islamska etika

Download Islamska etika

If you can't read please download the document

Upload: eldin-mujkanovic

Post on 16-Feb-2016

90 views

Category:

Documents


14 download

DESCRIPTION

etika islama

TRANSCRIPT

UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTET ODSIJEK FILOZOFIJA-SOCIOLOGIJASEMINARSKI RAD IZ PREDMETA POLITIKA ETIKATEMA: ISLAMSKA ETIKAMentor:Dr.sc. efket Krci.Eldin MujkanoviTUZLA dec. 2015.g.

SADRAJ:1. UVOD......................................................................................................................................... 32. POETAK I RAZVOJ............................................................................................................. 42.1. Brak.............................................................................................................................. 52.2. Drava.......................................................................................................................... 62.3. Podjela islama.............................................................................................................. 62.4. Kuran............................................................................................................................ 62.5. Pet stubova islama........................................................................................................ 73. TEOLOKI I TRADICIONALISTIKI PRISTUP............................................................. 84. FILOZOFSKI PRISTUPI...................................................................................................... 105. ETIKA U IA TRADICIJI................................................................................................... 116. SUFISTIKA UENJA......................................................................................................... 127. MUSLIMANSKA ETIKA U SAVREMENOM SVIJETU................................................. 138. ZAKLJUAK......................................................................................................................... 149. LITERATURA........................................................................................................................ 162

1. UVODIslam kao jedna od najmlaih svjetskih religija spada u red monoteistikih religija,odnosno islam je, pored hrianstva i judaizma, avramska religija1. Osniva islama je prorokMuhamed (oko 570.-632. g.), koji je roen u Meki, Saudijska Arabija. Muhamed je 610. godinepoeo da propovijeda islam, odnosno vjerovanje u jednog Boga, Allaha. Zbog sukoba saaristokratima u Meki, on je prisiljen da 622. godine2 zajedno sa svojim sljedbenicima pobjegne uMedinu. Upravo ta godine predstavlja poetak islamskog raunanja vremena. Od nastanka pa dodanas, islam se proirio na veliki dio svijeta. Velike muslimanske veine se nalaze u Aziji iAfrici, a u posljednih 50 godina, taj uticaj se znatno proirio na Evropu, Ameriku i Australiju.Islamska etika je veoma slina hrianskoj, upravo zbog toga to potiu od istog praoca, jer objereligije propovijedaju milosre.1 Kada kaemo avramska religija, to predstavlja zbirni pojam monoteistikih religija koje imaju porijeklo od praocaAvrama odnosno Ibrahima. Pored tri najvee avramske religije, hrianstva, islama i judaizma, smatra se da tuspadaju Druizi, bahaizam, sikizam i rastafarijanizam.2 Ovaj dogaaj se naziva hidra, to na arapskom znai preseljenje.3

