INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE

I OBRAZOVANJE NACIONALNIH

MANJINAAnaliza i preporuke

2 INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE NACIONALNIH MANJINA

Ova publikacija je izraena u okviru projekta Nansen dijalog centra Interkulturalno obrazovanje za inte-grirane zajednice (lipanj 2013 - travanj 2015). Kao dio aktivnosti ovog projekta bila je organizacija i pro-vedba 7 okruglih stolova u Osijeku, Vukovaru, akovcu, Slavonskom Brodu, Pakracu, Puli i Kninu, s ciljem okupljanja dionika iz zajednice na otvorenu raspravu o aktualnim pitanjima interkulturalnog obrazovanja i obrazovanja manjina u Hrvatskoj. Sudionici su bili predstavnici obrazovnih institucija, civilnog drutva, jedinica lo-kalne samouprave, institucija i manjinskih organizacija. Nakon uvoda o analizi i izazovima na lokalnoj i EU razini, su-dionici okruglih stolova iznijeli su svoja miljenja i preporuke za interkulturalno obrazovanje i obrazovanje manjina. Okrugli stolovi organizirani su u suradnji s drugim civilnim organizacijama i inicijativama koje promiu i bave se inter-kulturalnim obrazovanjem i obrazovanjem manjina, a to su: GONG, Mrea mladih Hrvatske, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Inicijativa za graansko obrazovanje (GOOD), Inicijativa Svi mi za Hrvatsku svih nas, Europski dom Slavonski Brod, Srpski demokratski forum, Drutveni centar Rojc u Puli.

3Analiza i preporuke

4 INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE NACIONALNIH MANJINA

INTERKULTURNO OBRAZOVANJEivot u multikulturnom drutvu u kojem na istom geografskom podruju ive ljudi razliitih vjerskih, etnikih i nacio-nalnih pripadnosti koji njeguju razliite kulturne obiaje i prakse je neizbjena injenica stoga je odgovornost drave i drutvene zajednice osigurati uvjete za dijalog i meusobno razumijevanje te osiguravanje trajnog i odrivog mira. Zatita i promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava glavni su elementi meukulturnog dijaloga. Kako bi ti elementi postali djelotvorniji, potrebno je uvoditi ih i u obrazovni sustav. Interkulturalno obrazovanje jedan je od naina stvaranja to veeg meukulturnog dijaloga, a bitno je da se poinje to ranije kako bi se razvile kompetencije za razumijevanje meukulturalnosti.

Meunarodni okvir

Vijee Europe je kao vaan dokument istaknulo Bijelu knjigu o meukulturnom dijalogu gdje se meukulturni dija-log definira kao dostojanstvena i otvorena razmjena miljenja pojedinaca, grupa razliitog etnikog, kulturnog, vjerskog i lingvistikog podrijetla i naslijea uz zajedniko razumijevanje i uvaavanje. U Bijeloj se knjizi navodi osnovno i srednje obrazovanje kao odgovorno za razumijevanje vrijednosti demokratskog ivota, potivanje ljudskih prava kao osnova za upravljanje raznolikou i otvorenosti prema drugim kulturama. Meukulturna dimenzija trebala bi proimati sve dimen-zije, a najvie se pojavljuje u ovim predmetima: povijest, jezici i vjeronauk. Vijee Europe, meutim, napominje da se tre-ba poboljati razumijevanje kulturnih i/ili vjerskih zajednica putem kolskog obrazovanja na temelju opih zajednikih etikih naela i demokratskog graanstva. U neformalnom obrazovnom kontekstu sportske organizacije, organizacije mladei i vjerske zajednice navode se kao pravo mjesto promicanja meukulturnog dijaloga.

5Analiza i preporuke

Jo jedna od organizacija koja promie meukulturalno uenje je UNESCO. U svojem priruniku UNESCO Guidelines on Intercultural Education meunarodna zajednica predlae nekoliko principa koji bi se trebali primjenjivati u inter-kulturalnom obrazovanju:

interkulturalno obrazovanje potuje kulturni identitet uenika pruajui kulturno odgovarajue i responzivno kvalitetno obrazovanje za sve

interkulturalno obrazovanje omoguava svim uenicima/ama kulturalna znanja, vjetine i stavove koji su im neophodni da budu aktivni i odgovorni graani drutva

interkulturalno obrazovanje prua svim uenicima/ama kulturalna znanja, vjetine i stavove koji ih osposoblja-vaju da doprinose potovanju, razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima, etnikim, socijalnim i kulturnim grupama i nacijama

Nacionalni okvir

Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo kojeg je usvojila Vlada Republike Hrvatske1999. godine prvi je na nacionalnoj razini uredio podruje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo. Program se sastoji od sedam podruja, a naziv jednog od tih podruja je Identitetni i interkul-turalni odgoj i obrazovanje.

