insta laci je

of 50 /50
Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. - - Vodovod Vodovod Predavanje Predavanje br br . 3 . 3 Izvođenje vodovoda Izvođenje vodovoda , , Proracun Proracun vodovoda vodovoda

Author: bilja-jagic

Post on 26-Oct-2015

27 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovod

    Predavanje Predavanje brbr. 3 . 3 Izvoenje vodovoda Izvoenje vodovoda, , ProracunProracun vodovodavodovoda

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 2

    15Elektro

    instalacije14

    13HVAC

    12

    Kvarovi i njihovo otklanjanje, Pregled trita11

    Sanitarne prostorije, Projektiranje ViKZajedniki dio

    10

    Proraun kune kanalizacije, Specijalna postrojenja9

    Sustavi i sheme, izvoenje i zatita kanalizacije8

    Sanitarni ureaji i predmeti, Cijevi i pribor7

    Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

    Kanalizacija

    6

    Topla voda, Grijai tople vode5

    Specijalna postrojenja (poarni vodovod, bazeni, fontane, voda za klimatizaciju)4

    Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda3

    Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme2

    Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

    Vodovod(hladna i topla

    voda)

    Vodovod i Kanalizacija

    1

    Tema dvosataUa temaGeneralna TemaDvosat

    Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 3

    IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO

    Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljaju pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza kroz zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati.Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim se uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi se sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree.Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake) i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini.Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu podruma, a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive (na zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (ne preporua se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 4

    VODOVI U ZEMLJI

    Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopane iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjene temperature i mehanikog oteenja.Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivo da ne doe do oteenja cijevi.

    Pocinane i eline cijevi koje se polau u zemlju treba prije polaganja zatititi od korozije (bitumen, plastini zavoj i sl.).

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 5

    Vodomjerno okno se moe izraditi iz betona ili kupiti kao gotov proizvod (beton, elik, PEHD).

    OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO

    Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojem trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima u dvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje na samoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju).

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 6

    VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE

    Vodovi u zgradama mogu se postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima. Oba naina imaju dobra i loa svojstva.Pri postavljanju na zidove/stropove postavljanje je jeftinije, laka je kontrola, ali su cijevi manje zatiene i nije estetski. Najbolje je kombinirati oba naina (prema namjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lako dohvatne ljebove/kanale.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 7

    VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI

    Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno.Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarna vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnim zgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevisprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 8

    PRIVRIVANJE VODOVA

    Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju privrstiti za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi na koju se cijev privruje i vrsti cijevi. Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je u uputama proizvoaa.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 9

    TERMIKI RAD CIJEVI

    Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijevi imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duih cijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja).Ovaj problem se rjeava ugradnjom kompenzacijskih koljena (kod promjene smjera cijevi) ili kompenzacijskim lukom (lirom) kod voenja cijevi u pravcu.

    Ugradnja ovih sustava vri se na duljim cijevima: dulje horizontale ili vertikale.

    Kompenzacijsko koljeno

    Kompenzacijski luk

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 10

    ISPITIVANJE VODOVODA

    Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu vodovodnu mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno funkcioniranje. Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija u prisutnosti organa komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik.Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U tu svrhu potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza vodomjera. Da bi se istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti otvorene sve slavine, te ih zatvoriti tek kada voda pone u jednolikom mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno podesiti na 1.5 puta vei od maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10 bara. Vrijeme ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba biti najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako tlakovi opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti ispitivanje i popraviti mreu.Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda, , ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 11

    ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA

    Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od korozije (eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi).Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u zidane u zid) treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i pepelom eline cijevi, tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom plastine, PEHD i PP cijevi. Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske.Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i druge hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim prostorima treba zatititi od smrzavanja. Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom na njima se javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi nije tetna, osim kod elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je potrebno zatititi.Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne zagadi.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 12

    PRORAUN VODOVODNE MREE

    Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom izljevnom mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i tlak vode.Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja, prema broju stanovnika, oekivanom prirastu i sl.Dimenzioniranje kune cijevne mree vri se uvijek prema potronim (izljevnim) mjestima, odnosno sanitarnim predmetima.

