ILMIHAL Islamski Uputnik Za Poetnike

PRISTUP ime poinjemo svaki dobar posao Svaki dobar posao poinjemo rijeima: BISMILLAHIR-RAHMANIR- RAHIM, to znai: U IME ALLAHA SVEMILOSNOG SAMILOSNOG! Ova formula naziva se BISMILLA. ta znai Bismilla? Bismilla znai da se mi odluujemo da svaki svoj in uradimo mislei na Allaha delle anuhu i molei Ga da nam pomogne. Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih treba izgovoriti Bismillu? Svakodnevni poslovi prije kojih treba moliti Allaha za pomo i blagoslov su slijedei: - kada peremo ruke i umivamo lice, - kada pristupamo objedu, - kada uimo Kur'an, - kada radimo kolski zadatak, - kada polazimo od kue na ulicu ili na posao, - kada radimo bilo koji posao u radionici ili na polju, kao i svaki drugi hajirli posao... U ovim i slinim poslovima Bismillom spominjemo Allaha delle anuhu i molimo Ga da nam dadne snagu i razum da zapoeti posao sretno zavrimo, jer na ivot, snaga i razum zavise od Njega, Allaha delle anuhu. ISLAM ta je Islam? Islam je dragovoljna predanost Allahu delle anuhu u svakoj misli, osjeanju i poslu. Islam je vjera koju je objavio Allah delle anuhu preko Svoga posljednjeg

poslanika Muhammeda -sallallahu alejhi ve sellem- cijelom ovjeanstvu. Islam ui da postoji samo jedan Bog, Allah, koji sve stvara, odrava i rastvara. Islam ui da postoji materijalni i duhovni svijet i da pored ovog prolaznog ivota postoji vjeni ivot poslije smrti, Ahiret, i Sudnji dan, kada e ljudi pred Allahom delle anuhu polagati raune za svoja djela. Islam predstavlja sistem istina datih u Kur'anu kao posljednjoj Allahovoj objavi. Islam vodi napretku i srei ovjeanstva, a njegovi propisi i naela vae za sve prostore, vremena i prilike. Islam propisuje odravanje tjelesna i duevne higijene. Islam ui da, kad volimo, to inimo u ime Allaha delle anuhu, i kad mrzimo, to takoer inimo u ime Allaha delle anuhu. Islam nareuje sve to je dobro i korisno, a zabranjuje sve to je tetno. Ko su Muslimani? Muslimani su one osobe koje su prihvatile Islamsko uenje kao putokaz u svom ivotu. Muslimani iskazuju svoju pripadnost Islamu kroz: - Islamsko vjerovanje da postoji samo jedan Bog, Allah delle anuhu, - izvravanje Islamskih dunosti (ehadet, namaz, post, zekat i had), - ponaanje prema Islamskim propisima... ta smo mi po vjeri? Mi smo po vjeri Muslimani i Muslimanke. Svoju pripadnost Islamu Muslimani iskazuju kratkom obavezom pred Allahom koja glasi: Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov savreni rob i poslanik. Ovu obavezu pripadanja Islamu trebamo nauiti izgovarati na arapskom jeziku: EHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU Ova obaveza Allahu delle anuhu u naem narodu se naziva ehadet ili Kelime-i ehadet. Svaki Musliman i Muslimanka mora nauiti izgovarati ovu kratku obavezu pripadanja svojoj vjeri.

ehadet Muslimani izgovaraju u svim ivotnim prilikama, kada su u dobru i veselju i kada su u nevoljama, patnjama i kunjama. O ovoj formi svjedoenja istine lijepo je i razmiljati i svojim razumom se opredijeliti za Allahovu delle anuhu Jednou i Muhammedovo -sallallahu alejhi ve sellem- poslanstvo, a to znai vrsto vjerovati u ehadet. ta je Kur'an? Kur'an je Allahova Knjiga u kojoj je Uzvieni Allah objavio vjeru Islam Muhammedu -sallallahu alejhi ve sellem- s ciljem da je prenese i objasni ljudima kako bi primjenom tog zakona postigli sreu na ovom i buduem svijetu. Kur'an nas ui: - ta i kako treba vjerovati, - koje Islamske dunosti treba vriti i kako, te - kako se ljudi trebaju vladati. Kur'an nije samo vjerozakonik. On je savreni zbornik moralnih propisa, izvor pravnih normi i drutvemh zakonitosti. Kur'an zahvata i opu povijest, pedagogiju, sociologiju, astronomiju, arheologiju, medicinu, biologiju, fiziku, matematiku i druge drutvene i prirodne znanosti. Danas Kur'an potie mnoge naunike Zapada i Istoka razliitih profila da ga prouavaju i otkrivaju istine i upute za cjeloviti razvoj pojedinca i zajednice. ISLAMSKI POZDRAV TJ. SELAM ta je selam? Selam je Islamski pozdrav obavezan za sve Muslimane i Muslimanke na cijelom svijetu pri njihovim meusobnim susretima. Pozdravljati se s Muslimanima nekim drugim pozdravom prije Selama je loa novotarija koja izaziva Allahovo delle anuhu nezadovoljstvo. Stoga rijei kao merhaba i drugi Turski izrazi kao sabanhajrla itd. ne smiju nastupiti prije selama ili ak tavie zamjeniti upotrebu selama to je vrlo loa navika kod Bosanaca. Islamski pozdrav glasi: ES~SELAMU ALEJKUM, to znai:

Mir i spas Allahov nek je s vama! Musliman kome je nazvan selam mora da uzvrati slijedeim rijeima: VE ALEJKUMUS~SELAM, to znai: Mir i spas Allahov nek je i s vama Kad neko kihne treba rei El~hamdulillah a onaj ko ga uje treba odgovoriti Jerhamukullah

Usuli Fikh tj. Metodologija Islamskog prava

ISLAMSKO PRAVO PO HANEFIJSKOM MEHZEBU Svaka punoljetna osoba je odgovorna za svako svoje djelo, a svako djelo opet podlijee Islamskim propisima i osudama. Nauka koja se bavi tim propisima i osudama se naziva *ILMI-FIKH* ili krae *FIKH*. Islamski uenjak u toj nauci se zove *FAKIH*. Prema tome, Fikh je nauka koja pretresa sve postupke punoljetnih ljudi, te sa eriatskog gledita odluuje da li se neko djelo mora ili ne mora, smije ili ne smije initi, je li ga slobodno initi, ili je neko djelo pohvalno ili runo initi. Ono to se mora initi (kao namaz, post itd.) naziva se VUDUB, a sam in je VADIB. Ono to se ne smije initi (kao pijenje alkohola, kraa itd.) naziva se HURMET, a sam in je HARAM. Ono to je dozvoljeno initi (kao otii na izlet ili priati o obinim stvarima) naziva se IBAHAT, a sam in je MUBAH. Ono to je pohvalno initi (kao prati redovno zube itd.) naziva se NEDB, sam in je MENDUB. Ono to je runo i nevaljalo initi se naziva KERAHET, a sam in je MEKRUH. Prema tome, vudub, hurmet, ibahat, nedb i kerahet sainjavaju eriatske odredbe (ahkami-erijje). One se primjenjuju na postupke svih punoljetnih i pametnih osoba. FARZ, VADIB Rekli smo ve da, in koji se po vjerskim propisima mora vriti, naziva se vadib. No, vadiba ima dvije vrste: jedni se zovu FARZ, a drugi zadravaju

ime vadib. Farz je onaj in za koji se zna sigurno da ga je Allah Milostivi zapovjedio, i ko ga kao takvim ne vjeruje, nije Musliman. Vadib je opet onaj in za koji nismo posve sigurni da se Allahova odredba odnosi ba na njega. I jedno i drugo ko ne radi grijean je i zasluuje Allahovu kaznu. FARDI-AJN I FARDI-KIFAJE Farzovi se djele na dvije vrste: Fard-ajn i Fardi-kifaje. Fardi-ajn je onaj Fard koji mora svaka osoba pojedinano vriti (kao pet vakata namaza, post mjeseca Ramazana itd.). Fardi-kifaje je onaj Fard koji je dunost na cijelu zajednicu Muslimana (kao klanjanje denaze umrlom Muslimanu, odlazak u dihad itd.), pa ako bilo ko obavi tu dunost sa ostalih ista spada. Ako pak niko od njih ne obavi tu dunost svi su grijeni i odgovarat e za to pred Allahom. SUNNET Sunnet je ono to Allah Mudri nije direktno naredio ali je to Poslanik (Sallallahu alejhi ve sellem) radio ili nama preporuivao da radimo. Sunneta ima dvije vrste: Sunneti-huda i Sunneti-zaide. U Sunneti-huda spadaju postupci i djela koja je Poslanik (Sallallahu alejhi ve sellem) redovno radio ili nama preporuivao da radimo (kao naprimjer klanjanje u dematu, i klanjanje nekih Sunnet namaza itd.). U Sunneti-zaide spadaju djela koja se tiu obinog ivota kao nain odjevanja, jedenja i slino. U ovu grupu spadaju i Sunneti koje Poslanik (Sallallahu alejhi ve sellem) nije redovno radio. Sunneti-huda treba da vrimo a Sunneti-zaide je pohvalno da vrimo. Sunneta ima dvije vrste: Sunnetiajn i Sunneti-kifaje. Sunneti-ajn spada naprimjer pranje zubi misvakom a u Sunneti-kifaje spada naprimjer osamljivanje (itikaf) nekoliko Muslimana u damiji tokom zadnjih deset dana Ramazana. MEKRUH Mekruh je ono to nije izriito zabranjeno ali je pokudno i runo initi. Mekruha ima dvije vrste: Mekruhi-tahrimen i Mekruhi-tenzihen. Mekruhi-tahrimen je neto to je blisko haramu kao naprimjer gomilanje hrane dok oskudica vlada da bi se preprodala po viim cijenama. Mekruhi-tenzihen je manje pokudno djelo kao naprimjer jesti lijevom rukom. Fikh ima etiri vrela: KUR'AN, SUNNET, IDMA I KIJAS. KUR'AN je Allahova Rije.

SUNNET je Poslanikova rije i djelo. IDMA je eriatsko rjeenje u kojem se slae ogromna veina Uleme jednog vremena. KIJAS je donoenje neke eriatske odredbe na temelju analognog rjeenja donesenog prije o nekom drugom pitanju koje ima slinosti sa novim (kao naprimjer zabrana rakije na osnovu prijanje zabrane vina jer i jedno i drugo opija). MUDTEHID je Islamski uenjak sa najviim kvalifikacijama, koji samostalno i ne oslanjajui se na drugog Mudtehida donosi eriatske odredbe o nekom pitanju. Takav Mudtehid se zove Imam (Mudtehid mutlak). Onaj koji nije u stanju, ili nee potpuno samostalno da donosi eriatske odredbe nego se povodi u svojim odlukama za Imamom jednog od etiri Mezheba (pravne kole Fikha) se zove Mukallid. Poznati su nam slijedei absolutni Mudtehidi: Imam Ebu Hanifa (umro 150g. po hidri), Imam Malik ibn Enes (umro 179g. po hidri), Imam afijj (umro 204g. po hidri), Imam Ahmed bin Hanbel (umro 261.g po hidri), Imam Hasan Basri (umro 110.g po hidri), Imam Lejs ibn Sad (umro 175g. po hidri), Muhammed Ibn Huzejme (umro 313g. po hidri), Ebu Sulejman Zahiri (umro 270g. po hidri), Sufjan Sevri. Od gore navedenih Mudtehida, najvei je Imam Ebu Hanifa, koji ima i najvie sljedbenika u Muslimanskom ummetu. Inae, osim njegova mezheba do danas su se odrala samo jo tri, a to su Maliki, afi i Hanbeli mezheb. Hanefijski Mezheb Osniva ovog mezheba je Imami-'Azam Ebu Hanifa (rahmetullahi alejh). Njegov mezheb je najraireniji u Islamskom svijetu pa i narodi na Balkanu pripadaju njemu. Imam Ebu Hanifa (kome je ime Numan a ocu mu ime Sabit) je roen u Kufi 80 godine po hidri. Uio je pred mnogim Islamskim uenjacima ali najvie pred uvenim Ebu Ismailom Hammedom (umro 120g. po hidri) i jo uvenijim Imam Daferom es-Sadikom koji mu je ujedno bio i Murid (duhovni uitelj). Pred tim uenjakom su uili u to vrijeme i Ebu Jusuf (umro 182g. po hidri) i Muhammed ibn Hasan e-ejbani (umro 135 po hidri). Inae, ova dva uenjaka su i sami bili Imami. Ebu Jusuf, koji je bio vrhovni kadija u Abasidskoj vladavini, je imao veliku zaslugu za proirinje Hanefijskog mezheba. Naime, on je prihvatio veinu fetvi koje je donio Imam Ebu Hanifa te je time udario temelje Hanefijskom fikhu. Imam ejbani je takoe imao slina miljenja, te se njih dvojica ubrajaju u Hanefijske Imame i ne smatraju tuim Imamima. Hanefi mezheb je sazdan uglavnom od najboljih miljenja ove trojice velikih Imama. Dakako Hanefi mezheb kao kola fikha nije limitovan na ova tri

