ize, ̀ ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo. Pitali su ga o Sudnjemdanju:

Pitaju te o Smaku svijeta92

i po`urivali su kaznu:Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne.93

Allah odgovara na njihova pitanja, obja{njavaju}i im istinu:Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti, a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e

obja{njenje navesti. 94Tj. oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja, a da ti Mi ne}emo dati najljep{i

odgovor.^udili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan, pa im Allah navodi obja{njenje za to.

Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz odsamog objavljivanja odjedanput. I kada god bi se oni suprotstavljali istini, silazila bi objavakoja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju.

3. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'anaKur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje:On je neukima poslao Poslanika, jednog izme|u njih, da im njegove ajete

kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i, jer su prije bili u o~itojzabludi. 95

Onima koji }e slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji ne}e znati ni ~itati nipisati. 96

Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti birazumjeli njegovo zna~enje. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovomo~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju. Kada god bi bio objavljen ajet, ashabi biga pamtili, razumjeli bi njegovo zna~enje i pridr`avali bi se propisa u njemu. Taj metod bio jeprisutan i u vrijeme tabi'ina, a prenosi se od Omera, da je rekao:

U~ite Kur'an po pet ajeta, jer je D`ibril objavljivao Kur'an Poslaniku, s.a.v.s., po petajeta.97

4. Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona.Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u

obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poni`enosti.Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima, Allah, d`.{., objavio bi presudu koja bi ihuputila na pravi put. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva, jedne za drugima, ito bi lije~ilo njihova srca.

U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha, d`.{., Njegove meleke, knjige,poslanike, Sudnji dan, u pro`ivljanje nakon smrti, u D`ennet i D`ehennem. Za sve to Kur'anbi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadioiman u njihova srca.

Islamsko znanje 41

Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. Zabranjivao je razvrat i ru`na djela,obja{njavao halal i haram, a na ovim propisima gradi se vjera.

Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bileukorijenjene u du{ama ljudi. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajimakroz koje su muslimani prolazili u svome d`ihadu, u uzdizanju Allahove rije~i.

U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. U Meki je propisannamaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom, kao i sura El-Ena'm koja u sebisadr`i osnove imana i tevhida.

Ona prijeti {irku i mu{ricima, obja{njava halal i haram u jelu, poziva ka ~uvanju imetka,~asti i krvi. Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga, tako da su osnove me|uljudskihodnosa objavljene u Meki, dok su obja{njenja toga objavljena u Medini, poput ajeta o dugu ikamati.

Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki, dok su prava, du`nosti bra~nih drugova ionoga {to proizlazi iz toga, ustrajnost ̀ ivota, razvod, ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u,te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini.

Zinaluk je zabranjen u Meki:I {to dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ru`an put! 98Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini.Svetost krvi objavljena je u Meki:I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad pravda zahtijeva!99Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini.Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje:A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. To je, doista,

dokaz onima koji pameti imaju. 100 Sa pi}em se u ovom ajetu ̀ eli ukazati na ono {to opija, a sa lijepom opskrbom na ono

{to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a - i ovaj stav zastupa ve}ina uleme- jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe,dok je to izostavljeno kod opisa pi}a.

Zatim je objavljeno:Pitaju te o vinu i kocki. Reci: 'Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima,

samo je {teta od njih ve}a od koristi.' 101U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja, kao i

prodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh, kao i {tetno{}u po organizam, razum,gubljenje imetka, bu|enje razvrata i neposlu{nosti. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nadkoristima.

Zatim je objavljeno:O vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte! 102Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u

42 Islamsko znanje

vrijeme namaza. Zato dolazi zabrana pribli`avanju namazu u stanju opijenosti sve dok nenestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu.

Nakon toga je objavljeno:O vjernici, vino, kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari,

{ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli {to ̀ elite. [ejtan ̀ eli dapomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anjana Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa ho}ete li se okaniti?103

Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima.Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a, radijallahu anha: Prvo {to je objavljeno od Kur'ana

jeste sura u kojoj se detaljno spominje D`ennet i D`ehennem. I kada su ljudi prihvatiliislam, objavljen je halal i haram. Da je kao prvo objavljeno: Ne pijte vino!, rekli bi: Nikadane}emo ostaviti vino! Da je objavljeno: Ne ~inite zinaluk!, rekli bi: Nikada ne}emonapustiti zinaluk!104

5. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od AllahaKur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu, s.a.v.s., u periodu od dvadeset i tri

godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima. Kada ~ovjek u~iKur'an, na}i }e u njemu potpuni sklad, povezanost zna~enja, ljepotu stila, povezanostizme|u ajeta i sura, kao da su oni jedna cjelina, {to ne mo`emo na}i u ljudskom govoru.

Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom ni`u i od vremena do vremenaobjavljuju, od Mudrog i Sveznaju}eg. 105

Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedilijedni nakon drugih, vidjeli bismo u njemu nepovezanost.

Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu na{li mnogeprotivrje~nosti. 106

SAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANAI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVANJEANJEANJEANJEANJE

Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje, pa }e re}i za sakuplja~eKur'ana da su njegovi ~uvari. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku,koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi D`ibril zavr{io sapreno{enjem vahja, te`e}i time da ga zapamti:

Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio, na Nama jeda ga saberemo da bi ga ti u~io. A kada ga u~imo, ti prati u~enje njegovo, aposlije, na Nama je da ga objasnimo. 107

Islamsko znanje 43

Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini, razdvajanje ajeta i sura,ili redoslijeda ajeta, i svih sura, kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanjenjihovo u sure, jedne iza drugih.

