interlingua - internacionalni jezik dvadesetprvog vijeka - internacionalni jezik...

24
INTERLINGUA internacionalni jezik dvadesetprvog vijeka Prezentacija * Gramatika u 12 paragrafa * 2000 internacionalnih riječi Za nekoliko sati se možemo premjestiti sa velikih razdaljina na zemlji ali nemožemo pričati tako da se svi razumijemo, jer komunikacija između zemalja zahtijevajedan zajedničkijezik. Ako bi se izabrao jedan nacionalan jezik, kao na primjer engleski koji je najviše rasprostranjen, naišlo bi se na težak otpor od strane drugih zemalja, a osim toga on je suviše težak da bi ga svi mogli naučiti i savladati. To nebi predstavljalo neko pravo rješenje. Jedini izlaz koji je dovoljno prihvatljiv, je da se izabere jedan neutralanjezik koji je lakše naučiti nego bilo koji nacionalan jezik. Učinjeni su mnogi pokušaji da se konstruiše takav jezik otkako je latinski, a zatim i nan- cuski, izgubio svoj položaj kao privilegirani pomoćni jezik Zapada. Najpoznatiji je espe- ranto, ozvaničen 1887 od jednog 27-godišnjegpoljskog očnog ljekara, ali je zbog mnogo svojih umjetnih riječi ostao samo jezik koji upotrebljavaju samo članovi tog pokreta. 25000 ljudi je organizovano, a ima možda 200000 u cijelom svijetu koji ga razumiju. Pojavilo se mnogo više projekata i jezički naučnici su se počeli malo-pomalo interesovati za to pitanje. Jedan internacionalan jezički tim, je uveo 1924. godine istraživanja koja su se rezultirala sa registrovanjem većpostojecžeginternacionalnog fonda riječi, koji se najvećim dijelom sastoji od latinskih i grčkih riječi, posuđenim u svim zapadno-evropskimjezicima i samim tim raširenim u cijelom svijetu. IALA (lntemational Auxiliary Language Association), kako se ta jezičke-naučna organizacija zvala, je izvukla iz tog materijala veoma jedno- stavnu gramatiku. Internationalitate maximal in le vocabulario e un grammatica minimal je glavni princip u internacionalnom jeziku, zvanom interlingua, koji se sastoji samo od riječi koje se javljaju u najmanje tri od sljedećih jezika: engleskom, francuskom, španskom, portugalskom, italijanskom, njemačkom 1 ruskom. U većini slučajeva se javljaju u ovim jezicima, a osim toga i u na primjer švedskom i slavenskim jezicima To znači da većina ljudi koji imaju jedan od romanskih jezika kao maternji, mogu čitati tekstove napisane na interlingui bez prethodnih studija. Italijanski, španski i portugalski govori 500 miliona ljudi i sa njima možete upotrijebiti interlingu u svakodnevnimkontaktima (samim tim i usmeno) čak i ako Vaš sagovorniknije nikad čuo za interlingu. Interlingua je već sada korisna Interlingua je dakle jezik koji milioni ljudi mogu čitati i razumjeti. Zato je korisna već danas, i bez potrebe da bude zvaničko priznata. Več 1953 godine počeli su medicinski časopisi (tridesetak) i kongresi (desetak komada) upotrebljavati interlingu u svojim rezi– meima. Velike se mogućnosti ovdje ukazuju. Pošto interlingua sadrži samo riječi koje su prirodne i javljaju se u već navedenim jezicima, poznavanje interlingue je isto kao osnovno poznavanje nekoliko romanskih

Upload: vanhanh

Post on 23-Jul-2019

241 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

INTERLINGUA– internacionalni jezik dvadesetprvog vijeka

Prezentacija * Gramatika u 12 paragrafa * 2000 internacionalnih riječi

Za nekoliko satise možemopremjestiti sa velikih razdaljina na zemlji — ali nemožemopričati tako da se svirazumijemo,jer komunikacija između zemalja zahtijevajedan zajedničkijezik. Ako bi seizabrao jedan nacionalan jezik, kao na primjer engleski koji je najviše rasprostranjen,naišlo bi se na težak otpor od strane drugih zemalja, a osim toga on je suviše težak da biga svi mogli naučiti i savladati. To nebi predstavljaloneko pravo rješenje. Jedini izlaz kojije dovoljnoprihvatljiv,je da se izaberejedan neutralanjezik koji je lakše naučiti nego bilokoji nacionalanjezik.Učinjeni su mnogi pokušaji da se konstruiše takav jezik otkakoje latinski, a zatim i nan-

cuski, izgubio svoj položaj kao privilegiranipomoćni jezik Zapada. Najpoznatijije espe-ranto, ozvaničen 1887 od jednog 27-godišnjegpoljskog očnog ljekara, ali je zbog mnogosvojih umjetnih riječi ostao samo jezik koji upotrebljavaju samo članovi tog pokreta. 25000ljudi je organizovano, a ima možda 200000 u cijelom svijetu koji ga razumiju. Pojavilo semnogoviše projekata i jezički naučnici su se počelimalo-pomalo interesovati za to pitanje.Jedan internacionalanjezički tim, je uveo 1924. godine istraživanja koja su se rezultiralasa registrovanjemvećpostojecžeginternacionalnog fonda riječi, koji se najvećimdijelomsastoji od latinskih i grčkih riječi, posuđenimu svim zapadno-evropskimjezicima i samimtim raširenim u cijelom svijetu. IALA (lntemational Auxiliary Language Association),kako se ta jezičke-naučna organizacija zvala, je izvukla iz tog materijala veoma jedno-stavnu gramatiku.

Internationalitatemaximal in le vocabulario e un grammaticaminimalje glavni princip u internacionalnomjeziku, zvanom interlingua, koji se sastoji samo odriječi koje se javljaju u najmanje tri od sljedećihjezika: engleskom,francuskom, španskom,portugalskom, italijanskom, njemačkom1 ruskom. U većini slučajeva se javljaju u ovimjezicima, a osim toga i u na primjer švedskomi slavenskimjezicima To znači da većinaljudi kojiimaju jedan od romanskihjezika kao maternji, mogu čitati tekstove napisane nainterlingui bez prethodnih studija. Italijanski, španskii portugalski govori 500 miliona ljudii sa njima možete upotrijebiti interlingu u svakodnevnimkontaktima (samim tim i usmeno)čak i ako Vaš sagovorniknije nikad čuo za interlingu.

Interlingua je već sada korisnaInterlingua je dakle jezik koji milioni ljudi mogu čitati i razumjeti. Zato je korisna većdanas, i bez potrebe da bude zvaničko priznata. Več 1953 godine počeli su medicinskičasopisi (tridesetak) i kongresi (desetak komada) upotrebljavati interlingu u svojim rezi–meima. Velike se mogućnostiovdje ukazuju.Pošto interlingua sadrži samo riječi koje su prirodne i javljaju se u već navedenim

jezicima, poznavanje interlingue je isto kao osnovno poznavanje nekoliko romanskih

jezika, a ništa manje i engleskog čiji fond riječi u više komplikovanimtekstovima sadržii do 2/3 latinskih riječi. Strane jezike trebamo svakako nastaviti izučavati najeviše zbogliterature, a sa interlinguomkao pomagalomza praktičnukomunikacijumožemodobiti viševremena za učenje nekih egzotičnihjezika kao: arapski, japanski ili kineski.

Opšto poznavanje jezikaU gimazije se uveo jedan poseban predmet za one koji ne uče latinski. Naime, opšto pozna-vanje jezika. Ovdje se uče prefiksi, sufiksi i morfemi koji sačinjavaju te nepoznate riječiporijeklom iz latinskog i grčkog. Mnogi smatraju ovaj predmet samo teoretskim, ali sainterlinguinim tekstovima kao podlogom koji su do 100% internacionalni i samim tim odkoristi prilikom učenja drugihjezika, đaci nauče internacionalne riječi i njihovu građu takoda ih stvarno ZNAJU . U gimnazijamagdje se interlinguaupotrebljavakao kongretno poma—galo, glupe učenikakoje su veće od obaveznih, izučavaju predmet dobrovoljno.Samo interlinguina vrijednost kao pomagalo za izučavanje jezika bi moglo

obrazložiti njeno mjesto u nastavnomplanu.Da svi mogu slobodno komunicirati verbalnomora biti jedan vrijedanmuke cilj za sve razumne ljude (ali to na žalost ne smatraju svezemlje). Zbog toga se moraju poznavati strani jezici.Naučiti Čak samo jedan jedini jezik do savršenstva je skoro nemoguće, a na zemljinoj

kugli postoji otprilike 5000 jezika. Najvažniji za svakoga je njegov maternji jezik, makoliko se on činio beznačajan.Drugi jezici dobijaju na značaju u zavisnosti od broja ljudido kojih se može doprijeti uz njihovu pomoć, njihove geografske rasprostranjenosti ikoristi koju imamo od onogo što je napisano na njima. To je ono što čini engleski naj-važnijimjezikom današnjice.

Zašto ne engleski?Ogromna je priviligija govoriti svoj sopstveni jezik u internacionalnim pregovorima. Nataj način se mnogo lakše može boriti za svoje najvažnije stavove, pošto šansa da se pobi-jedi u jednoj debati na stranom jeziku protiv nekogna ko govori svoj sopstveni jezik jemala. Francuska, Rusija i mnoge zemlje sa španskim kao oficijalnim jezikom neće dopu-stiti da engleski dobije prvenstvo. Samo jedan neutralan jezik bi se mogao akceptirati, kojimora osim toga biti lagan da bi ga svi savladali. Engleski sa svojim ogromnim fondomriječi i hirovitomgramatikomne ispunjavaove uslove.Nacionalno štićenje svojih prava na jezičkom podiučju vidi se u sklopu EZ. Ova organi-

zacija se pretvorila u gigantskogskrbnika za prevodioee i tumače, budući da se radi sa 1 ljezika uz orgromne troškove. UN ima šest, a UNESCO osam jezika kao smetnje u procesu.Nešto se mora uraditi na tom planu.

