Ova je godina GosPodnja

2004. bila ispunjena dogodajima

kojima je ova LnPa zahvalna

BoZjoj dobroti.Pohodio nas je na5 JosiP

Bozani6, sada kao zagrebadki

nadbiskup stoZernik ili kardinal

Rimske Crkve. Nagrada je to

vrbnidkoj crkvenoj zqedntci za

stolietnu vjernost Bogu i za

mnoga sveienidka zvanja koja

su nikla iz na5ih obitelji. Dar je

to teZadkom puku vrbnidkom iotodkom, upornom, jednos-

tavnom, ali stamenom u vjeri i

poStenju. Zarstaje znakovit ovaj

Papin dar!Ove se godine hrvatska

Crkva prisjeia dr. Ivana

Butkoviia (1876- 1954) vrsnog

teologa i prof'esora na dalmatin-

skim crkvenim udiliStima u

Zadru i Splitu, koji je drugovao

s pokojnim biskuPom Mahniiem.

Simpozij odrZan na Teologiji u

Rijeci marom dr. A. Bozaniiaotkrio je veliiinu tog mnogimajo5 nepoznatog velikana .

Tijekom mjeseca kolovoza

napustio nas je dr. fra AtanazljeMatanii, prolesor i znanstvenik'

koji je profesorski vijek Proveou rimskim udiliStima i vatikan-

skim kongregacijama.Ove nam je jeseni Bog

darovao obiljnu i kvalitentu

Zlahtinu koja<Zivot zna(i>> za

vrbnidke obitelji.Bura na krdkom mostu je

14. studenoga puhala brzinom od

214 kmlh i morska je sol obilno

za)rIar vrbnidke ulice i intradu.

Na vidiku su nove zgrade sa

stanovima koje su namijenjene

obiteljima koje vide svoju

buduinost na nabem otoku.

Stuiica je upravo Pred

Ivanju dobila vrsni <<tePih> na

kojem su ovog ljeta nastuPale

folklorne gruPe rz CiPra,

Makedoniie i Ukrajine, a kon-

cem srpnja udomili smo jubi-

larni 50. Festival krdkog folklo-ra, kada su subotu PoslijePodnenastupale mlade, a u nedjelju

starije grupe krdkih fblklorista.

riml je promovirana Sk.,;ica

kao kultno okuPljali5te

Vrbendana.S novim brojem VV s

vama se raduju dlanovi drubtva

<Frankopan> i va5 Plovan!Svim ditateljima od srca

Zelimo destit Bozii i usPje5nu

Novu godinu!

xpepRKSS&m

Vrbnidki vidici

Godina )Ctr., Broj'24, Boi-ii. 2ffi/,'

Ciiena: 10 kn

rssN 1332-462

Clavni uleJnik: Mirela SParoZiC

i Odgovorni urednik: Anlon Zec

Fotografije: PetarTrinajsti<f'

Adi ImamoviC.

t Privatne zbirke

i Izdavad: ZuPai ured Vrbnik

I soi"du,rui' VKD FrankoPan

Priprema i tisak: Lambert d.o.o.

Rijeka

.

Naslovna stranica: PetarTrinajstid

l:Zadnja stranica: Adi Imamovii

Ureclniitvo

Tiskanje ovog broja Vrbniikih vidika pomoglnie Opdina Vrbnik I Prirnorsko'goranslea

Iupanija, Ilpravni odjet za d.rufitvene djelatnosti, na demu fun nailiepie zohvaliuiemo'

2

Stari Poret, 1966.

Grad Vrbnik. rasadnikmnogobrojnih sveienidkih po-ziva i mnogih intelektualaca, u

svojoj je povijesti doZivio da

imenovanjem Josipa Bozani(aza stoZernika Rimske Crkveude na prve sLranice

domovinskih medija. OdoZivljajima s proslave u Rimupisala je prof. Mira Katunar upro5lom broju Vrbnidkih vidika.

