intelektualno vlasnistvo3

Intelektualno vlasnitvo

Tihomir Katuli

Zagreb, 2006.HRVATSKA AKADEMSKA I ISTRAIVAKA MREA

sadraj1.0 UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA ..................................... 5 1.1 Znaaj intelektualnog vlasnitva ............................................ 6 1.2 Kome je ovaj udbenik namijenjen ........................................... 8 1.3 to elimo postii ovim udbenikom ........................................ 10 1.4 Uloga intelektualnog vlasnitva .............................................. 11 2.0 INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI ............................. 2.1 Pojam intelektualnog vlasnitva ............................................. 2.2 Oblici intelektualnog vlasnitva .............................................. 2.3 Autorsko pravo .................................................................... 2.4 Autorskom pravu srodna prava ................................................ 2.4.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 2.5 Patenti ............................................................................... 2.5.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 2.6 igovi (Trademarks) ............................................................... 2.6.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 2.7 Industrijski dizajn ................................................................ 2.7.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 2.8 Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla .................... 2.8.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 2.9.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava ........................... 2.10 Poslovna tajna (Trade Secret) ................................................ 2.11 Ustupanje prava intelektualnog vlasnitva ................................ 2.12 Ostvarivanje prava intelektualnog vlasnitva ............................ 3.0. ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH ...................................... 3.1 Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo ................................ 3.2 Udruge za kolektivno ostvarivanje prava ................................... 3.3 Zastupnici na polju intelektualnog vlasnitva u RH ...................... 4.0. POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA ............................................ 4.1. Doba starih civilizacija i srednji vijek ...................................... 4.2. Razvoj intelektualnog vlasnitva od renesanse do modernog doba . 4.3. Intelektualno vlasnitvo danas ............................................... 13 14 16 18 21 23 25 27 29 31 33 36 38 40 43 45 48 50 51 52 55 57 58 59 60 61

POJMOVNIK ........................................................................................... 63 KVIZ ..................................................................................................... 71 LITERATURA .......................................................................................... 75 POP-UPOVI ............................................................................................ 76 LINKOVI ................................................................................................ 77

UVOD U SUSTAV INTELEKTUALNOG VLASNITVA1.1 1.2 1.3 1.4 Znaaj intelektualnog vlasnitva Kome je ovaj udbenik namijenjen to elimo postii ovim udbenikom Uloga intelektualnog vlasnitva

Ciljevi ovog poglavlja su: svjetskom gospodarstvu Upoznati akademsku zajednicu i druge kreativne drutvene elemente na problem nepoznavanja vlastitih prava Pruiti kratak uvod u ostvarivanje i zatitu prava

Tihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO


6

1.1 Znaaj intelektualnog vlasnitvaIntelektualno vlasnitvo jedna je od onih potapalica koje u

toliko panje?

"ekonomije znanja" bazirane na zatiti i eksploataciji intelektualnog vlasnitva. Isto tako, tokom posljednje, tzv. Doha runde pregovora Svjetske trgovinske organizacije (WTO World Trade Organization) posebna je panja i publicitet Deklaraciji o TRIPS-u (Trade Related Aspects of Intellectual Property Rights), jednom od krovnih zatite prava intelektualnog vlasnitva. Petera Druckera ili Hernanda de Sotoa, peruanskog znanstvenika kojeg je

Slika 1. World Trade Organization

uz proizvodnju i trgovinu materijalnim dobrima, trgovati i eksploatirati ideje i izume, pod uvjetom da postoji pouzdan

drutvo nuno treba razviti svijest o vrijednosti ideja, ali i o pravima koja neophodno prate ideje i izume. Kao to je nepovredivost osobnog vlasnitva osnovna pretpostavka za nastanak i razvoj trinog gospodarstva kao dosad najefikasnijeg poznatog oblika razmjene dobara i usluga, tako je i zatita prava koja prate intelektualno vlasnitvo nuan preduvjet razvoja ekonomije znanja. U ovom prikazu vidjeti priznaju i tite navedena prava. Svakodnevno moemo pratiti vijesti o pljenidbama krivotvorene robe i policijskim racijama protiv osoba koje su naTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO


7

srodnih prava, no istovremeno se kroz obavjetavanje irih drutvenih slojeva o kanjivosti nezakonitog postupanja s pojavnim oblicima intelektualnog vlasnitva alje poruka o vanosti zatite intelektualnog vlasnitva za drutvo u cjelini. Zatitom prava intelektualnog vlasnitva osim dravnih tijela bave se i organizacije nositelja tih prava, poput BSA (Business drutva skladatelja). Kroz svoje djelovanje ove organizacije gubitak koji drava biljei njihovom nelegalnom upotrebom.

Slika 2. Trgovaki sud u Zagrebu, Koturaka 2

Kod obrade incidenata vezanih uz povredu autorskog i srodnih prava, valja istaknuti da inicijativu za pokretanje postupaka imaju sami nositelji tog prava ili njihovi zastupnici ili najutjecajnije svakako su MPAA (Motion Picture Assosiation of America) i RIAA (Recording Industry Assosiation of America). U sklopu CARNeta djeluje i arbitrano tijelo za rjeavanje sporova prilikom dodjele domena iz CARNetove nadlenosti (*.hr i *.com.hr). Autorsko pravo samo je jedan od oblika intelektualnog

Slika 3. CARNet +CERT - www.cert.hr



8

1.2 Kome je ovaj udbenik namijenjennjegove pravne regulacije po razvoj gospodarstva i drutva u cjelini predmet su posebne panje pravne znanosti. Dvadeseto intelektualnog vlasnitva i njegove diverzifikacije, procesa koji intelektualnog vlasnitva prati tehnoloki razvoj ljudskog drutva.Slika 4.

Najpoznatiji oblici intelektualnog vlasnitva poput patenata, autorskog prava i igova sastavni su dio modernog poslovanja i svake djelatnosti. Koliko puta u kolokvijalnom govoru zbog nepotivanja njegovog prava, o dobiti koja mu je nezaslueno izmakla, ili s druge strane, o pretjeranoj cijeni

Ovaj udbenik u prvom redu namijenjen je podjednako studentima i profesorima, pripadnicima akademske zajednice u Republici Hrvatskoj. Namjera autora i recenzenata je koncept intelektualnog vlasnitva i njegove pojavne oblike poznavanja sustava zatite intelektualnog vlasnitva. Ovo je i trud. Iako i u nas postoji solidan broj udbenika i znanstvenih radova pravnim profesionalcima ili studentima prava, pa je njihov opsega. Kroz svoj, ipak prvenstveno znanstveni modalitet prikaza relevantnih pravnih instituta, smanjena je vrijednost ovih izvora za ire zainteresirane slojeve.



9

informacija s jednostavnim, laiku razumljivim objanjenjima i prava iz intelektualnog vlasnitva, relativna nedostupnost informacija o ovoj tematici ozbiljan je problem za sve drutvene elemente koji ive od vlastite kreativnosti. kako bi se svi zainteresirani mogli u bilo kojem trenutku njime posluiti, bilo da ih zanima pojanjenje nekih termina ili postupak zatite prava. Naravno, svi CARNetovi udbenici i drugi materijali javno su dostupni bez naknade, tako da se ovim udbenikom i svim popratnim materijalima slobodno mogu posluiti svi zainteresirani.



10

1.3 to elimo postii ovim udbenikom

zainteresiranima, kroz uvid u vrste i oblike intelektualnog zatite i eksploatacije vlastitih autorskih djela i autorskom pravu srodnih prava. Bez obzira nastaje li novo autorsko djelo u pisanom ili posjeduje neka prava. O vrsti i sadraju tih prava, kao i poglavljima. Hrvatski sustav zatite intelektualnog vlasnitva punopravni je vrijednosti i djela, stvoren je multilateralni sustav svjetskeSlika 5. World Intellectual Property Organization www.wipo.org

intelektualno vlasnitvo (WIPO - World Intellectual Property Organization) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

osnovne i najbitnije aspekte. Zato smo uz osnovni tekst udbenika zamislili dodatke u obliku kratkih informacija dostupnih pritiskom na odnosne pojmove ili kroz unakrsno povezivanje dijelova teksta. Na kraju ovog udbenika nalazi se i kratak pojmovnik s referencama na dijelove udbenika u kojima se moe o najbitnijim pojmovima dobiti neto vie da provjere svoje znanje.