Zajednički jezik je potreban i mora se zasnivatina zajedničkim stvarima koje već postojeHiljadama godina su vojno, političko, ekonomsko i kulturno jake nacije nametale drugimasvoj jezik kao pomoćni. Takvi jezici su bili: akadijski u Babiloniji, grčki, latinski, francuskii sada engleski.Ali, najznačajnija svjetska porodica riječi, indo-evropska,koju govori gotova polovina

zemljinog stanovništva ima skoro zajedničkifond riječi tj. ogromanbroj posuđenih riječiiz latinskog i grčkog koje su osim toga najčešće izvor za posudbu za jezike koji nisu indo—

evropski. Te riječi se upotrebljavajudobrovoljno jer nisu imperijalistički nametnute.Kroz svoju kristalno jasnu gradu je interlingua puno lakša za Azijate i Aiiikanoe nego ev—

ropski jezici. A, kroz učenje interlingue se ujedno dobija i zajedničko bogatstvo rijiči Zapada.")A-

Zašto ne esperanto?Da esperanto n1je uspio uprkos svojih 100 godina entuziastičkogpropagiranja djelimičnozavis1 od samog jezika: već1na suf1ksaje izmišljena kao1 stotina najobičnijih riječi 1 na tajnačin je esperanto postao jezik sa najmanje internacionalnih riječi. Ali nemožemoomalovažavatiesperantistinapionirskaulaganja.Probni tekst na esperantu (1887):Multaj elciuj tiuj junaj kaj maljunaj idealistoj, kiuj aligis al Esperantojam dumgiaj unuajjaroj kaj espens gian tuj an enkondukon en Čiujn lemejojn,baldau estis seniluziigitaj.Isti na interlingu-i (1951):Multos de omne le idealistas juvene e vetere, qui adhereva a Esperantojam durante su pri-me annos e sperava su introduction immediate in omne scholas, tosto esseva disillusionate.

(Prijevod:Mnogi mladi i stari idealisti koji su se priključili esperantu već prvih godina unadi da se on odmah uvede, bili su ubrzo razočarani.)

Nauči se upotrebljavati interlingu-u aktivnoPostoje knjige pogodne za izučavanje interlingu-e. Kasnije se može praktičnoupotrebljavatina Conferentias lntemational koje UNION MUNDIAL PRO INTERLINGUAorganizuje.Da bi interlingua postala “internacionalni jezik dvadesetprovog vijeka”, potrebno je

upoznati druge sa njenom primjenom i mogućnostima. Ako čak ne računate na neku iz-ravno praktičnukorist od interlingu- e, molimo Vas da podržite interlingua-a–ltematiw krozsvoje članstvo u DRUŠTVU ZA INTERLINGU. Za 100 švedskih kruna (cirka 20 DM) začitavu godinu dobijate list PANORAMA(6 brojeva godišnje), ACTUALITATES(4 broja)i katalog knjiga BIBLIOGRAPHIA. (Poštanski žiro račun, SSI, 474141-9). Na taj načinmožete doprinijeti jezičkom razumijevanju, a sam tim i približavanjunaroda i kultura, i nataj način štititi mir i suradnju.

Pronunciation / IzgovorSamoglasnici a e i a u y su poludugi kada su naglašeni, inače kratki. Izgovaraju se isto kaou našem jeziku i zato ne predstavljajuneke teškoće. Iznimkaje suglasnik y koji se izgovarakao [j] u dodiru sa dmgim vokalom kao u npr. Yugoslavia [jugoslavia], inače kao i.

Suglasnici se izgovaraju skoro identičnoc ispred e, i, y se izgovara kao naše [c] (cenio, civi/, c_vclo). Izgovara se kao [k] u svim

ostalim slučajevima.ch se često izgovarakao [k], ali u mnogim internacionalnim riječimakao [š].j = kao [đ]. Isti izgovor ima g 11 nastavcima–age i -agio. Corage: hrabrost, avantagiose:

povoljan, pogodan.g se inače u svim drugim slučajevima izgovara kao naše [g]: general: javni, opšti.qu se izgovara kao u eng. quantity, tj. kao [k] propraćeno sa kratkim [u].

Obratite pažnju da se que (da, šta, kao) izgovara kao [ke], a qui (ko, kao) [ki].s se ponekad izgovarakao [2] kadaje izmeđudva samoglasnika.-antia, -entia, -tie, ·tion se izgovara [·ancia, -gncia, ·cie, -cign].I pravilo akcentiranja: naglasak leži na samoglasniku prije zadnjeg suglasnika: cantgrpjevati, cgnta pjeva, cantgva pjevao.]] pravilo akcentiranja: naglasak leži na samoglasniku prije predposljednjegsuglas-nika kada riječ završava na:

3

-le, -ne, -re fgcile, ngmine, tgmpore-ic, -ica, ·ico tgchm'c, tgchnica, tgchnico-id, ·ido timide, gcido-ula, –ulo regula, gngulo-ime, ·imo y_ltime

Za riječi koje se ne završavaju na ·s i -m ne važi ovo pravilo. U ovoj svesci je naznačennaglasak sa crticom ISpOd naglašenog samoglasnikana svrm riječima za koje ne važi prvopralilo naglašavanja.

Breve grammatica / Kratka gramatika1 un jedan, jedno, jedna (neodređeni član poput engleskog a, an). Uvijek u istoj formiun libro jedna knjiga, un porta jedna vrata. le je određeni član kao °the5 u engleskomčestooznačava pojmove koji su već poznati. Le libro knijiga, lefemina žena, le libros.

Razlika u načinu upotrebe određenog i neodređenog člana je ta da neodređeni članupotrebljavamokada nešto po prvi put spominjemo, a određeni kadaje to nešto svima većpoznato ili navedenou razgovoru.2 -s/–es su nastavci za množinu. -s se upotrebljava poslije samoglasnika: un auto, multeautos jedno auto, mnogo auta. -es se upotrebljava poslije suglasnika: un nation (izgovarase [nacignl),Le Nationg Unite SjedinjeneAmeričeDržave.3 Pridjeve se ne mijenjaju. Un bon libro (jedna) dobra knjiga, laga libros dobre knjige.Unfgmina intelligente inteligentnažena, feminas intelligente inteligentne žene.

Pridjev stoji često poslije imenice, ali kratki i obični kao bon, nove itd. stoje ispred.4 -mente je nastavak za priloge (riječi koje odgovarajuna pitanjaKada? Gdje? Kako?).Un auto rgpide Brz auto, le auto va rapidemente Auto ide brzo. Poslije –ic piše se ·amente.Practicamente.5 plus = više. le plus = najviše. Sa ovim riječima se grade komparativ i superlativ.Grande velik, glas grande vegi, le glus grande Maveg'j. Un avion vola glus ragidementeque un ave (Jedan) avion leti brže nego ptica.

ZAMJENICE6 LIČNE 7 PRISVOJNE

subjekatska forma objekatska formaio ja me mene mi mo]tu ti te tebe tu tvoji/Ie on le njega su njegovilla ona Ia nju su njenil/o ono lo njega su njegovonos mi nos nas nostre naševos vi vos vas vostre vašeilles oni (muški rod množina) les njih lor njihovoillas one (ženski rod množina) las njih lor njihovoillos ona (svednji rod množina) los njih lOl' njlhOVOon (neodredena osoba) služi za tvorbu neutralnih izjava kao: “Čovjek mora biti pažljiv

kad...” Ovdje se ne misli na nekog čovjeka direktno. Može se reći samo: “Mora se bitipažljiv kad...”

se sebePoslije prijedloga se koriste uvijek subjekatske forme osim u prvom i drugom licu

jednine, gdje se upotremljavajume i te is objekatske forme.4

ODNOSNE ZAMJENICEqui [ki] koji, koje (služi kao subjekat kada se radi o osobama)que [ke] koji, koje, koja (u ostalim slučajevima)le qual (ujednini) kojile quales (u množini) koji, koje, koja (upotrebljava se kada to razgovijetnost zahtijeva)lo que što = to što, koje (kada se odnosi na čitavu prethodnurečenicu,

eng. “which”.cuje čiji, čije, koji.

UPITNE RIJEČ]esque započinjepitanja na koja se može odgovoriti sa “da, ili “ne,. (I mi upotrebljava-mo “da li”).Esque tu vide mi nove auto? Da li vidišmoj novi auto?Može se isto napisati:Vide tu mi nove auto. Vidiš li moj novi auto tj. sa obrnutim redom riječi.

qui? ko, koji, koje. Pitanja se odnose na osobe.que? šta, koji, koje, koja. Pitanja se odnose na stvari.qual? kakav?Pitanja o osobinama.Qual Iibro vole vos leger? Un libro interessante.Kakvuknjigu čitate? Jednu interesantnuknjigu.

quando?Kada?Quando arriva le traino? Kada stiže voz?

como? kako?Pitanje o načinu.Comoparla ille? Kako (on) govori?

ubi Gdje?Ubi habita vos? gdje živite?

proque? Zašto? Pitanja o uzroku.Proque plora le infante? Zašto plače dijete?

quanto? Koliko? Pitanja o količini (quantitate).Quanta costa un camera pro un nocle? Koliko košta soba za jednu noć?

quante...?Koliko puno...?Koliko mnogo...?Quante personas vide tu? Koliko osoba vidiš?

