Internacionalna konferencija:Roma Husing in Europe

Situacija sa Romskim objektima u Hrvatskoj

Izlaganje: Veljko KajtaziSaborski zastupnik

12 nacionalnih manjina u RH

1/1

POVIJEST ROMA U HRVATSKOJ• Romi se u Hrvatskoj prvi puta se spominju u dokumentima Dubrovačke Republike,

datiranim 1362. godine, kada je počelo njihovo masovnije pojavljivanje u okolici Dubrovnika;

• Nakon II Svjetskog rata i masovnog stradanja Roma u koncetracijskom logoru Jasenovac, pri prvom popisu stanovnika 1948. godine, ostalo je samo 405 Roma. Na Jasenovačkim poljanama i u rijeci Savi, stradalo je blizu 17.000 Roma, od toga više od 5000 djece;

• Prvi popis stanovništva, u samostalnoj Republici Hrvatskoj, koji je obavljen 2001. godine, pokazao je da na teritoriju RH živi 9648 Roma, a zadnji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine, govori o blizu 17.000 Roma koji žive na teritoriju RH;

• Klasična djelatnost kojom se Romi bave kod nas su sakupljanje sekundarnih sirovina i trgovina tekstilom;

• Više od 95% Roma u Hrvatskoj su na socijalnoj skrbi i primaju ovu vrstu pomoći;

1/2

POVIJEST ROMA U HRVATSKOJ• Ulaskom Hrvatske u EU, zabranjeno je prikupljanje i bavljenje sekundarnim

sirovinama. Puno se radilo na pojašnjavanju ove zabrane i imali smo dosta problema i početnih negodovanja oko takve mjere, ali su ona sada u glavnom svedena na pojedinačne slučajeve. Romi koji se i dalje bave ovim poslom nailaze se u sukobu sa zakonom;

• Što se tiče školovanja i osnovno školskog obrazovanja, situacija u Hrvatskoj je slična kao i u ostalim zemljama Europe. Trenutno imamo samo 23 studenta romske nacionalnosti koji studiraju na višim i visokim školama i dobivaju stipendije;

• Primetan je blagi porast izjašnjavanja o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, a iz razloga da su relativno dobro riješene neke zakonske odredbe te postoje načini pomoći pripadnicima ove manjine (stipendije, školovanja, uključivanje u javne radove i slično);

• Odluka da se formira ROMSKO NACIONALNO VIJEĆE kao jedan vid centralnog mjesta koje okuplja i pomaže u rješavanju problema Roma;

PREDUVJETI STANOVANJA U RH• Ulazak u EU značio je završetak procesa koje je RH poduzela u pripremama

za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.• Dva ključna datuma bila su: 31.12.2012. godine – datum do kojega su se

trebale napraviti prijave za legalizaciju za objekte koji su imali prethodna rješenja ministarstva za rušenje i 30.06.2013. godine – do kada su se trebali prijaviti svi ostali nelegalno izgrađeni objektu;

• Vlada RH preko Ministarstva graditeljstva uputila je javne pozive preko sredstava javnog informiranja (novine i TV) i putem pisanih letka upućenih direktno romskoj zajednici.

• Romska zajednica nije bila pripremljena za sve što se oko legalizacije dešavalo. Nije bila upoznata sa zakonima i obvezama koji su se provodili.

2/1

2/2

PREDUVJETI STANOVANJA U RH

• Veliki dio rada na terenu bio je usmjeren na pojašnjavanje zakona i pravilnu pripremu koja se trebala provesti prilikom prijave za legalizacij;

• Zajedno sa mojim suradnicima na terenu obavili smo značajan dio posla dijeleći letke Ministarstva i upućujući romski narod na sredstva javnog informiranja, te pojašnjavajući ovaj zakon i njegovu primjenu u praksi;

• Na moju inicijativu, održan je niz radionica o legalizaciji i postupku legalizacije u nekoliko naselja na teritoriju RH;

• Znajući da je problem legalizacije bitan, najprije sam morao osobno proučiti zakon o legalizaciji, a nakon čega sam stupio u kontakt sa Ministarstvom graditeljstva i upoznao se sa bitnim karakteristikama legalizacije (rokovi, način pribavljanja dokumenata potrebnih za legalizaciju, upoznavanje o istima te pojašnjavanje ljudima na terenu);

• Od RUJNA (09) 2012. godine do LIPNJA (06) 2013. godine sa mojom ekipom sam obišao 47 romskih naselja u RH i 25 općina i gradova u kojima socijalizirano žive Romi, u smislu upoznavanja sa stvarnim stanjem na terenu.