11

1.4 Uloga intelektualnog vlasnitvaPravna znanost intelektualno vlasnitvo definira kao pravo.

nematerijalnom objektu zatite koje pravni poredak zemlje priznaje nositelju intelektualnog vlasnitva. Kada govorimo o intelektualnom vlasnitvu kao pravu, trebamo se zapitati kakve su osobine tog prava, odnosno, to ono pruaSlika 6.

imena, dizajn i mnoge druge plodove intelektualnog rada. Dakle, intelektualno vlasnitvo je pravo intelektualnog drugi tko je kroz vlastitu intelektualnu djelatnost stvorio neto autorskog prava, od njemu poznatog.

drutvene zajednice velikim dijelom moe se poistovjetiti s potrebom stalnog gospodarskog razvoja. Da bi do tog razvoja svjetske statistike daje nam za pravo, jer danas se patentira i zainteresirano da maksimalno potpomogne izumiteljstvo, da efektivno monopol kreativnosti. na eksploataciju plodova svojeSlika 7.

Dosad napisano se jednako tako odnosi i na druge kreativne

i svi ostali. Tijek razvoja ljudskog drutva utjecao je na



12

na napredak drutva i njegov daljnji razvoj, bez obzira da li je Zbog toga, nositelji intelektualnog vlasnitva imaju dva osnovna prava. To su u prvom redu nematerijalno, odnosno neprenosivo pravo stvaratelja da ga se od najirih krugova

S druge strane, tu su i materijalna prava koja drutvo priznaje izumiteljima, autorima, dizajnerima i drugim nositeljima intelektualnog vlasnitva na gospodarsko iskoritavanje svog ovlatenja nosioca intelektualnog vlasnitva - nitko ne moe, registracije djela, patenta itd. gospodarski iskoritavati neko intelektualnog vlasnitva koji izumiteljima i drugim kreativnim drutvenim elementima olakava konkretnu materijalnu moderno doba pokazuju primjeri drava patenata i drugih registriranih oblika intelektualnog vlasnitva.

konkretnog priznanja za izumitelje i druge intelektualne stvaratelje.


2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8

Pojam intelektualnog vlasnitva Oblici intelektualnog vlasnitva Autorsko pravo Autorskom pravu srodna prava 2.4.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava Patenti 2.5.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava igovi (Trademarks) 2.6.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava Industrijski dizajn 2.7.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla 2.8.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava

2.9.1 Postupak zatite i ostvarivanja prava 2.10 Poslovna tajna (Trade Secret) 2.11 Ustupanje prava iz intelektualnog vlasnitva 2.12 Ostvarivanje prava intelektualnog vlasnitva

Ciljevi ovog poglavlja su: Objasniti pojam i vrste intelektualnog vlasnitva vlasnitva Pruiti savjete kako efikasno pristupiti ostvarivanju prava


INTELEKTUALNO VLASNITVO U PRAVNOJ ZNANOSTI



14

2.1 Pojam intelektualnog vlasnitvaizloiti kako moderna pravna znanost definira pojam intelektualnog vlasnitva, kako razlikuje njegove vrste i pojavne oblike u svijetu i u okviru hrvatskog pravnog sustava. Sam termin intelektualnog vlasnitva, odnosno kovanica "intellectual property" prvi put se spominje u presudi izvorom koji sadri termin intelektualno vlasnitvo, no postoje indicije kako je ovaj izraz bio u upotrebi i mnogo ranije. Dokaz gdje je godinu dana kasnije, odnosno 1846. godine izraz proprit intellectuelle prvi put upotrijebio Alfred Nion u svom djelu "Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs". Danas, gotovo 160 godina od prvog spominjanja pojma, pravni sustavi irom svijeta polagano usvajaju jedinstvene standarde sadraja i primjene intelektualnog vlasnitva. Premda se, kroz zakonske propise i praksu raznih pravnih sustava, uglavnom izrijekom definiraju pojedini oblici intelektualnog vlasnitva poput autorskog prava, patenata ili autorskom pravu srodnih pravnu znanost intelektualno vlasnitvo u prvom redu (posebno) pravo.

Slika 8. Supreme Court (Visoki sud)

izumitelji i ostali nositelji intelektualnog vlasnitva. odnosno skup ovlatenja koje pravni poredak zemlje priznaje nositelju intelektualnog vlasnitva. vidjeti, ovisi o vrsti djela koje titimo i pravnom sustavu u vrlo ranim multilateralnim konvencijama rijetkih grana prava koja uiva visok stupanj usuglaenosti u velikih multilateralnih organizacija poput Svjetske trgovinske organizacije ili Svjetske organizacije za intelektualnoTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO



15

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Intelektualno vlasnitvo jest vlasnitvo nad konkretnim materijalnim objektima a) DA b) NE 2. Pravna regulacija intelektualnog vlasnitva jako ovisi od pravnog poretka osnovnim institutima intelektualnog vlasnitva zakonodavstvo nije potrebno




16

2.2 Oblici intelektualnog vlasnitvaU hrvatskoj pravnoj teoriji prevladava podjela prava intelektualnog vlasnitva na autorsko pravo i autorskom pravu srodna prava s jedne strane, odnosno, prava industrijskog vlasnitva s druge. Razlozi koji su do ove podjele doveli za ovaj hrvatskim pravnim fakultetima.

Slika 9.

autorsko

autora knjievnih, autorskih djela autorskom pravu srodna (susjedna) prava poput patenti kao najraireniji oblik zatite izuma robni znakovi raspoznavanje robe na tritu zatita industrijskog dizajna oznake izvornosti i oznake zemljopisnog porijekla poslovna tajna znanja, postupci i druga pravila poslovanja konkurencije bi se mogla promatrati u svjetlu zatite intelektualnog vlasnitva. Isto tako, upotreba novih informacijskih tehnologija i organizacija Interneta su rezultirali nekim situacijama (poput imena) koje bi se mogle regulirati upotrebom pravila zatite intelektualnog vlasnitva. pojmovima, a zatim kratko izloiti njihovu regulaciju i

pravo

kao

pravo




17

Pitanja uz ovo poglavlje:prava, a koji patentno pravo? sklopova?




18

2.3 Autorsko pravoauctor tvorac. U modernom jeziku izvedenica autor postala je sinonim znanstvenih djela. U pravnom smislu, autorsko pravo upotrebljava se tako da apsolutnog djelovanja koja daje neposrednu vlast u pogledu intelektualne tvorevine - autorskog djela. to ovo konkretno svojevrsni monopol nad eksploatacijom svog djela, na isti Naravno, kao to vlasnik stvari stvar moe prodati, tako i autor moe drugima ustupiti prava na imovinsko iskoritavanje svog autorskog djela.

Slika 10.

intelektualnog vlasnitva poput, primjerice, patenata, ne trai se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela autor postaje nositeljem autorskog prava ostvarenjem djela.

ovlatenja u okviru autorskog prava. To su autorska imovinska prava i autorska moralna, odnosno osobna prava. Autorsko moralno, odnosno osobno pravo u prvom redu je pravo autora

drugim izmjenama svog djela. Ova prava su neprenosiva i strogo osobna, a nakon smrti autora o njima se mogu brinuti

koritenja autorskog djela. Autor moe ustupiti imovinska prava koja proizlaze iz njegovog djela drugima sa ili bez naknade. Autor za drugog posebnim ugovorom zasniva pravo koritenja autorskog djela.