10 GLAGOLIa-glagoli e-glagoli i–glagoli

·r INFINITIV parlgr pričati vidgr vidjeti audir čuti,slušati· PREZENT pgrla priča vide vidi adi čuje, sluša- IMPERATIV pgrla! pričaj vide Vidi! gadi čuj !

-va PROŠLOSVRŠENOVRIJEME parlgva pričao,-la... vidgva vidio... audiva čuo,-la...

-ra FUTUR parlarg pričaće viderg Vidjec'e audirg čuče·rea KONDICIONAL parlarga pričao bi viderga vidio bi audirga čuo bi-te PARTICIP

PERFEKTA parlgte pričao vidite vidio audite čuo·te GL. PRIDJEV parlgte pričan, vidite viđen audite poslušan

PROŠLI govoren·nte PARTICIP

PREZENTA parlgnte govoreći vidgnte gledajući audignte slušajući

5

Obratite pažnju da se 9 kod e–glagola pretvara u i u gl. pridjevu prošlom, a i–glagolidubij aju ekstra ; ispred nastavka -ente u participu prezenta.Prezentske forme od ustaljenih glagolakao imati, biti i ići se skraćuju. Haber– ha, esser— es, vader — va.PERFEKAT I PLUSKVAMPERFEKATse tvori uz pomoć pomoćnog glagola haber

imati (ha imam, habeva imao) + -te-forma. Ha (habeva)parlate (bij ah) pričao.PASIVse gradi uz pomoć formi esser + -te–forma. Le libro es vendite knjiga se prodaje,

...ha essite vendite (prodala se).sia je konjuktivnaforma od glagola esser, koja se takođeupotrebljavakao imperativ. Sia

felice! Budi sretan (sretna)!

ll BROJEVI1 un 11 dece-un 100 cento2 duo 20 vinti 238 duo centos trenta-octo3 tres 21 vinti-un 1000 mille4 quatro 30 trenta 1985 mille novemcentos octanta–cinque5 cinque 40 quaranta 8347 octo milles tres centos quaranta-septe6 sex 50 cinquanta 10 987 654 3217 septe 60 sexanta decemilliardos8 octo 70 septanta ngvemcentos octanta-septemilliones9 ngvem 80 octanta sex centos cinquanta-quatromilles10 dece 90 novanta tres centos vinti-un.

le prime 7e septime2e secunde 8e octave3e tertie 9e none4e quarte 10e dgoimeSe quinte lle dece-prime6e sexte 20e vintgsime

Decimale: 34,798 trenta–quatrocomma septe ngvemocto.

12 RED RIJEČ]Red riječi je često subjekat-predikat—objekat. Un autor scribe libros. Pisac piše knjige.Pošto svi romanski narodi uče interlingu-u dok ne naiđu na odstupanja od svojih ličnihjezičkih navika, pišu se čak i u interlingui lične zamjenice, koje služe kao objekat, prijeprezenta, prošlog svršenogvremena, futura i kondicionala. Tu vide nostre amica (Ti) vidišnašu prijateljicu. Tu la vide Vidišje.

U pitanjima koje ne počinju se esque stavlja se predikat prije subjekta kao u našemjeziku. Vide tu nostre amico? Vidiš li našu prijateljicu?Quando arriva le traino? Kaddolazi voz?

NABATITE ODMAH LAGANU KNJIGU Ingvara Stenstrčma: Interlingua —

instrumento moderne de communication international (prvi i drugi dio, ISSN90-71 196-16-X, II izdanje). Cijenaje 60 (šved.) kruna. Svi tekstovi snimljeni na kasetikoštaju 40 kr. (Napišite samo “knjiga sa/bez kasete” na žiroračunskiblanket i ne zabo—ravite napisati Vašu punu adresu! Žiro račun 474141-9.

Tvorba riječiI. Prefiksi

ab-

ad-

de-dis–

ex-

extra-extro–in–

inter–intra–intro–mis-per-post-pre-pro–re-retro-sub-super-II. Suflksi

od, odavde, na stanu (abs– ispred 0 i t, a– ispred v): ab-stinentia suzdržavanje',a~verter okrenuti na stranu.do, za, pored: ad·vocato dozvan, pozvan. Ad– se često totalno asimilira ipostaje isti kao sljedeći suglasnik: at-traher privući (pri, do + vući), al-luderaludirati.1. sa, zajedno: con-spiration urota, zavjera; ispred b i p com-: componersastaviti, ispred ] postaje col–z col-laborar, ispred r cor-: correcte tačno;ispred h i samoglasnika co- označava posebno sudjelovanje, drugarstvo:co-hereditario sunasljednik,co·idealista.2. služi za pojačavanje: corroder izgn'sti, hrđati.od, dole: de—struer uništiti (dole + graditi)]. suprotnost: dis~harmonic neharmonično(nezvučno).2. razdvojeno,u dijelovima: dis-tribuer raširiti, podijeliti.van/iz/ : ex—porto izvoz; ispred zvučnih suglasnika e-z e-migrar iseliti se,emigrirati; ispredf ef—z efjluentia istjecanje (iz + teći).izvan, sa one strane: extra-terrestre vanzemalj ski.izvana, spolja: extrovertite otvoren,društven.1. suprotnost: in-ojj'icial neslužben, in-san bolešljiv.2. u, unutra: in~vader okupirati,zaposjesti.između: interstellarmeđu zvijezdama, međuzvjezdani.unutar: intra—cellular.unutra; intro-ductionuvod.pogrešno:mis~usar zloupotrebljavati.sasvim, potpuno: perforarprobušiti.poslije:post-ludio epilog.prije:pre-historic praistorijski.naprijed:pro-ducer producirati, stvarati.ponovo: rejlecter,baciti još jednom (reflektirati).nazad: retro~graderpovući se nazad.ispod: sub-marin podvodna.nad, preko: supernatur-alnatprirodan.

1. Tvorbanovih riječi od korijenariječi

-_abile

-ada

-age

-al

(·ibile kod glogola koji se završavajuna -ir, ·er)1. Koje se može...: formabile koji se može oblikovati, audibile čujan,jasan.2. Koji je vrijedan...: honorabile pošten, čestit.1. neprekidna radnja: cavalcada jašući.2. produkt: limonada limunada.3. red, niz: colonnada kolonada.1. zbirka, kolekcija: foliage lišće (folio list).2. akt, spis: ancorage taksa za usidrenje.opšti nastavakza pridjeve: central, neutral; riječi koje završavaju na ·l imaju-ar varijantu: regular, popular.

7

-alia-an0, ·iano

-astr/o,–a

·ata·ato–eria

-er0

-esc–ese-es S&

·ia

·ic·ide·iera·iero·ificar·il·in·isar

·ismo·ista

·itate

-mento

-ndelo

-ose

otpad: ferro željezo, ferralia željezni otpad,papiralia papirni otpad.1. pristalica, simpatizernečega: lutherano.2. stanovnik: italiano.direktna tvorba glagola: telephonar, armar.pripadajuće: legendari, revolutionari.1. sa obzirom na karakteristike ili službu nazvana osoba: bibliothecario,secretario.2. sakupljanje: herbario herbar, vocabulario rječnik; grčki sinonim -theca:cartotheca, discotheca.1. omalovažavanje:poetastro stihoklepac,mediastro nadriljekar.2. polu(sin)-pastorče:filia, filiastro.količina: bucca usta, buccata puna usta.položaj, služba: consulato, celibata, professorato.trgovinski lokal i poslovna djelatnost: barberia brij ačnica, lacteria mljekara;čak i karakterističneosobine, izražaji, diaboleria zloba.onaj koji radi sa, pogotovo, u profesiji: instrumentero koji pravi instrumente,vitrero staklar.sličnost: gigante gigant, gigantesc giganski.stanovniku: chin-ese.1. stanje, izražajna osobina: politessa učtivost, tristessa dosada.2. za tvorbu ženskog roda: baronessa, contessa, tigressa.deminutiv: opera-operetta, clarino-clarinetto, disco-dischetto, belle lijep,bellettemio, ljubak.1. stanje, odnos: felice-felicia sreća.2. sa participomprezenta, osobina: tolerantia, differentia, existentia.značenje kao predhodno, ali najčešće u tehničkim složenicamasačinjenimodgrčkih korijena riječi, (nauke i bolesti): geologia, anatomia, epilepsia, diph–teria, pneumonia', pravo: abbate-abbatia, monarcha–monarchia.koji je takav: phantastic, electric, plastic (najčešće sa grčkim riječima).tim-ide stidljiv, plašljiv.ostava,mjesto za: sucro šećer, sucriera šećernica.drvo: amgndola badem, amandoliero brademovo drvo.napraviti: rect·ijicar ispraviti, popraviti.pridjev: virilmuški, muževan.proizilazi iz: fgmina žena, feminin ženski, crystallin kristalan.napraviti: modemisar, pulverisar, čak i u tehničkim terminima: galvanisar,electrisar.pravac, tendencija: nationalismo, socialismo.]. pripadnik ·isma: socialista.2. izvršioc nečeg umjetničkog,tehničkog: pianista, machinista. Čak i pridjev–ska upotreba (S-H -cione): tendentias injlationista inflacionetendencije.1. osobina ·itet: nationalitate, regularitate, qualitate, inflammabilitate,forma–litate.2. sinonim: ·itude: certe siguran, certitude sigurnost, latitude, longitude.radnja, najčešće, kraćeg trajanja i njen rezultat: experimento, fimdamento,lanceamento.koji će se, treba se: examinan-do.stanje: rigorukočenost.bogat nečim: musculose, voluminose.

2. Tvorba novihriječi od particip perfekta

-ion radnja ili rezultatneke radnje: organisation, ventilation, construction, innova-tion.

–ive tako djelujuc'e, kojemože: decorative, dejim'tive, explosive, productive, tenta-tive.