Pohod rodnoj Llupikardinal je predvidio za pravizimski hladni dan u nedjelju 4.

sijednja 2004. godine. Sadekalismo ga na Placi te se s

kanonicima Krdkog kaptola,plovanom i predsjednikom Opii-nskog vijeia uputio u crkvusvoga kr5tenja, koju su ispunili uzdomaii svijet i vjernici krdkogpodrudja. Svedanoj je misikoncelebriralo, uz domaiegbiskupa Valtera i domaiihvrbnidkih sveienika, ukupno 34

misnika. Nakon pozdrava krdkogbiskupa slijedila je sveta misa kojuje izvrsno liturgijski pripremio imoderirao mr. Ivan Milovdii, a

naS mje5oviti zbor je pod vodstvomorgulja5a Milodraga Justiniiaoduievljeno izvodio Adamiievu<Staroslavensku misur.

Radijski prijenos vrSila jeekipa Hrvatskog katolidkog radija.Propovijed je, vrlo uzbuden,

izrekao sam kardinal evocirajuiiuspomene na djetinstvo i odgoj u

crkvi i Zupi. Citanja su na misislovili Slavko Zahlja i AnkicaToljanii, a molitvu vjernika DinkaPolonijo i Ivan Hriljac.

Nakon mise glumadkaekipa tzvela je na vrbenskomdijalektu skazanje o domaiemZivotu t re1lji Marije Kraljii iMarine Valkovii. Glumili su

Kordii Ivana, Toljanii Domagoj iLukarii Ivan. Valkovii Miljenkos gitarom i pjevanje Jasne

Kamenar i Tatjane Volarii te

sudjelovanje malog zborarazgalilo je mnoga srca. Poslijetoga prikaza pozdravio ga jeplovan Anton Zec i predsjednikOpiinskog vijeia Franjo Toljanii.On mu ie u ime Vrbnika darovao

reljef kriZa prema slici iz I.Vrbnidkog glagoljskogmisala iz 1456. godineizraden u srebru. Vjernici su

prikupili iznos za srebro a

dobrovoljno ga je izradiozlatar Mihali iz Krka.

Kardinalov stric i krstiteljfra Jerko Valkovii, dasni starina s

Ko5ljuna, izrekao je dirljivigovor. Svedanost je u crkvizavrKila nezaobllaznim "Vrbnidenad morem" i "Frankopanskom".

Nakon toga narod se jeslio u Dom na Stulici gdje su

domaii ugostitelji i vinari prirediliizvrsni domjenak, a slavlje se jenastavilo dugo u noi.

A. Z.

3

Godina koja je gotovo veiiza nas bila je za mje5taneVrbnika, kao i za vladajuie struk-

ture, poprilidno napeta i kompro-mitirajuia. Puno se radilo, sva5ta

se pisalo i govorilo. Vrbnik je biodesta tema u lokalnim i inim nov-inama, posebice tijekom ljetnihmjeseci, i to ne pozitivna vei na

pragu skandala.

To i sve ono Sto je bitio u

Zivotu na5e male lokalne samouprave,

bio je povod ovome razgovoru s

wbnidkim predsjednikom Opiinskoga

vijeia Franjom Tollanicem.

W: Obzirom da ie proilagodina dana od objavliivanjaposljednjeg broja W, a i taj brojje bio posve(en Uzoritom kardi-nalu Josipu Bozaniiu, vei dugonismo s Vama raz.g,ovarnli. Ova jegodina bila burna, i zato bih vol-jela da na samome poietkukomentirate protekLe do gadai e.

Tu, naravno, mislim na pro-daju uvale Petrina, zbog koie se

izglnsc;alo nepovjerenje upravo

Vama i koja je na kraju poniitena.

Toljanii: Da su se maloviSe pratile poruke Uzoritog kardi-nala Bozanila za vrijeme posjeta

svom rodnom mjestu, sigurno ne bido5lo do ovoga o demu govorite.