glavna Imama nego je po savjetu njenog osnivaa koji je rekao, ''Ako naiete na pouzdan (sahih) hadis koji se protivi mom miljenju (fetvi) odbacite je i slijedite hadis...'', uvijek bio aktuelan i fleksibilan da odgovori na izazove s kojima se Muslimansko drutvo sueljavalo tokom subsekventnih stoljea u kojima su mijenjala kako politika tako i socijalno vjerska stanja Islamskog ummeta. Ne treba da zaboravimo da su veliki uenjaci meu Hanefijama kao Imam akaida Ebu Mensur el-Maturidi (teolog) i Imam Ibn Abidin (pravnik) razvili u detalje ono to je Imam Ebu Hanifa oformio u poetku. Stoga ne moemo rei da je dananji Hanefi mezheb iskljuivo po miljenju Imam Ebu Hanife, Muhammeda i Ebu Jusufa. Prema tome znak je ignorantnosti od nekih nemezheblija da kau kako sljedbenici mezheba slijepo slijede Imame kao da su nepogreivi. To nije istina jer da je tako onda nam ne bi trebao nijedan uenjak nakon Imama mezheba a svako zna da Hanefije koje nisu mudtehidi slijeenjem hanefi mezheba slijede cijeli tim uenjaka od drugog stoljea po hidri pa do dan danas kada im zatreba fetva o gusulu i klanjanju u avionu. Ipak samo je jedan Imami-Azam, a to je Imam Ebu Hanifa, kojem niti je bilo a niti e biti premca u Usuli-Fikhu. Imam Harizmi prenosi hadis od Ebu Hurejre: "U mom Ummetu e biti ovjek po imenu Ebu Hanifa. Na Sudnjem Danu, on e biti svjetlo mog Ummeta." Drugi Hadis: "ovjek po imenu Numan ibn Sabit zvani Ebu Hanifa e se pojaviti i obnoviti Allahovu vjeru i moj Sunnet." Opet drugi Hadis: "U svakoj epohi e nekoliko mojih sljedbenika dostii visoki stepen, a Ebu Hanifa e biti najvii u svojoj." Ova tri Hadisa su zabiljeena u knjigama Fikha 'MevduatelUlum' i 'Durr-ul-Muhtar'. U predgovoru uvene Fikh knjige 'Durr-ul-Muhtar' pie: "Hadis kae: 'Kao to je Adam (alejhi selam) ponosan na mene i ja sam ponosan na ovjeka u mom Ummetu po imenu Numan kojeg e zvati Ebu Hanifa. On je svjetlo mog Ummeta.' "Drugi Hadis: "Poslanici su ponosni na mene. A ja sam ponosan na Ebu Hanifu. Onaj ko voli njega uistinu voli mene. Onaj ko mrzi njega uistinu mrzi mene." Ovi Hadisi su takoe zabiljeeni u uvenoj knjizi Fikha 'El~Muqaddima' od Hadrat Ebu'l-Lejsa as-Samarqandija. Ibn 'Abidin, u svom komentaru knjige 'Durr el-Muhtar', je dokazao da su ovi hadisi povjerljivi i da nisu mawdu' i naveo hadis iz knjige El-Hajrat el-Hisan od Ibn Hadar el-Mekkijja: "Ukras svijeta e nestati u 150 godini hidre." Ibn Abidin nastavlja: "Veliki uenjak fikha ems el-Aimma 'Abdul-Gaffar elKardari (umro 562g. po hidri) kae, "Oigledno je da ovaj Hadis govori o Imam el-'Azam Ebu Hanifi, jer on je jedini od velikana koji je preselio na Ahiret u toj godini." Hadis u Buhariji i Muslimu kae, "Kad bi Iman otiao na planetu Venus, ovjek porijeklom iz Perzije bi ga donio nazad." Imam Sujuti,

inae afi alim, je rekao, "Preneseno nam je da ovaj Hadis govori o Imamiazam Ebu Hanifi." Jedan alim (uenjak) je usnio Poslanika (Sallallahu alejhi ve sellem) i upitao ga, 'ta ti misli o Ebu Hanifinom znanju?' On mu odgovori, 'Svako je muhta (u potrebi) za njegovim znanjem.' Imam Ali (Radiallahu anh) kae, "Da vam kaem o ovjeku zvanom Ebu Hanifa, koji e ivjeti u Kufi. Njegovo srce e biti puno znanja i mudrosti. Pred Smak Svijeta mnogi ljudi e nastradati zbog toga to ga nisu cjenili i pratili, isto kao to e ije nastradati to nisu cjenili i pratili Ebu Bekra i Omera (Radiallahu anhum). Imam Muhammed el-Baqir ibn Zejnel Abidin Ali ibn Husain (Rahmatullahi alejhim), rodio se 57g po hidri u Medini a umro 113g, ukopan u turbetu Hadrat Abbasa [Radiallahu anh] u Medini) je jednom pogledao Ebu Hanifu i rekao, "Kada oni koji unitavaju vjeru mojih pra-otaca postanu brojni, ti e je obnoviti. Ti e biti spasitelj onih koji se boje i utoka onima koji su zbunjeni! Ti e vraati heretike na Pravi Put! Allah Silni e ti pomoi!" U Hanefijskom Mezhebu, 500,000 vjerskih problema, tj, pitanja je rijeeno i odgovoreno. El-Hafiz el-kebir Ebu Bekr Ahmed el-Harizmi pie u svojoj knjizi Musnad, "'Saif el-aimma' prenosi da kad bi Imam azam Ebu Hanifa izvukao fetvu iz Qur'ana el-Kerima Hadisa, on bi je predoio svojim uiteljima i ne bi odgovarao na pitanje dok mu svi uitelji ne bi potvrdili ispravnost njegove odluke." 1000 njegovih uenika je redovno slualo njegova predavanja u damiji Kufe. 40 njih je ve bilo dostiglo nivo Mudtehida. Kada bi naao rijeenje nekom eriatskom problemu on bi ga predoio svojim uenicima. Uenici bi onda pretraili sve spise i ustanovili da je ta fetva u skladu sa Kur'anom, Hadisom, praksom Sahaba. Imam bi onda rekao, "El-hamdu lillahi vallahu ekber," i svi prisutni bi to ponovili za njim. Tek onda bi im Imam rekao da zapiu tu fetvu u zbirku njihove kole. Ibn Nudeim el-Misri (Rahmatullahi alejh), autor knjige Bahr er-ra'iq, pie u svom radu Abah, "Hadrat Imam afijj je rekao da onaj ko eli biti specijalist u Fikhu treba da studira Ebu Hanifine knjige." Abdullah Ibn Mubarak kae, "Ja nisam vidio nijednog specialiste uenog kao Ebu Hanifa oblasti fikha. Veliki alim Mis'ar bi bi obiavao kleknuti ispred Ebu Hanife i ispitivajui nauiti ono to nje znao. On je rekao, "Studirao sam pred 1000 uenjaka pa ipak da nisam vidio Ebu Hanifu, okliznuo bih se u Grku filozofiju." Ebu Jusuf kae, "Ja nisam vidio uenijeg ovjeka u oblasti Hadisa kao to je to bio Ebu Hanifa. Nijedan alim nije mogao tako podrobno i kompententno objasniti Hadis kao on. Veliki alim i Mudtehid Sufjan Sevri kae, "Naspram Ebu Hanife, mi smo bili kao vrapci prema sokolu. Ebu Hanifa je voa Uleme'." 'Ali ibn Asim kae, "Kad

bi se znanje Imam Ebu Hanife mjerilo sa znanjem sve ostale Uleme njegove epohe njegovo znanje bi prevagnulo." Godine 145g. po hidri, Ibrahim ibn 'Abdullah ibn Hasan ibn 'Ali je poveo akciju prikupljanja vojske da pomogne svom bratu Muhammedu (Rahmatullahi alejhim edmein), koji je proglasio sebe za Halifu u Madini. Kada je bio u Kufi proglasilo se okolo da mu je Imam Ebu Hanifa pomagao. Halifa Mensur je to uo, te je uhapsio Imama i dao ga sprovesti iz Kufe u Bagdad. On je traio od Imama da javno proglasi da on (Mensur) ima puno pravo da bude Halifa. On mu je zauzvrat ponudio da bude vrhovni kadija (sudac). Ima je to odbio.Mensur ga je bacio u okove i dao ga bievati sa 30 udaraca. Njegove blagoslovljene noge su krvarile. Mensur se poslije pokajao ta je uradio, pa mu je opet poslao 30,000 dukata. Imam je opet odbio te se ponovo naao u zatvoru gdje je svaki dan dobijao po deset udaraca biem. Prema nekim izvjetajima, kae se da je jedanaestog dana zbog straha od pobune Imam otrovan nekim erbetom. Prije nego to je izdahnuo Imam se spustio na seddu. 50,000 ljudi je obavilo njegovu denazu. Slijedeih dvadeset dana ljudi iz raznih krajeva su dolazili i obavljali denazu kraj njegova kabura. Da mu Allah Svevinji podari najvii Dennet i efat za nae grijene due. Amin! Uenjaci Hanefijskog mezheba su obradili i sabrali Hanefijski Fikh na osnovu eriatskih odluka (Fetvi) ova tri velika Imama. Naredne odredbe (Fetve) su samo mali dio tih sabranih pismenih djela, ograniavajui se samo na osnove koje svaki Musliman treba nauiti. Prije nego zavrim ovaj uvod elio bih skrenuti panju na jedan dosta nemio i opasan trend u ovom zadnjem stoljeu koji je u stvari posljedica jedne velike fitne koju su otpoeli neprijatelji Islama u namjeri da oslabe i potpuno skre Islam i Muslimane. Naime, danas su prisutne struje meu Muslimanima koje ne ele da slijede put Imam Ebu Hanife i drugih velikih Imama i mudtehida meu prvim generacijama Muslimana. Oni dovode u pitanje njihovu vjerodostojnost i ekspertizu tvrdei kako nije potrebno slijediti nijednog Imama i mehzeb nego samo Kur'an i Hadis direktno to podrazumjeva pobijanje dva od gore spomenuta etiri izvora Islamskog zakona imenom Idme i Kijasa. Takvo miljenje je u suprotnosti sa Idmom tj. koncenzusom Islamskih uenjaka te se kao takvo mora otro osuditi i obuzdavati bojkotovanjem takvih osoba kao inovatora i krivovjernika. Danas, i ne samo danas nego ve nekoliko stoljea, ne postoji ustanova u kojoj se moe neko obuiti da postane apsolutni mudtehid (mutlak) te je stoga obligatno svima nama da slijedimo jednog takvog mudtehida u prvim generacijama Muslimana. Stoga selefije, koje tvrde da je nepotrebno slijediti mehzebe Imama, unose lou novotariju (bid`a dalala) i siju smutnju svojim svojeglavim interpretacijama Kur'ana i Hadisa. Osim njih postoje i druge struje koje takoe ne priznaju mehzebe niti obligatnost slijeenja

njihove ekspertize, ali se pak zbog svojih modernistikih pogleda ne slau sa dosta primitivnim i nazadnim selefijama. Oni su okupljeni oko raznih samoproglaenih uenjaka na istoku i zapadu koji vole puno da hodaju okolo i rijeito mudruju neznalicama i novim Muslimanima na zapadu. Oni priaju ono to ljudska narav voli da slua te su radi toga dosta popularni meu neukim masama. ta da kaem o tim ljudima i onima koji njih slijede osim da navedem dva hadisa naeg asnog Poslanika -sallallahu `alejhi ve sellem: "Innellahe teala la jeqbidul-ilme ntizaa jenteziuhuhu minel-ibad. Ve lekin jeqbidul-ilme biqabdil-ulema. Hatta iza lem jubqi alima. Ittehazennasu ru-usan duhhala. Fesuilu fe eftev bi gajri ilm. Fedallu ve edallu." (Ibn Omer u Ahmedovom Musnedu) "Uzvieni Allah nee oduzeti ljudima znanje na taj nain to e im ga istrgnuti iz njihovih dua, nego e ga oduzeti tako to e dati da pomru pravi uenjaci, poslije ega na Zemlji nee ostati nijedan istinski uenjak (alim), koji bi im mogao biti imam (uitelj, voa). Tada e ljudi uzeti sebi za voe neznalice (dahile) i postavljati im razna vjerska pitanja, a oni e im davati odgovore (fetve) bez odgovarajue kvalifikacije i znanja, ime e svijet zavoditi na stranputicu a time i sami sebe upropastiti." "Setekunu fitnetun jusbihur-redulu fiha mimina, ve jumsi kafira, illa men ahjehullah bil ilm." (Ebi Emamah u Sahih Buhariji) "Nastupit e doba smutnji i nereda (fitne) u kojim e ljudi osvanjivati kao vjernici, a zanoivati kao kafiri, osim onih koje Allah zatiti Svojim znanjem." Neznanje je izvor svakog zla a istinskog znanja nema onaj ko nema pobonosti (takva) i ustezljivosti (vera) a ove dvije stvari ne moe imati neko ko udi za dunjalukom i prezire put (tarikat) pobonjaka. Imami mehzeba su bili vrsto utemeljeni u pobonosti i ustezljivosti a njihovo znanje je izvor skoro svih Islamskih informacija kojim se njihovi dananji kritiari kite jer svaki komentar Kur'ana i predaja Hadisa je dola kroz njihove knjige i usmena predanja. Zar da pljujemo na one koji su nam nektar vjenog ivota brino predali i kojima je Allah delle anuhu Svoje zadovoljstvo podario i iju vrijednost i ispravnost je Resulullah -sallallahu `alejhi ve sellem- svojim rijeima potvrdio? Zar emo biti oni koje je Resulullah -sallallahu `alejhi ve sellem- opisao kao predznak Smaka svijeta (kijametski alamet) to e proklinjati ili nipodatavati prve sljedbenike njegova ummeta? Ljudi bojte se Allaha Velianstvenog i ne slijedite one koje je ejtan zaveo pa su sami sebi dumani a i vas svom putu pozivaju. ISLAMSKO VJEROVANJE (IMAN)

Da bismo mogli biti Muslimani, duni smo nauiti te razumom i srcem prihvatiti Islamsko vjerovanje (iman). Islamsko vjerovanje sastoji se od est temeljnih istina vjere, a zovemo ih imanski arti. Temeljne istine vjere su: 1. vjerovati u Allaha delle anuhu (Stvoritelja i Vladara svjetova); 2. vjerovati u Allahove Meleke (Anele), duhovna bia; 3. vjerovati u Allahove Kitabe (Knjige); 4. vjerovati u Allahove Poslanike (Pejgambere) 5. vjerovati u Sudnji Dan (Posljednji dan) 6. vjerovati u Allahovo Odreenje (Kader), to jest da sve to se dogaa, biva s Allahovom voljom i odreenjem. Svaki Musliman i Muslimanka duni su ove temeljne istine vjere svakodnevno izgovarati na arapskom jeziku, a one glase: 1. AMENTU BILLAHI = Ja vjerujem u Allaha, 2. VE MELAIKETIHI = i u Allahove Meleke, 3. VE KUTUBIHI = i u Allahove Kitabe, 4. VE RUSULIHI = i u Allahove Poslanike (pejgambere), 5. VEL~JEVMIL~AHIRI = i u Posljednji (Sudnji) Dan, 6. VE BIL~KADERI HAJRIHI VE ERRIHI MINELLAHI TE`ALA = i da sve dobro i loe biva s Allahovom voljom i odreenjem. Onaj koji ne vjeruje u svih ovih est temeljnih istina vjere ne moe biti Musliman odnosno Muslimanka.

PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE

Prva temeljna istina vjere je AMENTU BILLAHI, to znai: Ja vjerujem u Allaha delle anuhu, Stvoritelja i Vladara svjetova. Sve to vidimo na zemlji i na nebu skladno je i lijepo ureeno. Sve se razvija i kree u potpunom skladu i savreno tano; nita nije sluajno. Razmiljanje o redu u prirodi dovodi nas do vjerovanja da postoji Jedan Svemogui Bog koji vlada cijelim svijetom. Prouavanje prirode i pojava u njoj dovodi nas do saznanja da postoji Stvoritelj

koji sve zna i moe. Taj Stvoritelj je Allah delle anuhu. Allaha znamo i vjerujemo po Njegovim svojstvima spomenutim u Kur'anu kojih ima mnogo, a ovdje navodimo slijedea: - Allah ima i postoji, - Allah je jedan, - Allah je oduvijek i nije postao, - Allah je zauvijek jer Ga nee nestati, - Allah nije niemu slian, - Allah sam o Sebi opstoji, - Allah ivi Svojim vjenim ivotom, - Allah sve zna, uje i vidi, - Allah sve ini Svojom voljom, - Allah sve stvara, odrava i rastvara. U suri Ihlas, Allah delle anuhu kae: Reci: On, Allah, - Jedan je! Allah je utoite svakome! Nije rodio nikoga niti je On roen, i Njemu niko nije ravan! Kad spominjemo Allahovo Ime treba rei delle anuhu.

DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE

Druga temeljna istina vjere je VE MELAIKETIHI, to znai: Ja vjerujem u Allahove Meleke (razumna duhovna bia). Meleki su nevidljiva duhovna bia koja nikada ne grijee, nego uvijek sa zadovoljstvom i posluno vre dunosti koje im Allah delle anuhu odreuje.

Odreeni Meleki prate ovjeka, donose mu dobre misli i piu njegova djela, a nazivaju se Kiramen katibin. Meleka ima vrlo mnogo a najpoznatiji su: Dibril, koji ima ulogu da prenosi od Allah Objavu Poslanicima; Azrail - rastavlja due od tijela u asu smrti, sa drugim za to odreenim Melekima; Mikail sa drugim Melekima vri odreene dunosti u prirodnim pojavama i promjenama kao to su strujanje vjetrova, kretanje oblaka, padanje kie, listanje, rast i sazrijevanje bilja, itd; Israfil ima zadau da najavi prestanak ivota na zemlji (Posljednji Dan) i ponovno oivljenje (Sudnji Dan). Druga nevidljiva bia koja donose ovjeku zle misli i navode ga na grijehe zovu se ejtani (avoli). Oni su nai neprijatelji i mi molimo Allaha delle anuhu da nas sauva od njihovog djelovanja slijedeim rijeima: EUZU BILLAHI MINE~EJTANIR-RADIM, to znai: Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.

TREA TEMELJNA ISTINA VJERE

Trea temeljna istina vjere je VE KUTUBIHI, to znai: Ja vjerujem u Allahove knjige, Kitabe. Allahove Knjige (Kitabi) su Njegove Objave koje su ljudima prenosili Njegovi Poslanici. U Allahovim Kitabima sadrane su upute, savjeti i propisi o ivotu ljudi i obavljanju vjerskih dunosti koje je Allah delle anuhu tokom povijesti slao narodima da ih opomene i odvrati od loih djela i nasilja koja su unitila mnoge civilizacije. Kur'an je Allahova Knjiga (Kitab) koju je On poslao preko Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem- da bude putokaz ljudima kako bi bili sretni na ovom i buduem svijetu kao posljednja objava za sva budua vremena i prostore do Sudnjeg Dana. Najpoznatija su nam etiri velika kitaba: - Tevrat, objavljen Musau -alejhi selam- Zebur, objavljen Davudu -alejhi selam-

- Indil, objavljen Isau -alejhi selam- Kur'an, objavljen Muhammedu -sallallahu alejhi ve sellemPored spomenutih Kitaba objavljeni su spisi ili svici pojedinim Allahovim Poslanicima. Kur'an je zakonik i vodi u ivotu Muslimana. Njegovi propisi vode srei i napretku svih ljudi u koju svrhu ih Allah delle anuhu poziva da ga prouavaju i u ivotu primjenjuju. Muslimani su posebno duni da ga izuavaju i svoj ivot usklauju po njegovim propisima, jer e samo tako postii sreu na ovom i buduem svijetu. Kur'an je uvijek suvremen i bit e izvor za sticanje znanja i otkrivanje novih istina sviin generacijama ljudskog roda do Sudnjeg Dana.

ETVRTA TEMELJNA ISTINA VJERE etvrta temeljna istina vjere je VE RUSULIHI, to znai: Ja vjerujem u Allahove Vjerovjesnike. Allahovi Vjerovjesnici su odabrani ljudi (Pejgamberi) kojima je Allah delle anuhu slao Svoje Objave da ih prenesu i objasne ljudima. Bilo je mnogo Allahovih Poslanika a najpoznatiji su: Adem, Nuh, Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed - alejhimus~selam. Prvi Pejgamber je Adem -alejhi selam- koji je ujedno i prvi ovjek na zemlji. Adema i njegovu enu Havu stvorio je Allah delle anuhu i od njih je postao cijeli ljudski rod. Posljednji Allahov Poslanik je Muhammed -sallallahu alejhi ve sellem-. Poslije Muhammeda -sallallahu alejhi ve sellem- nee doi nijedan Poslanik niti ijedna objava poslije Kur'ana. Proitajte takoe obimniji dokument o Vjerovjesniku Muhammedu i njegovj povezanosti sa sljedbenicima Knjiga, tj. idovima i Kranima.

PETA TEMELJNA ISTINA VJERE

Peta istina vjere je VEL~JEVMIL~AHIRI, to znai: Ja vjerujem u Posljednji i Sudnji Dan. Posljednji Dan je dan kada e ovaj svijet nestati i svi ljudi pomrijeti. Sudnji Dan je dan kada e Svemogui Allah stvoriti drugi vjeni ivot i sve mrtvo oivjeti i pozvati ljude da im sudi za njihova djela. Svakom ovjeku na Sudnjem Danu bit e predoena njegova dobra i loa djela za koja e biti nagraen ili kanjen. Za dobra djela nagrada na Sudnjem Danu je Dennet (Raj), a za loa djela kazna je Dehennem (Pakao). Najtei grijesi su: nevjerovanje u Allaha, i za njih nema oprosta, pa e biti i najstroije kanjeni.

ESTA TEMEIJNA ISTINA VJERE

esta temeljna istina vjere je VE BIL~KADERI HAJRIHI VE ERRIHI MINELLAHI TE`ALA, to znai: Ja vjerujem da sve to se dogaa biva s Allahovom voljom i odreenjem. Vjerovanje u Allahovo Odreenje (Kader) znai svjesno zalaganje za ostvarenje zadataka ivota u granicama propisa Allahove delle anuhu vjere. Odreenje treba ovako razumjeti: da je Svemogui Allah stvorio zemaljske i nebeske svjetove i On odreuje raspored i zbivanja u njima. Kada e i koliko ta potrajati, razvijati se i nestati, Allah delle anuhu odreuje, rasporeuje i stvara. On je uzrok svim uzrocima. Niko ne moe Njega sprijeiti u Njegovoj volji i radu. Ono to Allah hoe, to biva, dogaa se, a to nee, to se ne moe dogoditi niti biti. Iako je sve odreeno, Allah delle anuhu je dao ovjeku slobodnu volju, a to je naa sposobnost da se sami odluimo za neko djelo. Ako se odluimo za dobro djelo, bit emo nagradeni, a ako se odluimo za zlo, bit emo kanjeni. Prema tome, grijenik se ne moe pravdati Allahovom odredbom, sudbinom, jer e biti kanjen zato to se odluio na izvrenje nekog grijeha, kao to e i dobroinilac biti nagraen zato to se odluio da izvri dobro djelo.

Ako nas zadesi neko zlo ili nezgoda (bolest, smrt, strah, teta i slino); trebamo znati da je to Allah delle anuhu htio i odredio pa moramo biti strpljivi dok se ne izmijeni Njegova odredba. Sve nesree koje nas u ivotu zadese duni smo sprijeiti i otkloniti ako to moemo, a ako ne, treba ih strpljivo podnositi i moliti Allaha delle anuhu da nas spasi i otkloni nevolje. GLAVNE ISLAMSKE DUNOSTI Islam se zasniva na pet glavnih dunosti. Te glavne Islamske dunosti su: 1. oitovati pripadnost Islamu (Kelime-i ehadet), 2. klanjati propisane namaze (Salat), 3. davati propisani dio imovine (Zekat), 4. postiti mjesec Ramadan (Sauvm), 5. izvriti propisanu posjetu Ka'bi (Hadd). Pet glavnih Islamskih dunosti nazivamo Islamskim artima. Islamski arti su povezani sa imanskim artima kao tijelo s duom, a srce im je Kelime-i ehadet. Stoga se pripadnost Islamu oituje ili izjavljuje izgovorom Kelime-i ehadeta. PRVA ISLAMSKA DUNOST

Prva i glavna Islamska dunost je Kelime-i ehadet koji glasi: EHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH, VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU, to znai: Ja vjerujem i oitujem da nema drugog Boga osim Allaha i vjerujem i oitujem da je Muhammed Allahov savreni rob i Poslanik. ehadet znai tvrditi ono to vjerujem a to i izjaviti (oitovati pred drugim ljudima). ehadetom se tvrdi i oituje pripadnost Islamu. Kelime-i ehadet ima dva dijela: oitovanje vjere u Allovo Jedinstvo (tevhid) i oitovanje vjerovanja u Muhammedovo -sallallahu alejhi ve sellem- poslanstvo (nebuvet).

Vjerovanje u Allahovo Jedinstvo izraavamo u izreci LA ILAHE ILLALLAH to znai da nema drugog Boga osim Allaha, to nam potvruje i Kur'an u suri Ihlas koja glasi: KUL HUVALLAHU EHAD = Reci: On, Allah, - je Jedan i Jedini. ALLAHUS~SAMED = On je Apsolutni kome se sve obraa. LEM JELID, VE LEM JULED = Nije rodio niti je roen VE LEM JEKUN LEHU KUFU VEN EHAD = i Njemu niko nije ravan. Vjerovanje u Muhammedovo -sallallahu alejhi ve sellem- poslanstvo podrazumijeva da Muhammed -sallallahu alejhi ve sellem- nije ni po emu bie koje trebamo oboavati nego samo ovjek kao i drugi ljudi, ali za razliku od njih, on je bio savreno predan Allahu i obdaren Njegovim poslanstvom. Bijavi savreni Allahov rob i poslanik pokornost njemu podrazumjeva pokornost Allahu a nepokornost njemu podrazumjeva nepokornost Allahu delle anuhu. Mi ne moemo znati Allahovu volju osim kroz posredstvo Njegovih poslanika te stoga nije mogue biti Musliman ignoriranjem bilo kojeg poslanika a za nau epohu ignoriranje puta i vjerozakona objavljenog preko Muhammeda -sallallahu alejhi ve sellem- znai odbiti pokornost Allahu i ivjeti protivno Njegovoj naredbi i zakonu. Od svih ljudi Allah delle anuhu se obavezao da samo poslanike sauva od pogrena miljenja i vjerske odluke je svaka njihova vjerska odredba i uputa dio vjere i ne smije se poricati. To isto ne vai za bilo koje drugo ljudsko bie. Stoga ashabi, tabini i imami nae vjere Islama su bili podloni nenamjernim pogrekama i ne zadravaju status nepogrijeivosti kao poslanici. Vjerovati da su ljudi nepogrijeivi po pitanju vjere kao i po pitanju bilo ega drugog je zabluda. Pogrijeivost najboljih pripadnika Islama kao to su to prve generacije Muslimana nije namjerna i ona ne nosi sa sobom atribut odgovornosti koja analogno uzrokuje nae krivljenje istih. To su najbolji vjernici i ljudi nedvojbena ihlasa i predanosti Allahu, Poslaniku i Islamu. Svako kritiziranje tih Islamskih zvijezda vodilja podrazumjeva grijeenje na na raun iako se mudtehidima dozvoljava i stavlja u zadatak da slijede ono najbolje i najispravnije od njihovih rijei i djela. Svaka njihova greka je bolja od nae prividne tanosti jer je ihlas i predanost tih velikana garant njihove bliskosti i pronicljivosti po pitanju vjerskih stvari. Ignoriranje i odvajanje od njihovih rijei i djela je put nizbrdo prema paklenoj provaliji. Da nas Allah Milostivi sauva takvog ponaanja. Amin! Uzvieni Allah je odabrao Muhammeda -sallallahu alejhi ve sellem- za svog posljednjeg poslanika da ljudima dostavi i objasni zavrnu objavu i da im bude

primjer kako se u ivotu treba vladati. Zato mi slijedimo Poslanika Muhammeda -sallallahu alejhi ve sellem- i njegovo uenje, mnogo ga volimo i cijenimo. ISLAMSKA DUNOST Druga Islamska dunost je dnevno klanjati propisane namaze. NAMAZ (SALAT) Namaz je Muslimanska obaveza koja se vri svaki dan klanjanjem i uenjem na propisani nain. Svaki dan treba klanjati pet namaza, i to: sabah (Fedr), podne (Zuhur), ikindiju (`Asr), akam (Magrib) i jaciju (`Ia). Svaki namaz ima svoje odreeno vrijeme obavljanja. Namaz je propisan od Allaha delle anuhu i ima dvanaest obaveznih (fard) dijelova. Neki od njih su uslovi (arti) a neki integralni dijelovi (ruknovi). Ti sastavni dijelovi namaza su:

UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ARTI) Prije stupanja u namaz treba ispuniti est uvjeta ili priprema za namaz. Uvjeti za namaz su: arti (uslovi) 1. 2. 3. 4. 5. 6. biti tjelesno ist od male i velike neistoe (hadesa), istoa odjee i mjesta na kojem se klanja, pokrivenost stidnih dijelova tijela, usmjeriti se licem i tijelom prema kibli tj. Ka`bi u Mekki. klanjati u odreeno vrijeme dotinog namaza, nijjet tj. naum uiniti da se klanja dotini namaz,

est uvjeta za namaz, nazivamo namaskim artima. Ako nedostaje makar jedan uvjet, obavljanje namaza nije ispravno. PRVI UVJET ZA NAMAZ Opa istoa

Kod Muslimana treba da bude isto: tijelo, odijelo i mjesto obitavanja. U istou spada: redovno kupanje, pranje zuba, obrezivanje nokata, pranje ruku prije i poslije jela, pranje poslije obavljene nude te isto odravanje pazuha i stidnih dijelova tijela. U neistou koju treba ukloniti spadaju svinjski proizvodi, neist, mokraa, muki i enski polni izbaaj, alkohol, krv, kao i svaka druga neistoa koja je Islamskim propisima zabranjena. Mi emo ovdje navesti samo osnovne detalje a za daljne informacije se trebate obratiti ili uevnim i pobonim imamima, muftijama itd. ili obimnijim udebnicima fikha kojih naalost na naem jeziku jo nema. Svaki nepoznati detalj moete dostaviti meni emailom i ja u vam ina~Allah im prije odgovoriti. DRUGI UVJET ZA NAMAZ Abdest Abdest je posebno pranje istom vodom radi klanjanja namaza ili uenja gledajui iz Mushafa. Abdest se uzima ovako: 1. prouimo Bismillu, 2. operemo ruke do iza ake (tri puta). 3. izaperemo usta i nos (tri puta). Desnom rukom ispiramo usta, a lijevom rukom istimo nos. 4. operemo lice, odakle je kosa nikla pa do podbradu i od uha do uha (tri puta), 5. operemo prvo desnu, a zatim lijevu ruku do iza lakta (tri puta), 6. potaremo mokrom rukom prednji dio glave (mesh) jedanput, 7. potaremo mokrim rukama ui i vrat (jedanput). Kaiprst stavimo u uho, palac iza uha, a sa ostala tri prsta vanjskom stranom potiremo vrat, 8. operemo prvo desnu, a onda lijevu nogu do iza lanaka (tri puta).

Uzimajui abdest moe se uiti Kelime-i ehadet ili koja dova. Nakon to uzmemo abdest, lice i ruke obino obriemo istim pekirom iako brisanje nije obavezno. S jednim abdestom, ako u meuvremenu nismo uinili nita to kvari abdest, moemo klanjati vie namaza. ta kvari abdest Abdest e biti pokvaren: ako obavimo malu ili veliku nudu, ako nam potee krv ili procuri gnoj ili uta voda, ako zaspimo, ako povratimo ili ako pustimo vjetar. O meshu Mesh znai potrati mokrom rukom jedan dio tijela radi ienja tog dijela ili pak potrati mokrom rukom jedan dio odjee (zavoja i slino), ako se u izuzetnim sluajevima - ne moe oprati taj dio tijela. a) Mesh po zavoju Ako imamo na tijelu kakvu ranu ili ozljedu pa to zavijemo istim zavojem, moemo mesh initi po zavoju, prilikom uzimanja abdesta, umjesto pranja, ako e nam pranje i kvaenje tih mjesta tetiti i pogorati zdravstveno stanje. b) Mesh po mestvama

Ima ljudi koji su uobiajili nositi mestve (lahke kone arape), i to naroito u zimskom vremenu. U mestvama se moe klanjati pod uslovom da budu iste, da pokrivaju none lanke, da nisu poderane, da ne proputaju vodu, da se moe u njima komotno hodati i da se obuku, kad dotina osoba ima abdest. Ako se skine jedna mestva onda se moraju obje skinuti i abdest ponovo uzeti. Onaj ko je obukao mestve kad je imao abdest nee skidati mestve i prati noge kad bude opet uzimao abdest, nego e po njima mesh initi. Mesh po mestvama ini se na taj nain to se mokrim prstima desne ruke potare desna mestva od nonih prsta do lanaka, a isto tako prstima lijeve ruke lijeva mestva. Mesh po mestvama moe se initi jedan dan i jednu no, tj. 24 sata, ako smo kod kue (mukim); a ako smo na putu (musafir), onda tri dana i tri noi, tj. 72 sata. c) Tejemmum U izvjesnim sluajevima moe se, umjesto abdesta ili gusula, uzeti tejemmum, tj. moe se obaviti formalno ienje istom zemljom (prahom) ili predmetima napravljenim od zemlje. Tejemmum se uzima, uglavnom, u ovim sluajevima: 1. kada u toku jednog namaskog vremena nije mogue pribaviti vode; 2. kada imamo samo malo vode, koja nam je potrebna za pie ili za pribavljanje hrane; 3. kad se, u sluaju potrebe, nije mogue okupati.

Kako se uzima tejemmum U tejemmuma su tri farda, a uzima se ovako: 1. Najprije se odlui (nijjet uini) radi ega se uzima tejemmum (na primjer, radi namaza ili prihvaanja Mushafa). Nijjet tejemmuma za namaz glasi: Ja odluih uzeti tejemmum radi namaza i radi toga da se oistim, kako bih se mogao prihliiti Uzvienom Allahu. Ove rijei se ne moraju izgovoriti nego se moe samo tako u sebi naumiti.

2. Zatim dotaknemo dlanovima istu zemlju ili predmet od zemlje, dlanove otresemo njima potaremo lice, kao da ga peremo. 3. Na isti nain ponovo dotaknemo dlanovima istu zemlju ili predmet od zemlje, pa potaremo lijevom desnu, a desnom lijevu ruku, sa vrha prstiju do iza laktova. Sa jednim tejemmumom moemo klanjati vie namaza, sve dok ne doemo do vode. Ali, im budemo u mogunosti uzeti abdest ili okupati se, tejemmum nee vie vaiti pa se treba odmah okupati - ako je tejemmum uzet umjesto kupanja, ili uzeti abdest -- ako je tejemmum uzet umjesto abdesta. Namaze koje smo klanjali sa tejemmumom ne treba naklanjavati. Sve to kvari abdest, pokvarie i tejemmum. Gusul (kupanje) Gusul je posebno vjersko kupanje koje je propisano u odreenim prilikama spolno zrelim mukarcima i enama. Kao i za abdest treba se naumiti obaviti gusul radi postizanja ritualne istoe tj. tahareta. Gusul se uzima no ovaj nain: 1. usta i grlo vodom dobro isprati; 2. nos izaprati; 3. zatim cijelo tijelo oprati da nigdje suho ne ostane ni koliko se vrhom igle moe dotai. Ukoliko osoba ne obavi bilo koji od ova tri uvjeta za gusul isti nee biti validan te s time i nijedan ibadet obavljen u takvom stanju. Ako se izie van kupatila a zaboravi se nos ili usta isprati onda se moe to uinit ako se sjeti bez ponovnog obavljanja kompletnog gusula. Zapravo ako se uzima gusul odmah treba prvo oprati ruke pa usta i nos tako da se ne moe tokom kupanja zaboraviti. TREI UVJET ZA NAMAZ Pokrivanje tijela Kada hoemo da stupimo u namaz treba da se pristojno obuemo. Kod enskih mora biti pokriveno cijelo tijelo i kosa osim lica i ruku do ake. S napomenom da je to Islamski propis odijevanja ene od prve menstruacije (ili 15te godine starosti koje god prvo nastupi.) i u svim prilikama. Obuhvatnost pokrivanja ene je donekle razliita od uenjaka do uenjaka ali se svi slau da je minimum

pokriti cijelo tijelo osim lica i aka a ono na emu su se svi sloili je obligatno na pripadnike Islama i onaj ko to porekne prestaje biti Musliman. Detalje o ovom moete nai u lanku o Hidabu gdje se izlau glavna stajalita o ovom predmetu. ETVRTI UVJET ZA NAMAZ Vrijeme namaza Svaki namaz se klanja u svome vremenu, odnosno ima svoj vakat. Poetak svakog namaskog vakta odreuje se prema poloaju sunca na nebu. Vrijeme sabahskog namaza poinje od zore i traje do izlaska sunca. Vrijenie podnevskog namaza poinje kad sunce malo odmakne sa sredine neba i traje do ikindije. Vrijeme ikindijskog namaza poinje kada sunce nagne zapadu i traje do akama. Vrijeme akamskog namaza poinje od zalaska sunca i traje do nestanka svjetlosti na zapadu i pojavi zvijezda, tj. vremena jacije. Vrijeme jacijskog namaza poinje kad potpuno nestane sunanog sjaja na zapadu i traje do pred zoru. Zabranjeno je klanjati u asu izlaska sunca i pola sahata poslije izlaska, kad sunce prelazi preko sredine neba i kad sunce zalazi. Poetak namaskih vremena za cijelu godinu oznaen je u takvimu (Muslimanskom kalendaru). Poetak namaskog vremena oglaava mujezin uenjem ezana. Ezan (real audio) >>Djeca ue ezan (real audio) Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber. Ehedu en la ilahe illallah, Ehedu en la ilahe illallah. Ehedu enne Muhammeden resulullah,

Ehedu enne Muhammeden resulullah. Hajje `ales~salah, Hajje `ales~salah. Hajje `alel~felah, Hajje `alel~felah. Allahu ekber, Allahu ekber. La ilahe illallah. U sabahskog ezana poslije Hajje `alel~felah ui se: Es~salatu hajrun minen-neuvm, Es~salatu hajrun minen-neuvm. Ezan ue samo mukarci. Ezan se ui na munari, a moe i na nekom drugom mjestu oko damije. On se ui usporeno i glasno tako da ga okolni stanovnici mogu uti jer on predstavlja propisani poziv na namaz. U nemuslimanskoj zemlji gdje je zakonom zabranjeno glasno uiti ezan van damije to se moe uraditi unutar damije. PETI UVJET ZA NAMAZ Kibla (Ka`ba)

U gradu Meki, u Arabiji, nalazi se mubarek mjesto Ka`ba i tamo se okreemo kad klanjamo (Kibla). Meka se nalazi na jugoistoku od nae zemlje Bosne i Evrope, istono od Amerikog kontinenta, zapadno od Azije, jugozapadno od Australije i Novog Zelanda, sjeverno od Afrike i juno od Rusije. Postoji kompjuterski program Prayer Times 4.0 s direkcijom kible i vremenima namaza za svaki vei grad u svijetu i moete ga skinuti sa interneta na ovom linku www.islamsoft.com

Ako ne znamo gdje je smjer Mekke, a nemamo nikoga upitati, onda se treba okrenuti onamo kuda mislimo da je Kibla. Pokueno je klanjati prema slici na kojoj su ovjek ili ivotinja naslikani. Inae je haram vjeati slike ljudi ili ivotinja na zidovima i plafonima kua i Meleki milosti naputaju tj. ne ulaze u kuu u kojoj su izloene slike ivih stvorenja niti u kuu u kojoj se dri pas. To znai ako Meleki milosti ne ulaze u tu kuu osoba je preputena ejtanima, a propao je onaj ije drutvo su prokleti ejtani. ESTI UVJET ZA NAMAZ Nijjet (naum) Prije nego to stupimo u namaz treba srcem odluiti koji emo namaz klanjati. Tu odluku ili naum, u srcu donesenu, zovemo arapski nijjet. Nijjet se moe izgovoriti posebnim rijeima na bosanskom ili arapskom jeziku. Svaki namaz ima svoj nijjet. Izgovarajui nijjet, treba sabrati misli i sa strahopotovanjem stupiti u namaz. Nijjet na arapskom jeziku za sve namaze glasio bi ovako: Nevejtu en usallije lillahi te`ala salatel~vakti edaen mustakbilel~kibleti Allahu ekber. Prije nijjeta za fard namaz mukarci treba da proue ikamet. Ikamet Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber. Ehedu en la ilahe illallah, Ehedu en la ilahe illallah. Ehedu enne Muhammeden resulullah, Ehedu enne Muhammeden resulullah. Hajje `ales~salah, Hajje `ales~salah. Hajje `alel~felah,

Hajje `alel~felah. Kad kameti salah, Kad kameti salah. Allahu ekber, Allahu ekber. La ilahe illallah. Ikamet se ui ubrzano i tiho ako se klanja pojedinano i na glas ako se klanja u dematu. Ruknovi (integrali) 1. 2. 3. 4. 5. 6. tahrime, tj. izgovoriti poetni tekbir (iftitah tekbir), stajanje u namazu (kijam), uenje Kur'ana u namazu (kiraet), pregibanje (ruku`), sputanje lica na zemlju (sudud) i, posljednje sjedenje u namazu (kade i ehire).

