intelektualna sloboda i knjiŽnice

Aleksandra Horvat Katedra za bibliotekarstvo Filozofski fakultet u Zagrebu

INTELEKTUALNA SLOBODA I KNJIŽNICE

Sadržaj

intelektualna sloboda kao ljudsko pravo intelektualna sloboda i knjižnice IFLA i intelektualna sloboda Vijeće Europe izgradnja zbirki slobodan pristup el. izvorima akademske knjižnice zaštita privatnosti

Intelektualna sloboda

sloboda mišljenja sloboda govora sloboda promicanja ideja i uvjerenja

Razvitak ideje o pravu pojedinca na slobodno mišljenje i govor

Magna charta libertatum, 1215. Ivan bez zemlje priznaje plemstvu određena

prava ograničava se kraljev apsolutizam

Habeas corpus act, 15. st.

istoimeni zakon u Engleskoj, 1679. građani su zaštićeni od samovoljnog

lišavanja slobode i držanja u zatvoru bez sudske presude

Povelja prava, 1689.

osigurava slobodu govora i rasprave u engleskom Parlamentu

Narodna skupština Francuske

Deklaracija o pravima čovjeka i građana, 1789.

Deklaracija o pravima čovjeka i građana

Čl.11: Slobodno priopćivanje misli i mišljenja jedno je od najdragocjenijih prava čovjeka; svaki građanin može govoriti, pisati i tiskati slobodno osim ako te slobode ne zloupotrebljava u slučajevima utvrđenim zakonom.

Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima, 1948.

Čl. 19: Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo uključuje pravo na slobodu mišljenja, bez tuđega ometanja, te pravo traženja, primanja i prenošenja obavijesti, bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama

potpisale su je države članice Vijeća Europe 1950

stupila na snagu 1953.


Čl. 10: Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja, te primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.


Čl. 10: Korištenje tih sloboda sadrži obveze i odgovornosti, pa se stoga može podvrgnuti određenim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama utvrđenima zakonom (….)


Čl. 10: (….) radi zaštite nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javne sigurnosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja ili morala, te ugleda ili prava drugih, sprečavanja otkrivanja informacija primljenih u povjerenju, te očuvanja autoriteta i nepristranosti sudske vlasti.

Međunarodne konvencije i nacionalni zakonski propisi

ratifikacijom međunarodnih ugovora pojedine se zemlje obavezuju na poštivanje njihovih odredbi i usklađivanje svojih zakonskih propisa s međunarodnim odredbama.

Zašto se intelektualna sloboda veže uz knjižnice?

Suvremeni dokumenti o knjižnicama knjižničarski posao vežu uz osiguranje intelektualne slobode za korisnike

Međunarodni dokumenti o knjižnicama

UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice (1994)

UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice (1999)

European Parliament. Report on the Role of Libraries in the Modern World (1998)

Međunarodni dokumenti o knjižnicama

Vijeće Europe/EBLIDA. Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku (2000)

Kopenhaška deklaracija o narodnim knjižnicama i Informacijskom društvu (1999)

IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda (1999)

UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice

knjižnica je mjesno informacijsko središte koje svojim korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija

knjižnične se službe zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj

UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice

zbirke i službe ne smiju biti izložene bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima

Report on the Role of Libraries in the Modern World

stvaranje aktivnog građanstva spremnog da odlučuje o svim pitanjima važnima za svoju zajednicu

IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda

IFLA podržava, brani i promiče intelektualnu slobodu u skladu s Općom deklaracijom UN-a o ljudskim pravima

svi ljudi imaju temeljno pravo pristupa svim oblicima znanja, stvaralačkog mišljenja i intelektualne aktivnosti, kao i javnog izražavanja svojih pogleda


pravo na znanje i sloboda izražavanja dva su oblika istoga načela. Pravo na znanje zahtijeva slobodu mišljenja i savjesti; sloboda mišljenja i sloboda izražavanja preduvjet su za slobodan pristup informacijama


zauzimanje za intelektualnu slobodu osnovna je odgovornost knjižničarske i informacijske struke

knjižnice financirane iz javnih izvora podupirat će načela intelektualne slobode

IFLA

Opća konferencija u Parizu, 1989. Skupština izražava privrženost čl. 19. Opće

deklaracije UN-a utvrđuje se način na koji IFLA može djelovati

IFLA

Opća konferencija u Istanbulu, 1995. usvojena rezolucija o važnosti slobodnog

pristupa informacijama i slobodi izražavanja inicirano osnivanje ad hoc komisije za slobodan

pristup informacijama i slobodu izražavanja (CAIFE)

IFLA

Opća konferencija u Kopenhagenu, 1997. usvojen izvještaj CAIFE-a izvještaj se poziva na međunarodne dokumente

koji jamče zaštitu ljudskih prava knjižnice moraju pružati slobodan i neograničen

pristup znanju, idejama, kulturi i informacijama vlasti svake zemlje moraju izraditi i usvojiti

zakonske propise koji će knjižnicama omogućiti da obavljaju namijenjenu im zadaću