Rekao sam i ponavljam da je cijelata afera bila disti politidko-novi-narski obradun sa mnom i s onimakoji uspje5no u sada5njem mandatu

obna5aju vlast.Zbog nekih navoda bitno

je prisjetiti se dinjenica koje seZu

jo5 u 1999. godinu kada se jedogovaralo izmedu tada5njeopiinske vlasti i zainteresiranegcle Ingrid de Frankopan da se isti

tereni prodaju za l,00knlm2 zbogulaganja i revitalizacije tog kraja.

Po ponudi poduzeie koje se javilona natjedaj preuzelo je sva prava iobveze, a u pitanju su velika ula-

ganja (cca 20 mil. EUR) koja se

nikad dosad nisu uloZila u jednu

investiciju na podrudju OPiineVrbnik. Kupoprodaja nije poni-Stena jer je moZe poni5titi samo

nadleZni sud kada razmotri sve

akte i okolnosti kupoprodaje.

W: U meduvremenu su se

gotovo vei izgradili tz,v. eaiiievistanovi. Buduii stanari ve( obilaze

gradiliite i skupljaju dojmove.

Jeste li zadovolini izgradenim tj.

izvodaiima radova?

Tolj anii: Izgradnj a zgrade

POS-a odvija se po Planu.Zavrletak se odekuje u lipnju2005. godine. Po dobiveniminformacijama radovi se odvijajukvalitetno te se nadam da neie bitiproblema slidnih nekima u naSoj

Zupanrji. Obveza je OpiineVrbnik da izradi pristupne putove

i opremi ih komunalnom infra-strukturom za potrebe zgrade. Tiradovi su vrijedni 5.000.000,00kn, s time da ie se istim zahvatom

rijesiti kompletna infrastrukturacijele zone Vrani i osposobiti je za

daljnju izgradnju po novim pros-

torno-urbanistidkim planovima.

W: U rujnu je odrianaradionica Razvojna opredi elj enj a

i ciljevi krike otoine skupine usklopu izrade Programa odriivograzvitka otoka. Hoie li se i kada

zakljuici s te radionice modiodriati u praksi? Sn Vrbnik moiedobiti - moida razvoj agroturiT'ma, generiranje marke Vrbniikogpomidora i sl?!

Toljanii: Moje je mi5ljen-je da Vrbnik mora najprije Stititiono Sto ima i od d,ega Livi. Raditina pobolj5anju kvalitete proizvo-da i usluga, za5tititi spomenidke,kulturne i druge vrijednosti,razvtjati se u tom pravcu da svo-jim posebnostima pruZamo onopo demu iemo biti prepoznatljivi ikarakteristidni za ovaj dioHrvatske.

W: Namierava li se nas-

taviti s radovima na zaititiNovoga porta; o iemu se zaqravoradi obzirom se zna da su radovibili z.austavljeni od strane Luikekapetanije Rijeka?

Postoji li projektadaptacije ili se radi napamet?

Toljanii: Namjera je

Opiinskog vijeia da se s radovima

zapodne Sto prije, ali Ludka upravaje ta koja je iskljudivo nadleZna nad

lukom i ludkim dobrom. Na Zalost,

zbog nekih dudnih interesa, radovi

su zaustavljeni. NadleZna Ludka

uprava ima izradenu studiju i pro-jekt po kojemu bi se trebala izvr3iti

sanacija.

W: Pri kraiw ste manda-

ta, ukoliko ne budete opetizabrani. Kakvi su Vam dojmovi?

Jeste li zadovolini iodlazite mirni ili/ali je ostaloitoita z.a dovriiti?

Toljanii: Na Zalost, sredst-

va priopiavanja viSe vole govoriti o

aferama i negativnostima, dok se o

pozitivnim stvarima manje govori ipiSe. Thkoje i kod nas. Ne odekujem

pohvale, ali Opiina Vrbnik iOpiinsko vijeie koje je u ovom

4

m.1ndi1tu obna5alo vlast radilo je

inienzivno i korektno, 3to je vidljivo

iz :r'esa napravljenog.

U svakom Poslu, Pa trko i

L1 ovom. nikada se ne moZe reii da

sr-r poslovi zavriili.