2. POETAK I RAZVOJPostoje dva osnovna izvora islamske vjere, a to su Kuran , kao pisani oblik prorokovogpostupanja, i sune, kao usmeni i uzorni oblik prorokovog postupanja. Ovu poruku je ljudimaprenio Bog odnosno Allah preko proroka Muhameda. Pored Kurana i suna, izvori islama, su joidma i kijas.Kao i ostale velike religije, islam odgovara na pitanje ta treba, a ta ne treba initi, i uzto ima je jasno shvatanje izvora moralnog autoriteta. Otkrivajui svoju volju preko Kurana, Bogje traio od ovjeanstva da u razumijevanju otkrovenja upotrebljava svoje umne sposobnosti, iupravo je to racionalno istraivanje otkrovenja vodilo muslimane ka izradi pravila etikogponaanja i principa koji bi mogli biti u osnovi tih pravila.U poglavlju Kurana koje se prevodi Mjerilo, odnosno na arapskom Furkan: Sura 25,govori se da je otkrovenje upueno svim ljudima i ono postaje taka razdvajanja od dobrog iravog. Kao i u judaizmu i hrianstvu, i u islamu su poeci ukorjenjeni u ideji boje vladavine,kao osnove za uspostavljanje moralnog poretka kroz ljudski napor. Zasnivanjem moralnogkodeksa u boanskoj volji ljudima je pruena prilika da u sebi stvore racionalnu svijest kojapodrava istinitost boanske objave. Ako je racionalnost shvaena kao rezultat otkrovenja, ondae biti mogua ira osnova za utemeljenje ljudskih postupaka i odluka. Ove teme su iskoritene ukuranskoj verziji prie o Adamovom stvaranju i padu.Adam3 je prvi ovjek, koji je uzdignut iznad anela i od kojih je traeno da mu se pokorezbog njegove bogom dane sposobnosti da imenuje stvari, tj. da stekne kroz jezik izraenosaznanje, sposobnost koju aneli, kao jednodimenzionalna bia, nisu posjedovali. Satana uKuranu ovaplouje prestupnost, poto je odbio da Adamu iskae potovanje i da se pokori prednjim, i kroz to odbijanje on je negirao uroenu prirodu i granice. Adam je takoe propustio daivi u okviru granica koje mu je Bog dao, i zato je izgubio svoj asni status, koji e opet moistei kroz prevladavanje sklonosti ka prekoraivanju bogomdatih granica. Pripovijest o Adamuizraava sve potencijale za dobro i zlo, koji su ugraeni u ljudsku prirodu. To je primjer stalne3Adam se u islamu navodi pod imenom Adem, dok se njegova ena Eva naziva Hava.4borbe ovjeanstva da otkrije sredstva za pokoravanje boanskom mjerilu. U tom smisli rijeislam znai prvobitno otkrovenje koje zahtjeva pokornost, a musliman, onaj koji nastoji dapostigne ravnoteu ne samo u linom, nego i u drutvenom ivotu. Muslimanska zajednica iliuma se zato vidi kao sredstvo preko koga se kuranski ideali prenose na socijalni nivo. Kuranafirmie dvostruku dimenziju pojedinanog i drutvenog ivota materijalnu i duhovnu ali seove dvije strane ne vide kao sukobljene, jer Kuran smatra da ljudske tenje i postupci kao aspektivjere svoj znaaj dobijaju tek u irem ljudskom, socijalnom i kulturnom kontekstu. Primjerovakvog vienja stvari jeste i naglasak koji Kuran stavlja na uspostavljanje pravednosti uekonomskom i drutvenom ivotu. Od pojedinca se zahtjeva da troe svoje imanje i sredstva na:- porodicu i srodnike;- siroad;- siromane;- putnike koji nemaju smjetaj;- one kojima su sredstva potrebna;- na otkupljivanje robova.Ova djela odreuju muslimansku odgovornost za razvijanje drutvene svijesti i zadijeljenje individualnih i optih dobara sa onima koji su manje privilegovani. Ovo pravilo jeinstitucionalizovano