Ovih posljednjih est dijelova ine oblik namaza. Stajanje, pregibanje, sputanje lica na zemlju i sjedenje su tjelesne radnje i treba ih nauiti vjebanjem. Jedno stajanje, jedno pregibanje i dva sputanja lica na zemlju ine jedan rekat namaza. Namaz moe imati dva, tri ili etiri rekata. Kako inimo prvi tekbir Prvi tekbir (iftitah) mukarci izgovaraju podizanjem ruku s dlanovim prema naprijed do visine uiju dotaknuvi palcima pozadinu uiju kako emo vidjeti kasnije na grafikama. ene podiu ruke samo do prsa to emo takoe vidjeti na grafikama. Tekbir se izgovara apatom osim ako je osoba imama tj. predvodi demat kada treba glasno izgovarati sve tekbire da bi dematlije znale koji dio (rukn) namaza obavljaju za njim.

Kako stojimo u namazu U namazu stojimo mirno i skrueno, gledajui preda se u mjesto gdje emo spustiti lice na seddu. Noge treba rastaviti jednu od druge najmanje koliko za irinu vlastita dlana a najvie koliko irina vlastitih ramena (irenje manje ili vie od toga je neskladno i time pokueno). Desnu ruku staviti po lijevoj obuhvativi malim i kaiprstom desne ruke lijevu nadlanicu. Mukarci stavljaju ruke preko pasa (oko pupka), a enske ih stavljaju na svoja prsa. Stajanje u namazu na arapskom zovemo kijam.

Kako se pregibamo u namazu U namazu se pregibamo preko polovine tijela, rukama obuhvatimo koljena, glavu izravnamo s leima i gledamo u none prste. ene trebaju poviti lea samo toliko da mogu vrhovima prstiju dosegnuti koljena i ne trebaju ju obuhvatati koljena rukama. Pregibanje u namazu zovemo ruku.

Kako se sputamo na zemlju u namazu Iz stajaeg poloaja pognemo se i povijemo noge, pa spustimo na tle koljena, a zatim ruke, i izmeu njih spustimo nos i elo. To je sedda. Sa sedde

podignemo glavu i ruke, a onda uinimo jo jednu seddu. S druge sedde diemo se na drugi rekat. Prvo diemo glavu, onda ruke, pa koljena. Kao to vidite na slikama ispod mukarci odvajaju stomak od stegna i ruke od pazuha i tla dok ene pak prianjaju stomak na stegna i ruke polau na tlo.

Kako sjedimo u namazu U namazu sjedimo na koljenima. Mukarac sjedne, ako moe, na lijevu nogu, a desnu dri uspravljenog stopala i povijenih prsta prema kibli. ena pri istom sjedenju iskrene noge na desnu stranu. Ruke se dre na koljenima. Gleda se preda se, u ruke. Prilikom obavljanja svih ovih ruknova (integrala) otro je pokueno arati oima oko sebe. Takvo klanjanje je lieno osnovne skruenosti i skoncetrisanosti te mu je nagrada svedena na pokuenost (kerahet). Osoba koja to namjerno radi iako je upoznata da je to pokueno e biti liena blagodati namaza i njegova duhovnog uticaja na oplemenjivanje naravi. A na voljeni Poslanik -sallallahu alejhi ve sellem- je rekao: "Poslan sam da usavrim ljudsku narav." Stoga namaz bez skruenosti i fokusiranosti gubi svoju glavnu svrhu i postaje splet fromalnih tjelesnih vjebi. Neka nam Allah Samilosni podari blagodat namaza u skruenosti i fokusiranosti.

Poloaj stopala u sjedenju na namazu Stopala mukaraca trebaju biti u poloaju kako je pokazano na slici ako se nema zdravstvenih potekoa a enska obadva stopala trebaju biti usmjerena na desnu stranu.

SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA U DETALJIMA Namaski ruknovi 1. poetni tekbir (iftitah-i tekbir), 2. stajanje (kijam), 3. uenje Kur'ana (kiraet), 4. pregibanje (ruku), 5. sputanje lica na zemlju (sedda), 6. sjedenje na svretku namaza (kade-i ahireh).

Stajanje, uenje, pregibanje i sputanje lica na zemlju ine jedan rekat. Namaz moe imati dva, tri ili etiri rekata. Stupanje u namaz (iftitah-i tekbir) ALLAHU EKBER (REAL AUDIO) Poetnim tekbirom (iftitah-i tekbir) stupa se u namaz. Dignemo ruke, dlanova okrenutih prema Kibli i izgovorimo: Allahu ekber. Mukarci diu ruke u visini uiju dodirujui palcima mehki dio uha. enske diu ruke u visini ramena. Prsti su isprueni.

Subhaneke Subhaneke allahumme ve bihamdike ve tebare kesmuke ve te`ala dedduke ve la ilahe gajruk. (REAL AUDIO)

Stajanje u namazu (kijam) Kada izgovorimo poetni tekbir i sastavimo ruke, stojimo mirno i skrueno gledajui u mjesto gdje emo spustiti lice i uimo. Stajanje u namazu zove se kijam. Ko zbog bolesti ili starosti ne moe da stoji, klanjae sjedei. Ko ne moe sjedei klanjae leei a ko ne moe ni to onda e klanjati u mislima. Samo nesvijest i neuraunljivost oslobaaju osobu obavljanja namaza sve dok ne doe k sebi i urazumi se. Oni koji smatraju da je bolest ili starost isprika za ne obavljanje namaza su upali u ejtansku klopku. Takve osobe moraju odmah uiniti pokajanje (tevbu) te nadoklanjati proputene namaze i nikad ne odustati od namaza ta god da se desi. Poslanikove -sallallahu `alejhi ve sellem- zadnje rijei upute su bile o odravanju namaza po svaku cijenu. Namaza je ugovor izmeu Allaha delle anuhu i insana po kojem se Allah obavezao spasiti osobu koja odrava svoj namaz i odrei se osobe koja ga napusti. Za vie detalja o vrijednosti namaza i opasnosti naputanja istog pogledajte jedan drugi dokument na mom web sajtu. Uenje Kur'ana u namazu (kiraet)

1. ta je kiraet? Kiraet znai uenje Kur'ana prilikom stajanja u namazu (tj. uenje Fatihe i sure). (Uenje Kur'ana u namazu fard je na stajanjima svih rekata. Kod svih fard namaza fard je uiti Kur'an samo na prva dva rekata, a na treem i etvrtom rekatu uenje Kur'ana je vadib.) 2. ta se ui na stajanjima svih rekata u svih namaza? Na stajanjima svih rekata u svih namaza ui se slijedee: 1) na stajanju prvog rekata u svih namaza ui se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i sura;

2) na stajanju drugog rekata u svih namaza ui se: Bismilla, Fatiha i sura; 3) na stajanju treeg i etvrtog rekata fard namaza ui se samo Bismilla i Fatiha; 4) na stajanju treeg rekata ikindijskog i jacijskog sunneta ui se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i sura, tj. kao i na stajanju prvog rekata; 5) na stajanju treeg rekata podnevskog sunneta ui se: Bismilla, Fatiha i sura, tj. kao i na stajanju drugog rekata; 6) na stajanju etvrtog rekata svih sunneta ui se: Bismilla, Fatiha i sura, tj. kao i na stajanju drugog rekata; 7) na stajanju treeg rekata u vitr namaza ui se: Bismilla, Fatiha i sura, a zatim se dignu ruke kao kod iftitah-i tekbira izgovarajui Allahu ekber, te se ruke stave na pupak muki i na prsa ene te se proui Kunut-dova. Ko ne zna Kunutdovu moe prouiti: Allahumme rabbeni `atina fiddun~ja haseneteu~ve fil ahireti haseneteu~vekina `azaben~nar. 3. ta uimo na stajanju u namazu? Osim Fatihe i sura na stajanju u namazu uimo: Subhaneke, Euzu, Bismilla i Kunut-dovu. Uenje Subhaneke, Euze i Bismille je sunnet, a uenje Kunut-dove je vadib. DODATAK O KIRAETU (uenje sura i dova u namazu) Prema onom to smo naveli da treba uiti na stajanjima i sjedenjima u namazu, potrebno je da napamet nauimo slijedee sure i dove: Subhaneke (REAL AUDIO) Prijevod Subhaneke Subhanekel~lahumme = Samo Tebi pripada velianje, moj Allahu ve bi-hamdike, = i Tebi hvala. ve tebare-kesmuke, = Tvoje je Ime uzvieno, ve te`ala dedduke, Tvoje je velianstvo veliko,

va la ilahe gajruke. = nema drugog boga osim Tebe Euza i Bismilla Prijevod Euze i Bismille E'uzu billahi mine~ejtanir~radim = Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. (REAL AUDIO) Bismillahir~Rahmanir~Rahim = U Ime Allaha Milostivog Samilosnog. (REAL AUDIO)

Sura Fatiha (REAL AUDIO) Prevod sure Fatihe El-hamdulillahi Rabbil~`alemin, = Hvala Allahu Gospodaru svjetova, Er~Rahmanir~Rahim, = Milostivom Samilosnom, Maliki jeuvmid~din. = Vladaru Sudnjeg Dana. Ijjake na'budu ve ijjake neste'in. = Tebe oboavamo i od Tebe pomo traimo. Ihdinas~siratal mustekim, = Uputi nas na pravi put. Siratallezine en'amte 'alejhim, = Na put onih kojim si blagodati Svoje darovao, Gajril~magdubi 'alejhim ve led~daal~lin. = A ne na put onih na koje si se rasrdio i koji su zalutali. (Amin!) = Usliaj!

Sura el~`Asr (REAL AUDIO) Prijevod sure el~`Asr

Vel-`asr! Tako Mi vremena! lnnel-insane lefi husr. Zaista su ljudi na gubitku ilellezine amenu osim nih koji vjeruju, ve amilus-salihati, i ine dobra djela, ve teva sauv~bil~hakki, i koji preporuuju drugima istinu, ve teva sauv~bis~sabr. i koji preporuuju drugima strpljenje.

Sura el~Fiil (REAL AUDIO) Prevod sure el~Fiil Elem tere kejfe fe`ala rabbuke bi ashabil~fiil, = Zar nisi uo ta je s vlasnicima slona Gospodar tvoj uradio! Elem jed`al kejdehum fi tadliil, = Zar lukavstvo njihovo nije omeo, Ve ersele `alejhim tajren ebaabiil, = i protiv njih jata ptica poslao, Termiihim bi hidaretim~min sid~diil, = koje su na njih grumenje od gline peene bacale, Fede`alehum ke`asfim~me`kuul. = pa ih On kao lie koje su crvi istoili uinio?

Sura Kurej (REAL AUDIO) Prevod sure Kurej Li iilaafi kurej~, = Zbog navike Kurejija, Iilaafihim rihlete~itaa~i ves~saj~f, = navike njihove da zimi i ljeti putuju, Fel ja`abudu rabbe hazel~bej~t, = neka se oni Gospodaru ovoga Hrama klanjaju, El~lezii at`amehum~min du`i~ve amenehum~min hauf. = koji ih gladne hrani i od straha brani.

Sura el~Maun (REAL AUDIO)

Prevod sure el~Maun Ere~ejtel~lezi jukezzibu bid~din, = Vidje li ti onoga to onaj svijet porie? Fe zalikel~lezi jedu`ul~jetim, = Pa to je onaj koji grubo odbija siroe, Ve la jehud~du `ala ta`amil~miskin, = i koji da se nahrani siromah - ne podstie, Fe vejlul~lilmusallin, = A teko se onima koji, kad namaz obavljaju, El~lezine hum `an salatihim saahuun, = namaz svoj kako treba ne izvravaju, El~lezine hum juraa`un, = koji se samo pretvaraju, Ve jemne`uunel~maa`un. = i nikom nita ni u naru ne daju!

Sura el~Keuvser (REAL AUDIO) Prevod sure el~Keuvser Innaa e`atajnaakel~keuvser, = Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, Fe salli lirabbike ven har, = zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, Inne aanieke huvel~ebter. = onaj ko tebe mrzi sigurno e on bez pomena ostati.

Sura el~Kafirun (REAL AUDIO) Prevod sure el~Kafirun Kul jaa ejjuhel~kafirun, = Reci: O vi nevjernici, la e`abudu ma te`abudun, = ja se neu klanjati onima kojima se vi klanjate, ve laa entum `abidune maa e`abud, = i vi se neete klanjati Onome kome se ja klanjam, ve laa ene `abidum~maa `abet~tum, = ja se nisam klanjao onima kojima ste se vi klanjali,

ve laa entum `abidune maa e`abud, = a i vi se niste klanjali Onome kome se ja klanjam, lekum dinukum velijed~din. = pa svakom njegova vjera!

Sura en~Nasr (REAL AUDIO) Prijevod sure en~Nasr Iza daa enasrullahi vel~feth = Kada doe Allahova pomo i pobjeda, Ve re~ejten~nase jedhulune fi dinillahi efvada. = i kada vidi ljude kako u skupinama ulaze u vjeru, Fe sebbih bihamdi Rabbike vestagfirh= onda slavi i veliaj svoga Gospodara i trai oprosta, Innehu kane tevvaba. = jer zaista On mnogo prata. Sura Mesed (REAL AUDIO) Prijevod sure Mesed Tebbet jeda ebi lehebiu~vetebbe. = Proklete neka su ruke Ebu Lehebove i proklet neka je i on sam,, Ma agna `anhu maluhi ve ma keseb. = njegova imovina i sve to je stekao nee mu pomoi, Sejasla naren zate leheb, = on e biti pren na plamenu Dehennemskom, Vemre~etuhu hamma~letel hatab. = isto tako bie kanjena injegova ena, Fi didiha hablum mim~mesed. = za njezin vrat bie privezano ue od vlakna palminog. Sura el~Ihlas (REAL AUDIO) Prijevod sure Ihlas Kul-Hu~vallahu ehad, = Reci: On, Allah, je Jedan i Jedini Allahus~Samed, = Allah je Apsolutni, Lem~jelid ve lem juled, = nije nikog rodio niti je roen, ve lem jekul~lehu kufu ven ehad. = i niko Mu ravan nije.

