8 BROJ 8/ 1018 • 15. apRil 2014.Preporod

Razgovor

Jesmo li odredili šta je islamska tradicija Bošnjaka?

Adilović: islamska zajednic a BiH danas ima dovoljno ulemanskog poten-cijala da definira mnoga pitanja koja do sada, iz raznih razloga objektivne i su-bjektivne narav i, nisu definirana. Ni-je jednostavno odrediti šta jest, a šta ni-je islamska tradic ija Bošnjaka. Termin islamska tradicija, bez sumnje je ome-đen islamom i sve što nije utemeljeno na islamu ne može se smatrati islamskom tradic ijom. Nažalost, mi to još nismo zvanično definirali. iz dosadašnjih dis-kusija naših intelektualaca po ovom pi-tanju stječem dojam da se pod terminom islamska tradicija Bošnjaka misli na na-še običaje koji se dovode u vezu sa isla-mom i stanje muslimana od 1945. godi-ne do danas, a mnogo toga što je bilo dio naše tradicije od prvog dana islama na ovim prostorima se negira. Eklatantan primjer za to je brada koja je bila tradici-ja naših predaka na ovim prostorima sve do komunizma, a danas se smatra neka-kvim stranim ili vehabijskim utjecajem. Kada su u pitanju određeni običaji na-ših muslimana koje mnogi smatraju iba-detom, poput posjete turbeta, organizi-ranja hatme, četerestine, dovišta... sma-tram da ih treba tretirati samo kao obi-čaje, tradiciju, a ne kao vjerske obrede. Naprimjer, posjetu turbetima i davanje novca kod turbeta treba smatrati udjelji-vanjem sadake siromašnima ili kao do-nacija iZ. Ti običaji su dio naše realnosti i danas se s njima trebamo nositi. Neki od njih će vremenom iščeznuti, ako na-ša ulema iskaže jasan stav iz kojeg se vi-di da ti običaji nemaju nikakvog uteme-ljenja u islamu, kao što su hatme za no-vac, sedmine, četerestine i slično, što je u Zenici i nekim krajevima skoro pa išče-zlo, a neke je potrebno samo modificirati kao što su: mevlud, ajvatovica, lastavi-ca i sl. Međutim, dok jedan dio naše ule-me ima ovaj stav o kojem govorim, poje-dini profesori islamskih nauka u zvanič-noj publikaciji iZ porede “obrede” ajva-tovice s obredima hadža. Dakle, treba-mo konačno ta pitanja definirati i to pre-zentirati kao oficijelan stav islamske za-jednice, a institut za islamsku tradiciju Bošnjaka pri islamskoj zajednici imat će u tom pravcu veliku ulogu. Raduju me ovi projekti organiziranja okruglih stolo-va i debata na kojima naši alimi, a ja pra-vim razliku između alima i intelektua-laca, mogu iznijeti svoje stavove, često suprotne i razgovarati o temama koje su

bitne za našu islamsku tradiciju i musli-mane općenito.

Kozlić: Moje je mišljenje da mi ne-mamo šta određivati, jer naša tradicije je onakva kakva se tokom stoljeća profi-lirala. pitanje je samo kako se mi odno-simo prema njoj, šta nam ona znači i ko-liko smo doslijedni u njenom očuvanju? Ta tradicija je naš duh, naša duša, sušti-na našeg bića, identiteta, a to znači da niukom slučaju ne smijemo sebi dopu-stiti luksuz da odstupamo od te tradicije.