    Na dimenzije cijevi utie vie imbenika, a naroito:

    - koliina vode na izljevnom mjestu,- tlak vode u cijevnoj mrei,- brzina vode u cijevima.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 13

    PROJEKTIRANJE KUNE VODOVODNE MREE

    Projektiranje kune vodovodne mree uvijek je jednostavnije nego kune kanalizacije, jer su cijevi manje i teenje je pod tlakom.Osnovni princip je da vodu treba najkraim putem dovesti do potroaa, a vodove voditi tako da ih se, u sluaju njihova puknua, moe lako popraviti/zamijeniti.Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae. Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo dobro razdvojiti.

    U svakom sluaju, u svakom trenutku i na svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei mora postojati dovoljan tlak i dovoljna koliina vode.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 14

    PRORAUN VODOVODNE MREE

    Toan proraun vodovoda moe se izvriti principima hidraulike: teenje u cijevima pod tlakom. Ovaj proraun se rijetko upotrebljava kod kunih vodovodnih mrea. Kod njih se obino koriste pojednostavljeni prorauni.Jedan jednostavan, a za praksu dovoljno toan proraun je proraun preko izljevnih jedinica.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 15

    KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

    Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i broju izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema svrsi, nainu uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem dobu, stupnju kulture, navikama, obiajima i drugim imbenicima. Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na vie naina:- Izljevna koliina je ona koliina koja

    istie na izljevu upotrebom ispusnica i drugih armatura u jedinici vremena, pri odreenom izljevnom tlaku;

    - Protok (q) je koliina vode u litrama koja u sekundi (s) protjee kroz cijev ili armaturu. Izljevna koliina jednaka je protoku i mjeri se u l/s.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 16

    KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

    Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako se sva izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir vjerojatnost istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi uvoenjem faktora istovremenosti . Ovaj faktor se moe proraunati, ali se obino usvaja na osnovu iskustva i izvrenih mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se dobiva tako da se stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q.Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se da bi se pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra koliina vode na potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10 mm pri punom mlazu, a pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog stupca = 0.5 bara). Izljevne jedinice su stvar standarda zemlje, pa tako imamo:

    1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u Hrvatskoj1 IJ = 0.47 l/s SAD1 IJ = 0.30 l/s vedska

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 17

    Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:

    pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene, administrativne i druge zgrade slinog reima potronje vode.Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo neke.

    Oznaka Vrsta izljeva Izljevne jediniceZ Zahodska koljka s vodokotliem 0.25B Bide 0.25P Perilica rublja ili sua 1.50U Umivaonik 0.50K Kada 1.50T Tu kada 1.50S Sudoper 0.50

    IJ0.25 q =

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 18

    TLAKOVI U CJEVNOJ MREI

    Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a isto tako i na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne tlakove u cijevnoj mrei. Openito, javno komunalno poduzee je duno osigurati minimalni tlak od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za svaku kuu. Normalni radni tlak je 5 bara (50 mVS), a maksimalni tlak koji se doputa je 6 bara (60 mVS). U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka (hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi redukcijski ventil.

    Javno komunalno poduzee (za podruje Splita to je Vodovod i Kanalizacija Split) daje podatak o iznosu tlaka na prikljuku.U sluaju da taj podatak ne postoji, u proraunu se koristi minimalni tlak.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 19

    BRZINA VODE U CIJEVIMA

    Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s kvadratom brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode (ispod 0.5 m/s) uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno suavanje cijevi.Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s.Preporuljive brzine vode dane su u tablici:

    Vrsta voda Brzina vode (m/s)Kuni prikljuci 1.0 - 2.5Razvodni vodovi 1.0 - 2.0Vertikale 1.0 - 2.0Grane i ogranci 1.0 - 2.5Vertikale i grane u bolnicama, hotelima i sl. 0.5 - 0.7Topla voda-cirkulacijski vodovi 0.2 - 0.4

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 20

    GUBICI LINIJSKI GUBICI

    Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke koji nastaju zbog trenja (ht) i na lokalne gubitke koji nastaju na armaturama, ravama, koljenima i sl. (hl). Oba ova gubitka se iskazuju kao gubici visine vodnog stupca. Linijski gubici se mogu iskazati formulom:

    pri emu je:

    =g2

    vdlh

    2

    t

    koeficijent trenja, prema Colebrooku:Re Reynoldsov broj

    d promjer cijevi kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m2/s)k hrapavost (vidjeti tablicu) g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s2)v brzina vode specifina teina vode (=1.0 t/m3)

    += Re51.2

    71.3dklog0.21

    = dvRe

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 21

    Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:Materijal cijevi Hrapavost k (mm)

    eline pocinane cijevi 0.15Bakarne, mjedene i staklene cijevi 0.0015Cijevi od lijevanog eljeza 0.125Polietilenske (PEHD) i Polipropilenske (PP) cijevi (nakon 20 god.) 0.020Azbestcementne cijevi 0.06Drenane glinene cijevi 0.7Betonske cijevi, glatke 0.5Betonske cijevi, hrapave 2.0

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 22

    LOKALNI GUBICI

    Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjena pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.

    g2vh

    2

    l =Lokalni gubici se obino izraavaju formulom: gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:

    Element Koeficijent Element Koeficijent Rava T oblika - odvajanje 1.50 Rava X oblika - prolaz 2.00Rava T oblika - spajanje 1.00 Rava X oblika - skretanje 3.00Luna rava - odvajanje 1.00 Prijelaznica - poveanje 1.00Luna rava - spajanje 0.50 Prijelaznica - smanjenje 0.50Izljev 1.00

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 23

    LOKALNI GUBICI

    Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablici navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.

    10, 15 20, 25 32, 40 50 65 80 100Koljeno, 90, r=1d 2.0 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0Luk, 90, r=3d 1.5 1.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5Zatvara/Ventil 1.0 0.5 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3Zapornica 10.0 8.5 6.0 5.0 5.0 5.0 5.0Kosa zapornica 3.5 3.0 2.5 2.0 2.0 2.0 2.0Kutna zapornica 6.0 5.5 5.0 4.0 4.0 4.0 4.0Odbojni ventil 16.0 12.0 11.0 11.0 11.0 11.0 11.0Navrtnica 2.0 3.5 3.0 2.7 2.4 2.2 2.0

    Element Koeficijent za profil cijevi (mm)

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 24

    GUBICI NA VODOMJERU

    Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se prema protoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebno je da bude manji od 2 mVS.Gubitak na vodomjeru obino daju proizvoai vodomjera u tablici ili preko dijagrama.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 25

    PRORAUN MREE

    Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrta vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova.Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:

    VOD Orijentacijska dimenzija DNOgranci 15 - 20 mm (1/2" - 3/4")Grane 20 - 25 mm (3/4" - 1")Razvodi (vertikale) 25 - 32 mm (1" - 1 1/4")Dovodni vod 32 - 90 mm (1 1/4" - 3 1/2")

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 26

    OZNAKE U NACRTIMA

    U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura (troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 27

    PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

    Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku. Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrlo neprecizan.

    1.0 1.5 2.010 0.1 0.5 115 0.5 1.5 2.520 2 5 8.525 6 13 2232 17 38 6540 34 65 12550 85 175 32565 250 500 90080 450 950 1750

    100 1350 2800 4900

    Izljevne jedinice (IJ)Brzina vode (m/s)Promjer cijevi

    (mm)

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 28

    PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

    Jo jedan primjer tablice za dimez.PP cijevi.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 29

    Princip projektiranja i prorauna vodovoda prikazan je na jednom jednostavnom primjeru.

    Promotrimo jedan sanitarni vor u nekom stanu.

    DIMENZIONIRANJE VODOVODNE MREE

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 30

    Temeljni razvod je pravocrtan i duljine je 8.20 m.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 31

    Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na 4. etai nekog viestambenog objekta, tj. grane se nalaze na 9.66 m vie od nivoa vodomjerila.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 32

    Vertikala je postavljena u instalacijski aht, a prikljuak za sanitarni vor je izveden probojem kroz nosivi zid. Pretpostavimo inicijalno da je vertikala 25.