kroz zekat, jedan od pet stubova islama. Zekat je posebna vrsta porezanamjenjena za izdravanje siromanih, a pogotovo onima koji su prelaskom na islam izgubilisvoju imovinu. Zekat se daje od vika koji moe biti u vidu stoke, zlata, srebra itd. Ostala etiristuba islama su: ehadet, namaz, zaum i hadiluk.2.1. BrakNa socijalnom nivou, kuransko isticanje porodice, podrazumjeva i brigu za poboljanjestatusa ene kroz naputanje preislamskih praksi. Meu njima se nalazi pravo na naslijee iposjedovanje line imovine, pravo na sklapanje braka, i pravo na pokretanje razvoda izadravanje sopstvenog miraza. Poligamija je ograniena i regulsana, mukarac moe da imanajvie 4 ene, ali samo ako je u stanju da pravedno postupa sa njima.52.2. DravaPoto su prema Kuranu muslimani povlaeni kao najbolja zajednica, iji je zadatak danalau ono to je pravo i spreavaju ono to nije, misija mnogih proroka je bila stvaranjepravedne i boanske drave. Borba za ovaj cilj uvela je muslimane u ratovanja, iji je kuranskitermin dihad. Iako se esto pogreno prevodi kao 'sveti rat' on ima mnogo ire znaenje, i onpored svega ukljuuje u sebe upotrebu mirnih sredstava, kao to su propovijed i vaspitanje, a ujednom personalnom smislu on oznaava borbu za proiavanje samog sebe. Kada se odnosi naoruanu odbranu u pravedno voenom ratu, onda Kuran definie uslove rata i mira, postupanjeprema zarobljenicima, razrijeenje sukoba, naglaavajui da je posljednji cilj Boje rijei daljude pozove i vodi putevima mira.Kada je muslimanska drava oblikovana, postavilo se pitanje njenog odnosa i stavaprema nemuslimanskom stanovnitvu. U Kuranu se o njima govori o kao 'ljudima knjige'. Gdjeive meu muslimanima kao podanici imaju 'zatieni status'. Obavezani su plaati glavarinu, anjihova privatna i vjerska svojina su zatieni. Kuran podstie potovanje razliitosti.2.3. Podjele u islamuPodjele u islamu su nastale u prva tri vijeka njegove istorije, isto kao i razliite pravnekole. Rezultat muslimanskih osvajanja i ekspanzije bio je dodir sa kulturama ije seintelektualno naslijee selektivno i postepeno usvajalo, a onda se usavravalo i dalje razvijalo.Integrisanje intelektualnog i filozofskog naslijea Grke, Indije i Irana, stvorilo je uslove itradiciju intelektualne djelatnosti, koja je vodila intelektualnom stvaranju kosmopolitskognaslijea u nastajuoj islamskoj civilizaciji. Kasnije e doi do stvaranja struja u islamskomintelektualnom svijetu, kao to su suna, ija i mu'tazila.2.4. KuranKuran je sveta knjiga kod muslimana, kao Biblija kod hriana. Rije Kuran zapravo naarapskom znai knjiga. Nju je prenio Allah preko proroka Muhameda i ona se sastoji od 114 surai od 6.236 ajeta. Predstavlja jednu od prvih knjiga napisanih u Arabiji i prvi primjerak Kurana jebio na arapskom jeziku. Prvi prevod Kurana sa arapskog je bio na perzijskom jeziku u 9. vijeku,a prvi prevod na srpskom je tampan u Beogradu 1895. godine, a preveo ga je ljekar Mio6Ljubibrati. Kuran sadri: 1) vjerske dogme, 2) moralne norme, 3) upustva vjernicima darazmiljaju o svijetu, 4) opomene i 5) odredbe o meusobnim ljudskim odnosima.2.5. Pet stubova islamaPored zekata, koji je najbitniji kada se pominje islamska etika, ostala 4 stuba islama suehadet, namaz, zaum i hadiluk.ehadet predstavlja temelj da bi se pristupilo islamu. Da bi neko bio dosljedan muslimani vjernik, on