S obzirom da se u posljednje vrijeme povlači pitanje tzv. zvaničnog znanstve-no-teološkog tumačenja pojedinih aspe-kata naše islamske tradicije (posjeta tur-beta i bacanje novca u turbeta), mišlje-nja sam da to nije, niti zvanični, niti na-učno-teološki pristup. Mi prvo moramo preispitati šta je klasični, a šta skolastič-ki islam, da se poslužim izrazom Muha-meda arkuna. Dakle, ako neki pod time misle na traženje delila-šerijatske argu-mentacije, hadisa, naprimjer, kojim bi se određena praksa odobrila ili odbaci-la, onda je pravo pitanje da li protagoni-sti takvih tendencija uopće znaju šta je hadis, a šta šerijatski dokaz? Ja sam de-set godina boravio na Magribu, alžir i Maroko, i mogu i iz tog ugla promatrati odnos Bošnjaka prema vlastitoj tradici-ji. Kada sam jedne prilike, dok sam bora-vio u Maroku na postdiplomskom studi-ju, otišao u jednu obližnju džamiju da sa dvojicom prijatelja obavim podne namaz u džematu, zatekao sam jednog dežur-nog u toj džamiji koji nas je pitao šta že-limo. Kada sam mu rekao da želimo oba-viti podne namaz u džematu, on nam je ljubazno kazao da to neće biti moguće s obzirom da je podne namaz u toj džami-ji već obavljen. Rekoh mu da mi je po-znat stav malikija po tom pitanju, kao i to da smo mi hanefije, a kod nas je to do-pušteno. Nakon kraćeg ubjeđivanja pri-stali smo na jedino moguće rješenje, a to je da pojedinačno klanjamo namaz. Za-pravo, riječ je o fetvi imami-Malika, pre-ma kojoj se u jednoj džamiji može samo jednom obaviti namaz u džematu, napri-mjer podne. Ono što je opredijelilo ima-mi-Malika bila je želja da se vodi računa o namazu i njegovom obavljanju u dže-matu u precizno naznačenom vreme-nu. iznenadilo me je to što su sljedbeni-ci malikijskog mezheba bili doslijedni u primjeni fetve svoga imama. Kasnije, ka-da sam malo bolje upoznao malikije, pri-mijetio sam da su bili dosljedni u očuva-nju svoju pravne tradicije. Nažalost, mi Bošnjaci smo danas često izloženi razli-čitim utjecajima, pa i onim mezhebskim, tako da nerijetko moramo ić i unazad, ponavljati već kazano i riješeno, a sve

s ciljem da očuvamo svoju hanefijsku pravnu tradiciju. Jasno je da su Maro-kanci institucionalno čuvali svoju vjer-sku tradiciju, a to se i danas može vidje-ti po načinu odijevanja, učenju ilahija uz upotrebu muzike - andalužanski stil, pa čak i učenju mevluda za rođendan Mu-hammeda, a.s. Doduše, ponekad mi se činilo da su malo prestrogi, naprimjer, kada niko nije smio zaklati svoj kurban dok emirul-mu’minin, odnosno vladar ne zakolje svog kurbana. Međutim, ka-snije sam shvatio da mnogo toga što mi tada nije imalo smisla, danas ima smisla, poput gore spomenute Malikove fetve.

Na koji način IZ treba pokušati urediti svoj odnos prema organizacijama, frakcijama/idejama koje promoviraju islam na drukčiji način?

Adilović: islamska zajednica treba imati sluha za te organizacije. Ne treba misliti da će iZ imati ekskluzivno pravo na tumačenje islama. problem je samo što te organizacije pokušavaju organizi-rati vjerski život poput džuma-namaza, zekata i drugo, a što po mom mišljenju treba ostati ekskluzivno pravo iZ, a što potvrđuje i zakon ove države. Također, fetve će biti prihvaćene od ovih organi-zacija koliko budu utemeljene. Mi ima-mo sada fetve islamske zajednice koje različite organizacije ne odbacuju, slažu se s njima. ali ne treba se mnogo bavi-ti prihvatanjem fetvi, jer fetve mogu bi-ti različite. Muftije mogu donijeti različi-te fetve. Kada su u pitanju pravci tuma-čenja islama, tu islamska zajednica treba biti oprezna i oglasiti se kada se primije-ti djelovanje određenih grupacija i orga-nizacija s ekstremnim idejama i koje in-doktriniraju naše mlade.

Kozlić: platforma o saradnji islam-ske zajednice sa organizacijama islam-skog određenja koje djeluju u BiH je do-bra osnova. Mislim da islamska zajed-nica u BiH na ovaj način želi da učvrsti svoju poziciju i legitimitet. Njen imidž u posljednjih nekoliko godina nije ona-kav kakav bi trebao biti. pod time mislim da iZ u BiH u mnogo čemu u posljednjih desetak godina nije dosljedno provodi-la sve segmente svoje misije. To znači da je njen integritet bio poljuljan ne isklju-čivo zbog djelovanja nekih organizacija

LEGITIMITET DA ODREDI šta je islamska tradicija Bošnjaka

ISLAMSKA ZAJEDNICA IMA

Dr. Zuhdija Adilović je dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici na kojem je istovremeno an-gažiran i kao predavač. Član je Svjet-ske unije islamskih učenjaka sa sjedi-štem u Dohi. Dodiplomski, magistar-ski, kao i doktorski studij završio je u Saudijskoj Arabiji na Islamskom Uni-verzitetu Muhammed b. Saud. Polja njegovog znanstvenog interesovanja su akaid i uporedne religije, savreme-ne ideologije i islamsko obrazovanje.

Adilović: Termin islamska tradicija bez sumnje je omeđen islamom i sve što nije utemeljeno na islamu ne može se smatrati islamskom tradicijom.