19

kao kratica za izraz copyright djela. Kako prestaje autorsko pravo? Zakon o autorskom i srodnim za ivota autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti. Ako se radi o koautorskom djelu autorsko pravo traje sedamdeset godina od smrti koautora koji je najdulje ivio.

autorskopravnu zatitu. U prvom redu, autorskim pravom se ne koncepte, poslovne modele i pravila igre. zakonodavstva, uprave i sudstva, kao i njihove zbirke koje su

Slika 11.

Na kraju, dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter autorskopravnu zatitu.




20

Pitanja uz ovo poglavlje:prava?

a) b) c) 3. Kojom se vrstom ugovora mogu prenijeti imovinskopravna ovlatanja vezana uz autorsko djelo? trenutka smrti autora u trajanju od a) 30 godina b) 50 godina c) 70 godina d) 90 godina 5. Registracija autorskog djela pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo nuan je uvjet za ostvarivanje prava? a) DA b) NE c) NE, ali olakava ostvarivanje prava




21

2.4 Autorskom pravu srodna pravai slike, poput fonograma, radija i televizije, te modernih izum tiskarskog stroja doveo do nastanka copyrighta, pod utjecajem novih tehnologija i novih odnosa kod iskoritavanja autorskih djela, nastala su autorskom pravu srodna, ili kako ih rights) . To su: 3 Pravo filmskih producenata 4 Pravo organizacija za radiodifuziju 5 Pravo nakladnika na njihovim izdanjima Ova se prava razlikuju od autorskog u nekoliko elemenata, iako propis i naziva Zakon o autorskom i srodnim pravima.

Slika 12.

predmet prava. Dok je kod autorskog prava objekt autorskog je izvedba i to iva izvedba ili fiksirana (snimljena) izvedba, odnosno fonogram ili videogram kao predmet zatite kod prava Odredbe hrvatskog Zakona o autorskom i srodnim pravima

Slika 13.

autora i sedamdeset godina poslije njegove smrti.Tihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO



22

autorskom pravu i srodnim pravima prvi puta uvodi ovu kategoriju nositelja prava u hrvatski sustav zatite moderne informacijske tehnologije u sve vrste poslovnih procesa i drugih drutvenih zbivanja, koje za posljedicu imaju vlasnitva. Da bi ovo bilo postignuto, bilo je potrebno i predmet prava, odnosno bazu podataka.Slika 14.

koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja u stvaranju baze podataka, dok je predmet zatite, odnosno baza podataka,

izrade. Ipak, svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena baze podataka dovoljna je da rok od petnaest godina Detaljnije o ovom i drugim autorskom pravu srodnim pravima




23

2.4.1 Postupak zatite i ostvarivanje pravaKod autorskog i srodnih prava inicijativa za stavljanje u promet i drugo koritenje autorskog djela lei na autoru. Ako autor sam stavlja svoje djelo u promet ili poduzima druge radnje

Tako je autor taj koji osobno izdaje ili daje dozvolu za izdavanje svojeg autorskog djela, bilo ono knjievno djelo, dramsko ili scensko djelo itd. Autor i nositelj prava ne trebaju biti ista osoba, jer autor moe kroz ugovorni odnos ustupiti S druge strane, upotreba moderne tehnologije i nastanak novih medija u proteklih stotinjak godina doveli su do brojnih neposredni kontakt s autorima, odnosno subjektima zatite ugovore ili ugovore o npr. koritenju izvedbe za svako pojedino djelo. Kako bi se olakalo trino iskoritavanje autorskog i srodnih prava od strane novih medija i u okolnostima u kojima kolektivnog ostvarivanja prava. U tom sustavu glavnu ulogu imaju udruge za kolektivno Tako u Republici Hrvatskoj imamo nekoliko specijaliziranih udruga poput HDS (Hrvatsko drutvo skladatelja) ZAMP-a HUZIP-a (Hrvatskom diskografskom udrugom) ili DHFR-a (Drutvo hrvatskih filmskih redatelja).




24

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Kolektivnim ostvarivanjem prava u RH bave se neke od a) HDS - ZAMP b) DHFR c) FINA d) HAGENA e) HDU vremenskim periodima trajanja zatite od samog autorskog prava a) DA b) NE autorskom pravu srodna odnosno susjedna prava a) DA b) NE 4. Za razliku od ostalih autorskih djela, nositelji autorskog prava na softver nemaju vlastitu strukovnu udrugu za kolektivno ostvarivanje prava a) DA b) NE

a) Patenti d) Poslovna tajna




25

2.5 Patentiigove, oznake geografskog porijekla i industrijski dizajn kao posebnu granu prava pod nazivom pravo industrijskog Konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva koja je uz brojne izmjene i danas sastavni dio svjetskog sustava zatite navedenih prava. to je zapravo patent i to prua svom nositelju? Patent je skupSlika 15.

izuma nagrada je rad i uspjeh izumitelja. Izumitelj je slobodan osobno privredno iskoritavati izum, no njegov poloaj mu ili ga u potpunosti prenijeti na druge osobe.

Te pretpostavke jesu:

3

proizlazi trai se industrijska primjenjivost izuma, odnosno

Slika 16.

Bez navedenih pretpostavki, izum se ne moe zatititi patentom. Prva od tih pretpostavki jest novost izuma u odnosu na opisan u nekoj od publikacija ili izloen na izlobi. Iako od ovog strogog pravila postoje neke iznimke, uputno je izum patentne zatite.




26

je patentne zatite i napredak industrije odnosno gospodarstva u cjelini te opskrbljivanje ljudskog drutva novim su zemlje koje su rano uvele patentnu zatitu stekle veliki svijetu.Slika 17.

zatititi putem patenata (nisu patentibilni). Postoje jo neke Medicinske i poslovne metode, genetska struktura i u posljednje vrijeme vrlo kontroverzno pitanje patentibilnosti Da bi se ostvarila patentna zatita za izum, u postupku za priznanje patenta prijavitelj patenta obvezan je prezentirati

perioda tajnosti, javno dostupan svim zainteresiranima. vrstu razmjene u kojoj izumitelj pristaje otkriti drutvu

poput dopunskog patenta i zavisnog patenta. Dopunski patent izum. Iako se za ovakvu dopunu ili usavravanje trai da bude patentibilna, dopunski se patent izdaje samo nositelju takav izum koji se ne moe samostalno zatiti da se istodobno izumom dopunjuje ili usavrava raniji izum ili kad na njemu gradi neki novi samostalni izum.




27

2.5.1 Postupak zatite i ostvarivanje pravaKod zatite izuma patentom valja istaknuti nekoliko elemenata izuma tokom postupka za priznavanje patenta. Postupak poznato stanje tehnike. Pozitivna strana ovog pristupa jest izuma koji balansiraju na granici patentibilnosti moda je bolji nesmetano iskoritavanje bez potrebe objavljivanja sadraja izuma. Po Zakonu o patentu Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo nadleno je tijelo za odvijanje postupka zatite izuma patentom. Uz Zakon o patentu kao provedbeni propis prisutan je i Pravilnik o patentu koji detaljno opisuje sastavne elemente prijave. Prijava u osnovi sadri zahtjev za priznanje patenta, opis izuma, patentne zahtjeve, crtee i saetak, odnosno kratki postoje li svi propisani formalni elementi. Datum podnoenja postoje formalne prepreke, prijava se unosi u Registar prijava patenata. prilikom objave u slubenom glasniku Zavoda. Rok za objavu patentne prijave u glasniku jest osamnaest mjeseci, no ovaj rok mjeseca. Objavom u slubenom glasniku Zavoda prijava patenta ulazi u slubeno stanje tehnike, a svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u tekst prijave. Nakon objave u slubenom glasniku, od podnositelja patentne ispitivanje uvjeta za priznanje patenta. Ovisno o odabranoj zavriti priznavanjem ili odbijanjem zahtjeva za priznavanjem dostaviti podnositelju prijave na suglasnost tekst patentne prijave koju namjerava priznati. Ako se podnositelj prijaveSlika 18. Dijagram zatite iga




