Islamska umjetnost i arhitektura,

podrazumijeva umjetnost i arhitekturu

područja Bliskog Istoka, sjeverne Afrike,

sjeverne Indije i Španjolske, koja su pala

pod vladavinu muslimana na samom

početku 7. st.

Dvije dominantne značajke islamske umjetnosti i arhitekture, važnost kaligrafske ornamentalnosti i oblik džamije, suprvotno bili povezani uz islamsko vjerovanje, te su se razviliu rano doba religije.

622. godine od koje počinje islamski kalendar, Muhamedbježi u grad Jatrib (kasnije Medinu). U svojoj složenoj kućiokuplja skupinu vjernika koji oblikuju džamiju, sastavljenuod pravokutnog zatvorenog dvorišta s barakama, zidom s jedne strane i trijemom za hlad za siromašnije sljedbenike. Zato skoro sve džamije prate plan Muhamedove kuće, koja je u suštini sastavljena od zatvorenog dvorišta, zgrade zamolitvu na jednom kraju, i arkada sa strane.

Islamska arhitektura obuhvataširok opseg svjetovnih ireligijskih arhitektonskih stilovaod utemeljenja islama do današnjice, utičući dizajnom ikonstrukcijom zgrada i građevinana ukupnu islamsku kulturu.

Najčešći tipovi građevina nakojima se primječuje islamskaarhitektura su: džamije, mezari, palače i utvrđenja. Osim ova četiritipa građevina, u islamskojarhitekturi postoje i brojne drugegrađevine i objekti od manjevažnosti kao što su javna kupatila, fontane i stambeni objekti, odnosno kuće.

Kada su muslimani osvojiliSiriju 636., oni su mnogenapuštene crkvene bazilikeprenamijenili u džamijetako da su načinili noveulaze i premjestili mjestoodvijanja obreda. To su bile duge, trobrodne zgrade s popločanim krovom ioltarom na istočnom kraju. Orijentaciju i prostornuorganizaciju džamijaodređivao je, i danasodređuje, smjer molitve, prema Meki kojisimbolizira mihrab.

OMAROVA DŽAMIJA U JERUZALEMU SAUDIJSKA ARABIJA

LAŽNA ZOSEROVA GROBNICA

Unatoč islamskim propisima kojizabranjuju izgradnju grobnica, mauzoleji, građeni kao simboli moćiumrlih vladara, su nakon džamija ipalača postali najvažnije građevineu islamu. Primjeri uključujukupolaste grobnice u Kairu iz 15. st. U Iranu je pod Mongolima razvijenaposebna vrsta grobnice s kupolomdvostruke konstrukcije kojapovećava njenu visinu. Karakteriziraju oktogonalna baza s tornjem nasvakom kutu. Najbolji primjer je vjerojatno najpoznatiji muslimanskimauzolej, Taj Mahal (iz sredine 17. st.), u Indiji.

Grobnica Taj Hamal

Grobnica Taj Hamal

Grobnica Taj Hamal

Muslimanski su umjetnicitakođer radili sa staklom, ispočetka u tehnikama kojesu zatekli u Bizantu isasanidskom Iranu, a kasnije korištenjem novihnačina. Rezana, lijepljena, bojana i rezbarena stakla subila iznimno visokekvalitete. Pocakljeno stakloiz Sirije u 12. stoljeću bilo je vrlo cijenjeno i uglavnomuključuje pehare i urešenevoštane svjetiljke koječesto nalazimo u džamijama.

Slikarstvo je, kao i u većini islamskihumjetnosti, služilo za jasne svrhe. To je obično bila umjetnost ilustracijearapskih knjiga, koja se razvila izbagdadske škole rukopisne ilustracije13. stoljeća, a obožavali su je i otomanski(turski) vladari za kojih se uvodi portret iizraženija ljudska figura. Znanstveneilustracije su u pravilu linijske, a kolorističke sekularne slike su naivne, s dekorativnim elementima pejzaža(kineski utjecaj) i dvije do tri prikazanemonumentalne figure. Perzijski utjecajpredstavlja oslikavanje minijatura, kineski uvođenje emocija, a kompleksnost kompozicije je značajkanove škole.