Sura El~Felek (REAL AUDIO) Prevod sure Felek Kul euzu birabbil~feleka, = reci utjeem se Gospodaru zore, Min erri ma haleka, = od zla onoga to On stvara, Ve min erri gasikin iza vekab, = i od zla mrkle noi kada razastre tmine, Ve min erri nefassati fil ukad, = i od zla smutljivca kad smutnje sije, Ve min erri hasidin iza hased. = i od zla zavidnika kad zavist ne krije!

Sura En~Naas (REAL AUDIO) Prevod sure en~Naas Kul euzu birabbin~naas, = Reci: Utjeem se Gospodaru ljudi, Meliki~naas, = Vladaru ljudi, Ilaahin~naas, = Bogu ljudi, Min erri ves~vasil han~naas, = od zla ejtanskih doaptavanja, Ellezi juves~visu fi sudurin~naas, = to ga ubacuju u grudi ljudi, Minel~dinneti ven~naas. = i od dinna i od ljudi.

Pregibanje u namazu (ruku') Pregibanje preko polovine tijela zove se ruku'. Vrei ruku', izgovaramo: Subhane rabbijel~`azim, tri puta. (REAL AUDIO) Diui se s ruku'a izgovaramo: Semiallahu limen hamideh; (REAL AUDIO) zatim malo zastanemo i reknemo: Rabbena lekel~hamd, (REAL AUDIO) pa se, izgovarajui Allahu ekber, spustimo na tle. Kad smo sagnuti na ruku, gledamo u none prste.

Sputanje lica na tle (sedda) Kad smo stojei izgovorili: Rabenna lekel~hamd, sputamo se na tle i govorei Allahu ekber - inimo seddu. Prvo spustimo koljena, zatim dlanove, a onda nos i elo. Na seddi izgovaramo: Subhane rabbijel~e`ala (REAL AUDIO) tri puta. Izgovarajui tekbir dignemo glavu sa zemlje i malo sjedemo, a onda, na isti nain, uinimo drugu seddu. Sa sedde se, govorei Allahu ekber, diemo na drugi rekat. Na seddi gledamo niz nos. Na seddi se dotiemo tla nonim prstima, koljenima, dlanovima, nosom i elom. Sjedenje u namazu Poslije svakog drugog rekata i na zavretku namaza sjedimo. Namaz od dva rekata ima samo jedno sjedenje - kade-i ahire. Namazi od tri ili etiri rekata imaju po dva sjedenja: prvo sjedenje poslije drugog rekata i kade-i ahire na zavretku namaza. Na prvom sjedenju uimo Ettehijjatu. Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjatu, salavate i dovu, pa predamo (izgovorimo) selam. Evo kako glase: Ettehijjatu, salavati i dova: Ettehijjatu (REAL AUDIO) Ettehijjatu lillahi ves~salavatu vet~tajjibatu, Esselamu `alejke ejjuhen~nebijju ve rametullahi ve berekatuhu, Esselamu `alejna ve `ala ibadillahis~salihin. Ehedu en la ilahe illallah, Ve ehedu enne Muhammeden `abduhu ve resuluhu.

Salavati (REAL AUDIO)

Allahumme salli `ala Muhammedin ve `ala ali Muhammed, Kema sallejte `ala Ibrahime ve `ala ali Ibrahim, Inneke hamidum~medid.

Allahumme barik `ala Muhammedin ve `ala ali Muhammed, Kema barekte `ali Ibrahime ve `ala ali Ibrahim, Inneke hamidum~medid.

Dove (REAL AUDIO)

Rabbena `atina fid-dun~ja haseneteu~ve fil~ahireti haseneteu~vekina `azaben~nar. Rabbenagfirli ve li validejje ve lil~muminine jeuvme jekumul~hisab.

Zavretak namaza (selam) (REAL AUDIO) Namaz zavravamo predavanjem selama. Selam se predaje ovako: okrenuvi glavu prvo na desnu stranu, izgovorimo: Esselamu `alejkum ve rahmetullah Zatim okrenemo glavu na lijevu stranu i izgovorimo iste rijei. Izgovarajui selam, gledamo u vrhove ramena. Poto predamo selam, pohvalno je prouiti: Allahumme entes~selamu ve minkes~selamu tebarekte ja zel~delali vel~ikram. (REAL AUDIO) Dok ovo uimo, potaremo se dlanovima po licu. Ranije smo nauili kako se sjedi u namazu. PET FARD NAMAZA Uzvieni Allah delle anuhu je naredio klanjanje fard namaza, a Muhammed sallallahu alejhi ve sellem- je preporuio i klanjanje sunnet namaza. I fard namaz i sunnet namaz klanjaju se na isti nain, a razlika je u onome ta se ui na stajanju i sjedenju. Prvo treba nauiti klanjati fard namaze. Spomenuli smo da namazi mogu imati dva, tri ili etiri rekata. Ovdje emo ih nauiti takvim redom. SABAH NAMAZ Sabahski fard namaz ima dva rekata. Sjedi se poslije drugog rekata. Nijjet se

uini ovako. Ja odluih da klanjam u Ime Allaha sabahski fard namaz. Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru. Kada zavrimo uenje, izvrimo ruku' i dvije sedde, ustanemo na drugi rekat. Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon toga izvrimo ruku' i dvije sedde pa sjednemo na koljena. Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjatu, salavate i dove te predamo selam. Ovim je zavren sabahski fard namaz. PODNE-NAMAZ Podnevski fard namaz ima etiri rekata. Sjedi se poslije drugog i etvrtog rekata namaza. Nijjet se ini ovako: Ja odluih, da klanjam u Ime Allaha podnevski fard namaz. Prva dva rekata klanjaju se isto kao sabahski fard, s tim to poslije drugog rekata uimo samo ettehijatu i onda ustajemo na trei rekat. I na treem i etvrtom rekatu uimo samo Bismillu i Fatihu. Poslije toga izvrimo ruku', sedde i posljednje sjedenje pa predamo selam. Ovim je izvren podnevski fard namaz. IKINDIJA NAMAZ Ikindijski fard namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kao podnevski fard. Nijet se uini ovako: Ja odluih da klanjam, u Ime Allaha, ikindijski fard namaz. AKAM NAMAZ Akamski fard namaz ima tri rekata. Sjedi se poslije drugog rekata i na zavretku namaza. Nijjet se uini ovako: Ja odluih, da klanjam u Ime Allaha akamski fard namaz. Prva dva rekata klanjuju se isto kao sabahski fard namaz. Na prvom sjedenju prouimo samo Ettehijjatu i ustanemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo samo Bismillu i Fatihu. Zatim izvrimo ruku i sedde pa sjednemo na posljednje sjedenje. Na posijednjem sjedenju uimo Ettehijjatu, salavate i dovu pa na kraju predamo selam. Ovim je zavren akamski fard namaz.

JACIJA NAMAZ Jacijski fard namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kao podnevski i ikindijski

fard namaz. Nijjet se uini ovako: Ja odluih da klanjam u Ime Allaha, jacijski fard namaz. ZABORAV U NAMAZU (SEHVI SEDDA) Kad ovjek nehotice u namazu uini neto drukije nego to zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvri dvije sedde, to zovemo sehvi seddom. Sehvi sedda se ini na ovaj nain: Poslije predaje selama na desnu stranu uine se dvije sedde, a onda se ponovo proui Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam. Ako greku uinimo hotimino, namaz se nee vaiti i treba se ponoviti. TA KVARI NAMAZ Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplae, bez potrehe iskaljava ili uini bilo ta to ne prilii da se uini u namazu. POUKE O FARD NAMAZIMA Obaveza klanjanja fard namaza nastaje otkako ovjek postane punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su duni djecu od sedam godina nauiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje pa ako treba i prutiem. Fard namaz se moe izostaviti samo kad postoji vjerom priznata zapreka ili smetnja. Ako ovjeku proe fard namaz treba da ga naklanja im prije. Naklanjavanje se vri isto kao i redovno klanjanje a u nijjetu se kae koji se namaz naklanjava. napr: sabahski, podnevski, ikindijski, akamski ili jacijski fard. Ovako se zanijjeti: Ja odluih da naklanjam u Ime Allaha, sabahski (ili neki drugi) fard namaz koji mi je proao.

SUNNET-NAMAZI Uz fard namaz, kao od Allaha propisanu Islamsku dunost, Allahov poslanik Muhammed -sallallahu alejhi ve sellem- je iz velike ljubavi prema Uzvienom Allahu klanjao i sunnet namaze koje je i nama preporuivao. Stoga i mi klanjamo sunnete. Sunnet namazi se klanjaju prije farda, poslije farda ili prije i poslije farda. Sunnet namazi mogu imati dva ili etiri rekata. Sunnet namazi se klanjaju kao i fard, a razlika je u uenju na treem i etvrtom rekatu i prvom sjedenju.

KAKO SE KLANJAJU SUNNET NAMAZI

Sunnet namazi od dva rekata klanjaju se isto kao i sabahski fard namaz. Podnevski sunet od etiri rekata klanja se kao i fard namazi od etiri rekata, ali se na treem i etvrtom rekatu poslije Fatihe ui i jedno sure. Ikindijski sunnet od etiri rekata razlikuje se od podnevskog sunneta u tome to se u ikindijskog sunneta i na treem rekatu ui kao i na prvom rekatu, i na prvom sjedenju se ui Ettehijatu, Salavati i Dova, ali se ne predaje selam, nego ustajemo na trei rekat. Jacijski sunnet od etiri rekata klanja se isto kao ikindijski sunnet.

POUKE O SUNNETIMA Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od etiri rekata moemo skratiti na dva rekata, a moemo ih i posve izostaviti. Podnevska obadva sunneta, akamski sunnet i jacijski posljednji sunnet moemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoni u protivnom njihovo isputanje bez opravdana razloga je grijeh. Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti. Kad naklanjavamo sabahski fard istog dana prije podne, naklanjaemo i sunnet. Osim ovog sluaja, sunnet namazi se nikad ne naklanjavaju. Kur'anske sure uimo po redu kako su napisane u Musafu, npr. prvi rekat - sura Kevser, drugi rekat - sura Ihlas, trei rekat - sura Felek i etvrti rekat - sura Naas. Pokueno je uenje sura u namazu po rednim brojevima unazad ali se ne mora radi toga sehvi sedda initi.

VITR-NAMAZ Vitr namaz je posebni namaz, koji se klanja poslije jacijskog posljednjeg sunneta. Vitr namaz ima tri rekata, a klanja se kao i akamski fard namaz, ali se razlikuje u uenju na treem rekatu. Trei rekat klanja se na ovaj nain: poto se proui Bismilla, Fatiha i sura, dignu se ruke izgovarajui: Allahu ekber. Tada se ruke sastave na pupku muki i na prsima enske, a zatim se ui Kunut dova. Kad zavrimo Kunut dovu, obavimo ruku, dvije sedde i posljednje sjedenje pa predamo selam. Ako nam proe vitr namaz, treba ga naklanjati jer je on vadib.

Kunut dova (REAL AUDIO) (Kunut dova se ui na treem rekatu vitr namaza poto se proui Bismilla, Fatiha i sura.) Allahumme inna nesteinuke ve nestagfiruke, ve nestehdike ve nu'minu bike, ve netubu ilejke ve netevekkelu `alejke, ve nusni `alejkel~hajre kullehu, Nekuruke va la nekfuruke, Ve nahle~`u ve netruku men jefduruke, Allahumme ijjake na'budu ve leke nusalli ve nesdudu, ve ilejke nes`a ve nahfidu. Nerdu rahmeteke ve naha 'azabeke. Inne `azabeke bil~kuffari mulhik. ZIKR I TESBIH POSLIJE NAMAZA Kad potpuno zavrimo neki namaz, lijepo je prouiti Salat i Temdid, Ajetul~kursij, tesbih i uiniti dovu. SALAT I TEMDID Allahumme salli `ala sejjidina Muhammedin ve `ala ali sejjidina Muhammed. (REAL AUDIO) Subhanallahi vel~hamdulillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber. Ve la havle ve la kuvvete illa billahil~`alijjil~`azim. (REAL AUDIO) A onda prouimo Euzu i Bismillu, pa ponemo Ajetul~kursiju.

AJETUL~KURSIJ (REAL AUDIO) Allahu la ilahe illa Hu, el~hajjul~kajjum. La te`huzuhu sinetu~ve la neuvm. Lehu ma fis~semavati ve ma fil~erd. Men zellezi jefeu` indehu illa bi`iznih. Ja`lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum, ve la juhitune bi ej-in min `ilmihi illa bima aa. Vesia` kursijjuhus~semavati vel~erd, ve la jeuuduhu hifzuhuma ve huvel~`alijjul~`azim. Kad zavrimo Ajetel~kursij, onda uimo tesbih: TESBIH Ja Rabbi zel-delali subhanallah Tada izgovorimo subhanallah 33 puta. Zatim uimo: Subhanel~baki daimen elhamdulillah i reknemo Elhamdulillah 33 puta. Najposlije uimo: Rabbil~`alemine te`ala anuhu Allahu ekber i izgovorimo Allahu ekber 34 puta. Tespih uzimamo radi lakeg brojenja onoga to uimo a ako nemamo tespiha moemo uiti na prste ili napamet. Iza toga uimo: La ilahe illallahu vahdehu la erike leh. Lehul~mulku ve lehul~hamdu juhji ve jumit ve Huve hajjun la jemut bijedihil~hajr ve Huve `ala kulli ejin kadir. Ve ma erselnake illa rahmetelil~`alemin (REAL AUDIO) Sad se dignu ruke, s dlanovima okrenutim nebu i ui se dova. Umjesto dove moe se prouiti samo Fatiha. ZAJEDNIKO KLANJANJE (DEMAT) Fard namaz klanjamo pojedinano, svako sam za sebe ili zajedniki (dematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za sebe. Zajedniko klanjanje za imamom zove se demaat (skup, zajednica). Klanjanje u dematu preporueno je Kur'anom i Hadisom a ima i veu nagradu od Allaha delle anuhu. Svaki demat ima imama (vou), koji ga predvodi i mujezina koji ga okuplja. Imam ui glasno fatihu i suru na prva dva rekata kada predvodi sabah, akam i jaciju namaze. Kada predvodi dnevne namaze on ui sve tiho apatom osim tekbira i onog to se ui pri ispravljanju sa rukua tj, Semiallahu limen hamideh koje e na svakom skupnom namazu uiti glasno isto kao i tekbir na poetku i izmeu ruknova. Ako bi imam tiho uio u nonim namazima i glasno u dnevnim onda mora obaviti sehvi seddu u protivnom namaz cijelog demata nee biti validan.