mora svim srcem da vjeruje u Allahovo postojanje i Muhamedovo poslanstvo. Da bineka osoba bila smatrana muslimanom ona mora da u prisustvu dva svjedoka izgovori ehadetkoji glasi: Srcem vjerujem i jezikom oitujem da nema drugog boga osim Allaha, i vjerujem ioitujem da je Muhammed Boiji rob i Boiji poslani.Namaz podrazumljeva molitvu, odnosno molitve koje se obavljaju pet puta dnevno, a tosu sabah, podne, ikindija, akam i jacija. Tokom vrenja molitve, vjernici se okreu ka svetommjestu Meki i klanjaju se Allahu.Zaum ili post predstavlja period od mjesec dana pred Ramazanski bajram u kojem semuslimani suzdravaju od konzumiranja hrane, pia i seksualnih odnosa od izlaska do zalaskasunca.Hadiluk je hodoae do svetog mjesta, Meke, koje svaki musliman treba da obavibarem jednom tokom svog ivota.73. TEOLOKI I TRADICIONALISTIKI PRISTUPOba pristupa su nadahnuta islamskim tekstovima i razvojem samo-refleksivnogracionalnog procesa. Teoloki tip je ukljuivao okretanje prvih muslimana od pre-islamskekulture, zasnovane na lokalnoj usmenoj tradiciji, ka kulturi zasnovanoj na otkrivenimtekstovima, ije je ouvanje na arapskom omogoilo uslove za pojavu nove islamske kulture,koja je pored Kurana ukljuivala i imperative izraene u hrianstvu i judaizmu. Dok jetradicionalistiki pristup bio djelomino pod uticajem arapskih prevoda i studija djela antikefilozofije, medicine i nauke.Pojava intelektualne tradicije istraivanja, vodila je upotrebi jedne formalne disciplineposveene studiji kelama tj. rijei boije. Ciljevi ove discipline su bili teoloki, u smislu da jepriprema uma trebala da olaka razumjevanje i opravdanje boijih rijei. Rasprave su ukljuivalemuslimane u razradu i definisanje odreenih etikih pitanja:1) znaenje kuranskih etikih atributa, kao to su pravednost, obavezan, dobar i zao itd.;2) pitanje odnosa izmeu ljudske slobodne volje i boanske volje;3) sposobnost ljudskih bia da na osnovu razuma saznaju objektivne etike norme i istinu.Pojavile su se dvije jasne pozicije: jedna je povezana sa Mu'tazilom, a druga satradicionalistikim pristupom (povezana sa Suna tradicijom).Mu'tazila je dokazivala da ljudska bia trebaju da budu potpuno odgovorna za svojepostupke i da posjeduju slobodan izbor. Stoga su oni poricali mogunost predestinacije ljudskihpostupaka. Takoe su tvrdili da ljudska bia posjeduju intelektualnu sposobnost koja jenezavisna od otkrovenja odnosno sposobna za empirijska zapaanja i izvoenje etikihzakljuaka. Meutim prirodni um mora da se dopuni i potvrdi kroz boansko otkrovenje.Tradicionalistiko shvatanje je izraeno u djelu Al-Safija, gdje on govori da se vjeratemelji na praksi, a ne na spekulaciji. Nasuprot Mu'tazila uvjerenju, Al-afi je naglaavaootkrovenje kao posljednji izvor saznanja pojmova.8U pitanju ljudske slobode djelovanja Mu'tazila doprinos je bio osporavan uz pomopojma 'sticanja'. Tvrde da ovjekova sposobnost u donoenju moralnih akata ne dolazi od njegasamog, ve dolazi od Boga. Dok, tradicionalisti nisu bili protiv upotrebe uma, oni ga posmatrajukao pomo i sredstvo u utvrivanju stvari vjere.Sumirajui tradicionalistiku poziciju, Dord Mekdizi je naglaavao da se krajnji razloziza moralnu obavezu nalaze u osnovnim islamskim tekstovima Kurana i suna, koji su razraeni iprimjenjeni u ari'i. Za procjenu svih radnji upotrebljeno je pet kategorija:1) obavezne