Inteligentni transportni sustavi i

logistika

- Projekt Mobilitis

2. javni sastanak

16. veljače 2018.

Idući koraci

Aktivnosti za unaprjeđenje

Trendovi i strateške opcije

Stanje ITS sektora u Hrvatskoj

1 Ciljevi i faze projekta

2

3

4

5

Sadržaj

1. Ciljevi i faze projekta

Svrha i ciljevi projekta

Analizirati strateške opcije za budućnost

te odrediti smjer kretanja

Poboljšati poslovno okruženje u koje

olakšava i potiče inovacije

Nastavak procesa pametne specijalizacije u svrhu jačanja

konkurentnosti tvrtki u hrvatskom

ITS sektoru

3

Strategija pametne specijalizacije

Zdravlje i kvaliteta

života

Energija i održivi

okolišPromet i mobilnost Sigurnost Hrana i bioekonomija

KET

ICT

Proizvodnja dijelova i sustava visoke

dodane vrijednosti za cestovna i

željeznička vozila

Ekološki prihvatljiva prometna

rješenja

Inteligentni transportni sustavi i

logistika

Faze projekta

Usmjeravanje

strategije

Pokretanje

aktivnostiIdentificiranje

izazova

Tri faze

3. javni sastanak

travanj 2018.

2. javni sastanak

16. veljače 2018.

1. javni sastanak

10. studenoga 2017.

2. Stanje ITS sektora u Hrvatskoj

Tri temeljna stupa ITS-a

MOBILNOSTSmanjenje prometnih

gužvi

SIGURNOSTSmanjenje nesreća na cestama

KORISTI ZA OKOLIŠSmanjenje emisija štetnih plinova

Porast broja osobnih vozila i stope motorizacije u RH

Izvor: EUROSTAT

261275

285298

308319

331350

360 358 355 355339 341 349 358

0

50

100

150

200

250

300

350

400

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

2.000.000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Broj vozila - ukupno Broj vozila/1000 stanovnika

EU prosjek - 2015(vozila/1000 stanovnika)

497

Ukupan broj motornih

vozila u RH 2015

1.929.726

Izvor: MUP

Izvor: EUROSTAT

EU-28 rang prema

motorizaciji

1. 661 Luksemburg

2. 634 Malta

3. 610 Italija

25. 358 RH

Stagnacija javnog prijevoza u RH uz blagi rast putnika u javnom

gradskom prijevozu

Izvor: Strategija prometnog razvoja RH (2017. – 2030.), DZS

0

10

20

30

40

50

60

2012 2013 2014 2015

Mili

jun

i

Željeznički prijevoz Cestovni linijski prijevoz

Zračni prijevoz Pomorski i obalni prijevoz

Ukupan broj prevezenih putnika 2012-2015

Rast tramvajskog

prijevoza

3,58% (CAGR 2011-2015)

Rast autobusnog

prijevoza

0,98% (CAGR 2011-2015)

0

50

100

150

200

250

300

350

400

150

160

170

180

190

200

210

2011 2012 2013 2014 2015

Tamvaji Autobusi UKUPNO

Broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu, milijuni

2011-2015

Prometni kapaciteti u turističkoj sezoni – prosječni dnevni cestovni

prometi su dvostruko veći

Izvor: Nacionalni prometni model za Republiku Hrvatsku (NPM), Strategija prometnog razvoja RH 2017.-2030.

Cestovni promet – prosječni dnevni promet za cijelu godinu (PDP) i u ljetnoj sezoni (PLDP)

Jadranska regija u turističkoj

sezoni (PLDP)

3,1 x

7.136

9.995

10.604

14.343

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

2000 2005 2010 2015

Dolasci turista, ukupno u 000

2 x

Sigurnost na cestama (I) – strategija i ciljevi do 2020.

Izvor: CARE (Community database on Accidents on the Roads in Europe), 2017

Broj žrtava na cestama, EU, 2006-2015

614 619664

548

426 418 390 368308

348

0

100

200

300

400

500

600

700

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Broj žrtava na cestama, RH, 2006-2015

Strategija EU komisije

2001 - Europska transportna politika za 2010

2010 - Program sigurnosti na cestama 2011-2020

Strategija RH

2011 - Nacionalni program sigurnosti cestovnog

prometa RH za razdoblje 2011-2020 (NN 59/11)