    Na poetku prikljuka postavljen je glavni ventil.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 33

    Horizontalna grana se postavlja na 50 cm od kote gotovog poda (oko 60 cm od kote vrha betonske ploe) i vodi kroz zid.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 34

    Ogranci se sputaju na potrebnu visinu za svako pojedino troilo.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 35

    Te se ispusnice (hladna voda) svakog troila mogu ucrtati na tlocrtu.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 36

    Razvod tople vode polazi od bojlera do svih potroaa koji zahtijevaju toplu vodu.

    Na kraju je potrebno dodati inicijalne debljine cijevi, te je time shema vodovodne mree u tlocrtu gotova.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 37

    Duljine cijevi pojedinih grana mogu se priblino oitati s tlocrta.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 38

    Za projektiranu granu i ogranke potrebno je nacrtati shemu razvoda sa svim duljinama i predvienim dimenzijama cijevi.

    Zelenom bojom su oznaena troila, crvenom bojom fitinzi, a utom bojom karakteristine toke razvoda.

    Za proraun mree moemo formirati tablicu u kojoj emo pratiti mreu hladne vode po karakteristinim tokama.

    Krenimo od toke c. Iz toke c do toke d imamo jedan ispust (slavinu) i jedno koljeno, te 0.30 m PP cijevi nazivnog promjera 20 mm.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 39

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 40

    U toki c imamo ispust za kadu (1.5 IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pa moemo izraunati brzinu vode:

    m IJ mm m/s po m ukupni ukupni1-2 0.3 1.50 16.2 1.49

    SUMA: 0.00 0.00UKUPNA SUMA: 0.00

    Gubitak tlaka

    Linijski (ht) Lokalni (hl)Dionica Duina Izljevne jedinice isti profil cijevi Brzina

    sm49.11006.210306.0

    Aqv

    cm06.24

    14.362.14

    dA

    sl306.01.525.0IJ0.25 q

    4

    3

    222

    ===

    ======

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 41

    Linijski gubici (po m cijevi):

    Ukupni linijski gubici su:

    Lokalni gubici su gubici na ispusnici (=1.0) i gubici na koljenu (=1.5), ukupno: =2.5.

    Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se prema Colebrooku moe izraunati :

    1. Pretpostavljeno: = 1.0Izraunato: = 2.2610-2

    2. Pretpostavljeno: = 2.2610-2Izraunato: = 2.9610-2

    3. Pretpostavljeno: = 2.9610-2Izraunato: = 2.8810-2

    4. Pretpostavljeno: = 2.8810-2Izraunato: = 2.8910-2

    m IJ mm m/s po m ukupni ukupni1-2 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.282-3

    Gubitak tlaka

    Linijski (ht) Lokalni (hl)Dionica Duina Izljevne jedinice isti profil cijevi Brzina

    0.1837000000131.0

    0162.049.1dvRe

    Re51.2

    71.3dklog0.21

    ===

    +=

    'mm20.0

    0.181.92

    49.10162.000.11089.2

    g2v

    dlh

    22

    2

    t

    ===

    ==

    m06.020.030.0hlh tcu,t ===

    m28.081.92

    49.15.2g2

    vh22

    l ===

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 42

    Dionica d-e je duine 0.80 m, profil cijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz toke d, =1.5).Na dionici d-e nema novih potroaa, pa broj izljevnih jedinica ostaje 1.5 (Kada).

    m IJ mm m/s po m ukupni ukupni1-2 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.282-3 0.8 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.173-44-55-66-7

    SUMA: 0.22 0.45UKUPNA SUMA: 0.67

    Gubitak tlaka

    Linijski (ht) Lokalni (hl)Dionica Duina Izljevne jedinice isti profil cijevi Brzina

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 43

    Dionica e-f je ukupne duine 2.70 m, profil cijevi je i dalje: 20. Na ovom dijelu cjevovoda ima jedno koljeno (=1.5) i etiri Rt rave (=1.5), s prolazom vode, ukupno uk=7.5.Na dionici su novi potroai: Bide (IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilica rublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom, IJ=3.75.

