1

Islam i ekologija

Sveobuhvatnost i univerzalnost Islama kao vjere i koncepta života, su sigurno specifike koje ga stalno čine aktuelnim i aktivnim sudionikom u svim dešavanjima kroz historiju čovječanstva, tako da jednostavno ne postoji područje niti oblast u kome Islam nije dao svoj sud i opažanje , često i mnogo prije onih koji se smatraju začetnicima te oblasti ili ideje. To naravno proizlazi iz originalnosti Kur'ana kao jedine sačuvane Božije objave i preciznosti zabilježenog i prenesenog sunneta Allahovog Poslanika s.a.v.s., u kojima su općenito, a često i detaljno pojašnjeni svi propisi vezani za ovaj i budući svijet.

Jedno od savremenih pitanja kojim se bavi '' civilizirani svijet '' jeste pitanje zaštite prirode i životne sredine, tako da se skoro svakodnevno u medijima raspravlja o ovoj temi. Svjedoci smo da savremeni čovjek, brzim razvojem industrije i tehnologije nemilice uništava svoj okoliš, tako da se istrebljuju i potpuno nestaju mnoge biljne i životinjske vrste, koje su hiljadama godina održavale svoj kontinuitet. Problem ne ostaje samo na istrebljenju tih vrsta, već dolazi do globalnih poremećaja klime koji će itekako utjecati na budućnost čovječanstva.

Spontano, inicirana spomenutim problemima, u prošlom stoljeću nastaje ekologija, odnosno nauka koja nastoji iznaći rješenja kojima bi se planeta zemlja sačuvala od zagađenja a na taj način u životu održale mnoge biljne i životinjske vrste.

Ekolozi većinom pozivaju svakog pojedinca da aktivno, svojim trudom i zalaganjem, doprinese očuvanju okoliša jednostavnim aktivnostima poput sađenja drveća, kupljenjem otpadaka, ekonomičnom trošenju vode, milosrdnom pristupu životinjama i sl.

Proučavajući Allahovu Knjigu i Sunnet Njegovog Poslanika s.a.v.s., nalazimo nedvojbene dokaze da su muslimani mnogo prije današnjih ekologa i udruga za zaštitu prava životinja,  radili na očuvanju svoje sredine i u potpunom skladu i harmoniji živjeli sa ostalim Allahovim stvorenjima koja je Uzvišeni Tvorac stvorio sa razlogom i iz Svoje neizmjerne mudrosti. Ovu tvrdnju dokazujemo kroz slijedeće: ''Sve životinje koje po zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas... '' . (El-En'am, 38). Zbog toga, bespotrebnim ubijanjem i uništavanjem životinja i biljaka, čovjek ustvari uništava jedan dio zasebnog svijeta  koji Allaha stalno veliča i hvali i koji Mu je pokorniji od većine ljudi:

Jedne prilike Muhammed s.a.v.s. je prošao pored skupine ljudi koji su sjedili na svojim jahalicama i razgovarali pa im je rekao: '' Jašite ih smireno i sjašite sa njih mirno, i ne uzimajte ih za fotelje sa kojih ćete razgovarati na putevima i pijacama, možda je  jahalica bolja, i Allaha više spominje, od onoga koji je jaše. ''

Zabrana ubijanja životinja

2

U osnovi, šerijat zabranjuje ubijanje životinja osim ukoliko se za to ukaže realna potreba ili ukoliko se radi o životinjama koje ljudima nanose štetu. Kaže Ibn Abbas r.a.: '' Poslanik s.a.v.s. je zabranio ubijanje svega što ima dušu, osim ako nanosi štetu i neprijatnost. '' ( Sahihul-Džamia, br. 6973 ).

Čak i lov, koji je dozvoljen po koncenzusu islamskih učenjaka, postaje zabranjenim ukoliko se svodi na zabavu, vježbanje gaðanja ili sakupljanje suvenira. Abdullah ibn Omer r.a. je jednom prošao pored ljudi koji su sebi kao metu postavili kokoš (u drugom rivajetu pticu), pa su je gađali strijelama. Vidjevši Ibn Omera r.a., ova skupina se razišla, a on je upitao: '' Ko je ovo učinio? Uistinu je Allahov poslanik s.a.v.s. prokleo onoga ko ovo čini. '', nakon čega je prišao toj ptici i oslobodio je. U drugom rivajetu stoji da je rekao: '' Zaista je Allahov poslanik s.a.v.s. prokleo onoga ko za cilj uzima ono što ima dušu. '' ( Buhari 5514 i 5515, Muslim, 1957 i 1958 ).