28

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Koji je osnovni propis koji regulira patentnopravnu zatitu u RH ? 2. Kako se zove zakonom ovlatena dravna ustanova nadlena za patentni postupak? 3. Patentno-pravna zatita moe trajati: a) 10 godina b) 15 godina c) 20 godina d) 25 godina e) 50 godina patenta pred Dravnim zavodom za vlasnitvo? intelektualno

5. Softverski patenti nova su vrsta patenata odnedavno patentibilna i u RH? a) DA b) NE 6. Kako se zove ugovor kojim se daje dozvola drugoj pravnoj

7. Zatitom pred Dravnim zavodom za intelektualno a) u cijelom svijetu priznanju postupka s Republikom Hrvatskom




29

2.6 igovi (Trademarks)Trina promocija sastavni je dio ivotnog ciklusa proizvoda. startu imaju prednost pred proizvodima novih, tritu

tritu imaju vanu ulogu na dananjem stupnju razvoja

vlasnitva, odnosno u uem kontekstu prava industrijskog vlasnitva, govorimo o igovima odnosno trademarkovima ( ili ).Slika 19.

Takvi znakovi koji se razlikuju jedni od drugih (to je jedna od su vrlo snaan i pogodan instrument reklame, propagande i obrade trita. Moderna trina privreda mnogo polae u izgradnju trinog identiteta (brandova), a ig je sastavni dio tog sustava. Danas se s pravom govori o trinoj vrijednosti negativnih) iskustava, moe posluiti kao prednost ili im u startu oteati nastup na tritu velikim dijelom neovisno o stvarnoj kvaliteti proizvoda. Dokaz tome je i svjetski rairena pojava proizvodnje i trgovine krivotvorenim proizvodima odnosno lanjacima". U posljednje vrijeme smatra se kako je upravo ovaj vid povrede intelektualnog vlasnitva postao osnovnim poslom brojnih i potencijalne kazne u velikom nesrazmjeru, za razliku odSlika 20.

slui za razlikovanje proizvoda i usluga jednog gospodarskog ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obiljeja Da bi se neka razlikovna obiljeja zatitila igom, osnovna te da se povezuje s proizvodom. ig osigurava svom nositelju su njime obiljeeni.Tihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO



30

Republici Hrvatskoj je to Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo.

funkciju iga, a to je da bude dovoljno distinktivan tako da

Iako znak koji nije distinktivnog karaktera nije registrabilan, trademarka moe dokazati da javnost povezuje ig (trademark)

nositelja, te je stoga odgovornost odravanja iga na samom nositelju datuma prijave. Vrijeme zatite moe se produavati podnoenje zahtjeva (u pravilu prije isteka vaenja prethodnih trokova.




31

2.6.1 Postupak zatite i ostvarivanje pravaZatita iga u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o igu i Pravilniku o igu. Prilikom pripremanja prijave za zatitu vlastitog robnog znaka valja imati u vidu kako prijava treba biti klasifikaciji roba i usluga za registraciju igova. Svaki znak koji se eli zatititi treba se prijaviti zasebnom prijavom, a popis proirivati, tako da je prilikom inicijalnog postupka potrebno dobro razmisliti o njenom sadraju. Isto tako, prije podnoenja kako bi se unaprijed izbjegle prepreke za stjecanje iga. Prijava se podnosi Dravnom zavodu za intelektualno nositelj prava, pod uvjetom da se prijava uspjeno ispita i posebno vano zbog trajanja samog postupka ispitivanja koji reagiranje stranaka koje bi mogle imati interes suprotan interesu podnositelja prijave i uloiti prigovor protiv registracije. postoje li sve potrebne formalne pretpostavke, kao i da li da postoji neki od formalnih nedostataka prilikomSlika 21. Dijagram patentne prijave

podnositelj moe dopuniti prijavu potrebnim podacima. U za zatitu iga odbiti. Objava prijave za zatitu iga u slubenom glasniku ima za cilj obavijestiti potencijalne stranke koje bi mogle imati pravni zakonski rok od tri mjeseca tokom kojih zainteresirane stranke mogu uloiti prigovor protiv registracije iga, a protekom roka,

je produiti trajanje na jo deset godina. Ovakvo produavanjeTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO



32

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Kako se zove osnovni propis za regulaciju trademarkova u RH?

a) b) c)

se trai zatita:

5. to je Nicanska klasifikacija?




33

2.7 Industrijski dizajnzasigurno je i industrijski dizajn, odnosno zatita vanjskog izgleda, pojavnosti, nekog proizvoda. U eri masovne Takva kvaliteta plod je intelektualnog stvaranja kao i ostali oblici intelektualnog vlasnitva pa sukladno tome posjeduje i Industrijski dizajn je ornamentalni ili estetski aspekt trodimenzionalnih osobina, odnosno oblika ili reljefa, kao i dvodimenzionalnih osobina poput uzoraka, linija, crtea i boja. Industrijski se dizajn primjenjuje na velik broj industrijskih predmeta. Polja na kojima je industrijski dizajn prisutan takoSlika 22.

stambenog i poslovnog, kao i arhitekturalnih rjeenja.

prvenstveno estetske prirode, kao i da se njime ne mogu titi

kakvim posljedicama to rezultira? Zatita industrijskog dizajna zatititi vlastita ulaganja u razvoj i proizvodnju. Jednom subjekta na tritu, kao i na njegovu trinu vrijednost. Kao i kod ostalih pojavnih oblika intelektualnog vlasnitva poput patenata i autorskog prava, industrijski dizajn predstavlja velik udio u vrijednosti mnogih poznatih imena svjetske industrije, posebno u svijetu visoke mode i luksuza. Zatita industrijskog dizajna odnosno oblikovanja provedena je najprije kod tekstilnih uzoraka, no s vremenom je proirena na oblikovanje svakovrsnih proizvoda. Svijest o znatnoj ulozi industrijskog dizajna ubrzo je prodrla u sve aspekte industrijeTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO

Slika 23.



34

subjekte na neprestanu borbu kako bi, osim standarda kvalitete smjerove u dizajnu. Da bi se neko oblikovanje proizvoda moglo zatiti kao industrijski dizajn, kao i kod ostalih prava intelektualnog predstavljati objektivnu novost. Tako Zakon o industrijskom dizajnu kae da se dizajn treba smatrati novim ako nijedan datuma podnoenja prijave za registraciju industrijskoga dizajna (u daljnjem tekstu: prijava industrijskoga dizajna) ili, ako je zatraeno pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Osim objektivne novosti, kao pretpostavka trai se i da dizajn ima individualan karakter, odnosno ako se ukupni dojam koji koji na takva korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio industrijskoga dizajna ili, ako je zatraeno pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Naposlijetku, zakonodavac nalazi da se industrijskim dizajnom ne moe zatiti onakvo oblikovanje prozvoda koje se protivi

poglavlju, industrijski dizajn kao pravo intelektualnog obavlja Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo Hrvatske. Na osnovu rezultata provedenog ispitivanja prijave industrijskog dizajna, kroz postupak dodjeljuje se i registrira na svog baziranim na primjenama registraciju industrijskog dizajna. Republike postupka provedeni nositelja.

industrijskom dizajnu odgovara i uvjetima za zatitu autorskih postupak za registraciju industrijskog dizajna. Pravni sustav Koje su posljedice ovakve svojevrsne dvojne registracije?