-40 %-43 %

Sigurnost na cestama (II) – za razliku od EU, u RH prevladava smrtnost

na urbanim cestama

Izvor: CARE database, 2017

Udio žrtava po tipovima cesta, 2015

Najveći broj

žrtava,

EU prosjek, 2015

Ruralne

ceste

55%

Urbane

ceste

37%

Auto-

ceste

8%

Najveći broj

žrtava,

RH, 2015

Urbane

ceste

63%

Ruralne

ceste

32%

Auto-

ceste

5%

Uz jedan smrtni slučaj

4 trajnih invaliditeta

8 težih ozljeda

50 lakših ozljeda

Ruralne Urbane Autoceste

Sigurnost na cestama (III) – visoka sigurnost autocesta u RH

zahvaljujući primjenama ITS rješenja

Izvor: CARE database, (EUROSTAT, EC, IRF for road length data), 2017

Žrtve na autocestama na 1000 km, 2015

„Hrvatske autoceste sigurne su i moderne,

a razina sigurnosti na njima može se

povezati sa uvođenjem tehnologija u vidu

inteligentnih transportnih sustava (ITS).

... zahvaljujući sustavima za upravljanje

prometom i incidentima u tunelima...”

- Strategija prometnog razvoja RH

ITS sektor u Republici Hrvatskoj – financijski pokazatelji tvrtki, ITS

portfelj 2014.-2016.

Izvor: Analiza Bisnode Portfolio Intelligence podataka

Prihodi

43.014.640

39.480.559

36.417.869

30.000.000 €

35.000.000 €

40.000.000 €

45.000.000 €

2014 2015 2016

6,3% 7,2% 5,9%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

2014 2015 2016

Profitna marža, prosjek

442393

363

0

100

200

300

400

500

2014 2015 2016

Broj zaposlenih

ITS sektor u Republici Hrvatskoj - 2014.-2016.

Financijska analiza tvrtki – ITS portfelj, 2014.-2016.

Izvor: Analiza Bisnode Portfolio Intelligence podataka

-3%

1%

-8%

-12%

-9%

-14% -12% -10% -8% -6% -4% -2% 0% 2%

Imovina

Kapital

Ukupni prihodi

Neto profit

Zaposlenici

16%

4%

15%

21%

8%

0% 5% 10% 15% 20% 25%

Imovina

Kapital

Ukupni prihodi

Neto profit

Zaposlenici

Financijska analiza tvrtki – ITS miješani portfelj,

2014.-2016.

ITS sektor u Republici Hrvatskoj – izvoz (I)

Izvozni rezultati tvrtki – ITS portfelj, 2014-2016

Izvor: Analiza Bisnode Portfolio Intelligence podataka

24.245.000

13.279.400 12.560.900

0 €

5.000.000 €

10.000.000 €

15.000.000 €

20.000.000 €

25.000.000 €

30.000.000 €

2014 2015 2016

Udio izvoza u prihodima– ITS portfelj, 2014-2016

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2014 2015 2016

Prihodi u zemlji Izvozni prihodi

56% 34% 34%

ITS sektor u Republici Hrvatskoj – izvoz (II)

Izvor: autori

Ključne poruke u razgovorima sa tvrtkama

Sama država ne

zna što želi

napraviti sa ITS-om

Razvijamo

vrhunska vlastita

ITS rješenja i u

samom smo

svjetskom vrhu

Prevladavaju

totalno zastarjele

norme iz 70-tih

koje koče primjenu

modernih ITS

rješenja

Naša prednost je

velika

fleksibilnost i

prilagodba kupcu

Budućnost je

u pametnoj

mobilnosti

Vlada totalno

nerazumijevanje

što je to ITS i

koji su benefiti

Nema

nacionalnog

konsenzusa za

primjenom ITS-a

Nažalost, veće

uspjehe postižemo

na stranim

tržištima nego u RH

Dobavljači

nas drže u

šaciSa domaćim

tvrtkama

gledamo se kroz

nišan

Teško je probiti se sa ITS

rješenjima u velikim

gradovima zbog ogromne

administracije

3. Trendovi i strateške opcije

Izazovi i potencijalne koristi ITS-a

Ekonomski razvoj i inovacije

Urbanizacija

Sigurnost na cestama

Demografske promjene

Klimatske promjene i nedostatak

resursa

Promjene u navikama potrošača

➢ 30% smanjenje smrtnih slučajeva

➢ 30% smanjenje ozlijeđenih osoba

➢ 15% smanjenje prometnih

zagušenja

➢ 20% rast u energetskoj

učinkovitosti

Potencijalne koristikorištenjem ITS-a od 2016. do 2020.