Također od Abdullaha b. Omera se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: ''Koji god čovjek bespravno ubije vrapca ili nešto veće od njega, Allah će ga na sudnjem danu o tome pitati. ''  Upitaše: ''A koje je njegovo pravo Božji poslaniče ?'' On odgovori: '' Da ga prekolje i pojede, a ne da mu otkine glavu pa da ga baci ''. U sličnoj verziji se navodi da će takav vrabac na sudnjem danu reći: '' Gospodaru, taj i taj me je ubio iz zabave a ne zbog koristi. ''

U svemu tome skupina ljudi koja se povela za šejtanskim nagovorima i prohtjevima te na taj način postala buntovna, pod izgovorom civilizacijskog napretka i industrijskog razvoja zagađuje i nanosi nenadoknadive udarce njenoj ljepoti i skladu pretvarajući ih u haos. '' Pojavio se metež i na kopnu i na moru, zbog onoga što ljudi rad'', (Rum, 41) Ovo je jasna poruka koja odzvanja i upozorava na tu činjenicu.

Lijepa Zemlja i ono što je na njoj a što je također lijepo, praktična izgradnja koja bi trebala biti vođena intenciji zadovoljenja i obezbjeđenja čovjekove sreće i zdravlja i osiguravanja prava ostalim kreacijama koje pored čovjeka žive na njoj, nalaze se u rukama ograničenog broja nepravednih pojedinaca što sve koristi vide striktno svojim, i na taj način postalo je oružjem za uništavanja cijelih vrsta rijetkih stanovnika Zemlje. Ova šaka ljudi umjesto čišćenja vazduha, isti zagađuje, umjesto oživljavanja zemlje istu uništava, umjesto pošumljavanja - šume siječe, umjesto čišćenja mora i pustinja bestidno pravi deponiju i od jednog i od drugog.

Kur’an časni, koji uostalom sadrži sukus prethodnih nebeskih Knjiga u vezi sa ovim u tridesetčetvrtom ajetu sure Neml kaže:’’ Kad carevi osvoje neki grad oni ga razore, a ugledne stanovnike njegove učine poniženim''.. Jasno je da uz postojanje moderne tehnologije nema potrebe za fizičkim prisustvom “careva” radi uništavanja, već oni, veoma komotno i iz velike udaljenosti koristeći se sofisticiranim sredstvima prodiru u tuđi teritorij izazivajući na taj način razorne posljedice. Sukladno ovome odgovornost

3

slobodumnih državnika u cilju očuvanja životne okoline je neuporedivo veća nego li što je odgovornost pojedinaca, upravo kao što Poslanik, s.a.v.a., kaže: “Svako ko se prihvati dužnosti muslimanskih pitanja (u državi) ukoliko ne obezbjedi svima ono što voli sebi (život, zdravlje, ugled, sigurnost...) neće osjetiti miris Dženeta.”

Čistoća u islamuOdržavanje čistoće tijela, kuće, radnog prostora i uopće životnog kruga je opća dužnost u islamu, uvijek aktuelna i sveprisutna, koja ne samo da se tiče ovosvjetske dimenzije života, čak zadire i u čovjekov Svijet onostranosti. Poslanik, s.a.v.a., u vezi sa ovom činjenicom kaže: “Zaista je Allah, s.v.t., lijep (prijatan) i voli ljepotu (prijatnost), čist i voli čistoću, plemenit i voli plemenitost''. zato držite čistim svoju prolaznost (ovaj svijet).” Drugim riječima Allah dž,š, od čovjeka, u ulozi Svoga namjesnika, želi da drži čistim svoje tijelo da bi na taj način dušu učinio ljupkom i spremnom za let u svijet Uzvišenog carstva. Na drugom mjestu, Poslanik, s.a.v.a., čistoću smješta tik uz bogobojaznost (takvaluk), te upravo na način kojim Kur'an časni kaže: Budite bogobojazni koliko god možete, on kaže: “Održavajte čistoću koliko je to moguće više, jer ustinu je Allah dž,š, islam utemeljio na čistoći i neće u Dženet uči osim čistih.”

Stvaranje zelenila u islamu ubraja se u dugotrajne milostinje, te na taj način i u sveta djela, bilo da se čovjek time lično koristi ili ne. Poslanik, s.a.v.a., kaže: “Kada čovjek zasadi voćku, sve što od nje pojedu ljudi i životinje računa mu se milostinjom.” Dok na drugom mjestu kaže: “Ukoliko bi vam se zadesio kakav rasad u ruci u trenutku kada nastupi posljednji čas (kijamet), ako nebiste imali više vremena nego da ga zasadite, obavezno ga zasadite.”

Rad u islamu

Također, u islamu se bodri i podržava ishrana poljoprivrednim prihodima, svih vrsta životinja. Poslanik, s.a.v.a., u vezi sa tim kaže: “Ko posije usjev, i nahrani od njeg pticu, to mu je milostinja.”