-or onaj, ono, ona koja (radi)...: administrator, curator, auditor, separator,transformator.

·ori koje pripada nekoj radnji ili njenom izvršiocu: obligatori obavezan, transitoriprelazni

–orio mjesto gdje se (radi)..., ili ljudi na tom mjestu: laboratorio, sanatorio, audi-torio.

·ura rezultat,konkretnaradnja: signatura, sculptura, scriptura.

Probni tekst

Pro InterlinguaLe possibilitate de communicatione comprension inter le homines de nationes diverse esdesirabile.Ergo: es desirabile le introductionde un lingua auxiliar international.

Latino e linguas national es troppo diđicile pro servir satisfactorimentecomo medios decommunication inter le “homines in le strata”. Recommendarle uso de iste idiomas o deun tal idiomanon serea un solutiondemocratic.Le elevation a un position monopolisate de un lingua national in preferentia a omne

alteres significareaun privilegio enorme (con consequentias cultural e economic) pro lenation cuje idioma es eligite. Isto non serea acceptateper le grande statos. Si on elige p.ex.anglese, le franceses, russos, gennanos, hispanofonos, arabes etc. non tardarea presentarlor protestos. Conclusion: es besoniateun linguaneutral.

Latino classic es neutral, sed non solmente troppo diiiicile: in su vocabulario mancaexpressiones pro fenomenos modeme. Pro solver le problema, idealistas, sovente sinqualificationes linguistic, ha publicate circa septe centos projectos de linguas aitificial. Leplus cognite es Esperanto (1887) con 25 000 personas organisate. In su vocabulaiio, inprincipio romanic, se trova un mixturade parolas german, anglese e russe, e le 100 parolasle plus frequente es artiticial e Esperanto non es legibile mesmo a polyglottos sin studio.Solmentecirca 200 000 comprendeun texto in Esperanto.

Finalmente linguistas professional se ha interessate in le problema e in 1951, post unquarto de un seculo de recerea linguistic, ha publicate Interlingua, que es un registrationdel vocabulario international de facto existente como un hereditage commun non sol-mente del milliones de romanofonos,sed de tote le mundo cultivate. Publicationesmedicale scientific ha comenciate utilisar Interlingua quasi immediatemente. Le lectores com-prende le textos sin studioprevie.

Benvenite comomembrodel UnionMundial pro Interlingua! (In Svedia SSL)

2000 najčešćih interlingua riječiprije zadnjeg suglasnika. Sve riječima za koje ne važi ovo

spod naglašenog samoglasnika. Ch se najčešće izgovara kao [k].Naglasak leži najWe m samoglasmkupra vilo naznačenesu sa crticom iKada se pojedina slova izgovarajkao (! naznačeno se.

A affaire stvaraffamar gladovati

a pored; (infrnitivski) član affectionodanostab iz, od affrn srodstvo postignutoabandonar napustiti brakomabassar sniziti aftirmar potvrditi, tvrditiabbreviar skratiti ager (act–) raditi, djelovatiabonar se pretplatiti se agitar uznemiritiabsente odsutan agradgbile ljubazan, prijatanabsolute apsolutan aggrandir povećatiabsurde apsurdan agulia iglaabundante obilan, obilat,izdašan

accelerar uzbrzatiaccender upalitiaccento akcenat, naglasakacceptar akceptiratiaccidentenesreća, udesaccompaniar pratiti,propraćati

de accordo složan, saglasanaccostumarpriviknuti,naviknuti (se)

accrescer rastiaccusar optužiti, tužitigcido kiselinaaciero čelikaction radnja, postupak, akcijaactive aktivanacto akt, spisactual aktuelanacute akutan; oštaradaptarprilagoditi, podesitiadder dodavatiaddormir se zaspatiadjunger vezati, priključitiadjuta pomoćadmirar diviti seadmitter priznati, dozvolitiadmoner upozoriti, pozivatiadoptar primiti; izabratiadorar obožavatiadresse adresaadulto odrastaoadvertir upozoritiadvocarpozivatigel-e vazduh, zrak

10

al=a+leza,do+odredeničlan

ala kriloglacre vatren, poletan, ushićenalbergo pansion, utočištealcun, glicun neki, neko,nešto

alimentohrana, životnanamirnica

alque, glique neštoallegre radostan, srećan,sretan, veseo

alora tako, tada, ondaalte visokgltere drugialtitude visinain alto prema goreamgbile ljubazanamar voljetiamar gorak, oporambe/s/oba, obojica, obadvaambiente okolina, sredina,ambijent

ambir okružitiambular ići, pješačitiamical ljubazan, prijateljskiamico prijateljamonta suma, iznos, svotaamor ljubavamusar zabavljatiancian star, bivšiancora jošanello obruč, karika, prstengngulo ćošak, ugao, kutanima dušaanimal životinja

kao [š] je napisano pored riječi. J kao [d]. Kada se -g· izgovara

anno godinaannual godišnjiannuncio oglasanque [gngke] takođe, istoansa drška, ušicaante ispred, pred, prijeantea prije ranijeanterior prednjiantique antički, stari predmetianxie bojažljivaperir otvoritiaperte otvorenapparato aparat, uređajapparer pojaviti se, nastupitiappartamento stanappellar zvati, pozvatiappender okačitiappertiner pripadatiappetito apetit, tekappgio podupirač, nosač,oslonac; pomoć

apportar donositiappreciar cijenitiapprender učitiapprobar odobriti, sviđati seapprochar [š] približavati seapte pogodangpud kod, uz, poredaqua vodar_trbore drvoarco luk, svodarder žalitiardor žar, oduševljenjearea površina, područjeargento srebroargilla glinaanna oružjeamga armijaarrangiar [đ] aranžirati,srediti

arrivar stići, doćiarrivata dolazakarte umjetnostartjculo članak; artikal; članartificial umjetniascender povećavati se;penjati se

ascoltar slušati, čutiasinomazgaassgtis priličnoassecurar osiguratiass! na taj način, takoassociationudruženjeatroce grozan, nečovječan,okrutan

attacco napadattachar [š] pričvrstiti,tiksirati

attender čekatiattention pažnjaattentive pažljivatterrar spustiti se na zemlju,sletiti

attinger stići, dohvatitiattractive privlačanattraher privućiaudir čuti, slušatiaugmentar povećatiaure uhoauro zlatoauto(m9bile)automobil, autoautor pisac, književnikautoritate vlastauxiliar pomoćno; pomoćiavantage [đ] prednostavante prije, pred, ispredavantiar napredovati,poboljšati

avar škrtave pticaaventura avanturaaverter (avers–) odvići,okrenuti

avion avion

Bbaca bobicabagage [đ] prtljagbalancia vaga; balansballa loptaballon balonbanca bankabanco klupabanda traka, vrpcabandiera zastavabaniar (se) kupati sebanio kupanjebarra pregrada, šipkabarriera barijera

base osnov, bazabasic osnovan, elementaranbasio poljubacbassar potopiti, snizitibasse nizaka basso dolein basso (tamo) dole

baston štap, motkabattalia udarac, borbabatter udaritibelle krasan, divanbeltate ljepotaben dobrobenque [benke] mada,premda, iako

beneficio prednost, olakšicaberillos naočalebiber pitibiberage [đ] pićebicyclo biciklbillet karta, ulaznicablanc bijel, bijeliblasmo prigovor, ukorblasphemar psovati, hulitiblau plavbloco blokblondeplav, svjetlokosbobinakalem, koturbombabombabon dobarbordo ivica; krrnabotta čizrnabottilia flašabracio rukabranca grana; branšabrave hrabarbrevekratakbricca cigla, opekabrillar sijati, blistatibrossa četkabrun smedj, mrkbucca ustabullir kuhati, ključatibureau [burg] kancelarijaburla šalabutton dugmebgtyro puter

Ccabana kolibacader padati, pasticadita pad, padanje

calcar šutati; nagaziticalcea čarapacalceones gaćicecalcetta soknacalcular računaticalefacerzagrijaticalefaction zagrijavanjecalide vruć, topaocalma tišina, mircalme tih, smirencalor grijanje, toplotacambio promjenacamera sobacamino dimnjak; kamincamion teretno vozilo, kamioncamisakošulja, podkošuljacampana zvonocampaniakampanja; selocampo polje, njivacan pascandela stearinska svijeća;svjećica od motora

canto pjesmacapace stručan, sposobancapillos kosacapital glavna, glavnicapitano kapetancgpiteglavacappello šešircapturar uhvatiti, uloviticar drag; skupcarga tovar, zadatak; utovarcarne mesocarro kolacarta kartacarton kartoncasa kućacaso slučajcassa kasa, ladicacasserola šerpacata svakicatena lanaccauchuc [kaučgk] gumacauda rep; redcausa razloga causa de zbog

causar prouzrokovaticavallo konjcave potkopan, nagrižencec slijepceder popustiticelar sakriticelebrar slaviti, proslavljati