Izvor: Ertico ITS Europe, 2016

... uz dodatnu zaposlenost i ekonomski

razvoj putem povećane mobilnosti i novih

industrijskih prilika

Tipologija Razvoj Implikacije

Urbanizacija i

razvoj trgovine

Rast broja stanovništva stvorio je neusporedivu

potražnju za osobnom mobilnošću. Prijevozna

infrastruktura i usluge su znatno porasle, ali taj rast

nije dovoljan da zadovolji potražnju

Potreba za smanjenjem prometnih

zagušenja i stakleničkih plinova

Prometna

sigurnost

Povećanje potražnje za transportom i mobilnošću

dovodi do povećanja prometnih smrtnih slučajeva

Potreba za smanjenjem prometnih

nesreća i ozljeda

Tehnologija Digitalizacija i tehnologije bežičnih komunikacija

temeljena na senzorima i brzom prijenosu podataka

preko otvorenih podatkovnih platformi

Evolucija pametnih cestovnih

sustava

Transformacija

automobilske

industrije

Od tradicionalne vertikalne industrije prema

horizontalnoj integraciji

Uključivanje novih netradicionalno

automobilskih tvrtki u auto

industriju (hi-tech & ICT)

Nove potrebe

za mobilnošću

Promjene potreba kupaca od transportnih proizvoda

prema transportnih usluga

Evolucija novih multimodalnih

rješenja

Evolucija

vozila

Promjena fokusa kupaca sa tradicionalnih vozila sa

unutrašnjim izgaranjem na povezana-autonomna-

električna vozila

Investiranje u prometnu

infrastrukturu za podršku novih

generacija vozila

Ma

kro

trendovi

Industr

ijski

trendovi

Tre

ndo

vi

potr

oša

ča

Važnije tehnologije i koncepti – sa 4G/LTE na 5G tehnologiju

Važnije tehnologije i koncepti – Cooperative ITS (C-ITS) (I)

• Sigurnost

➢Nulta stopa smrtnosti u prometnim nesrećama

• Mobilnost

➢Dvostruki kapaciteti na autocestama (umrežena vozila)

➢Četverostruki kapaciteti (autonomna vozila)

• Održivost

➢Niske emisije u transportnom sektoru

C-ITS prednosti

Izvor: The Korea Transport Institute

Važnije tehnologije i koncepti - Smart mobility koncept

Integrirana mobilnost

▪ Orijentacija prema korisniku

▪ Omogućavanje real-time (on-demand), vrata do vrata, multimodalnih

prijevoznih usluga

▪ Korisnicima nudi praktičnost te troškovnu i vremensku uštedu

Intermodalni transport

ICT tehnologija

(bežična veza, pametni

uređaji, Big Data rudarenje)

Novi sustavi mobilnosti

(e-mobility, AV)

Izvor: Frost & Sullivan

Najbolja poslovna praksa – R. Koreja, ITS – Arhitektura bazirana oko 7

glavnih usluga

Izvor: ITS Korea

Elektronska

naplata

Prometni

management

Javni transport

Prometni

informacijski

centar

Inteligentna

vozila i ceste

Upravljanje

komercionalnim

vozilima

Informacije za

putnike

Najbolja poslovna praksa (Koreja) – značajne koristi uvađanja ITS

sustava u javnom transportu i gradovima

Increase of travel speed

15 – 20 %

High benefit-cost ratio

Use only 1% of road construction cost to

reduce 20% of traffic jams

Reducing greenhouse gas & oil

consumption

Per 1,000 km of road covered with ITS

Annually 19,000 tons reduced

Growth of private traffic information

Provide national ITS data to the private sector for free,

to help ITS services of the private sector to be

enhanced and be deversified

Izvor: ITS Korea

Najbolja poslovna praksa – Korea ITS

PRIJE

REFORME

1950-2010

POSLIJE

REFORME

2010 ~

Konvencionalni ITS i C-ITS sustavi- usporedba troškova

Prosječni troškovi implementacije ITS sustava u R. Koreji, 2010

Autoceste (4 traka) Godišnje

održavanje

Fizička

infrastruktura20-25M US$ / km

Konvencionalni

ITS200K-250K US$ / km

15-20% od

vrijednosti instalacije

Skupi

Komplicirani

V2X (procjena) 50K-100K US$ / km < 5%Jeftiniji

Jednostavniji

Izvor: The Korea Transport Institute

Konvencionalni ITS

• HW orijentiran; detekcija vozila, nadzor i kontrola, promjenjivi prometni znakovi

Smart Mobility

• ICT orijentiran; digitalna infrastruktura putem ICT-a = V2X (5G namjenske i/ili

mobilne mreže)