Sjeiam se uPita jednog

r rjee{nika na l.sjednici OV-a: <Koji

sr-i zacfiani programi nove vlasti?>>

Prrrglam svake vlasti treba biti da

uprar'lja druitvenom imovinom kao

i siojom osobnom. I sve ono Sto bi

:raki od nas naPravio u vlastitom

posiu. neka naPravt za oP(e dobro,

nrakar to kod nekih izazivalo

poJ:rrujeh i izrugivanje.

W: Zelite li ostttti Precl-

sj e chik O piinsko ga vii efu?

Toljanii: Zelje su jedno,

mo-suinosti drugo, a izbori treie'

U svakom sludaju, mjesto

pleclsjednika Opiinskog vijeia ne

snrje biti mjestom osiguravanja

vlastite egzistencije.

helja mije da se Sto vi3e

mladih ljudi ukljudi u naredne

izbore kako bi OV moglo kvalitet-

nije i bolje funkcionirati'

Ovo je i Prilika da svima

zaLehm destit BoZii i usPjeinu

Novu godinu, a onima koji su se

na bilo koji nadin na5li

povrijedenima ili oKteienima

zbog mo3eg obnaSanja duZnosti

predsjednika Opiinskog vijeia iliodredenih odluka, neka ne zam-

jere jer je sve naPravljeno u nadi

zajednidkog dobra svih Zitelja

na3e Opiine.

VV: Gdine Toliani(u, zah-

valjujemo Vctm na ovome razgov-

oru i tctkocter Vama i Vaioi obitelii

lelimo sretan Boii( i sve naibolie

u Novoi 2005. godini'

Razgovarala: Mirela SParoZii

ZNEVE,RANO VRIME,

Berzo pasaju leta

kako letnja nevera

ka zavoga barki va mandriiu'

Ostanemo sami ze sobun,

zaklopj eni, zakradunani,

va zaSkurenih kamarah,

na mokrih stelbah

-ke deZ zovu-dekamo onih kih odavna ni" '

Largamo se lehko

neka nas te5ke misli Prezemui seku noc zmude

gerde semje.

Retko kada od kuie Partimo,judi vi3e ni ne abadamo'

Sivaste oblaki Pogjedamo,zara5ieni vefi obajdemo,

berzo se doma vememo.

Ormari stare otvaramo. zatvaramo'

na ure suhi kui vonjamo.. '

Pred veder krunicu zmolimo,

Zivemo, ne Zivemo.

Radovan Toljanii

: rtrlri

't.

%::*I

Ovo je prilika da

ditatelje vrbnidkih vidikaupoznam s radom TZ-a, i tood podetka veljade kad sampreuzela funkciju direktoriceTU-a, te planovima koji nasodekuju u 2005. godini.

Svakog dana od Uskrsado konca listopada za Siru javnost

bila ie otvorena KnjiZnica obiteljiWtezi(., etnolo5ka zbtka i gla-goljska tiskara, koje se nalazeu zgradi stare Skole na PlaciVrbnidkog statuta, gdje se

nalazi i sjedi5te TZO Vrbnik.Tiskan je novi prospek-

tni materijal na detiri jezika,ne5to sadrZajno op5irniji. Zeljanam je bila na Sto manjemjesta istaknuti Sto je moguievi5e informacija o kulturno-povijesnoj ba5tini kojom se

Vrbnik ponosi.U dogovoru s lokalnim

ugostiteljima, Opiinom iZupom Vrbnik omoguieno jegrupama, koje organiziranodolaze u Vrbnik, razgledavan-je kulturno-povijesnih zna-menitosti.