IFLA

Opća konferencija u Kopenhagenu, 1997. rezolucijom osnovana stalna komisija za

slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja (FAIFE)

osnovan ured za FAIFE

IFLA

Opća skupština u Bostonu, 2001. Svjetski izvještaj o knjižnicama i intelektualnoj

slobodi prikaz stanja u 46 zemalja najava Manifesta o Internetu koji će sadržavati

načela slobodnog pristupa digitalnim informacijama

Vijeće Europe/EBLIDA

Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi slobodan pristup informacijama mjesto knjižnica u nacionalnoj knjižnoj i

informacijskoj politici knjižnice i industrija znanja zaštita knjižnične baštine

Slobodan pristup informacijama

knjižnice se osnivaju za dobrobit svojih korisničkih zajednica, da promiču njihova prava na pristup informacijama i idejama

službe i usluge moraju biti dostupne građanima bez obzira na rasnu, nacionalnu, vjersku i kulturnu pripadnost, politička uvjerenja, fizičke nedostatke ili poteškoće pri učenju, spol ili spolno usmjerenje


osnovna informacijska građa, pomagala i službe, financirani iz javnih sredstava trebaju biti besplatni za korisnika i podjednako dostupni svim članovima korisničke zajednice bez obzira na njihovu platežnu moć


onemogućavanje pristupa građi ili mreži treba se temeljiti isključivo na važećim zakonima

knjižnice trebaju prikupljati građu i osigurati pristup izvorima na temelju kakvoće i relevantnosti za potrebe korisničke zajednice


sadržajem, jezikom i oblikom zbirke i izvori trebaju voditi računa o raznolikosti zajednica kojima služe

knjižnice se trebaju pobrinuti za najvišu razinu i kakvoću intelektualnog i fizičkog pristupa građi i izvorima


knjižnice moraju biti prikladno smještene, pristupačne svima i opremljene tako da mogu služiti i potrebama osoba oštećenog vida ili sluha te osobama s drugim oštećenjima

Načela izgradnje zbirke

izgradnja knjižnične zbirke treba se temeljiti na neovisnoj stručnoj procjeni knjižničara, bez političkog, sektaškog, tržišnog ili kakvog drugog utjecaja, uz savjetovanje s predstavnicima korisnika, skupinama u zajednici te obrazovnim, informacijskim i kulturnim ustanovama.


politiku izgradnje zbirke treba neprestano preispitivati da bi mogla valjano odražavati promjene u potrebama i mogućnostima. Izgradnja zbirke treba biti transparentan proces, a politika na kojoj se ona temelji treba biti javna.


knjižnice trebaju biti dio sustava u zemlji, surađivati u nabavi i uspostaviti usku suradnju s drugim kulturnim, obrazovnim i informacijskim ustanovama


knjižnice trebaju omogućiti pristup građi koja nije dio knjižnične zbirke putem međuknjižnične posudbe u zemlji i inozemstvu ili sustavom dostave dokumenata, uključujući uporabu elektroničkih informacijskih službi i umreženih informacija

Načela pristupa elektroničkim mrežama

korisnicima treba osigurati pristup elektroničkim informacijskim izvorima

za korisnike treba ustanoviti mjesta javnog pristupa s odgovarajućom podrškom i podukom, koja će im omogućiti samostalno korištenje umreženih informacija

Načela pristupa elektroničkim mrežama

knjižnice trebaju izbjegavati svjesno dopuštanje pristupa građi koja je protuzakonita u zemlji

knjižnice trebaju jasno oblikovati politiku korištenja Interneta

knjižnice moraju poštovati korisnička prava, što uključuje pravo na povjerljivost i privatnost

Akademske knjižnice

moraju osigurati slobodan pristup informacijama za znanstvenike i nastavnike

slobodan pristup informacijama integralan je dio procesa znanstvene komunikacije

Akademska sloboda

sloboda znanstvenog, umjetničkog i tehnološkog istraživanja i stvaralaštva

istraživanje i stvaralaštvo podrazumijevaju slobodan pristup radovima drugih

pristup radovima drugih preduvjet je za vlastito istraživanje, stvaranje i objavljivanje

Akademska zajednica

Robert Merton. Sociologija znanosti, 1973. teza o etosu znanosti kao o skupu normi, uvjerenja i

vrijednosti koji obvezuju znanstvenika suglasje unutar znanstvene zajednice o temeljnim

postavkama, pojmovima i metodama neke discipline suglasje se očituje u organizaciji nastave, u slaganju

o tome koji su sadržaji relevantni i moraju biti uključeni u nastavu, u ocjenjivanju znanstvenoga rada itd.

Akademski knjižničar

najbolji pregled nad izvorima informacija u području

izbor baza podataka i osiguranje povoljnih uvjeta korištenja

za slobodan pristup informacijama nije dovoljan jedan primjerak naslova

smjernice nabavne politike

Smjernice nabavne politike

olakšavaju knjižničaru odabir i nabavu olakšavaju rješavanje prijepornih slučajeva

Zaštita privatnosti

zajamčena međunarodnim i nacionalnim zakonskim propisima Europska konvencija o ljudskim pravima i

temeljnim slobodama, 1950. ustavna kategorija profesionalna tajna

Pravo na privatnost i pravo na slobodan pristup informacijama

javnost ima pravo saznati pojedinosti o radu poduzeća, državnih tijela i javnih ustanova

javnost nema pravo uvida u osobne podatke (zdravstvene kartone, školske izvještaje, bankovne račune, glasačke listiće, porezne prijave itd.)

IFLA. KNJIŽNICE I INTELEKTUALNA SLOBODA

Korisnici knjižnica imaju pravo na privatnost i anonimnost.

Zaštita privatnosti

knjižničar ne smije otkriti kod koga je posuđena knjiga

knjižničar ne smije otkriti što tko čita (osim uz sudski nalog)

knjižničar ne smije otkriti koje je informacije korisnik tražio

zapise o posudbi treba uništiti nakon određenog vremena

intelektualna sloboda i knjiŽnice

Documents