1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOVAAAAAU^ENJAU^ENJAU^ENJAU^ENJAU^ENJA NAP NAP NAP NAP NAPAMETAMETAMETAMETAMET U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V.S..S..S..S..S.

Poslanik, s.a.v.s., bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak D`ibrila.On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima.Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet, a nekada i po deset ajeta, a ashabi bi sve to pamtilii prihvatali u svome ̀ ivotu.

Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. Me|utim,to ne zna~i ograni~avanje samo na njih, jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire kojadokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana, a u~ili su i svoje ̀ ene i djecu hifzu.U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom, iz njihovih ku}a~uo bi zujanje poput zujanja p~ela. Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao binjihovo u~enje.

Pored toga {to su ashabi te`ili da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik, s.a.v.s., podsticaoih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao.

Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji bilje`i Buharija u tri rivajetaodnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je donas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika, s.a.v.s.,koji ne ispunjavaju ove uslove, a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedniod drugih su pamtili. Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une,gdje se ka`e za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi), a bilo ih jesedamdeset.

Iz svega ovoga mo`emo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., bio veliki brojhafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdarioiznad drugih naroda.

2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOV U ZNA^ENJU NJEGOVAAAAAZAPISIVZAPISIVZAPISIVZAPISIVZAPISIVANJAANJAANJAANJAANJA U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V.S..S..S..S..S.

Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja, nego je Poslanik, s.a.v.s.,odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba, poput: Alije, Mu'avije, Ubejja b. Ka'ba i Zejda

44 Islamsko znanje

b. Sabita. Kad god bi neki ajet bio objavljen, on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi imna njegovo mjesto u suri, tako da je njegovo pisanje bilo u redovima, a njegovo pam}enje usrcima ashaba.

Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an, a da im prethodno Poslanik, s.a.v.s., nije tonaredio. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta, listovima i plo~icama. Sve to ukazuje nanjihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana, jer oni nisu imali drugih sredstavakojima bi zapisivali Kur'an.

D`ibril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha, s.a.v.s.,Kur'an.

Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono{to su upamtili od Kur'ana.

Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., nije bilo sakupljeno u Mushaf, aprenosi se da su: Alija b. Ebi-Talib, Mu'az b. D`ebel, Ubejj b. Ka'b, Zejd b. Sabit i Abdullah b.Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s.

Poslanik, s.a.v.s., preselio je na ahiret, a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba izapisan na stranicama, a nije bio sakupljen u Mushaf. Kad god bi koji ajet bio objavljen, u~a~ibi ga u~ili napamet, a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem uMushaf, jer je Poslanik, s.a.v.s., sve to nadzirao, a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to jeprethodno objavljeno. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on samobjavljivan, ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik, s.a.v.s.,naredio da se zapi{e, u odre|enoj suri, iza odre|enog ajeta. Zbog toga nije bilo mogu}ezapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., ina~e bi se desile promjene.Tek nakon smrti Resulullaha, s.a.v.s., to je bilo mogu}e, jer je Objava upotpunjena. Kada sezavr{ava Objava, Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojimgarantuje o~uvanje Kur'ana. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera.

Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., zove se:1. hifz - pam}enje Kur'ana i2. kitabe - pisanje (prvo sakupljanje)

SAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANAU VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.

Nakon smrti Resulullaha, s.a.v.s., vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife. Prvime|u njima je bio Ebu-Bekr, r.a., koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuliod vjere. Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti. U Bici na Jemami, dvanaeste

Islamsko znanje 45

godine po Hid`ri, poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana. To je zapla{ilo Omera b. el-Hattaba, r.a., i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an, koji je zapisan kakone bi do{lo do njegova gubljenja, jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami, a prijeti opasnostod {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana. Ebu-Bekr, r.a., u po~etku odbio je taj prijedlog, i rekaoda ne mo`e uraditi ne{to {to sam Poslanik, s.a.v.s., nije uradio. Omer je bio uporan uobja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah, d`.{., nije otvorio srce Ebu-Bekra da to prihvati. On {alje po Zejda b. Sabita, r.a., koji je u`ivao ugled me|u pisarima,hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. Zejd koji je kao i Ebu-Bekru samom po~etku odbio takav poduhvat, nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanjeKur'ana u jednu zbirku. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i naono {to su pisari posjedovali. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra, a nakon njegove smrtito preuzima Omer, a kada on umre, te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse. U vrijemeOsmanova hilafeta te stranice on tra`i od Hafse.

Prenosi se od Zejda b. Sabita, da je rekao:Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi. Kod njega je bio Omer b. el-

Hattab. Ebu-Bekr re~e:'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim

se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana.@elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to

Poslanik, s.a.v.s., nije uradio?' Ka`e Omer: 'U tome je, tako mi Allaha, hajr' i nastavio jenagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim, i vidio sam u tome ono {to vidi iOmer.'

Ka`e Zejd: Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}, u tebe ne sumnj