U sklopu akcije <VolimHrvatsku 2004> odrLan je veiibroj ekolo5kih akcija di5ienjap7a1.a t kojima su sudjelovaliiznajmljivadi, dlanovi lovadkogi ribarskog dru5tva, DVD-a, temladi Vrbnika. Provedena je

takoder i veoma usPleSnaakcija diSienja podmorja luke<<Namod>> u kojoj je sudjelo-valo i pedesetak stranih ronio-ca.S Opiinom Vrbnik organiziranaje i prodaja sadnica lokalnom

stanovnistvu po vrlopovoljnim cijenama.

lS.svibnja Vrbnikie obiSlo i Povjerenstvoglavnog ureda HTZ-ana delu sa direktorommr. sc. Nikom Buliiem.buduii se Vrbnik kan-didirao za Najdomaiinapredsezone 2004.U ovoj godini Vrbniksu posjetili strani nov-inari iz Poljske, Slo-vadke. Madarske i

Slovenije, televizijske ekipe izFrancuske. Norve5ke, te TVekipa HRT-a iz Rijeke.

TZO Vrbnik sudjelo-vala je u akciji Radija OK uemisiji <<Zlatni val>> s ostalimturistidkim zajednicama otokaKrka. Emisija je zami5ijenakao razglednica Opiine u

kojoj se TZ nalazi te je dalapresjek svih dogadanja, akcijai ostalih sadrZaja koje TZOpoduzima kako bi doprinijelaturistiikoj ponudi mjesta.

U akciji Primorskogradija i TZ PG? koja se

provodila u 14 mjesta Vrbnikje u ukupnom poretku zauzeovisoko detvrto mjesto, a dobi-1o je i prvu nagradu zaponudu suvenira. Ocjenjivalase je distoia mjesta, distoia iuredenost plaZ.a, uredenostluke i rive, ljubaznost iposlovnost, gasffonomska ponu-da, ponuda kulturnih, zabavnihi sportskih sadrZaja. ponudasuvenira i promidZbenih materi-jala.

U mjesecu srpnju orga-ntztrana je Likovna radionica za

djecu od 4 do 12 godini u gale-

riji <Zvonimin. Po zavr5etkuradionice otvorena je rzloLbadjedjih radova uz prigodan pro-gram.

Tiiekom sezone naStuiicl nastupili su maLo-retkinje iz Poljske, harmoni-ka5i iz okolice Leipzrga, klapa<<Bonaca>> iz Sibenika, tenekoliko puta mlada folklornaskupina rz Vrbnika. Udruga<<Ruta>> rz Cresa na Razgonimala je prezentaciju i radion-icu filcanja vune na opiezadovoljstvo svih Vrbendana iposjetitelja Vrbnika. OdrZan je7. Medunarodni festival folk-lora u kojem je sudjelovalo20O-tinjak udesnika tz Make-donije, Rusije, AlLira, Indije,Cipra i Hrvatske.

Od 03. do 05.09. podpokroviteljstvom PGZ iOpiine Vrbnik po prvi putaodrl.ali su se <Dani vina -Vrbnik 2004.>>, na kojima su

uz 7 lokalnih vinara svojeproizvode izloLrla i devetoricavinara iz Zagre-badke Zupanije.Trodnevna mani-festacijazapodela je okruglim stolomna kojem su strudnjaciAgronomskog fakulteta izZagreba odrLali kratko preda-vanje okupljenim vinarima. Uzprethodni prigodni programamatifestactju je otvorio LupanPGZ Zlatko Komadina. Veii diosubote firma PA-VIN d.o.o. izJastrebarskog imala je prezen-taciju poljoprivredne meha-nizacrje i proizvoda za vinarst-vo i vinogradarstvo, za Sto su

veliki interes pokazali na5ivinogradari.

Za 20,00 kuna pos-jetitelji su uz da5u dobili bonza (,ettr konzumacije koje su

mogli iskoristiti na 16 Stando-va postavljenih za tu prilikuna Skujici i Placi.

Na Danima vina nas-tupili su klapa <Tii> izTriblja, grupa <<Neptun>> izVrbnika, KUD Sveti IvanZelina. a u <Baiinom dvoru>>

predstavljena je knjiga poezijeZdravka Jelenoviia.

Od sijedrya do krajalistopada 2004. godine napodrudju TZO Vrbnik ost-vareno je 20.635 noienja ili69 posto vi5e nego lani uistom razdoblju, kada je ost-vareno 12.155 noienja. Stranihgostiju bilo je vi5e 78 posto,a domaiih 2 posto.