11

celebre slavancelo nebocena večeracento sto, stotinacentro centarcercar tražiticerte siguran, određencert-itude sigurnost,pouzdanost

certo doista; sigurnocessar prestatichance [š] šansacharacter karaktercharme [š] šarmchassar [š] loviti, ganjatichef [š] šefchimic hernijskichoc [š] šok, udaraccifra cifra, broj; šifracinctura pojas, zonacinere pepeocinquanta pedesetcinquepetcirca cirka, otprilikecirculation cirkulacija,saobraćaj

circulokrugcircum otprilike, okocircumstantia okolnosticitate gradcive sunarodnik, državljaninclar jasan, svjetaoclasse klasa; razredclauder (claus-) zatvoriticlave ključclavo eksercocerkuhati, praviti hranucocina kuhinjacoclearkašikacognoscentia znanje,poznavanje

cognoscer poznavaticolla ljepilocollapso slom, raspad, krah,propast

collar kragna, lijepiticollection kolekcija, zbirkacolliderkolidirati,sukobjavati se

colliger sakupiti, sakupljaticollina brdo, brijeg, brežuljakcollo grlocolor boja

12

colpo udaraccombinar kombiniraticomenciamento početakcomenciarpočeticgmic komičancommando naredba, komandacommatrage [đ] spletka,ogovaranja

commercio trgovinacommun zajedničko

contente zadovoljancontento sadržajcontiner sadržavaticontinuar nastaviticontinue trajan, postojanconto račun; pričacontra protiv/al/ contrario suprotancontribuer doprinijeticontunder gurnuti;

communicarsaopštiti, poručiti napraviti modricucomo kaocompaniadruštvocompanion kolegacomparar uporediticompeterkonkurirati,takmičiti se

complete kompletan, potpuncomportar se ponašati secompgsite složen, sastavljencomprar kupiticomprender razumjeti,shvatiti

con saconcederpriznaticoncentrar koncentrisaticoncernenteu vezi saconcluderzavršiti; zaključiticondemnarosuditicondition usloviconducerpredvoditi, voditiconductaponašanjeconfessarpriznaticonfrdentia povjerenjeconfider' povj eriticonfortgbile ugodan, udobanconforto ugodnost, udobnostconfunder smesti, zbuniticonjectura pretpostavkaconnecterpovezaticonscie (de) svjetan (nečega)conscientia savjest, svjesnostconsentirpristaticonservar čuvati, sačuvaticonsiderar razmišljati,promisliti

consilio savjet; upravaconsister sastojaticonsolar tješiticonstatar konstatiraticonstruer graditi, konstruisaticontar brojati; saopštiticontemplar smatrati

conveniente odgovarajući,pogodan, podesan

convenirodgovarati;zasijedati

conversationrazgovorconverter okrenuticonvinceruvjeriti; pobijediticopgrculo poklopac, kapakcoperir pokriticopia kopijacorage [đ] hrabrostcoragiose [đ] hrabarcorda kanap; strogcorde srcecorio kožacgrpore tijelocorrecte tačan, ispravan,pravilan

corriger ispraviticorte dvorište, dvorcorteseučtiv, ljubazancortina zavj esacosa stvar, predmetcosta obalacostar' koštati, stajaticosto troškovicostume običaj, navikacoton pamukcrear stvoriticreatura stvorenje, stvor, bićecreder vjerovaticrema šlagcrescer rasticrimine prestup, prekršaj,zločin

crito krik, vrisakcroc kukacrnce križ, krstcruciar križaticrude sirovcruel grozan, okrutancuje čiji; čije

cglmine vrhculpa krivicaculpgbilekrivcultello nožcultivar gajiticgmulo gomila, hrpacupro ospicecura liječenje, zdravstvocuriose znatiželjan, radoznaocurrente strujacurrer trčaticursa trkacurso kurscurte kratakcute kožacurva krivina, krivulja

Ddama dama, gospođadamno štetadansa plesdar dati, davatidata datumde od, iz; 0; gradi genitivdebermorati, trebatidgbile slabd_e_bita dugdecader propastidece desetdecider odlučiti, riješitidgcime desetidecision rješenje, odlukadeclarar objavitidefender odbranitidefensa odbranadel = de + ledelicate fin, izvrstandeman sutrademandamolba; pitanjedemandar pitatidemolir srušitidense gust, zbijendente zubdeo bogdepender zavisitidepostotad(a)derecte tačan, ispravan,pravilan

derectopravo; pravdaderider isrnijati, smijati sedescender sićidescriber opisati

description opisdesde otad, sve oddeserto pustinjadesigno crtež, nacrtdesiro željadestino sudbinadestruer uništitidetalio detaljdeterminar odlučitidetestar mrzitidetra iza, pozadi, stragadevenirbiti, postatidextera, dextra desnodextere, dextre desnidigbolo đavodicer rećidie dandifferente različitodifferentia razlikadiffjcile težak, mučandifficultatepoteškoća, teškoćadigito prstdigne dostojandiminuer smanjitidimitter otpustitidirecte direktandirection pravac, smjer, upravadiriger upravljatidisagradgbileneprijatandisappunctar razočaratidisco gramofonska ploča, diskdiscoperir primijetiti, otkritidiscoragiar [đ] zastrašitidiscursogovor, predavanjediscuter diskutovatidisembarassar (se) deosloboditi se

disgusto gadenjedisgrdinenereddisparer iščeznutidispender rasipati, potrošitidisperger rastjerati, razbacatidisponer srediti i namjestitidisputa svađadistante dalekdistantia odstojanjedistinguer razlikovatidisturbar smetati,uznemiravati

disvelopparrazviti, razvijatidisvestir svlačti se, skinutidivertimentozabava,razonoda

divider dijelitidivinar pogađatidivision dijeljenje, diobadivorcio rastava braka, razvoddoler boljetidolorboldolorose bolandomestic kućnidominica nedjeljadomo kućadono poklon, dardormir spavatidorso leđadrappo tkaninadroga drogadgbita dvoumljenjedulce sladakdunque dakleduo dvadupar prevaritiduple, dgplicedupli,dvostruki

dur tvrddurante dok; u tokudurar trajati

Ee ie e i (ovo) i (ono), obojeebrie pijanecce Vidi!ecclesia crkvaedificio zgradaeditar izdatieducar vaspitati, odgojiti;obrazovati, školovati

effective efektivanin effecto ustvarieffortionaporelectric električarielementaelemen(a)t,osnovni dio

elevar podići, podignutieliger (elect–) biratiembarassar posramitiemover (emot–)dirnuti,ganuti

emplear upotrijebiti', zaposlitiemplgo zaposljenjeenergia energijaenoio razjarenost; voditienoi-ose razjaren

13

enorme ogromanentrar započeti; ućientrataulaz; nastupgpocha epohaequal isti, jednak, podjednakequipa ekipa, timerecte stojećierrar pogriješitierror greškaesjeescappar promaći, izmaćifsime gradi redne brojeveespaventar uplašiti, zastrašitiesque [gske] da liessayo pokušajesser bitiesse/ra bićeesse/renbilo biesse/va bilo (prošlo svršenovrijeme)

essite bilo (particip perfekta)essugar posušitiest istokestate ljetoestablir etablirati, osnovati,uspostaviti

estranie čudanestranier inostrani, inozemnietage [đ] sprat, katetate starosteterne vječitgtiam takođe, čakeveliar buditi, probuditievenir desiti se, dagoditi seevento događajevidente očigledan, očevidan,očit

evitar izbjećiex od, iz, saexaggerar pretjerati,preuveličavati

examinar istražitiexgmine ispitexcambio izmjenaexcavar iskopatiexcellente odličanexcepte izuzevši, osimexercer vršiti, obavljatiexcitar uzbuditiexcusa oproštenje, izvinjenjeexemplo primjerexequer ostvariti, izvršitiexercitar vježbati

14

exercitiovježbaexhaurir zamarati, iscrpitiexhaustion izmorenostexiger zahtjevatiexister egzistiratigxito izlazexgpero štrajkexpectar očekivatiexpedir sprovoditi; poslužitiexperientia iskustvoexplicar objasnitiexploder eksplodiratiexpression izrazexprimer izrazitiextender ispružitiextension mjera, obim, opsegexterior spoljni, spoljašnjiextinguer (extinct-) ugasitiextra napolju; ekstraextreme krajnje

Ffabrica fabrikafacer činiti, raditifacie licefgcile lakofacto faktafaller ne uspjetifalse falsiflkovan, lažanfalta greška, mana, nedostatakfama glas, govorkanjefame gladfamilia familija, porodicafamiliar poznat, dobro poznat,znan

farina brašnofatiga umorfatigate umoranfavor povlastica; povoljnostfavorabilepovoljanfavorir pogodovati,favorizovati

favorite omiljenfede ružanfelice srećan, sretanfelicitate srećafemina ženafenestra prozorfeno sijenofer ponosanferma farma, gazdinstvoferm~ero zemljoradnik, seljak

feroce divljiferro željezoferrovia željemicafide vjerafidel vijeran, odan, pouzdanfider povjeritifigura figurafilia kćerka, kćitilio sinnlo konac, nitfin kraj, svršetaka fin de (que) zato što

final krajnjiflnder (fiss-) rascijepatiflnir završitifirma firmafirme stalan, čvrstfissura pukotina, naprslina,

PTOCJCPfixe stalan, čvrst, fiksanflamma plamenflecha [š] strijelaflecter saviti, previtiflor cvijett'lottar ploviti, plivati, lebdjetitluer teći, protećifluvio rijekafocar ognjište; dom, kućafoco vatrafoder (foss–) kopatifolio listfolle bezuman, ludfonte izvorforgmine rupa, otvorforar bušitif_qras napolju, vaniforeste šumaforma formafornir snabdjetifgrsanmoždafortalessautvrđenje, tvrđavaforte jak, snažanfortia snagafortiar prisilitifortuna srećafossa rupa, jamafracassar razbitifractura lom, prelomfranger (Bad-) slomiti,prekinuti

frapparudaritifratre bratfraude prevara, obmana

frequente čestfresc svjež, zdravfricar trljatifrigidohladnoćafrir pećifronte čelo; frontfrontiera granicafructo voćefruer (de) uživatifrumentopšenicafugir bježati, pobjećifugita bjekstvofglguremunjafuligine čađfglmine munjafumo dimfunder (fus–) topiti; lijevatifundo tlo, dnofur lopov, kradljivacfurchetta viljuškafuriosebijesan, razjarenfusil puškafutur budućifuturo budućnost