radnje, kao to su dunost ritualne molitve, plaanje zekata i upranjavanje posta.2) preporuene radnje, kao to su dodatne molitve, milosre, ljubav itd.3) dozvoljene radnje, u pogledu kojih zakon zauzima netralan stav, ne nalae ni kaznu ninagradu.4) radnje koje se ne preporuuju i koje se smatraju prekornim, ali nisu strogo zabranjene, postojeneslaganja muslimanskih mislilaca oko ovih radnji;5) radnje koje se kategoriki zabranjuju, kao to su ubistvo, preljuba, kraa, opijanje,bogohuljenje.Ove kategorije, pravnici dalje dijele na dvije grupe: na obaveze prema Bogu i na obavezeprena drutvu. Svaki poinjeni prekraj se shvata u pravnikim i teolokim terminima kaokanjivo djelo i kao grijeh.94. FILOZOFSKI PRISTUPIntegracija filozofskog naslijea antike u islamski svijet bila je za muslimanskeintelektualce faktor koji ih je osposobio za upotrebu filozofske tradicije. On je proizveo takvefigure kao to su Al-Farabi, Ibi Sina i drugi. Javno raspravljanje o abadu predstavlja znaajan diokosmopolitskog naslijea etike u islamu i izraava napore da se pomire religiozne i biblijskezasnovane vrijednosti sa intelektualno i moralno zasnovanim etikim utemeljenjima.Muslimanska filozofska tradicija etike stoga ima dvostruki znaaj: zbog svoje vrijednosti unastavljanju i uveanju klasine grke filozofije i zbog svoje posveenosti sintezi islama ifilozofske misli.Al-Farabi se zalagao za sklad izmeu moralnih ideala religije i ciljeva istinske drave. Naosnovu filozofije u stanju smo da shvatimo kako se moe postii ljudska srea, ali istinskoostvarenje vrline nije mogue bez pomoi religije. Osnivanje religije on je uporeivao saosnivanjem grada. Graani trebaju da steknu osobine koje e ih osposobiti da funkcioniu kaoitelji pravedne drave.Ibn Sina je dokazivao kako Prorok ovaplouje cjelokupnost moralnih djela i namjera, odkojih se ono to je najbolje, izrazilo u postizanju moralne vrline. Prorok je stekao moralneosobine neophodne za njegov sopstveni razvoj, to je dovelo ne samo do njegovog linosgsavrenstva, ve ga je osposobilo da uspostavlja pravila za druge ljude i ustanovljenje pravde.Razliiti muslimanski filozofi su preko svog produivanja i prigodnog ispravljanja ranijihklasinih pojmova povezivali etiku sa teorijskim znanjem, postignutim upotrebom racionalnihmetoda. Poto su ljudska bia racionalna, vrline koje oni prihvataju shvataju se kao unaprijeenjenajvieg cilja pojedinca i itave zajednice. Ovaj cilj je bio postizanje sree.105. ETIKA U IA TRADICIJIiiti se razlikuju od sunita po tome to za legitimnog nasljednika Muhameda smatrajunjegovog roaka i zeta Aliju, a zatim i njegove naimenovane potomke, poznate kao imame,preko kojih se razvio pojam racionalnosti. Imam, za koga se vjeruje da je bogonadahnut, u ranoji'a istoriji predstavljao je istovremeno i uvara Kurana i prorokovog uenja, i smatran je zaglavnog tumaa kuranskog shvatanja ovjeka i drutva. iizam je poput ostalih ranih filozofskih iteolokih kola, afirmisao potrebu racionalnih metoda i bio je posveen sintezi i daljemrazvijanju odgovarajuih elementa, pristunih i u drugim religijama i nemuslimanskimintelektualnim tradicijama.Nasirska etika je primjer rada iz etike od nekog iitskog autora. Tu Nasir al-din Tusinaglaava potrebu da etike odredbe budu zasnovane na superiornom znanju i nadmonoj pametitj. da se linost koja se od ostalih