OSTALI NAMAZI Pored pet redovnih namaza klanjamo jo neke namaze kao to su: Duma namaz, bajram namazi, teravih namaz, denaza namaz i drugi. Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Duma namaz, bajram namazi i denaza namaz se uvijek klanjaju zajedniki u dematu. Oni se ne mogu pojedinano obavljati. Damija je mjesto za zajedniko klanjanje i Islamsko pouavanje i sastajanje demata. Zajedniki se moe klanjati i na bilo kom drugom mjestu ako je prisutno vie od jednog Muslimana. ene ne trebaju klanjati u dematu jer je njihov svaki namaz vrijedniji ako ga klanjaju pojedinano i unutar svojih kua a dalje od pogleda mukaraca. Ipak ako one ele manju nagradu i da klanjaju namaz u damiji, a mu im to ne brani, onda im je dozvoljeno. Mu treba gledati i paljivo ocjeniti kako taj enin odlazak u damiju djeluje na njeno duhovno stanje te ako bi ona pokazala znake depresije i klonulosti bijavi stalno u kui onda on treba da joj omogui da ide s njim ili sa drugim bliskim rodom u damiju. Ovo je pogotovo vano za ene koje danas ive u nemuslimanskim dravama gdje su ionako izolovane i bez svojih drugarica te se preporuuje muu, u svrhu ouvanja eninog mentalnog i duhovnog blagostanja, da je povremeno izvodi na piknik ili kakvo drugo lijepo vjersko okupljanje gdje supruga moe popriati s drugim vjernicama. Naravno to ne znai da oni trebaju ii na muzike zabave koje su vrlo popularne meu iseljenicima gdje muko i ensko sjedi zajedno u jednoj prostoriji i malo ko je obuen po Islamskom propisu i gdje se esto igraju narodna kola i dodiruju oni kojima je to haram. Takva okupljanja su haram i povod Allahova delle anuhu prokletstva. Okupljanja se mogu organizovati gdje e muki i ene biti razdvojeni i mogu posluati kakve lijepe kaside ili ilahije da se malo razvesele i opuste od svakodnevne zbilje vjernikog ivota. TREA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST Trea glavna islamska dunost je zekat, obavezni vjerski doprinos. Zekat je obavezno davanje jednog dijela iz vika imovine siromanim muslimanima i muslimankama ili u druge korisne svrhe islamske zajednice u cilju postizanja Allahova zadovoljstva. Zekat se daje na imovinu koja pretjee od osnovnih potreba za ivot (nisab). Zekat se daje na novac, dragocjenosti (nakit, zlato, srebro), trgovaku robu, ivo blago (stoku) i ostale vrijednosti. Imovina koja spada u zekat dijeli se u toku godine do vrijednosti od 2,5% od te imovine. Vlasnici zlata i srebra duni su dati zekat ako budu imali u vlasnitvu vie od 90,6 grama zlata ili 641 ,5 grama srebra.

Zekat na ivo blago podlijee zekatu vie od 30 goveda ili 40 ovaca. Zekat na ostalu robu - ito, brano, posteljina, odjea, namjetaj i sl. ako je namijenjeno za trgovinu procjenjuje se u vrijednosti zlata i srebra ili gotovog novca i na to se daje 2,5%. Zekat na ito, voe i povre daje se odmah i to 10% od ubranog (ur). Zekat se moe dati: onima koji nemaju nita od imovine, siromanim licima ako imovina koju posjeduju nije dovoljna za njihovo izdravanje, putnicima koji nemaju sredstava za povratak kui, zaduenim licima koja ne mogu otplatiti dug, te za vjerske aktivnosti koje nemaju drugih izvora sredstava. Davanjem zekata postiemo slijedee koristi: - stiemo zadovoljstvo i milost Allahovu, istimo srce od krtosti i privikavamo se na dareljivost; - pomaemo siromahe i nevoljnike: - uklanjamo nesporazume i mrnju izmeu imunih i siromanih - istimo imovinu od tueg prava; - podmirujemo potrebe Islamskog drutva.

Da bi zekat bio valjan i kod Allaha delle anuhu primljen potrebna su dva uvjeta: 1. nijet zekata - tj. da se obavezno srcem odlui da se izdvaja propisani dio imovine u ime Allaha; 2. svrha zekata - tj. da se obavezni iznos zekata podijeli u najljepu svrhu koju sam odredi ili utvrdi nadleni organ Islamske drave. Poto danas nema halifata i Islamske drave koja je usvojila Islamski zakon (eriat) kao svoj dravni ustav stoga se zekat treba davati lino Muslimanima za koje se zna da su u potrebi za njim poevi od rodbine, komija itd. Ako se ivi u drutvu koje nema sirotinje i kvalifikovanih zaslunika zekata onda se isti moe dati Islamskom udruenju ili zajednici koja e isti proslijediti siromanim Muslimanima negdje drugdje u svijetu. Zekat se nipoto ne moe davati nemuslimanima. Zekat se moe dati takoer siromanim studentima Islamske znanosti jer su oni u jednoj vrsti dihada naravno ako studiraju radi sluenja Allahove vjere a ne iz linog materijalnog interesa to je danas naalost oevidno u mnogim sluajevima svrenih hoda. Biti hoda, tj. imam, u jednoj zajednici ne znai imati profesiju nego doivotnu borbu na Allahovom putu i onaj ko se toga iskreno i predano prihvati je zasluan kako financijske tako i moralne potpore svakog lana njegove zajednice. Kamo sree da nam je veina hoda iskrena u onom to propovjedaju, danas bi svjetska vjerska pozornica bila mnogo zelenija. ETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST

etvrta glavna islamska dunost je Ramadanski post. Ramadanski post znai uz Ramadan se ustegnuti od jela, pia, puenja i spolnog uivanja od prije zore do zalaska sunca, u svrhu odanosti Allahu delle anuhu. Postiti je duan svaki musliman i muslimanka koji je punoljetan i zdrav. Ramadanski post se zanijeti ovako: Ja odluih postiti Ramadanski post u Ime Allaha. Ramadanski post se obino zanijeti prije zore, poslije nonog ruka kad se i zaposti. Ramadan je mjesec ibadeta, dobroinstva i vjerskog preporoda. U damijama se ui i tumai Kur'an, a kod kue se pomau siromani, doekuju i posjeuju roaci, komije i prijatelji. Nou uz Ramadan klanja se teravih namaz. U toku dana razlikujemo dva osnovna termina: sehur - vrijeme poetka posta, i iftar - as kada treba prekinuti post. Musliman zaposti tako to opere usta i zube i uini nijet, a omrsi se obino uei Bismillu i najee vodom. Za vrijeme posta treba se uvati i svih hravih djela, to vie besposlena razgovora. Post e biti pokvaren ako se svjesno neto pojede, popije, zapali cigareta i sl. Namjerno prekidanje posta ili potpuno odustajanje od istog bez valjana razloga ima za kaznu 60 dana napatanja za svaki proputeni dan stoga nije dozvoljeno olahko primati propise o postu. Ako u zaboravu uinimo neto to kvari post, post nee biti pokvaren. ovjek koji uz Ramadan ne posti bez valjana razloga grijean je i treba da kasnije naposti Ramadan. Krajem Ramadana daje se siromanim Muslimanima odreena materijalna pomo, dar u novcu ili namirnicama. To darivanje zove se sadekatul fitr, a moe se dati i za potrebe Islamske dobrotvorne institucije. Dvadeset sedma no Ramadana zove se Lejletul-Kadr i to je najsvetija no u godini jer je u njoj otpoela objava Kur`ana azimu ana. Po zavretku Ramadana nastupa Bajram kao blagdan Muslimana poslije ispunjenih vjerskih dunosti. Ramadanski post moe izostaviti: bolesnik, putnik koji se udaljava od boravita vie od 80 km do 15 dana, vojnik na odsluenju prisilnog vojnog roka u sekularnoj dravi, zatvorenik, putnik, radnik na tekim fizikim poslovima, starije osobe nesposobne da izdre post, ena koja nosi ili doji dijete, a mora ga izostaviti ena za vrijeme mjesenog pranja. Sve navedene osobe dune su post napostiti do idueg Ramadana, a osobe koje nisu u stanju napostiti proputene

dane zbog teke bolesti ili starosti dune su za svaki dan izostavljenog posta podijeliti otkupninu u vrijednosti sadekatul- fitra (fidija). AKO ELITE DA ZNATE VIE O VRIJEDNOSTIMA RAMADANA PETA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST Peta glavna Islamska dunost je Hadd tj. Ka'bu jednom u ivotu po Islamskim propisima posjetiti ako je to osobi financijski, zdravstveno i bezbjedonosno mogue. Allah delle anuhu u Kur'anu poziva sve Muslimane i Muslimanke da posjete Ka'bu i izvre propisane obrede Hadda ako za to imaju mogunosti. Tako uzvieni Kur'an kae: Ljudi koji imaju mogunost duni su u Ime Allaha posjetiti Ka'bu. Hadd se obavlja uoi i u vrijeme Kurban bajrama. Had ima tri osnovna farza koja mora svaki hadija izvriti i to: - ihram obui (ihram se sastoji od dva ista ogrtaa za mukarce, a enski je ona odjea u kojoj se obino oblae i one za razliku od mukih pokrivaju i glavu kao i obino); - boraviti na Arefatu deveti dan zul-hideta, - tavafi zijaret tj. poasni obilazak oko Ka'be u danima Kurban bajrama. ena koja odlui da obavi Hadd treba da bude u drutvu svoga supruga ili blieg roaka sa kojim ne moe stupiti u branu zajednicu ili da bude u drutvu ena koje zajedno putuju na Hadd.

Hadija je prije Hadda duan da: - osigura svoju porodicu odgovarajuim ivotnim potrebama do povratka sa Hadda, - izmiri svoje dugove i zatrai oprost za uvrede koje je eventualno nekada nekome nanio, - da se pokaje za svoje grijehe i odlui da se po povratku sa Hadda posveti svojim obavezama prema Allahu delle anuhu,

Glavne koristi od Hadda su slijedee: da hodoasnici izvre propisane vjerske obrede na odreenim mubarek mjestima. - da se kod Ka'be na Arefatu, kod mezara Poslanika Muhammeda -sallallahu alejhi ve sellem- u Medini i na drugim asnim mjestima obrate Allahu delle anuhu za oprost grijeha i zatrae sreu i napredak svoje zajednice i svih ljudi jer ista imaju kod Allaha osobit ugled te je dova kud i kamo prihvaenija nego na drugim mjestima. - da se Muslimani na hodoau Ka'bi meusobno upoznaju i da se tjenje povezuju kako bi jedni druge pomagali u svim vanijim pitanjirna. - da sastanak na Haddu u Mekki koriste kao sveislamski skup na kojem bi trebalo rjeavati vjerska, prosvjetna i druga drutvena pitanja Islamskog svijeta (ovo je naalost ve odavno naputena praksa jer Saudijska kao i veina drugih vlada ne voli nikakve promjene i eventulano ujedinjavanje Islamskih drava u kakav ekonomski ili, gluho bilo, vojni blok). Pri obavljanju Hadda je vrlo vano udubiti se u duh tog obreda i prisjeati se kako ga je obavljao Poslanik i ashabi da bi se iole opkoristilo duhovnom blagodati koja ova vjeska institucija sadri u sebi. Mnogi to prihvate kao jo jedno putovanje u nepoznato i kupovanje sedada i tespiha ili jo gore kao dobru priliku za proenje itd. Blago se onome ko svoj Hadd obavi onako kako treba sa svom skruenosti i predanosti koju Allah delle anuhu oekuje od Svojih robova.