G

gallo pijetao, horozgamba nogagambon šunkaganio dobitak, nagradagauder (de) obradovati (se)gaudio radostgelar smrznutigena obrazgeneral opšti; generalniin general uopšte

ggnere vrsta, rodgenerose plemenit, darežljivgeniculo koljenogenitor roditelj, rodgente ljudi, narodgenuinpravi, čistgirar okretati se, ići okologlacie ledglissar klizati (se)gloria častglutir progutatigonna suknjagovemamentovladagovernar vladatigrado stupanj, korakgradual postepeno

gramma gramgran- srodstvogranpatre djed

grande velikgrandor veličnagrano žitograsse debeograte zahvalangratia pomilovanjegratias hvalagratitude zahvalnostgratgite besplatangrave važangris siv, sivogrossier grubgruppo grupaguanto rukavrcaguarda čuvarguastar upropastiti, uništitguerra ratguida vodičguidar voditi, predvoditigummagumagusto ukusgutta kapggtture grlo, ždn'jelo

Hha imam, ima, imamoil ha ima (nečega)haber imatihaberg imaćehabeva imao, imala, imali(prošlo svršeno vrijeme)

habile sposobanhabite imao, imala, imali(peri)

. . _ .habitar stanovat1, žiVjetihabito odijelohacha [š] sjekirahglito dah, udisajhaltar zaustaviti (se), statihasardo slučajnost, rizikhaste žurbahastive užurban, brzherba travahereditar naslijeditiheri jučehergejunak, herojhesitar oklijevati, kolebati sehiberno zimahic ovdje

hodie danashgminečovjekhonestečestit, poštenhonor čast, počasthonorgbiledostojanstvenhora sat, časde bon hora rano

horologio sat, časovikhorribile strašan, užasanhorroružas, strahotahospital bolnicahgspite domaćinhuman čovječan, ljudski,human

humano ljudsko bićehgmero rame, plećahumidemokar, vlažanhumile ponizanhumor raspoloženje; humorhumorosehumoristički,humorističan

Iibi tamoidga ideja, zamisao, misaoideal idealan; idealignorar ne poznavatiil (it) u engleskom (član bezroda)il ha ima

illa onaillas oneille on; onaj (oni)illes oniillo to, onoillos one (za stvari)imagine slikaimaginar zamislitiimaginari izmišljenimagination fantazijaimbraciar zagrlitiimitar imitiratiimmediate odmah neposrednoimmense neizmjeranimmerger zaroniti, zagnjuritiimmgbile nepomičan, krut;građevina

immunde prljavimpatiente nestrpljivimpedir spriječiti,onemogućiti

imperio carstvo, imperija

15

imponer imponovatiimportante važan, bitanimportantia značenje,važnost

importar importovati;biti važan

impossibile nemogućimpressionutisak; pritisakimprimer odštampati,pritisnuti

in(-) uin- ne (negacija)incendiopožar, vatraincidente događaj, slučajincitar podstaćiinclination želja; naklonostincluder uključitiincggnitenepoznat, neznanincontro sastanakincoragiar [đ] razveseliti,ohrabriti

indicar pokazatiindustrial industrijaindustrial industrijskiindustriose aktivan, marljivinfante dijeteinfantia djetinj stvoinfectar zaraza, infekcijainfectiose zarazan, infektivaninferior potčinjen, podređeninferno pakaoinfinite, beskrajan, beskonačaninfirmera medicinska sestra,bohiičarka

inflar napuhatiinfluentia uticajinformar izvjestiti,informisatiinfra ispod, podingagiar [đ] angažovatiingeniero inženjerinhibir spriječitiinimico neprijateljinitio početakinjuria štetainnocentenevin, nedužaninquesta saslušanje; istragainquiete zabrinut, uznemireninscriber upisatiinsecto insektinseniar predavati, podučavatiinsimul zajedno, skupa,ukupno

16

insister insistiratiinstallar instalirati, uvestiinstruction nastavainstrumenta instrument, alatinsula ostrvo, otokintelligente inteligentanintender namjeravatiintention namjerainter medu, izmeđuinteresse interesinterior unutrašnji;unutrašnjost

interne interni, unutrašnjiinterprender obaviti,preduzeti

intgrprete tumačinterprisa preduzeće, firmainterrar sahraniti, zakopatiinterrumper prekinuti,isključiti

intertenimento zabava,razonoda

intestinocrijevointoxicar otrovati; napitiintra unutra, unutarintroducer uvesti, početi,otvoriti

inundar poplavitiinveloppe koveratinvenito dohodak, prihodinventar pronaći, izumjetiinventionpronalazak, izuminvidiazavistinvio pošiljkainvitar pozvatiio jaipse sam, lično, osobnoir hodati, pješačiti; vozitiira ljutnja, gnjeviste ovaj, ova, ovo; ovi, ove,ova

isto ovaj, taj

Jjacer ležatijachetta jaknajalne žutjam većjardin bašta, vrtjectar bacitijelose ljubomoranjelosia ljubomora

jentar doručkovatijoco igrajgculo igračkajoiel draguljjomal novine, listjovedi četvrtakjudicarosuditi; procijenitijgdice sudijajuncte spojenjunctura spojjungerujedinitijurar zakleti sejure zakonjuste pravedan; tačanjustitia pravdajusto zaista, sasvim; upravo,baš

jgvenemladjuventute mladostjuxta pored

Kkilo- (prefix) hiljadakilogrammakilogramkilometrokilometar

Lla nje, je; tamolas njima (ž, rod)labio usnalabor rad, posaolacerar pocjepatil_acrima suzalacte mlijekolamina lim, pleh; sječivolana vuna, runolancear izbaciti, lansiratilarge široklargor širinalassar ostavitilatere stranalaton mesinglatta lim, limenkalaude pohvalalavar opratilaxe labav, rastresitle određeni član; njegales njima, njihlection lekcijalecto krevet, posteljalectura predavanje

lege zakonleger čitatilegier [ledgr] laganlegitime zakonskilegumine povrćelente sporlgttera pismolevar podićilevar se ustadi, dići se

leve lagan; lijevoliberal liberalanliberar osloboditilibere slobodanlibro knjigalicite zakonski, dozvoljenoligamine trakaligar vezatiligno drvno (materijal)limine praglimite granicalinea linija, redlingua jezikliquide tečanliquido tečnostlisie gladak, ravanlitore obalalittera, lgttera pismolittera slovolivrar isporučitilo njemu, mulos njima (o stvarima)locar iznajmiti; smj estitiloco mjestolonge dug; dugolongitudedužinalontan daleklor njihovlucta borba, bojlucto tugalgmine svjetlostluna mjeseclunedi ponedjeljakluxo luksuzluxuose luksuzan

Mma = sed ali, negomacelleromesar, kasapinmachinamašina, strojmgculamrlja, flekamagazin robna kuća; časopismagne velik, veličanstven

magremršav, suvmajor veći, mačajnijimal loš, slabmalade bolestanmaladia bolestmalgrado iako, mada,premda

malitiosezlonameranmanconedostatakmandar poslatimanear rukovati (nečim)mangiar [đ] jestimaniera načinmano rukamantellomantilmantener tvrditi; održavatimar moremarca znak, oznakamarcer uvenutimarchar [š] pješačitimarin morski (pridjev)maritage [đ] brakmaritar se oženiti (se),udati (se)

marita suprugamarito mužmarmita lonacmartedi utorakmartello čekićmgscule, masculinmuškimateria tvar, materijamatinojutromatre majka, mamamatur zreomgxime, maximalnajvećime mene, memedia prosjekmedicamentolijekmedicinamedicinamedico ljekar, doktormedie pola, središtemedietate polovinamedio sredstvo; središte;medijum

melio bolje (prilog)meliorbolje (pridjev)membro članmemorar sjećati sememoria pamćenjemenacia prijetnjamense mjesecmente duh, dušamention spomenuti

mentir lagatimentita lažmeraviliose divan, krasanmercato pijacamerce robamereni-idi srijedameridie podnemerito zaslugamesme isto, samomesmo čakmessage [đ] porukamestiero strukamesuramjerami moj, moja, mojemie moj, moja, moje (kada neslijedi imenica)

militar vojnimille hiljadamina rudnikminime, minimalminimalanminimo minimumministroministarminormanje (pridjev)minus manje (prilog)minuta minutminutiosedetaljan, podrobanmiscer (mixt-) pomiješatimitter staviti, postavitimixtura mješavina, smjesamobile mobilan, pokretan;namještaj

mgbiles namještajmoda modamodeste skromanmodo načinmolestar gnj aviti, ometatimolino mlinmolle mekmomento trenutak, momenatmonetanovac, paremonstrar pokazatimontania planinamontar penjati semorder ugristimorir umrijetimorsura ugrizmortemrtavmover (mot-) kretati semovimento kretanjemultemnogomultiplicar pomnožitimultitudemnoštvomultopuno

17

munde čistmundo svijetmgrmure mrmljanje, mrmormuro zidmuscamuva, muhamgsculomišićmusicamuzikamute nijemmutilar osakatitimutual obostranmysteriosemističan,misteriozan

N

nam jer, zatonarrar ispričatinascentia porođaj, rođenjenascer roditi senaso nosnata! rođeni. „; Božićnatar plivatinativo rodeni, rodom iznatura prirodanave brodnavigar jedritingbulamaglanecar utopiti senecessari potrebannecessitatepotrebanecun nikonegar porećinegliger zanemaritinegotio trgovinanemo nikonervo nerv, živacnette čistni ni niti nitinido gnijezdonigre cmnihil ništanive snijegnivello nivono nenobile plemenitnocer štetiti, škoditinocte noćnodo čvorngmine imenon ne (negacija)nonne zar ne?nos mi; nasnostre naš (naše, naši)