Zatim nam govori uzvišeni u suri el-Enam u 38 ajetu; ''Sve životinje koje po zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas, u Knjizi Mi nismo ništa izostavili, i sakupiće se poslije pred Gospodarom''. Zatim dalje govori uzvišeni u suri Zuhruf ajet 4: ''A on je u Glavnoj knjizi, u Nas, cjenjen i pun mudrosti''.

Zatim poslije Kur'ana dolazi nam i sunnet Poslanika Muhammeda a,s, da upotpuni resurse šerijata a koji nam ujedno pokazuje pravi put. Kaže Poslanik a,s, u hadisu; ''Ostavio sam vam dvije stvari s kojima ne možete zalutati, Kur'an i moj sunnet'' . Prenosi ga Malik u Muvattau. Pridržavanje i slijeđenje ovog hadisa nam ukazuje na red i disciplinu, da budemo oni koji će izgrađivati ovaj dunjaluk a oni koji će nered na njemu praviti.

4

Dini islam daje veliku pažnju ekologiji, jer je zemlja data nama u emanet (povjerenje), i mi smo na njoj kao čuvari, naš Gospodar nam je povjerio dunjaluk tj, zemlju, i rekao svojim melekima da će učiniti na njoj (Zemlji) namjesnika. Tako u suri el-Bekare u ajetu 30: '' A kada Gospodar reče melekima, Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti, oni rekoše! Zar će Ti namjesnik biti onaj koji će na Zemlji nered činiti i krv proljevati? A Mi te veličamo i hvalimo i kako Tebe dolikuje štujemo. On reče; Ja znam ono što vi ne znate''.

Zato vidimo licemjerni svijet kako uništava zemlju, a onda postaje jedna od glavnih tema i rasprava da se spasi planeta Zemlja i njena okolina, ( živa bića koja žive na njoj). Zato nam mudra Knjiga govori i opominje nas da bi čuvali planetu Zemlju i da bi sačuvali njena bogatstva koja nam nudi, i to prije nego se sjetio svijet da stane u zaštitu planete od ljudskog nehatluka. Kaže uzvišeni u suri Rum 41: ''Zbog onog što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili''. Želimo da ispunimo našu zadaću na ovom svijetu a to je namjesništvo na zemlji, tj; izgradnja i čuvanje njenog izgleda, i da je možemo predai Onome koji nam je dao u emanet, kaže Uzvišeni u suri Hud 61: ''On vas je od zemlje stvorio, i daje vam da živite na njoj''.

Zatim ponovo kaže Uzvišeni u suri Neml 88:''Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci, to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio, On doista, zna ono što radite''. Sve je Njgovom moći određeno, i savršeno bez nedostataka On sve zna o svojim stvorenjima. Kaže uzvišeni u suri Kamer 49:''Mi sve s mjerom stvaramo''. Zatim uzvišeni Govori u suri Furkan ajet 2:''Koji u vlasti nema ortaka i koji je sve stvorio kako treba uredio''. Priroda je stvorena da koristi ljudima, kaže uzvišeni u suri Mulk ajet 15: ''On vam je Zemlju pogodnom učinio pa hodate predjelm njenim i hranite se onim što On daje, Njemu ćete se vratiti''. Zatim kaže u suri Nahl 14: ''On čini da se morem koristite, da iz njega svježe meso jedete i da vadite nakit kojim se kitite, ti vidiš lađe kako ga sijeku da biste nešto iz obilja njegova stekli i da biste zahvalni bili''. Zatim kaže u suri Lukman 20: ''Kako ne vidite da vam je Allah omogućio da se koristite svim onim što postoji na nebesima i na Zemlji i da vas darežljivo obasipa milošću Svjom, i vidljivom i nevidljivom?''.

Kaže uzvišeni u suri Džasije 13:'' I daje vam da se koristite onim što je na nebesima i onim što je na Zemlji, sve je od Njega, to su zaista pouke za ljude koji razmišljaju''. Zatim kaže uzvišeni u suri el-Mu'minun 115; ''Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da se Nama nećete vratiti?''. Dozvoljeno je čovjeku da uživa u svim blagodatima koje su mu date od boga ali ma nuje dozvoljeno da čini nered na zemlji, i nesmije zaboraviti na ponovni povaratak. Zatim nam napominje kur'an da se sami na

5

uništavamo kaže u suri el-Bekare:''I sami sebe u propast ne dovodite i dobro činite''. Poslanik a,a, kaže: ''Nema štete niti nanošenja štete''.

Zatim nam Kur'an govori da nesmijemo biti štetočine pa kaže u suri el-Kasas 77: ''I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi učinio dobro, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine''. Zato mramo iskoristi svaku stvar onoliko koliko neće štetiti drugim stvarima, da ne bude više štete nego koristi.