BRATSTVO IZMEU MUHAMMEDA

I ISA`A (ISUSA)

Pored imena Allaha, Vjerovjesnika Muhammeda i ostalih vjerovjesnika stoje poasni dodatci na Arapskom koje trebate itati kako sam ispod naznaio: = subhanehu ve teala = sallallahu alejhi ve sellem = alejhi selam

Kao to se navodi u Kur`anu el-Kerimu, svaki poslanik je bio zaduen da potvrdi poslanika prije sebe i takoe obavijesti o posljednjem poslaniku Muhammedu . Svete Knjige (Kitabi) koje su objavljene poslanicima su jasno deklarisale vjerovjesnitvo Muhammeda Kerimu: . Allah izjavljuje u Kur`anu el-

"Bez sumnje on (Muhammed) je spomenut u Skriptima prijanjih naroda." (u`ara: 196) Allah je informisao sve poslanike o Muhammedu i njegovim atributima. Da su oni ivjeli u njegovoj epohi oni bi ga sigurno vjerovali i pomogli. Oni su obavijestili svoje sljedbenike o Muhammedu i traili od njih da mu budu odani kada se pojavi. Allah kae u Kur`anu el-Kerimu:

"Allah je od svakog vjerovjesnika kome je Knjigu objavio i znanje dao obavezu uzeo: Kad vam, poslije, doe poslanik koji e potvrditi da je istina ono to imate, hoete li mu sigurno povjerovati i sigurno ga pomagati? Da li pristajete i prihvatate da se na to Meni obaveete? - Oni su odgovarili: Pristajemo! - Budite, onda, svjedoci - rekao bi On -, a i Ja u s vama svjedoiti." (Ali Imran: 81) Muhammedova sveta imena i titule su bile ispisane u Gospelu i Tori. U Kur`anu el-Kerimu se kae: "Oni koji slijede vjerovjesnika, poslanika koji niti ita niti pie, kojeg oni kod sebe, u Tori i Evanelju, zapisana nalaze..." (El~Araf: 157) idovi u Tori i Krani u Evanelju su vidjeli Muhammedove atribute i oekivali su njegov dolazak. Svaka generacija je opominjala sljedeu generaciju na njega; stoga, obje religije su arko oekivale njegov dolazak. Ali kada je Arapsko siroe odabrano kao posljednji Allahov Vjerovjesnik, i jedni i drugi su ga samo radi rasizma porekli i odbili. Ipak oni su ga ekali i znali su o njemu koliko i o svojim sinovima. Kur`an el-Kerim kae: "Oni kojima smo dali Knjigu poznaju Vjerovjesnika kao to poznaju svoje sinove, ali neki od njih doista svjesno istinu prikrivaju." (El~Bekara: 146) Kur`an el-Kerim obavjetava vjernike da su Kranski i idovski uglednici uklonili iz svojih svetih skripta reenice koje obavjetavaju o Muhammedovom dolasku.

U Tori radosna vijest je realizovana dolaskom Isa`a (Isusa) . Isus je odobrio i objavio skori dolazak Allahova Vjerovjesnika Muhammeda kako je proreeno u Tori. Ovo je bila jedna od glavnih Isusovih dunosti. Posljednji poslanik Izraelanima, Isus , je osvjeio vjerski ivot meu njima i objavio da e uskoro doi zadnji Vjerovjesnik poslije njega ije ime e biti Ahmed, vjerovjesnik Muhammed . Isus , prije svog uzdizanja na nebo, je objavio radosnu vijest ovjeanstvu i rekao: "O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov vjerovjesnik da vam potvrdim prije mene objavljenu Toru (Tevrat) i da vam prenesem radosnu vijest o vjerovjesniku ije ime je Ahmed, koji e poslije mene doi" (Es~Saff: 6) Isto kako je Isus objavio ovjeanstvu dolazak Muhammed posljednjeg Allahovog Vjerovjesnika; tako je i Muhammed objavio ovjeanstvu da e se Isus vratiti s neba i ta e sve uiniti te je naredio svojim sljedbenicima da mu budu posluni. Allahov Vjerovjesnik Muhammed je rekao:

"Ja sam najblii sinu Merjeminom, Isusu, na nebesima i na zemlji. Svi su poslanici kao braa. Kao braa od jednog oca ali roena od razliitih majki. Njihova vjera je ista." Isus , nije umro niti je razapet na kriu. On je uzdignut na nebo gdje e ostati do odreenog asa njegova povratka. Kada Antikristova smutnja bude guila Muslimane on e se vratiti na zemlju da ga Allahovom voljom i odreenjem ubije. Ova injenica je potvrena Kur`anom, Vjerovjesnikovim Hadisom i opim stajalitem Islamskih uenjaka. Kur`an el-Kerim izjavljuje: "A on (Isus) je predznak Smaka svijeta, zato nikako ne sumnjajte u nj i slijedite uputstvo Moje, to je pravi put." (Ez~Zuhruf: 61) "I nema nijednog sljedbenika Knjige (idova ili Krana) a koji nee morati povjerovati u njega prije njegove smrti; a na Sudnjem Danu on e protiv njih svjedok biti." (En~Nisa: 159) Muhammed je objavio ovjeanstvu da e se Isus Smaka svijeta. Vjerovjesnik Muhammed je rekao: vratiti na zemlju prije

"Tako mi Onog u ijim Rukama je moja dua, zasigurno e se sin Merjemin, Isus, uskoro vratiti meu vas, i on e suditi ovjeanstvu pravedno, on e

slomiti krst (ponititi Kranstvo) i ubiti svinju i nee primati Dizju (nee pored Islama dopustiti nikakvu drugu religiju u svijetu). Novca e biti toliko mnogo da ga niko nee htjeti." "Tako mi Allaha, sin Merjemin, Isus, e se definitvno vratiti kao pravedan sudac, slomit e kri, ubiti svinju, ukinuti Dizju, mlade kamile e biti osloboene ali ih niko nee htjeti. Sva zavidnost i antagonizam e definitivno prestati. Isus e ponuditi novac ovjeanstvu, ali ga niko nee poeljeti." "Dio mojeg ummeta e se neprekidno truditi do kraja svijeta i bie uvijek pobjedonosan. U tom e sin Merjemin doi meu vas. Voa Muslimana e mu rei, 'Hajde predvodi nas u namazu.' Ali Isus e odgovoriti: 'Ne, Allahovom blagodati prema ovom ummetu, svaki od vas moe biti imam jedan drugom.' "Kako e te vi biti kad sin Merjemin bude meu vama a imam vam bude jedan od vas?" "Kada Allahov duman, Antikrist ugleda Isusa topit e se kao sol u vodi!" Zato je Isus objavio Muhammedov dolazak? Zato to je Allah podario Muhammedu takvu ast kakvu nije ni jednom drugom vjerovjesniku. Allah se obraa ovjeanstvu informiui nas da nam je poslao Vjerovjesnika koji je sredstvo uspostavljanja istine. "Reci: O ljudi! Sad je istina doprla od vas. (Junus: 108) Hvalei Muhammeda s visokim poastima, Allah putu istine i da upuuje na ispravan put. izjavljuje da je on na

"Ja~Siin. Tako mi Kur`ana, punog Mudrosti. Ti si doista jedan od Vjerovjesnika, na Pravom Putu." (Ja-sin: 1-4) Muhammedova porodina loza je poznata i Allah Velianstveni je sauvao njegovu lozu od nevjerstva (kufr) i mnogobotva (irk). Njegovi roditelji su bili vjernici i slijedili vjeru Ibrahima Hadis kae: . Vjerovjesnikov

"Ja sam potekao od najplemenitijih generacija poevi s Ademom pa sve do danas." Svi poslanici su bili poslani jednom klanu ili stanovnicima jednog grada ili plemena; stoga su, njihova poslanstva bila svojstvena samo njihovim

neposrednim zajednicama. Ali Muhammed je poslan cijelom ovjeanstvu. Sve do Smaka Svijeta svi ljudi su pod njegovim autoritetom i vostvom. "Mi smo te poslali ovjeanstvu da radosne vijesti donosi i da opominje, ali veina ljudi ne shvata." (Saba: 28) Drugi poslanici su stvoreni od njegova svjetla (due) i poslani svojim zajednicama i time postali ukazana milost tim zajednicama. Ali Muhammed je milost ne samo cijelom ovjeanstvu nego svim stvorenjima. "Mi smo te poslali kao milost svjetovima." (El~Enbijja: 107) Muhammedova egzistencija je milost svim svjetovima. Onome ko prihvati i

potvrdi da je Muhammed najsuperiornije Allahov dar milosti te postane njegovim sljedbenikom e imati sve unutarnje i pojavne kapije milosti irom otvorene; on e biti poteen svake mizerije. Po Njegovom (Muhammedovom) dolasku lanac i dar poslanstva je zavren i Islam je postao zadnja i vjena religija. Nezamislivo je da e Islam nestati i zavriti dok god je ovjeanstva ma koliko to nekima omraeno billo. Ovaj identitet e nastaviti bez pogoravanja i svjetlo Vjerovjesnika e ostati do u vjenost. On je donio Knjigu i istinu koja je ovjeanstvu neophodna i poslana da mu donese sreu i spas. On je Vjerovjesnik ljudima i dinnima. Kao ljudi, i dinni su takoe zadueni Kur`anskim odredbama. On je imao drugove (ashabe) i meu ljudima i meu dinnima. Najvei dar i milost ovjeanstvu je Vjerovjesnik Muhammed . Cjelokupne materijalne, etike, pojavne i unutarnje znanosti su ujedinjene u njemu. On je potpuno oistio pomraene duhove i uprljana srca od materijalne i moralne neisti; dotadanja katastrofalna etika degeneracija i deformacija usljed nejverstva i krivovjerstva je zaustavljena njegovim dolaskom na ovaj svijet. Efekt njegova svjetla e ostati prisutan do kraja svijeta. Ljudi koji nisu njegovi sljedbenici ne mogu nikad postii ovaj duhovni napredak. Ljudi koji su njegovi najbolji sljedbenici (evlije) dostiu esencijalnu manifestaciju Uzvienog Allaha. Slijedei njegov put osoba moe dostii najvii vid predanosti i pobonosti. Po pitanju etike zrelosti Allah nije stvorio nijednog ovjeka kao to je vjerovjesnik Muhammed . Allah mu je podario sva dobra, ljepote i vrline koje jedno stvorenje moe posjedovati. On kao univerzalni vjerovjesnik manifestuje najplementije kvalitete ovjeanstva. Niko osim njega nema takvu ekselentnost. Allah jasno izjavljuje u Kur`anu:

"U Allahovom Vjerovjesniku je doista predivan uzor za onoga ko se nada susretu s Allahom i Sudnjem Danu, i onoga ko se mnogo sjea i velia Allaha." (El~Ahzab: 21) On je i duhovno i tjelesno bio najsavreniji i naljepi od cijelog ovjeanstva. Naa majka i Vjerovjesnikova asna supruga Aja -radi~Allahu anha- kae: "Allahov Vjerovjesnik je svakog momenta bio svjestan (sjeao se) Allaha." On je posjedovao takvu bliskost s Allahom uzvieno prijateljstvo priznavanjem Allahovih tekoama, i pokornou Allahovim da nikada nije naruio to blagodati, strpljenjem u

naredbama i zabranama. . On je umjesto linih usvojio

On je iskreno bio potpuno predan Allahu Allahove Istine. Allah

elje i volju. On je svjetlo pravog puta; puta Islama. On je most do ga je stvorio kao sredstvo (vesilu) Svojim robovima za

postizanje pravog puta. Niko ne moe doi Allahu osim preko njega i onaj ko ne priznaje njegovo vjerovjesnitvo i autoritet ne moe biti Musliman niti ui u Dennet (Raj). udesa (keramet) evlija (svetih ljudi) su sprovedena kroz njegovo posredstvo i autoritet. Allah svjetlom. je cijelo njegovo bie kao i tijelo uinio

"O Vjerovjesnie! Uistinu Mi smo te poslali kao svjedoka, donosioca radosne vijesti i onog koji opominje, i onoga koji poziva Allahu Njegovom dozvolom i kao lampu koja zrai svjetlou." (El~Ahzab: 45-6) Radi ovoga, njegovo tijelo, duh, jezik, srce, moral i djela, njegovo znanje i shvatanje su izvori svjetla. Allah je uinio njegovu vrijednost uzvienom i predpostavio ga kao najsvetije stvorenje nad svime i svakim. On je najuglednije stvorenje ne samo danas nego od vremena Adema pa do kraja svijeta. Niko ne moe dobaviti samilost i blagoslov osim kroz njega i njegovim putem, kako na ovom tako i na drugom svijetu. Niko osim Allaha ne moe potpuno znati njegovu realnost (istinsku prirodu). Nema nikakve potrebe za drugim religijama i Knjigama jer njegova religija obuhvata sve prijanje religije, on obuhvata sve prijanje poslanike u sebi, njegova Knjiga koja mu je objavljena obuhvata sve prijanje Knjige. Na Sudnjem Danu on e svojim posredovanjem spasiti Muslimane od patnje i pomoi im da dobiju vie pozicije u Dennetu (Raju). Allah Velianstveni e radi njega oprostiti sve grijehe njegovim sljedbenicima. Neizmjerne blagodati i nagrade e biti podarene stanovnicima Denneta u njegovu ast. Najvea srea i

vrlina, najvie dostignue za ljude je da slijede njegov put i da poprime njegov moral u svom ivotu. Allahova asna Knjiga kae: "Oni koji ga vjeruju, potuju, pomognu, i slijede Svjetlo koje je silo s njim, oni e sigurno trijumfovati!" (El~Araf: 157) Jedan od dva stuba monoteizma je vjerovanje u Vjerovjesnika Muhammeda Vjerovanje u Allaha se ne moe podvojiti od vjerovanja u Vjerovjesnika Muhammeda . Onaj ko to uini ne moe biti Musliman. Zato to je Muhammed nosilac titule Habibullah tj. Allahov Voljeni; ljudi koji slijede njegov put mogu dostii stupanj Mahbubijah tj. osobitu privilegiju kod Allaha kao voljeno stvorenje iju vrijednost ljudski razum ne moe adekvatno pojmiti. Kao to je Allah uinio Muhammeda najboljim stvorenjem i vjerovjesnikom tako je i njegove sljedbenike uinio najboljom ljudskom zajednicom. Superiornost Muslimanske zajednice nije ni radi ega nego radi vjerovjesnika Muhammeda . Allah Velianstveni kae: "ast pripada Allahu i Njegovom Vjerovjesniku, i Vjernicima." (Munafikun: 8) Zajedno s ashabima koji su ga vidjeli i okruivali, kasnije kroz stoljea, Muslimani su ga slijedili s ogromnom ljubavi i sklonou, i oni su gajili i dan danas gaje duboku ljubav i odanost prema njemu u svojim srcima. Vjerovjesnik je za te svoje budue sljedbenike znao te je zato rekao: "Poslije mene e doi ljudi; svaki od njih e biti spreman rtvovati svoju porodicu i imanje samo da