35

trgovinom dizajniranih proizvoda, dok je zatita industrijskim dizajnom prikladniji oblik zatite kada se planira proizvodnja dizajniranih predmeta. U Hrvatskoj se ta dva oblika zatite

jest i trajanje rokova koje te dvije zatite pruaju, a koji su, (sedamdeset godina, naprema petnaest kod prava industrijskog dizajna).




36

2.7.1 Postupak zatite i ostvarivanje pravaKako zatititi industrijski dizajn u Republici Hrvatskoj?

ugovora vezanih uz prava koja se veu uz industrijski dizajn, koritenje usluga zastupnika za intelektualno vlasnitvo. Sam postupak zatite nadgleda i vodi Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Propisi koji reguliraju postupak ispitivanja i ovlasti koje pripadaju Zavodu i nositeljima prava vezanih uz industrijski dizajn su Zakon o industrijskom dizajnu

priznanje prava propisanih u gore navedenim propisima, a moe odbaciti, posebno ako dizajn sadri elemente dravnih simbola i obiljeja ili ako je protivan javnom moralu. registracija dizajna i njegova objava u slubenom glasilu Dravnog zavoda - Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasnitva. Valja napomenuti da se u postupku ispitivanja prijave i registracije dizajna ne ispituje njegova novost. U postupak za proglaavanje dizajna nitavim.

Slika 24. Dijagram zatite industrijskog dizajna

industrijskog dizajna, zatita traje pet godina. Prije isteka godina do ukupnog trajanja od dvadeset i pet godina.

uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo u industrijski dizajn da titi svoje pravo u svim dravama




37

nacionalnim uredima za registraciju industrijskog dizajna.

Pitanja uz ovo poglavlje:razdoblje od: a) 5 godina b) 10 godina c) 15 godina d) 20 godina

a) DA

b) NE

sustavima a) DA b) NE




38

2.8 Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla

dodjeljuje svojevrsni monopol na upotrebu imena regija u svojim proizvodima, u teoriji se smatra da takva upotreba ima opravdanje u osiguravanju visokog nivoa kvalitete proizvoda i Upravo iz ovih razloga, zakonska zatita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla (GI's, odnosno geographic

proizvoda i zadovoljavaju propisane standarde. Tako i hrvatski propisi definiraju oznaku zemljopisnog podrijetla kao naziv zemljo pripisuju tom podrijetlu.

Slika 25.

konkretniji i stroi oblik zatite podrijetla. Oznake izvornosti tih utjecaja titi se osobita kvaliteta takvih proizvoda i usluga. Zatita oznaka zemljopisnog podrijetla kao i oznaka izvornosti njihove zloupotrebe odnosno neovlatene upotrebe. Ove

Kao i kod zatite igom, proputanje zatite zemljopisnog




39

upotreba

oznake

zemljopisnog

podrijetla

od

strane

nailazi na otpor legitimnih nositelja ovlatenja na upotrebu

iru javnost. Iako teorija ponekad smatra da jednom kada upotrebu nema povratka, recentni pregovori na nivou Svjetske rezultatom. Kao i kod ostalih oblika intelektualnog vlasnitva, jednu od najvanijih uloga u njihovoj zatiti igra Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, koji je ovlateno tijelo u postupku registracije oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti. Kod zatite zemljopisnih oznaka podrijetla i oznaka izvornosti za prehrambene proizvode (hranu) i vina nadleno je Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva u skladu sa Zakonom o hrani i Zakonom o vinu, te razliku od, na svjetskoj razini uhodanih i priznatih, postupaka zatite koji vrijede i u drugim dravama (poput onih koji postoje za patent, ig i industrijski dizajn), zatita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti trenutno je




40

2.8.1 Postupak zatite i ostvarivanje pravaizvornosti ili zemljopisnog podrijetla potrebno je provesti

su dva tijela. Kod postupaka zatite izvornosti i zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda i vina nadleno je Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva dok je za ostale proizvode i usluge nadlean Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Navedena tijela u postupanju vode se odredbama Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla te oznakama izvornosti proizvoda i usluga te Pravilnikom o oznakama zemljopisnog podrijetla te oznakama izvornosti proizvoda i usluga. to treba sadravati prijava zatite oznake izvornosti ili zemljopisnog poloaja na koje se odnosi, prilikom ispunjavanja prijave potrebno je navesti osobite kvalitete i svojstva koja rjeenja, podaci o podnositelju i proizvodu ili usluzi te izdanoj jetla i oznaka izvornosti koji se vodi pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo.Slika 26. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva - www.mps.hr




41

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo jedino je tijelo dravne uprave nadleno za dodjeljivanje oznaka zemljopisnog porijekla ili oznaka izvornosti a) DA b) NE 2. Jednom kada oznaka zemljopisnog porijekla ili oznaka za njenu daljnju zatitu? a) DA b) NE




42

2.9 Zatita topografije poluvodikih proizvodaposljednje vrijeme titi kao intelektualno vlasnitvo jest dizajn

Takav trodimenzionalni raspored, odnosno dizajn na osnovuSlika 27.

zabraniti umnoavanje topografije, njenu prodaju ili drugo stavljanje u promet. Da bi se trodimenzionalni raspored slojeva vodljivog, proizvodima mogao zatiti kao intelektualno vlasnitvo, odnosno treba biti rezultat intelektualnog djelovanja njenog stvaratelja. Istovremeno, takav raspored ne smije biti postupak itd. (to se eventualno tititi patentom, poslovnom




43

2.9.1 Postupak zatite i ostvarivanje prava

intelektualnog vlasnitva, nadlena institucija jest Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. treba sadravati podatke o topografiji te nacrte ili fotografije kako ne bi bili dostupni javnosti. Rok za prijavu zatite topografije iznosi dvije godine od datuma prvog komercijalnog iskoritavanja topografije. Nakon topografiju kroz institut zatite topografije, ali kao i kod putem poslovne tajne.

Slika 28.

Hrvatskoj ili u svijetu) odnosno od kraja godine kada je podnesena uredna prijava za zatitu topografije.




44

Pitanja uz ovo poglavlje:1. U kojem roku treba prijaviti zatitu topografije

a) u roku od godinu dana b) u roku od dvije godine

na vremenski period od: a) 5 godina b) 10 godina c) 15 godina d) 20 godina




45

2.10 Poslovna tajna (Trade Secret)how" ili neka druga informacija koja pomae poslovnim poslovnog poduhvata kada su svi ostali resursi ekvivalentni, to subjektu da se nametne drugima.

Slika 29.

igova ili patenata, a nisu niti predmet javnih ili manje javnih registara poput onih koji se primjerice vode pri hrvatskom Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo. Jedna od osnovnih karakteristika ove vrste intelektualnog vlasnitva kojem trenutku ne odaje. Ovo je fundamentalna razlika prema ostalim vidovima intelektualnog vlasnitva, a najvie prema patent, potrebno je patentnom uredu dostaviti detaljnu dokumentaciju s potpunim opisom proizvoda odnosno patenta,

o tajnosti podataka, odnosno tzv. Non-Disclosure Agreements - NDA (ugovor o neotkrivanju) koji za stranke donose vrlo neke poslovne transakcije, pogotovo ako ugovorne strane ne prenoenje tajnih znanja i informacija, kako bi se kontroliralo njihovo daljnje stavljanje u promet.Tihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO



46

otkrivanje ovakve tajne relativno je lagano u kojem trenutku nije otkrio netko od potpisnika NDA ugovora. Kod patenata,

Naravno, zbog ranjivosti i komparativno laganog otkrivanja

tehnolokim sredstvima koja nikad nisu bila toliko rairena i postupanja, poslovna praksa ili "know-how" dugo trajati. tajnosti svojeg poslovanja, u posljednje vrijeme velike napore ulau i zakonodavci. Samo u Sjedinjenim Dravama, zemlji novih propisa koji tite sve oblike poslovne tajne, a istovremeno podiu industrijsku pijunau na razinu kaznenog djela kanjivog po federalnim zakonima to je jasan signal