Islam nam savjetuje sredinu i umjerenost u svemu pa čak i ako smo imaćni zabranjuje se rasipanje, a isto tako je zabranjeno škrtarenje koje je štetno za čovjeka kao pojedinca i kao zajednicu. Kaže uzvišeni u suri el-Bekare 143:''I tako smo vas stvorili umjerenom zajednicom da budete svjedoci protiv ostalih ljudi''. Zatim kaže u suri el-Isra'a; ''Ne drži ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu, da ne bi prekor zaslužio i bez ičega ostao''.

Islam zabranjuje rasipanje jer je štetno, a isto tako i pretjerano biti škrt je zabranjeno zato nam savjetuje da budemo tu negdje na sredini, jer je to najbolje. Kaže uzvišeni u suri Al-En'am 31; ''O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu da obavite, i jedite i pijte, ali ne pretjerano, On ne voli one koji pretjeruju''. Poslanik a,s, kaže u jednom hadisu:''Mi skupina vjernika nikad ne jedemo dok ne ogladnimo, a kad jedemo nikad do kraja se ne prenajedamo''.

U suri Isra'a 26-27, kaže:''Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku namjerniku, ali ne rasipaj mnogo, jer rasipnici su šejtanova braća, a šejtan je Gospodaru svome nezahvalan''. Zatim Poslanik a,s, kaže u hadisu kog bilježi imam Muslim od Ebu Hurejre r,a: ''Hrana za dvojicu je hrana za trojicu, a harana za trojicu je dovoljno za četvoricu''. Dakle umjerenost i u ishrani. U drugom hadisu kog bilježi imam Tirmizi kaže Poslanik a,s; ''Naj gora posuda koju sin ademov napuni je stomak, pa baš ako mora onda trećinu za hranu, trećinu za vodu a trećinu za zrak''. U hadisu kog bilježi imam Muslim, Buharija i Tirmizi. Kaže Poslanik a,s,''Svaki muslim koji posije drvo ili biljku pa sa njega se hrane ptice i ostala živa bića, za to će dobiti sadaku (dobro djelo)''. Poslanik a,s, je zabranio da se uništavaju insekti, zato kaže u hadisu kog bilježe imam buhari i Muslim; ''Ujeo je jedan mrav jednog od Poslanika beni israela, i on je spalio čitav mravljac, pa je Allah rekao koreći ga zbog tog čina; jeli samo zbog jednog mrava ti si sve uništio'.

Takođe islam daje veliku pažnju kada je u pitanju rat i njegovi propisi, dok sa druge strane vidimo da mnogi oni koji vode rat, da se ne pridržavaju tih pravila dok poslanik a,s, vodi računa o svojoj vojsci kad i hšalje u boj pa ih savjetuje:''Borite se u ime

6

Božije, ne ubijajte djecu niti novorođenčad, niti ženu niti starca, ne rušite kuće ne uništavajte vrtove''.

Poslanik a,s, je upozorio ljude da ne ostavljaju upaljenu vatru u svojim kućama dok spavaju.ovaj hadis bilježi Imam Muslim i Buharija od Ibn Omera r,a. Jer za svaki događaj koji se desi ima svoj uzor zbog čega se desio, da nam se nebi desila kakva nezgoda bolje je ugasiti vatru dok se spava. Dalje poslanika a,s, kaže u hadisu kog bilježi imam Ibn Madže od Ebu Hurejre r,a, da je Poslanik a,s, rekao; ''Neka se niko ne mokri ili čini nuždu u stojeću vodu''. U ovom hadisu Poslanik a,s, ja zabranio mokrenje u stajaću vodu zbog mnogih razloga kao npr, zbog raznih bolesti koje se mogu prenjeti putem te vode, ili da se neko nebi napio a voda je već zagađena. Dakle sprečavanje zlodjela prije njihovog događanja.

Kaže Pslanik a,s, u hadisu kog bilježi imam Ibn Madže od Abdullaha ibn Omera da je Poslanik rekao;''Kada se pojavi prostitucija u jednom narodu i bude se javno činio, pojavit će se razne bolesti u tom narodu koje nisu bile poznate kod prijašnjih naroda''. U ovom istom hadisu se spominje pet različitih iskušenja, kao ne davanja zekata, pa ako ljudi odbiju davati zekat onda će taj narod zadesiti velika oskudica i neimaština, ako budu krali na vagi ili krivo mjerili, tad će taj narod zadesiti suša i neće biti kiše, a da nije životinja kiša uopšte nebi padala. Tako se spominje u hadisu kog bilježi Imam Ibn Madže u svom Sunenu.