U okviru Kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja istaknuta je (inter)kulturalna sastavnica, a jedan od opisanih i provoenih modula je Modul razvoja identiteta i interkulturalnosti, nastavno na projekt Vijea Europe (1997. godine) Obrazovanje za demokratsko graanstvo. Sukladno konceptu Vijea Europe graanski odgoj i obrazovanje obuhvaa etiri komponente:

6 INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE NACIONALNIH MANJINA

politiki sastav i politiko opismenjavanje ljudska prava i zatita ljudskih prava odgoj za mir i nenasilje uenje o demokratskom graanstvu (sa sadrajem interkulturalizma i osjetljivosti prema razliitostima)

Sustavno uvoenje graanskog odgoja u obrazovni sustav Republike Hrvatske zapoelo je u 2012. godini kroz suradnju OCD-a i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u dvogodinjem eksperimentalnom programu. Jedna od strukturnih dimenzija graanskog odgoja i obrazovanja, interkulturalnost, navodi se i u priruniku Znam, razmiljam, sudjelujem ija je ideja pomoi nastavnicima provoenje programa Graanskog odgoja i obrazovanja. Povezanost s kurikulumom GOO-a, a osim razvoja osobnih, zaviajnih i domovinskih identiteta proiruje se na europski i globalni identitet. Pod utjecajem ideje kulturnog pluralizma i uvoenja multikulturalne perspektive, kulturna posebnost poinje se promatrati kao drutvena stvarnost i zahtijeva punim ostvarivanje prava na jednakost u obrazovanju. Postupno se pojavljuje pojam multikulturalnog, a potom i interkulturalnog obrazovanja koji je namijenjen svim uenicima, a ne samo onima koji su kul-turno drukiji. Sam pojam koristi se u tri znaenja:

nova filozofija obrazovanja temeljno nastavno ili kroskurikularno naelo obavezan ili izborni nastavni predmet ili sadraj jednog ili vie postojeih predmeta u osnovnoj i srednjoj koli,

te u obrazovanju uitelja (Spaji Vrka, 2004.)Ako se kod uenika/ica razvija interkulturalna komponenta, dolazi do prepoznavanja prednosti i kvalitete ivota u mul-tietnikoj zajednici, a to je bitno za razvoj moderne, participativne demokracije u svijetu, kao i drutvene solidarnosti. Za razliku od kurikuluma GOO-a, nastavni planovi zemljopisa, politike i gospodarstva,likovne i glazbene umjetnosti te povijesti ne spominju sintagmu interkulturalno uenje ili interkulturalnost, meutim u nastavnom planu povijesti spo-

7Analiza i preporuke

minje se razumijevanje svijeta i globalno povezivanje: ... on e tako steene vlastite spoznaje prenositi u svoju svakida-njicu, meu blinje, na sadanjost i u budunost, na svoje privatno i javno djelovanje, od drutvenog i politikog nadalje. Tako e i povijest, odnosno predmet nastave povijesti, pridonositi izgradnji valjana graanina, najprije svoje domovine, a potom i cijelog svijeta. Upravo u tome i jest temeljni smisao i cilj nastave povijesti.

U okviru neformalnog obrazovanja djeluje Nansen DialogueNetwork kao mrea organizacija koje pokuavaju iskori-jeniti etnike rascjepe. Jedan od izazova u djelovanju, pogotovo na razini osnovnokolskog i srednjokolskog obrazova-nja, jest razdvajanje djece u posebne razrede, pa ak i kole, pri emu je interakcija meu djecom razliitih nacionalnih pripadnostismanjena ili je uope nema. Mjesta gdje Nansen dijalog centar provodi svoje programe su npr. Vukovar, Jegunovce (Makedonija), Srebrenica, Bratunac, Stolac (BiH). Jedan od uspjeha Nansen dijalog centra iz Osijekajest izrada primjerenih kurikuluma i programa za pouavanje o kulturno-duhovnom naslijeu zaviaja i regije kao alternativa uenju povijesti o samo jednom kulturnom utjecaju, kulturi kojoj pripadaju djeca odreene etnike zajednice). Prema NDN-ovoj Strategiji 2011.-2015. (Promoting and Facilitating Dialogue in Support of Peace Building Processes since 1995) jedan od strategijskih ciljeva NDC-a, podrka ukljuivom i integriranom obrazovanju (formalnom i neformal-nom) u multietnikim i multikulturalnim zajednicama, sadri pet vanih zadataka:

1. razvoj, implementacija i irenje kurikuluma za integrirane i interkulturalne obrazovne programe2. razvoj interkulturalnih kompetencija u upravljanju kolama, izmeu nastavnika, roditelja i uenika3. unaprijediti, rairiti i implementirati proces mirnog posredovanja kao alat za prevenciju konfliktnih situacija u

obrazovnom sustavu4. izgraditi vrste suradnje s kljunim akterima u podruju obrazovanja5. omoguiti uspjean prijenos znanja, iskustva i dobre prakse u podruju integriranog i interkulturalnog obra-

zovanja

8 INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE NACIONALNIH MANJINA

PREPORUKE

1. Potrebno je sustavno osigurati vrijeme tijekom nastave za interkulturalno uenje to je u skladu s potrebama i interesima djece i mladih, ali i s hrvatskim propisima i meunarodnim obvezama.

2. U koli je potrebno njegovati interkulturalnost to se osigurava uenjem o kulturnim razliitostima razliitih manjina: etnikih, vjerskih i kulturnih, koje ive u zajednici, te provoditi aktivnosti koje omoguuju meusob-no upoznavanje i zajedniki rad i djelovanje npr. kroz obiljeavanje dogaaja vanih manjinama, kroz nain ureenja kole; postere, projekte, posjete predstavnicima manjina ili zajednicama i organizacijama razliitih manjinskih grupa u zajednici.

3. Vano je u predmetne programe/kurikulume ukljuiti sadraje o kulturama nacionalnih i drugih manjina s oso-bitim naglaskom na njihov doprinos zajednikoj kulturi.

4. Kljuno je da i djeca pripadnika veinske skupine ue o manjinskim kulturama kao