47

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Zatita poslovne tajne povjerena je javnim registrima poput onog u nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo? a) DA b) NE 2. Za odavanje poslovne tajne hrvatski kaznenopravni sustav a) DA b) NE




48

2.11 Ustupanje prava intelektualnog vlasnitvaOvisno o vrsti intelektualnog vlasnitva, gospodarsko iskoritavanje intelektualnog vlasnitva moe se prenijeti putem autorskopravnih ugovora ili putem ugovora o licenci. Autorskopravni ugovori kojima se moe prenijeti imovinska prava koja prate autorsko djelo su pisani ugovori koji sadre koriteno kao i oznaku osobe ovlatene na koritenje

industrijskog vlasnitva koristi se ugovor o licenci. Vanost ugovora o licenci posebno je naglasio i na zakonodavac odnosima. Ugovorom o licenci davatelj licence obvezuje seSlika 30.

ili modela. S druge strane, stjecatelj se obvezuje platiti za to Kao i kod autorskopravnih ugovora, pismena forma nuan je uvjet za valjanost ugovora o licenci. Nadalje, davatelj licence licence, zatim sve upute i obavijesti koje su potrebne za uspjeno iskoritavanje predmeta licence, a postoji i upotrebljivosti predmeta licence. Sklapanje ugovora kojim se ustupaju prava vezana za intelektualno vlasnitvo osjetljiv je postupak s dugotrajnim i dalekosenim posljedicama, pa je svakako poeljno potraiti

Slika 31.




49

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Koje vrste ugovora koristimo za ustupanje prava iz intelektualnog vlasnitva? a) Ugovor o licenci b) Ugovor o poslovnoj suradnji c) Ugovor o djelu d) Ugovor o radu e) Autorskopravni ugovor 2. Koje su osnovne ugovorne obveze davatelja licence? 3. Moe li se osim imovinskih prava autorskopravnim ugovorom ustupiti i moralna prava autora? a) DA b) NE




50

2.12 Ostvarivanje prava intelektualnog vlasnitvaNacionalna prava intelektualnog vlasnitva, kao posljedica ranih multilateralnih ugovora poput Bernske, Madridske ili

Ipak, ostvarivanje prava iz intelektualnog vlasnitva u domeni je subjekta nositelja tih prava. Drave su dune osigurati potrebni zakonodavni okvir i institucionalnu podrku, no nositelju prava. Nadzor nad ostvarivanjem prava (policying)

Slika 32. Hrvatska odvjetnika komora www.odvj-komora.hr

Da bi se efikasno zatitilo i ostvarivalo pravo iz intelektualnog vlasnitva, potrebno je taj proces sustavno planirati. Postupci traenju zatite u drugim zemljama i drugim pravnim toga je dobra praksa svakog poslovnog subjekta da unaprijed skladu sa svojim potrebama pripremi sredstva za uspjeno moe biti presudan za daljnje poslovanje. Isto tako, osim osiguranja financijskih sredstava, dodatan potrebni resurs su zaposlenici ili vanjski suradnici poput i minimizaciju trokova.

Slika 33. Hrvatska odvjetnika komora, Koturaka 53, Zagreb



ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA U RH3.1 Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo 3.2 Udruge za kolektivno ostvarivanje prava 3.3 Zastupnici na polju intelektualnog vlasnitva u RH

Ciljevi ovog poglavlja su: Skrenuti panju na tijela dravne uprave nadlena u postupku ostvarivanja prava Prikazati rad relevantnih strukovnih udruga postupaka za zatitu intelektualnog vlasnitva



52

3.1 Dravni zavod za intelektualno vlasnitvoJo u okviru Austro-ugarske monarhije Hrvatska je imala uspostavljen sustav zatite intelektualnog vlasnitva. Tako je

hrvatski Zakon o autorskom pravu iz 1884. godine. Samostalna zatita intelektualnog vlasnitva trebala je zavod za intelektualno vlasnitvo osnovan 31. prosinca 1991. industrijsko vlasnitvo, zatim kao Dravni zavod za patente, a od 1996. godine u nadlenost Zavoda ulaze i autorsko i srodna poljem industrijskog vlasnitva Zavod dobiva dananje ime. zatite intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj, postupaka za priznanje patenata, igova, industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti te u izradi prijedloga zakona i drugih propisa te organizira problema zatite intelektualnog vlasnitva. priznavanja prava intelektualnog vlasnitva, jednako vani aspekt djelovanja Zavoda jest informacijska i servisna nad patentnim i drugim prijavama. Tako Zavod prua uslugu

Slika 34. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo www.dziv.hr

ustrebati prilikom pokretanja postupaka za zatitu prava intelektualnog vlasnitva, kao i publikacije poput slubenog glasnika koje sadre informacije o novim prijavama i registracijama.

Slika 35. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb



53

prua i usluge savjetovanja kako da najlake i najbre zatite svoja prava u zemlji i u inozemstvu.



54

Pitanja uz ovo poglavlje:1. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo po vlastitoj inicijativi pazi na zatitu prava nositelja prava iz intelektualnog vlasnitva? a) DA b) NE 2. Koje je tijelo iz sustava dravne uprave Republike Hrvatske nadleno za suradnju sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasnitvo (WIPO-m)? 3. Koje vrste intelektualnog vlasnitva nisu u primarnoj nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo?



55

3.2 Udruge za kolektivno ostvarivanje pravaOsim Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo, posebno mjesto u nacionalnom sustavu zatite i trinog iskoritavanja intelektualnog vlasnitva pripada udrugama za kolektivno ostvarivanje prava. Promijenjene okolnosti uslijed brzog s vremenom su ugrozili uhodan sustav ugovornog reguliranja strane i poslovnih subjekata s namjerom gospodarskog iskoritavanja intelektualnog vlasnitva s druge strane. umnogome je olakao distribuciju autorskih djela sa svim pozitivnim i negativnim posljedicama koje uz to idu. Mediji i no stopa povrede autorskih prava u porastu je i u pravnim sustavima s visokom stopom pravne sigurnosti. U vremenu kad tercijarnim i kvartarnim industrijama, zatita intelektualnog multilateralnim sreditima organizacije (WTO-a). poput Svjetske trgovinske

Kako je inicijativa za zatitu i gospodarsko iskoritavanje udovoljava zahtjevima vremena. Na potrebu za efikasnijom zatitom prava nositelji prava odgovorili su udruivanjem u strukovne udruge preko kojih bi efikasnije kontrolirali naplatu (HUZIP), redatelja (DHFR), diskografa (HDU), skladatelja (HDS softvera (BSA) itd. srodnim pravima, strukovne udruge nositelja autorskog i

prava te lobiranjem u javnom i privatnom sektoru kako bi se toTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO


56

Iako je rad ovakvih udruga nuan radi efikasnog ostvarenja

treba oprezno razmotriti sve prijedloge koji se nude pod prazne podatkovne medije, odnosno blank media levya.