Strateška segmentacija ITS sektora – 3 glavna segmenta

Gradske ceste Autoceste Ruralne ceste

Strateška segmentacija ITS sektora – Gradske ceste

Karakteristike:▪ Kompleksni promet

▪ Velike gužve i zagušenja prometa pogotovo tijekom

turističke sezone

▪ Manjak parkirnih mjesta

▪ Ograničeno širenje dodatne infrastrukture

▪ Kompleksnost gradske logistike vezano uz isporuku tereta

ITS rješenja omogućuju:➢povećanje putne brzine

➢smanjenje emisija štetnih plinova u gradovima

➢smanjenje prometnih gužvi

➢povećavanje udjela javnog transporta putem smart

mobility koncepta, smanjenje udjela osobnih vozila

➢ bolji i ugodniji život građana

Strateška segmentacija ITS sektora - autoceste

Karakteristike: ▪ Velike brzine prometa

▪ Veliki kapaciteti propusnosti prometa

▪ Uvjetovana potreba za sigurnosnim i signalizacijskim sustavima

▪ Vrlo visoki infrastrukturni troškovi izgradnje, opreme i održavanja

ITS rješenja omogućuju:➢visoka dodatna sigurnost sudionika prometa

➢povećanje kapaciteta propusnosti (C-ITS = 2 do 4 puta)

➢ informacije putnicima o stanju na cesti u realnom vremenu

Strateška segmentacija ITS sektora – ruralne ceste

Karakteristike▪ Konfiguracija terena i sporiji promet

▪ Moguće prepreke na cesti

▪ Vremenski utjecaji

▪ Neupućeni vozači (turisti)

▪ Komunikacijski i tehnološki limiti

▪ Sporije reakcije hitnih službi

▪ Veće mogućnosti zastoja prometa zbog nedostataka alternativnih

ruta u slučaju nesreća

ITS rješenja omogućuju:➢sigurnosno-vremenska upozorenja i regionalne turističke

informacije u realnom vremenu

➢upravljanje incidentnim situacijama

➢optimizacija ruta i plana javnog prijevoza (pristup informacija)

➢ razvoj turističkih ruralnih destinacija (diseminacija informacija)

UDALJENOST

Kratka / Gradska

Autoceste Ruralne ceste

Duga / Međugradska

TR

AN

SP

OR

TN

A U

SLU

GA

Prijevoz

putnika

Prijevoz robe i tereta

Individualni

Masovni

Strateška segmentacija ITS sektora – najveće koristi za društvo

uvođenjem ITS rješenja po fazama implementacije

t-0 t+10

JAVNI

PRIJEVOZ

+ SMART

PARKING

Najveći utjecaj

na mišljenje i

odobrenje

građana

AUTOCESTE

C-ITS rješenja

RURALNI

ITS

Rješenja

usmjerena na

turizam

GRADSKI

ITS

Ostala gradska

ITS rješenja

1 2 3 4

Strateška segmentacija ITS sektora – izvozne prilike

Minimalni broj

stanovnika potreban za

početnu integraciju ITS

rješenja

200.000

349

gradova

4. Aktivnosti za unaprjeđenje

ITS sektor Republike Hrvatske

Ulazak u atraktivniji segment

Implementacija novih tehnologija u

ranim fazama tržišne penetracije

• Mogućnost novog pozicioniranja hrvatskih tvrtki u regionalnom / europskom ITS sektoru

• Prilika implementacije nove 5G tehnologije u sferi C-ITS rješenja putem pilot projekta

• Stvaranje domaćih referenci prije izlaska na strano tržište

• Upisivanje Hrvatske na tehnološku kartu Europe i svijeta

Integracija i stvaranje

partnerskih odnosa

• Kako bi se postigli značajniji sinergijski učinci malih i srednjih hrvatskih tvrtki, potrebno je raditi na ostvarivanju partnerskih odnosa

Poticanje lokalne potražnje

• Identificiranje i razumijevanje prometnih problema

• Razvoj svijesti o važnosti i koristima ITS-a

Operativna efikasnost

5. Idući koraci

Pokretanje

aktivnosti3. javni sastanak

travanj 2018.

Radna grupa 1 – Pilot projekti

Radna grupa 2 – Razvoj vještina

Radna grupa 3 – Poticanje lokalne potražnje

Radne skupine

Usmjeravanje strategije Pokretanje aktivnostiIdentificiranje izazova

3. javni sastanak

travanj 2018.

2. javni sastanak

16. veljače 2018.

1. javni sastanak

10. studenoga 2017.

Idući koraci

Međunarodni standardi i strateške

skupineDefiniranje akcijskog plana s rokovima

provedbe

Utvrđivanje kapaciteta i inicijalna analiza

41

Kontakt

Ružica Jajčević

Svjetska banka

Radnička cesta 80/IX, HR-10000 Zagreb

E-mail: rjajcevic@worldbank.org

Tel.: +385 (0)1 2357-222

Web: www.worldbank.org

Christian Springer

Hrvatska gospodarska komora

CIRAZ - Centar za industrijski razvoj

Nova cesta 7, HR-10000 Zagreb

E-mail: cspringer@hgk.hr

Tel.: +385 (0)1 207-8031

Web: www.ciraz.hr

HVALA NA PAŽNJI