razlikuje po svom boanskom utemeljenju, na osnovu kojeg semoe postii savrenstvo. Mejdlang je nastojao da dokae da je Tusi u svom djelu spojioelemente neoplatinizma i moralnih i filozofskih shvatanja ismailita i dvanaesto-imamskih itita.Dvanaesto-imamski iiti se nazivaju jer vjeruju da se dvanaesti u nizu priznatih imamapovukao sa svijeta da bi se na kraju vremena opet fiziki pojavio da uspostavi pravdu.U islamskim grupa koje se pokoravaju ivom imamu, imamovo prisustvo se smatraneophodnim za primjenu islama u promjenljivim vremenima i okolnostima, a njegova uenja itumaenja nastavljaju da vode sljedbenike kako u materijalnom, tako i u duhovnom ivotu.116. SUFISTIKA UENJASufizam je mistina i ezoterika dimenzija islama koja naglaava usavravanjeunutranjeg linog ivota. Sufisitko uenje treba da osposobi svakog muslimana za traganje zajedinstvo sa Bogom, da bi to uspio on mora da se posveti unutranjem ivotu i moralnompostupanju, koje e ga odvesti ka duhovnom buenju. Potovanje ari'e treba da se dopuniusvajanjem unutranje moralne discipline, koja omoguuju mistiku da proe kroz vie duhovnih'stanica', od kojih svaka predstavlja unutranji duhovni rast, sve dok se ne shvati sutinska vezaizmeu Boga i traitelja.Na ustanovljenim skupovima organizovanih sufistikih grupa naglaava se povinovanjetradicionalnim muslimanskim vrijednostima, ali tome se dodaje i unutranja disciplina ioienje. Poto se postupci usaivanja discipline i moralne svijesti razlikuju s obzirom narazliite kulture i tradicije sa kojima se islam sree prihvataju se mnoge lokalne prakse.Sufistika etika pravi most za povezivanje etikih vrijednosti i prakse lokalnih tradicija imuslimanskog moralnog postupanja, pokazujui na univerzalnost sufistikog, muslimanskoggledanja na jedinstvo unutranje dimenzije razliitih vjera.127. MUSLIMANSKA ETIKA U SAVREMENOM SVIJETUPraksa i uticaj razliitog etikog nasljea u islam u nastavlja se u razliitim stepenimameu muslimanima savremenog svijeta. Muslimani bili ili veina u dravi ili manjina oni prolazekroz tranzicionu fazu. Postoji rastua svijest o sopstvenom naslijeu i o potrebi da se to naslijeeprilagodi promjenljivim okolnostima i globalizaciji ljudskog drutva. to se tie ostalih etikihpitanja o njima se ne moe razmiljati u jedinstvenim i monolitnim odgovorima. Oni morajuuzeti u obzir raznolikost i pluralizam, koje su odlike muslimana ne samo u prolosti nego i usadanjosti.Etika mjerila koja usmjeravaju probleme ekonomske i socijalne pravde i moralnestrategije u bavljenju pitanjima siromatva i ekonomske neravnotee, privlae veliki diomuslimanskog zanimanja za etike teme. Bilo da su to modernistiki ili fundamentalistikiodgovori oni sadre stare muslimanske simbole i shvatanja, a u svom ponovnom promiljanju iponovnom uspostavljanju normi i vrijednosti upotrebljavaju su razliite strategije za ukljuenje,iskljuenje i kodiranje specifinih muslimanskih shvatanja. Ove savremene rasprave ne nastojeuspostaviti samo norme u linom, nego u i u drutvenom ivotu.Na Zapadu se moderno shvatanje religije posmatra u odvajanju isto religioznih ispecifino svetovnih aktivnosti, dok to kod muslimana nije sluaj, jer se oni slue tradicionalnimreligijskim jezikom, koji se povezuje sa radikalnim promjenama i nasiljem, koje produbljujestereotipe o muslimanskom fanatizmu, kulturnoj i moralnoj razliitosti.13