57

3.3 Zastupnici na polju intelektualnog vlasnitva u RHpogotovo industrijskog vlasnitva (poput znakova razlikovanja ili patenata) moe biti dugotrajno i skupo, pogotovo ako je

suditima. zastupnike) moe sama pokrenuti sve postupke za ostvarivanje svojih prava, pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo vlasnitva koji su zakonom ovlateni pruati usluge klijentima vlasnitvo. Propis koji regulira uvjete za registraciju zastupnika na uvjete potrebne za registraciju zastupnika, koji su predmetom kao pravnih profesionalaca, koliko zbog nedovoljno strogih pravnim profesionalcima koji nisu odvjetnici. Popis registriranih zastupnika dostupan je na Internet stranicama Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo na adresi : http://www.dziv.hr/dzivnew/default.aspx?pArtID=43&selection=3

Slika 36. Hrvatska odvjetnika komora www.odvj-komora.hr

Slika 37. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo www.dziv.hr


POVIJEST INTELEKTUALNOG VLASNITVA4.1 Doba starih civilizacija i srednji vijek 4.2 Razvoj intelektualnog vlasnitva od renesanse do modernog doba 4.3 Intelektualno vlasnitvo danas

Ciljevi ovog poglavlja su: Prikazati zatitu izumitelja i kreativnih stvaratelja kroz povijest Dati kratki presjek nastanka suvremenih koncepcija zatite intelektualnog vlasnitva Ukazati na suvremene trendove u zatiti intelektualnog vlasnitva



59

4.1 Doba starih civilizacija i srednji vijekIako sam pojam intelektualnog vlasnitva nije stariji od dva koji poznajemo danas. Tako vjerojatno najstariji oblici zatite patenata, kao jednog od oblika intelektualnog vlasnitva, datiraju jo u vrijeme Talmud u otprilike Gnevat ha daat ideja.Slika 38.

dokumentirani podaci o prvim patentima - zapravo dodijeljenim monopolima od strane vladara za ekonomsko iskoritavanje izuma. Jedan od najstarijih takvih monopola, ako ne i najstariji, zasigurno je onaj dodijeljen stanovitom Johnu iz Utynama, kojem je 1449. godine engleski kralj Henry proizvodnje obojenog stakla na rok od dvadeset godina. iz polja zatite i ostvarivanja prava intelektualnog vlasnitva dananje Italije tada je bilo kulturno i znanstveno sredite bez da prijavom svog izuma tijelima Venecijanske Republike

vlasnitva bio je proiren i na mnoge druge zemlje i pravne sustave.

Slika 39.



60

4.2 Razvoj intelektualnog vlasnitva od renesanse do modernog dobaU Engleskoj propis znan pod nazivom Statute of Monopolies iz 1623. godine bio je prvi propis koji je regulirao zatitu izumitelja. Do donoenja ovog propisa, engleska bi kruna

odnosno u irem smislu svake vrste robe. Prvo takvo dao je kralj Henry VI. 1449. godine jednom flamanskom obrtniku staklaru. U godinama koje su uslijedile ovakva vrsta zatite osobe od kraljevog povjerenja, kao i one koje su bile spremne platiti. Ubrzo je ovakav sustav zatite doveo do apsurdnih monopola na poznatu i vrlo upotrebljavanu robu poput, primjerice, soli.Slika 40.

parlamentarne demokracije), zbog pritiska od strane plemstva s jedne strane i buroazije u nastanku s druge strane, kralj James I. bio je prisiljen otkazati sva patentna pisma monopolima. Uz kasnije dorade i izmjene Statute of kao dio britanskog common law sustava, a izvrio je i velik utjecaj na druga srodna zakonodavstva, pogotovo ona u okviru Commonwealtha. Prvi patent dodijeljen u SAD-u datira u 1790. godinu. Nova Edmund Randolph. Kasnije je tu komisiju zamijenio dananji Patentni ured (odnosno United States Patent Office ili USPTO). Prvi patentni zakon u Sjedinjenim dravama traio je daSlika 41. Thomas Jefferson

administrativnu pristojbu.



61

4.3 Intelektualno vlasnitvo danasMadridske, Parike i Bernske konvencije utrli su put homoge-

sustava. nju u sklopu institucija poput Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO-a) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a), taj razvoj ide i dalje, a teorijski prijepori

Slika 42. World Trade Organization - www.wto.org

cije za intelektualno vlasnitvo (WIPO-a) pokazuju kako je intelektualnog vlasnitva koncentrirana u nekoliko najrazvijenijih zemalja, a upravo je potovanje intelektualnog svjetskim forumima poput Svjetske trgovinske organizacije zemalja i onih koje to jo nisu.

su prve javne debate o pravnoj prirodi zatite koja treba biti

postavljanja specijalnog sui generis sustava zatite. Na kraju je prevagnula okolnost da je softver u biti pisani (tipkani) sadraj, poput literarnih djela, i neovisno o njegovoj ekspertnih skupina WIPO-a i UNESCO-a (United Nations Educational Scientific and Cultural Organization) u oujku 1985.godine, a ubrzo je uslijedilo donoenje zakona po Zakon o autorskom pravu i pristupanje Konvenciji o



62

djela. Naravno, ako je rad programera bio kreativne prirode do te mjere da je programer aktivno pridonio nastanku djela tada Premda je prvotna zamisao kod propisa vezanih uz znanstvenika s ciljem zatite kreativnih procesa u korist i trajanja zatite ovaj koncept doveden do zapravo suprotnog zatite intelektualnog vlasnitva, primjerice patentnog prava, odnosno industrijskog vlasnitva, prestroga i vremenski preduga zatita dovela je do efekta usporavanja inovacije i napretka. Brojni pokreti alternativne zatite intelektualnog vlasnitva s manje naglaenom komercijalnom komponentom izbili su sve vii stupanj kapitalizacije intelektualnog vlasnitva i sve Jedan od takvih projekata iz sredine devedesetih godina (http://creativecommons.org). Creative Commons licenca reprodukciju autorskih djela svima zainteresiranima u edukacijske i druge drutveno korisne svrhe. Uvaavati napore velikih gospodarskih subjekata koji ulauSlika 43. Creative Commons

drutva u cjelini sasvim sigurno treba imati prednost nad (potpuno legitimnim) partikularnim materijalnim interesima.



63

POJMOVNIKKratki pregled najvanijih pojmova

AAutorsko djelo (kreativnog) rada. Autorsko pravo (Copyright) - nositelj autorskog prava ima svojevrsni monopol nad eksploatacijom svog stvari stvar moe prodati, tako i autor moe drugima ustupiti prava na imovinsko iskoritavanje svog autorskog djela. Autorsko-pravni ugovor intelektualnog vlasnitva poput, primjerice, patenata, ne trai se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela - autor postaje nositeljem autorskog prava ostvarenjem djela. Autorskom pravu srodna (susjedna) prava - Na doveo do nastanka copyrighta, pod utjecajem novih tehnologija i novih odnosa kod iskoritavanja autorskih djela nastala su autorskom pravu srodna, ili Dok je kod autorskog prava objekt autorskog prava autorsko djelo, predmet zatite prava umjetnika (snimljena) izvedba, odnosno fonogram ili videogram odnosno prava filmskih producenata.



64

BBSA - BSA odnosno Business Software Alliance softvera. BSA se bori protiv povrede autorskog prava potovanja intelektualnog vlasnitva. Vie o tome na www.bsa.org/hrvatska.

CCARNet (Croatian Academic Research Network) - vie na adresi www.carnet.hr CARNet CERT - CARNet Computer Emergency Response Team - vie na adresi www.cert.hr "Claw-back" efekt - zbivanja pregovora u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO, konferencije Svjetske trgovinske organizacije koja se odrala u prosincu 2005. godine govore o naporima proizvoda trenutno sadri dvadesetak imena, parmezana i mnogih drugih imena proizvoda koji su popularno nazvan claw-back" mehanizam naiao je

DDe Soto, Hernando - svjetski poznati peruanski vlasnitva i blagostanja drutva. DHFR - Drutvo hrvatskih filmskih redatelja strukovna je udruga hrvatskih redatelja osnovana s ciljem novije vrijeme djeluje i u smislu kolektivnog ostvarivanja prava filmskih redatelja. Vie o DHFR-u na www.dhfr.hr



65

Drucker, Peter austrijskog porijekla autor je vie od 40 knjiga s novih tehnologija na proizvodne procese i gospodarstvo u cjelini. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo - DZIV je pitanja zatite intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj. Dravni zavod se u prvom redu bavi patenata, igova, industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti te sudjeluje i u izradi prijedloga zakona i drugih propisa popularizacije problema zatite intelektualnog vlasnitva. Vie na adresi www.dziv.hr

GGnevat ha daat Shulkhan Arukh-u, najopirnijoj i vjerojatno najutjecajnijoj kompilaciji idovskog prava Yosef Karo iz Edirne. Kroz svoje komentare i

HHDS ZAMP - Hrvatsko drutvo skladatelja - Zatita HDS ZAMP bavi se poslovima izdavanja odobrenja za sve vrste javnog prikupljenih sredstava autorima u obliku autorskih honorara. Temeljem ugovora s Hrvatskom udrugom za diskografskom udrugom (HDU), HDS ZAMP i u ime spomenutih udruga prikuplja naknadu za prava na adresi www.zamp.hr. HDU - Hrvatska diskografska udruga kao tijelo kolektivnog ostvarivanja prava za svojeTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO


66

srodnih udruga i HDU se bavi promicanjem borbe protiv piratstva. Vie o HDU na adresi www.hdu.hr HUZIP je neprofitna udruga koja na temelju Zakona o autorskom i srodnim pravima provodi kolektivno Republike Hrvatske. Udruga titi i prava svih stranih ostvarenje prava. Vie o HUZIP-u na adresi www.huzip.hr.