SITUACIJA U ZAJEDNICI• Prilikom obilaska utvrdio sam da je samo jedan mali dio (do 5% romskog

stanovništva i to uglavnom socijalizirani) imao ispravne dokumente i riješeno pitanje legalizacije, te da je jedan vrlo mali dio (do 2%) objekata izgrađen prije 1968. godine tako da ona ne podlježu zakonu o legalizaciji. Znači trebali smo poduzeti mjere da se više od 90% naselja u kojima žive Romi pripremi za legalizaciju;

• Kao što sam predhodno spomenuo, jedan dio objekata koji se nalazi u okolici grada Siska, 47 objekata, bilo je po rješenjima gradskih vlasti predviđen za rušenje jer nije imao legalne dozvole. Znajući za ovu situaciju, angažmanom mog tima i mene, nije došlo do rušenja tih objekata.

• Moram napomenuti da se romska zajednica u 95% slučajeva oslonja na centre za Socijalnu skrb u RH, što znači da Romi nemaju financijskih sredstava za legalizaciju objekata;

STANJE ROMSKIH NASELJA• U RH po našoj procjeni postoji oko 60 romskih naselja;• Romi u Hrvatskoj, kao i u drugim državama uglavnom žive u naseljima koja su

izvan gradova ili većih naselja; • Jedan dio stanovništva živi socijalizirano unutar gradova ili naselja;• Više od 95% naselja zbog izdvojenosti nema riješene infrastrukturne objekte

(vodovod, kanalizacija, struja, voda);• Nastojali smo da damo prioritet onim naseljima kojima je legalizacija najveći

problem (najveći broj socijalno ugroženog stanovništva, najveći problemi u infrastrukturi, najveći problemi sa odnosima u lokalnoj zajednici i slično);

• Kao što sam maloprije napomenuo u HR živi blizu 17.000 Roma, a po našoj procjeni ima ih oko 34.000 do 44.000.

• Za podnošenje prijava za legalizaciju, a koji je istekao 30.06.2013. godine, nakon naših napora, i u suradnji sa predstavnicima i predsjednicima Romskih uduga, vijeća, po općinama, gradovima i županijama, zahtjev za legalizaciju podnjelo je više od 95% romskog stanovništva

NAČINI RJEŠAVANJA PROBLEMA

• Najbitnije je da smo uspjeli suzbiti rušenje objekata koji su već imali rješenje za rušenje i time spasiti veliki broj obitelji od bezizlazne situacije;

• Velikim angažmanom na terenu i razgovoru sa romskom zajednicom uspjeli smo educirati Rome da je vrlo važno da do prijave za legalizaciju dođe na vrijeme u institucije, a u roku koji je propisan zakonom, kako ne bi došlo do donošenja novih rješenja za rušenje;

• Vrlo je bitno da romska zajednica želi participirati u samom procesu legalizacije svojih objekata, što nam je jasno pokazala prilikom kontakata i obilazaka.

• Svi segmenti društva i kompletna romska zajednica stoje pred značajnim odlukama u smislu iznalaženje kompletnih financijskih sredstava za pripomoć u legalizaciji romskih objekata;

• Apelirao sam na Vladu RH, sva Ministarstva i Vladine institucije kao i na regionalnu i lokalnu samoupravu da se dodatnim naporima kroz rebalanse proračuna svih ovih institucija uzme u obzir karakteristika romske zajednice i obveza da se legalizacija na vrijeme obavi.

7/1

ZAKLJUČAK

• Mišljenja sam da unutar romske populacije, kako u Hrvatskoj, tako i u Evropi treba raditi na pitanju socijalizacije romskih naselja;

• Naselja treba nastojati urbanistički urediti, kako ne bi smo imali situaciju da se dobra volja pojedinih načelnika i gradonačelnika oko komunalnog uređenja romskih naselja, ne sprečava, na samom početku jer se zbog neadekvatne i stihijske gradnje onemogućava pristup za najosnovniju komunalnu infrastrukturu (voda, struja, kanalizacija - primjer Rijeka);

• Nastojati podići uključenje romske populacije pri izvođenju radova u samom naselju, kako bi podigli nivo svijesti da su i oni sami učestvovali u izgradnji svoga naselja, a to rješavati kroz veću uključenost stanovnika naselja u javnim radovima (kako se to zove u Hrvatskoj). Na taj način imamo riješenje da se Romima plati rad i još da sami uređuju svoje naselje;

7/2

ZAKLJUČAK

• Dobre primjere uređenja naselja ili opravdanih zahtjeva za izmještanje pojedinih naselja ili dijelova naselja ne bi trebalo uzimati za zlo i proglašavati ih odmah „getoizacijom” i „izolacijom” romske zajednice. U radu sa zajednicom ukazivati na bolja rješenja zbog lokacije novog naselja, bolje infrastrukture i slično (primjer Crikvenica)

• Poticati primjere dobro riješenih problema u izgradnji naselja i ukazivati na njihovu svrsishodnost (Dvodomke – Darda);

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NEKOLIKO PRIMJERA ROMSKIH NASELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