18

nota bilješka; notanotar zapazitinotitia notica, kratka vijestnova novostnovantadevedesetnove novn_qvemdevet (broj)nube oblaknuce orahngcleo sržnude go, nagnulle nikonumerar numerisatinumero brojnumerosebrojan,mnogobrojan

nunc sadanunquam nikadnutrir hraniti

00 ilio... 0 ili iliobedienteposlušanobedir poslušatiobjectar prigovoritiobjecto objekat, objektoblido zaboravobra djelo; radobrero radnikobscurmračanobtener postićioccasion povodocciderubitioccupar okupirati; zaposjestioccupationzaposljenjeoccurrer desiti seoctanta osamdesetoctave osmiocto osamgculo okoodio mržnjaodormirisoffenderuvrijeditioffensa uvredaofferer ponuditiofferta ponudaofiiciero oficirofiicio položaj; kancelarijaoleo uljeolfacerpomirisatiglim jednom

omne sav, sve, svoomnes svion se, neko (neodređenazamjenica)

oncle stric; ujakopponerusprotiviti seoppgsite suprotangptimenajboljiora sadaorange [đ] narandžaordinari običanordine redorganisar organizovatigrgano organorgolio ponosorjgineporijekloosar smjetioscitar zjevatiosso kostovo jajeoxygeno kiseonik

Ppacco, pacchetto paketpacemirpaga plata; plaćanjepagar platitipggina stranapais zemljapaisage [d] prediopala lopatapallide blijedpalo stubpalpar pipatipan hljeb, kruhpannello tkanina; maramicapantalones pantalonepapire papirpar parparcarparkiratiparco park; parkiranjepardono oproštenjeparentes roditeljiparer izgledatiparlar govoritiparola riječparte dioparticular posebanpartir poći; razići separtitapolazak; žurka, diopartito partija, strankaparvemali

passage [đ] pasaž', putovanje;pasus

passagero [đ] putnikpassaporto pasošpassar proći; provestipassato prošlo vrijemepasso korakpatiente strpljiv, pacijentpatientia strpljivost,strpljenje

patre otacpauc(o)= poc(o) malopausa pauzapavor strahpeccar zgriješitipecia komadpgctinečešaljpgctoregrudi, prsapede stopapejo lošije (prilog)pejor lošije (pridjev)pelle kožapena bol; kazna; teškoćaa pena jedva

pender visitipenetrar probitipenose bolanpensar pomislitipensata misaoper kroz; od (pri gradnjipasiva)

perder izgubitipgrdita gubitakperfecte potpunpericulo opasnostperiodoperiod, razdobljepermitter dozvolitipersona osobapersonal osoblje, personal;osobni

persuader nagovoritipersuasion nagovorpertiner pripastipesante težakpesar vagati, biti težakpeso težinapgssime najlošijepeter moliti, zamolitipetra kamenphrase rečenica, nasapiccar ubostipictura umjetnička slikapigre lijen

pilar naslagati; podupiračpinger (pict-) obojitipira kapisce ribapista trkačka stazaplacer goditi, dopadati sePlace verter! Molim vasokrenite (list)!

placiamjestoplagia [đ] plaža, kupališteplan ravanplanar poravnati; planiratiplanca daska; polica, rafaplanger žaliti seplastico plastikaplatte pljosnatplatto tanjir, jeloplen punplorar plakatipluma peroplumbo olovoplural množinaplure višeplus više (gradi komparativ)le plus najviše (superlativ)in plus pored toga

pluver kišitipluvia kišapneu Spoljašnja gumapolicja policijapoliciero policajacpolir poliratipolitical politikapolo polpomo jabukaponer (posit–)položiti,postaviti

ponte mostpopular popularan; narodnipopulation stanovništvopgpulo narodporta vrataportarnositiportion porcijaporto lukapossederposjedovatipossession posjedovanjepossjbile mogućpost poslije, izaposta poštapostar poslati poštompgstea zatim; kasnijeposterior zadnji, stražnji

postmeridieposlije podneposto položajpostponer odložitipotentia mogućnost; vlastpoter moćipovre siromašan; jadanprgctica praksa; vježbapracticar praktikovati; izvestiprecar moliti seprecemolba, molitvapreceder prethoditiprecio cijenapreciosevrijedanprecipitosenagao, strmpreferer voljeti višepremer (press-) pritisnutipremio premijaprender uzetipreparat pripremitipresente prisutanpresentia prisustvopreservar očuvatipresidente predsjednikpressa štampa; žurbapresso kod, blizuprestarpozajmiti nekomefacer se prestar pozajmitiod nekoga

preste gotovpresto brz, hitarprgter poredpretexto izgovorprevenir dešavati se, doći doprevie ranijiprimavera proljećeprime prviprincipal uglavnomprisa zahvat; utičnicaprision zatvorpro zaprobgbile vjerovatanprobar pokušatiproducer proizvestiproducto proizvod, produktprofession profesija,zanimanje

promo profit, dobitprofunde dubokprogreder poodmaćiprogressonapredakprohibir zabranitipromissa obećanjepromitter obećati

19

pronunciar izgovoritiproponer predložitiproprie svojproprietate svojinaproque zašto; jer, zato štoprotection zaštitaprotective zaštitnoproteger zaštititiprotesto protestprova dokazprovar dokazatiproverbio izrekaprovider snabdjetiprovocar provocirati,proizvoditi

prgximeblizakprudente razuman; pažljivpgblicjavnipgera djevojkapgero dječakpugno pesnicapulsar gurnuti; pulsiratipglvere prašina; prah; puderpumpa pumpapuncta šiljakpuncto tačka; poenpunger ubostipunir kaznitipupa lutkapur čistputeo bunarputrer trunuti

Qquademo sveskaquadrate četvrtastquadrato kvadratquadro okvir, ramqual kakavle qual(es)koji, koje, koja

qualcosaneštoqualcunque kakav godqualitate kvalitet, osobinaquando kadaquandocunquebilo kadaquante koliko puno (mnogo)quantitate količinaquanto koliko (puno)quaranta četrdesetquarte četvrtiquasi skoro, gotovoque da; šta; koji

20

quecunquebilo štaquerela svađaquestion pitanjequi ko (za živa bića) *

quietemiran '

quinte petiquitar napustitiquotidian svakodnevniquotisationčlanarina

Rrabie bijesracia rasaradice korjenradio radio; zraka; radiusrango red; rangrapide brzrar rijedakrasar se obrijati serata mjera; praračunration razumhaber ration imati pravo

rationar rezoniratire 0, u vezirecente nedavanreciper dobitirecognitionprepoznavanjerecognoscerprepoznatirecompensanagradarecordar pribilježiti; sjećati serecte prav; čestitrectit'rcar ispraviti, korigovatirefusa odbijanjeregal kraljevskiregalar pozvatiregalo“prava žur ”rege kraljreger upravljati, vladatiregina kraljicaregistrar registrovati; snimitiregno carstvoregratiar zahvalitiregrettar žaliti (se)reguardo pogledregula praviloregular pravilanrelation odnosrelative relativanremaner ostatiremar veslatiremarca primjedbaremarcar primijetiti

remedio lijek, medikamentrememorar se podsjećati seremoverudaljitirender vratiti; napravitirenta privatna imovinarenunciar odreći se nečegarepasto obrokreper gmizatirepeter ponovitireporto raportreposo mir, mirovanjerepresentar predstavljati,reprezentirati

reprimendar zamjeritirepgblica republikaresider stanovatiresorto oprugarespecto respekt; obzirrespectuosepun poštovanjaresponder odgovoritiresponsa odgovorresponsgbile odgovoranrestarostati, preostatirestaurante restoranresto ostatakresultar rezultiratiresultato rezultatretardo kašnjenjerete mrežaretener zadržatiretorno povratakretro nazadric bogatricchessabogatstvorider srnij ati serigide krutrisco rizikriso smijehriviera rijekarivo potokroba haljinambar opljačkatirocca stijenarolar valjati (se)ronde okrugaorosa ružarota točakrubie crvenrude surov, neotesanruina ruinamito bukarumper slomitiruptura lom

S

sgbbato subotasablo pijesaksacco džaksacrificar žrtvovatisage [đ] mudarsaison godišnja dobasal so, solsala salasalon dnevna sobasalto skoksalute pozdrav; zdravo (uzvik)salvage [đ] divljisalvar spasitisalvo izuzevsan zdravsancte svet, svetosanguinekrvsanitate zdravljesaper znatisapon sapunsapor ukussasir uhvatitisatisfacer zadovoljitisatisfactionzadovoljstvosatisfactori zadovoljavajućescala stepenicascalia ljuska, školjka,ljuštura krljušt

scarpa cipela, obućascena scenascientianaukascientific naučanscientistanaučnikschola školascopa metlascopo namjerascriber napisatiscriptoriopisaći stoscriptura pismo, vrsta slovascuto štitse sesgcale ražsecar (sect-) isjećisecrete tajnisecreto tajnasgculo vijeksecunda sekundasecunde drugisecundo premasecur siguransed ali, nego

sede sjedišteseder sjeditisedia stolicaseliger (select-) biratisemblar izgledatisemi- (prefiks) polas_e_mine sjemesempre uvijeksenior gospodinseniora gospođasenioretta gospodicasensate pametansensibile senzibilan, osjetljivsenso čulo; značenje;razboritost

sentiero stazasentimentoosjećajsentir osjetitiseparar odvojitiseptanta sedamdesetsepte sedamsgptime sedmisequente sljedećisequer slijeditisera = essera_ bićeserga = esserga bilo biseriose ozbiljanserra testeraserramento zaključavanjeserrar zaključati', pilatiserraturabravaserreria pilanaservicio usluga, servisservir poslužitisession zborseta svilasete žeđsever strogsex šestsexanta šezdesetsexo polsexte šestisi da; ako, u slučaju dasia sia ili ili, bilo bilosibilo zvižduk; galama, bukasic suvsiccar osušitisignar potpisatisignificantiaznačenjesignificarznačitisigno znaksilentemiransilentio tišina

silva šumasimia majmunsimile sličansimple jednostavansimular praviti se, simuliratisin bezsi-nominatetakozvanisincer iskren, otvorensingular osobenjak',unikatsitula kofa, kantaskeleto skeletsocietatedruštvosocio partnersojornoboravaksol sunce; samsolemne svečansoler običavatisolide solidan, čvrstsolitude samoćasolo samosolution rješenjesomno spavanjesomnolente pospansonar zvučati, sviratisonio sansono zvuksoror sestrasorta sorta, vrstasorte sudbinasortir izlaziti vansovente čestospamiaruštedjetispatio prostorspecie vrsta; začinspectgculo pozorišni komadspectar gledatispgculo ogledalospero nadaspina trn; kičmaspinula čioda, pribadačaspirardisatispirito duhspisse debeosportive sportskistagnojezerostampar staviti pečat,štembiljati

stanno kalajstar stajatistato stanje; državastatura građastella zvijezdastilo stil