IIntelektualno vlasnitvo - Intelektualno vlasnitvo je u prvom redu (posebno) pravo. Pojam intelektualnog imaju autori, izumitelji i ostali nositelji intelektualnog konkretno, materijalno vlasnitvo nad nekim pravni poredak zemlje priznaje nositelju intelektualnog vlasnitva. Sam termin intelektualnog vlasnitva, odnosno kovanica intellectual property" prvi put se spominje u presudi okrunog suda godine.

LLicenca spomenutom u krovnom hrvatskom Zakonu o obveznim odnosima, sadraj ugovora o licenci vrlo je fleksibilan i prirodi stvari licencni ugovor vremenski dalekosean razdoblje) prilikom njegovog sklapanja dobra je praksa

MMPAA - Motion Pictures Assocciation of America industrije koja se bavi borbom protiv povrede www.mpaa.orgTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO


67

NNarodne Novine - Slubeni glasnik Republike Hrvatske. Vie na www.nn.hr

OOznake zemljopisnog porijekla i oznake izvornosti drugih proizvoda pod istim nazivom. Iako se takvim (primjerice vrste francuskih sireva i vina) dodjeljuje svojevrsni monopol na upotrebu imena regija u svojim proizvodima, u teoriji se smatra da takva upotreba ima opravdanje u osiguravanju visokog nivoa kvalitete ovih razloga, zakonska zatita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla (GI's, odnosno intelektualnog vlasnitva, pogotovo znakova razlikovanja.

PPatent - Patent je skup ekskluzivnih prava koje

patentom. Patentibilnost softverskih tehnologija - Tzv. softverskim patentima u nekim pravnim sustavima informacijsku tehnologiju i koji sadre jednu ili vie novih funkcija. S druge strane, u zemljama europskog pravnog kruga se softverski patenti ne priznaju, utjecaj na razvoj novih tehnologija. Europski Parlament je 6. srpnja 2005 odbio ozakoniti softverske



68

Poslovna tajna kako je poslovna tajna takva informacija koja nije tajnost nositelj pokuava u razumnim okvirima poslovna praksa, know-how" ili neka druga informacija koja pomae poslovnim subjektima da se Porez na prazne medije (blank media levy) je o konceptu zatite intelektualnog vlasnitva od

strukovnoj udruzi koja bi tada dijelila sredstva svojim drugim nositeljima autorskog ili srodnih prava.

RRIAA - Recording Industry Association of America industrije koja se bavi borbom protiv povrede www.riaa.org

SStatute of Monopolies st. bio je prvi zakon koji je regulirao prava izumitelja.

Ttrodimenzionalni je raspored slojeva vodljivog, proizvoda. Takav trodimenzionalni raspored, odnosno moe se zatiti kao intelektualno vlasnitvo.

WWIPO - Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (World Intellectual Property Organization WIPO) jedna je od specijaliziranih agencija Ujedinjenih Naroda. WIPO je osnovan 1967. godineTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO


69

kako bi "...ohrabrio kreativnu aktivnost, te promovirao zatitu intelektualnog vlasnitva irom svijeta. WIPO sporazuma, a sjedite mu je u enevi, vicarska). Vie o WIPO-u na www.wipo.org WTO - Svjetska trgovinska organizacija (World Trade predstavlja institucionalni i pravni okvir carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom www.wto.org

Zstranim patentnim uredima, sudovima i drugim

postupke za ostvarivanje svojih prava, pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo ustrojen je registar su zakonom ovlateni pruati usluge klijentima na vlasnitvo. Vie o tome na adresi: http://www.dziv.hr/dzivnew/default.aspx?pArtID=43&selection=3

ig (Trademark) - igovi, u kontekstu intelektualnog odgovara njihovim eljama i potrebama, a kojeg ustalila oznaka odnosno



70

KVIZ

Provjerite svoje znanje iz intelektualnog vlasnitva

1. Intelektualno vlasnitvo jest vlasnitvo nad konkretnim materijalnim objektima a) Da b) Ne 2. Koji od navedenih zakona ne spada u okvir zatite intelektualnog vlasnitva a) Zakon o igu b) Zakon o patentu c) Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima d) Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga tajne? a) Zakon o obveznim odnosima b) Kazneni zakon c) Zakon o prekrajima d) Zakon o radu

a)

b)

c)

d) @

trenutka smrti autora u trajanju od a) 30 godina b) 50 godina c) 70 godina d) 90 godina 6. Kolektivnim ostvarivanjem prava u RH bave se neke od a) HDS - ZAMP b) DHFR c) FINA d) HAGENATihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO


71

a) Patenti d) Poslovna tajna 8. Patentno-pravna zatita moe trajati: a) 10 godina b) 15 godina c) 20 godina d) 25 godina 9. Softverski patenti nova su vrsta patenata odnedavno patentibilna i u RH? a) da b) da, ali samo za strane patente

a) 11.

b)

c)

d)

Vremensko trajanje zatite igova u pravilu nije

razdoblje od: a) 5 godina b) 10 godina c) 15 godina d) 20 godina

sustavima b) ponekad se primjenjuje c) vrlo je rijetka



72

a) da b) ne c) ne, potrebna je posebna prijava resornom uredu u d) da, jednom prijavom smatra se da je prijava 15. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo jedino je tijelo dravne uprave RH nadleno za dodjeljivanje oznaka zemljopisnog porijekla i li oznaka izvornosti a) da b) ne c) ne, nadleno je i Ministarstvo poljoprivrede, uma i vodnog gospodarstva d) ne, nadleno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva U kojem roku treba prijaviti zatitu topografije a) u roku od godinu dana b) u roku od dvije godine d) u roku od 8 godina 17. Zatita poslovne tajne povjerena je javnim registrima poput onog u nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo? a) Da b) Ne Za odavanje poslovne tajne hrvatski kaznenopravni a) Da 19. b) Ne

16.

18.

Koje vrste ugovora koristimo za ustupanje prava iz intelektualnog vlasnitva? a) Ugovor o licenci b) Ugovor o poslovnoj suradnji c) Ugovor o djelu d) Ugovor o radu Krovna institucija za zatitu intelektualnog vlasnitva u RH zove se: b) Dravni zavod za patente c) Agencija za zatitu osobnih podataka d) Dravni zavod za intelektualno vlasnitvoTihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO

20.


73

LITERATURA1 prof.dr.sc. Ivan Henneberg "Autorsko pravo", Informator 2001., Zagreb 2 prof.dr.sc. Igor Gliha "Autorsko pravo", zbirka propisa, Informator 2000., Zagreb 3 prof.dr.sc. Albert Verona "Pravo industrijskog vlasnitva", 1978., Informator, Zagreb (Otokar Kerovani, Pula)



76

POP-UP-OVI


intelektualno vlasnistvo3

Documents