8. ZAKLJUAKIslam, kao i hrianstvo, propovijeda ljubav, mir i milosre, meutim, islam ja manjepoznat kao miroljubiva religija nego li hrianstvo. Krstali ratovi4, koji su odnijeli mnoge rtve,ostali su zanemareni, dok su se zloini Muslimana kroz cijelu ljudsku istoriju prikazivali kaonajgori vjerski zloini. Takoe, o negativnom miljenju o islamu, doprinjeli su savremenimuslimanski zloini u vidu terorizma, od kojih su najpoznatiji teroristiki napad na WTC iPentagon 2001. godine, napad u podzemnoj eljeznikoj stanici u Madridu 2004. godine i uLondonu 2005. godine, pa sve do napada u Volgogradu 2013. godine. Svi ovi dogaaji su uticalinegativno na miljenje modernog ovjeka o ovoj najmlaoj Avramovoj religiji. Pogotovo jer suti teroristiki napadi oznaeni kao dihad, a i sami ih teroristi tako nazivaju. Rije dihad, kojaoznaava mirno propovijedanje i irenje islama, je oskrnavljena i proglaena kao oruanom inasilnom borbom irenja islama kao jedine pravedne religije. Kuran negira takvo shvatanje, onak i kad doe do sukoba govori kako treba da se pravedno ratuje, ako je pravedan rat, zatimkako da se postupa prema zatvorenicima. Kada pominjemo rije terorizam, prva asocijacija jeislam i na islamske zemlje.Vjerska etika shvatanja su mnogo izraenija u islamskim zemljama, nego u hrianskim,upravo iz razloga zato to su islamske zemlje preteno zasnovane na svetim knjigama odnosnoKuranu, koji predstavlja jedan od izvora prava, dok su zemlje u kojim je preteno hrianskostanovnitvo odvojene od religije ili samo sarauju. Primjer potovanja vjerskih etikih naelaimamo u institucionalizaciji zekata, jednog od 5 stubova islama. Dok se milosre u islamskimzemljama zakonski nareuje, u hrianskim zemljama to nije obiaj, ve odluka pojedinca.Takoe, tokom velikih kriza ljudi se vraaju religiji, u kojoj vide izvor pravde i dobra. Uislamu, kao i hrianstvu, su izraena naela o pravednoj ekonomskoj i socijalnoj raspodjeli, stoga u koliko se neki politiki ili ekonomski sistem poljulja ili srui, ljudi se okrei ka religiji ipozivaju na nju. To se najee deava u ekonomskim krizama i ratovima. Primjer imamo unaoj istoriji, a to je Jugoslavija. Zemlja u kojoj se nastojalo pravedno dijeliti, u kojoj su se4 Krstaki ratovi predstavljaju ratove u kojima su hriani pokuali osvojiti Svetu zemlju Palestinu od Muslimana,ali im to nije nikada uspjelo. Desila su se etiri krstaka rata u periodu od 1096. godine do 1204. godine.14potovali zakoni i koja je bila u jednom periodu zemlja blagostanja, sruila se zbog tekeekonomske situacije. Zbog ekonomske i politike nesigurnosti, ljudi su se poeli okupljati okosopstvene nacije, kao i religije, to je dovelo do krvavih nacionalnih i vjerskih sukoba.Koliko god religija propovijedala ljubav i mir, potisnutost te iste religije e dovesti dokrvavih sukoba i ratova.159. LITERATURAKnjige i prirunici:1. Singer, Piter, Uvod u etiku, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia Sremski Karlovci, NoviSad, 2004. (158-175 str.)2. uki, Ostoja, Sfinga civilizacija, Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci, Narodnabiblioteka Ivo Andri, Banja Luka elinac, 2005. (895-930 str.)3. Korkut, Besim, Prijevod Kurana, El-Kelimeh Meihat Islamske zajednice u Srbiji, NoviPazar, 2011.4. Chisholm, Jane, Datumi iz svjetske historije, Svjetlost, Sarajevo, 1999. (27 str.)Internet izvori:1. http://sr.wikipedia.org/sr/, 27. mart 2014.2. http://sh.wikipedia.org/wiki/Islam, 27. mart 2014.16