21

stilo (de graphite)olovka (suva)

stgmacho stomakstoppar zaustaviti (se)strata ulicastrato slojstrgpito galamastricte tijesan; strogstuder, studiar studiratistudio studij, učenje; studiostgpide glupsu njegov, njen, njihovo,njihove, njeno

sub pod, ispodsgbite iznenadansgbito odjednomsubjecto tema; subjekatsublevar podićisubmitter podčinitisuccederuspjetisuccesso uspjehsucco soksuccussadrhtanjesuccuter otrestisucro šećersud jugsue njen, njegov itd. bezimenice

suer (sut-) šitisufficer trajati, biti dovoljansuftlo dašak; šapatsuffocarugušiti, gušiti sesuffrer patitisuger sisatisuggestion prijedlogsgper prekosuperar prevazići, prećisuperticie površinasuperior nadmoćan,superioran

supponer pretpostavitisupportar poduprijeti, dotiratisuppositionpretpostavkasupprimer ugnjetavatisupra iznad; prekosupreme najviše, na vrhusurde gluvsurprender iznenaditisurprisa iznenađenjesurrider osmjehnuti sesurriso osmjehsuspiro uzdahsustener izdržavati (se)

22

susurro šapat, zujanjesym, sym- (prefIkS) sa,zajedno

Ttabaco duvantgbula sto; daska; tabla, pločatacer ućutati, šutjetital takavtaliar isjeći, odsjećitalon peta, štikla; talontamen ipaktante tako puno, tako mnogotanto tako punoquanto tantošto utoliko

tapete tepihtapete de papiro tapeta

tardar oklijevatitarde kasantardive sportasca džep; tašnataxa porezte tebetecto krovtela tkaninatempesta olujatempore vrijemetenace uporantender rastegnuti; težiti,tendirati

tener držatitenere nježan; nejaktentar namamititentativa pokušajtenue tanakterra zemljaterreno tlo; terenterrer uplašititerribile strašanterror strahtertie trećiteste svjedoktestimoniosvjedočenjetexer satkatitgxito tkanina; tkivotexto tekstthe čajtimbro poštanske markicatimer strahovatitimide uplašentimor strah

tinta mastilo, tintatirar povući; pogoditititulo naslov, rang, titulatocco dodirtolerar tolerisati, podnosititonar zagrmjetitonder (tons–) odsj ećitonitro gromtonna tonatono tontornarokrenuti; tokarititorno red; obrtaj; strugtorquer okrenuti, vrtititorta kolač, tortaIhaber/ torto greška (biti ukrivu)

tosto uskorototal totalan, cio; sumatote cio, čitavtotevia ipaktoto svetour šetnja, izlet, putovanjetgxico otrovtrube gredatracia tragtractar obradititraducer prevestitraher (tract-) vućitrainar trenirati; teglititraino voztrair izdatitrans preko; s druge stranetransmitter prenijetitransmissionprenošenjetransparente providantransversar prelazitia transverso de kroztrappa zamkatravalio radtremer drhtatitrenta tridesettres tritriste tužantritico pšenicatroppe suviše (puno +imenica)

troppo suvišetrovar naćitu ti; tvoj, tvoja, tvoje, tvojitubo cijev, tubatgbere kvrga, čvorugatue tvoj itd. (bez imeniceposlije)

tumba grobtumer naduti setunc tadaturba gužvaturre toranjtusse kašaljtussir kašljati

Uubi gdjeubicunque bilo gdjeubique svudaulle neko (nešto, nekoliko)ulterior još, povrh togagltime posljednjiultra za, izaumbra sijenkaun jedanunda talasuniforme homogen,jednoličan; uniforma

union udruženjeunir ujedinitiunitate slogauniversitate univerzitetgnquam ikadurgente hitnouso upotrebausque do, dokusual uobičajenut_e_nsile alatgtile koristanutilisar koristiti, iskorištavatiuva grozd

V

va ići; + inf.: namjeravativacantia/s/ godišni odmorvacca kravavacueprazanvader ići, putovativagar tumarati okolovaler biti vrijedan (nečega)vglide važeći; zdrav

valle dolinavalor vrijednostvalvula ventil; klapna, srčanizalizak

van isprazan, taštvapor paravarie različit, varirajućvarietate promjena; različitostvaso sud; vazavaste širokvegetal povrće; biljni...vehiculo vozilovela jedrovelo koprena; meko nepcevelocitatebrzinavena krvna žila, venavender prodativgnditaprodajaveneno otrovvengiar [d] osvetiti (se)venir doćivento vjetarventre stomak, trbuhver istinitverde zelenverdura zelenilo, povrćevergonia sramotaverificar verifikovati,potvrditi

verisimilevjerovatanveritate istinaverme crvverso prema; stihverter (vers-) okrenutivesperevečevestimentos odjećavestir (se) obući sevetere starvetule starvexar iritirati, razjaritivia put; preko (relacija)viage [d] putovanjeviagiar [đ] putovativice prolaz; umjestovicino susjed, komšijavictima žrtva

Victoria pobjedavider (vis–) vidjetividua udovicavigilar bdjetivil jeftin; jadanvillage [đ] selovincer (vict–) pobijeditivino vinovinti dvadesetviolente silovitvirga štapvirtute vrlinavisar nanišanitivisita posjetavista vid, pogledviste que s obzirom da/navita životvite zavrtanjvitro staklovive živ; živahanviver živjetivocal samoglasnik, glasvacationzov, pozivvoce glasvolar letjetivolante upravljač, volanvoler hteti, željetivolo letenjevoluntate voljavolver valjati (se)vos Vi, Vas, Vama; vi, vas,vama

vostreVaš; vašvoto glas (u izborima)vulgar vulgaranv_ulnere rana

Wwest zapad, Zapad

Zzelo elanzelose energičanzero nula (broj)

23

INTERLINGUAINSTRUMENTO MODERNE DE COMMUNICATIONINTERNATIONAL

lNTERLlNGUA je internacionalnifond riječi koji su sastavili jezički naučnici i kojije sistematski iskorišten kao pomoćnimeđunarodni jezik.INTERLINGU razumiju u varirajućoj mjeri oni koji govore španski, italijanski i

portugalski skoro bez ikakvog predhodnog učenja (pošto su ti jezici proizašli izlatinskog, prvog izvora modernih internacionalnih riječD.

lNTERLlNGU u stručnoj literaturi razumiju obrazovani ljudi koji govore engleski i

francuski, a samim tim većina sjetskih naučnika.INTERLINGUA se zato već mogla iskoristiti u naučnim publikacijama,prvenstvenomedicini.

INTERLINGUAse za aktivnu upotrebu može naučiti za jedan mali djelić vremenakoji je potrebno da se jedva nauči jedan jedini strani jezik. UN ima 6, UNESCO 8,a EZ 24oficijalnihjezika što je nezgrapno i strašno skupoprije ili kasnije će se ljudimorati odlučiti za jedan neutralan i lagan za učenje jezik suradnje.INTERLINGUA, publicirana1951 , Vam daje zajedničko internacionalnobogatstvoriječi u neizopačenom obliku i samim time jezička–obrazovno blago u rangu salatinskim. Afriči i aziatski narodi interlinguom dobijaju ključ za Zapadnjačkutehnologiju i naučnu literaturu na najlakši mogući način.INTERLINGUA se nesmije pomiješatisa esperantom koji se od 1887 godine borioštro, ali postiže neznatno, zbog svoje psihološki odbijajuće izvještačenosti.

ZAŠTO ućm INTERLINGUSa interlinguom raste Vaše razumijevanje stranih posuđenih riječi u Vašemmaternjem jeziku i fond neobičnih riječi u engleskom, francuskom itd. Možete“pagađajući čitati” španske i italijanske novine i doprinositi ideji da jednog danaimamo neutralan jezik za razumijevanjemedu stanovništvomna zemlji.

Švedsko Društvo za lnterlingu

Informacije su besplatno. Udžbenik60 švedskih kruna, kaseta sa tekstom 50 šv.kruna. Članarina zajedno sa časopisom 100 kruna godišnje. Za članove ispod 25godina, 50 kruna godišnje. Članovi porodice– bez novina 20 kruna.Udžbenikeimamo na švedskom, francuskom, njemačkom, ruskom, mađarskom,danskom, portugalskom, rumunskom i poljskom.

Union Mundial pro Interlinguawww.interlingua.com