    Vidljivo je da je brzina vode u toki fna granici 2.35 < 2.50 m/s.

    m IJ mm m/s po m ukupni ukupni1-2 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.282-3 0.8 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.173-4 2.7 3.75 16.2 2.35 0.46 1.25 7.5 2.114-55-66-7

    SUMA: 1.47 2.56UKUPNA SUMA: 4.03

    Gubitak tlaka

    Linijski (ht) Lokalni (hl)Dionica Duina Izljevne jedinice isti profil cijevi Brzina

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 44

    Na slian nain moe se popuniti i ostatak tablice.

    m IJ mm m/s po m ukupni ukupni1-2 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.282-3 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.173-4 2.70 3.75 16.2 2.35 0.46 1.25 7.5 2.114-5 0.95 4.00 16.2 2.43 0.49 0.47 4.0 1.205-6 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.186-7 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78

    SUMA: 4.48 4.71UKUPNA SUMA: 9.19

    Gubitak tlaka

    Linijski (ht) Lokalni (hl)Dionica Duina Izljevne jedinice isti profil cijevi Brzina

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 45

    Varijantno rjeenje je s cijevima neto veeg profila (25) na dionicama: e-f i f-g.U ovom sluaju gubici su manji (6.03 u odnosu na 9.19), i brzina vode u cijevima je ujednaenija.

    Dakle, varijanta s cijevima 25 je bolje (i neto skuplje) rjeenje.

    m IJ mm m/s po m ukupni ukupni1-2 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.282-3 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.173-4 2.70 3.75 20.4 1.48 0.15 0.40 7.5 0.844-5 0.95 4.00 20.4 1.53 0.16 0.15 4.0 0.485-6 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.186-7 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78

    SUMA: 3.31 2.72UKUPNA SUMA: 6.03

    Gubitak tlaka

    Linijski (ht) Lokalni (hl)Dionica Duina Izljevne jedinice isti profil cijevi Brzina

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 46

    Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu tog podatka moe se izraunati ukupan protok:

    Prema tablici (dole) moe se izabrati tip vodomjera za nazivni protok i oitati gubitak na vodomjeru

    sl50.04.025.0IJ0.25 q ===

    Qn = 3.0 m3/h = 0.83 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS

    Qn = 5.0 m3/h = 1.4 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 47

    Dakle, kada se doda i vodomjer, tablica se moe konano ispisati:

    m IJ mm m/s po m ukupni ukupni1-2 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.282-3 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.173-4 2.70 3.75 20.4 1.48 0.15 0.40 7.5 0.844-5 0.95 4.00 20.4 1.53 0.16 0.15 4.0 0.485-6 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.186-7 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78

    SUMA (mVS): 3.31 2.72VODOMJER (mVS): 0.60UKUPNA SUMA (mVS): 6.63

    Gubitak tlaka

    Linijski (ht) Lokalni (hl)Dionica Duina Izljevne jedinice isti profil cijevi Brzina

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 48

    Pretpostavimo da je na prikljuku osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25 mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS, tada ostaje razlika tlaka:

    25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS

    to osigurava da e i u sluaju najvee potronje na prikljuku biti dostatan tlak i koliina vode.

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 49

    DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA

    Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. U prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ. Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua (1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10 identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:

    sm00194.0sl94.16025.0IJ0.25 qIJ60610Q

    3n

    ======

    mm1.35m0351.00.200194.04

    vq4d

    vq4d

    vq

    4dA

    sm0.2v

    maxpot

    maxpot

    max

    2

    pot

    max

    ===

    =

    ==

    =

    Prema maksimalnoj dozvoljenoj brzini vode u cijevima moemo izraunati:

  • Instalacije Instalacije Dio 1. Dio 1. -- VodovodVodovodPredavanje Predavanje brbr. 3 . 3 IzvoenjeIzvoenje vodovodavodovoda,, ProraProraccun un vodovodavodovoda

    Str. 50

    DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE

    Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode.

    DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA

    Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:

    TV DN 20-32 DN 40-50 DN 65-80 DN 100CV DN 15 DN 20 DN 25 DN 32