U hotelu Argentum ost-vareno je 14 posto vi5enoienja, u kuinoj radinosti 17posto, dok su najveii porastostvarili tzv. <prijatelji> unekategoriziranom smjeStaju ito 590 posto.

Ove je godine bio ne5topojadan inspekcijski nadzor dje-latnika DrZavnog inspektorataiz Rijeke i Krka, Sto je s jednestrane pozitivno rezultiralo napoveianju prijava osoba u ne-kategoriziranom smje5taju, dokje s druge strane rzazvalonezadovoljstvo legalnih izna-jmljivada soba i aparlmana.Naime, znalo se dogoditi da se

r-r istom danu obavi inspekcijs-ki nadzor kod istog iznajmlji-vada dva puta ili vi5e puta utoku dva tjedna, a da se u kuiekoje nemaju istaknutu tabelicuo iznajmljivanju, iako isprednjih stoje parkirani automobilistranih registracija, ne ulazi.Zadnjlh godina praksa jepokazala da ima sve veii brojiznajmljivada na crno, naroditovlasnika kuia i stanova zaodmor.

Jedna od osnovnihzada(.a TZ -a u ovom zimskompeliodu biti ie da se direktnona terenu obidu i popi5u svekuie za odmor. te da im se

dostave obavijesti o duZnostiprijave, kako samih vlasnika idlanova njihovih uZih obitelji,tako i svih osoba koji kodnjih odsjedaju. Prijedlog Pro-grama rada TZO Vrbnik za2005. godinu usvojen je na 8.

sjednici Turistidkog vijeiakoja se odrZala 29.11., a za15-tak dana trebala bi ga pri-hvatiti i Skup5tina TZO Vrbnik.

U 2005. godini TZOVrbnik planira:- sudjelovati u programima TZotoka Krka kao ito su nastupina sajmovima, ogla5avati ustranim medijima, prihvaiatistudijske grupe te sufinanciratiizradu novih i dotiskivanje pos-tojeiih promidZbenih materijala- obnoviti postojeie Internetstranice- u suradnj r sa TZ PCZ iza-vojiti financijska sredstva zadodatne gospodarske inspek-tore- sa Opiinom Vrbnik raditi naoduvanju kulturne baStine, ure-denju naselja i oduvanju tur-istidkog okoliSa- provoditi ekolo5ke akcijedi5ienja pTaLa uz pomoi izna-jmljivada, DVD-a, lovadkog iribarskog dru5tva, mladih Vrb-nika te svih ostalih kojima jestalo da nam Vrbnik bude Sto

diSii i ljep5i- sudjelovati i pomoii u raduudruga koje djeluju na pod-rudju TZ: VGA i Dru5tvoFrankopan- sa gospodarskim subjektimazajednidki raditi na promidZbiVrbnika- organizirati kulturno-zabavnadogaclanja: ma5kare, nastupefolklora i klapa, razne estradnenastupe, Likovnu radionicu,Ribarski dan. 5. PrvenstvoHrvatske u kuhanju lovadkoggula5a za novinare ( I 1.06.),Dane vina - Vrbnik 2005. (26. i2t.08.)

I za kraj koristim pri-liku zahvaliti svima koji su

doprinijeli radu, sudjelovali uakcijama te na bilo koji druginadin podrZali rad TZ-a, jerbez njihovog angaZmana TZne bi mogla normalnofunkcionirati i obavljati svojuosnovnu zada(t.

Direktorica TU TZ OpiineVrbnik

Sanj a Polonij o, dipl.oec.

ZVEZDA VASYETOJ NOiT

Na nebu zvezdi igrajukot i onujstu Noi

va betlehenskon kraju.Anjeli nebeski

kantali su:

"Narodil nan se

kraj nebeski...'Samol pestiriii bn%ntsiroma5ni i ponizni

mogli su vidit zvezduka je put kazala,

naviScala.A koliki drugioholi i veli.

ze opertimi odmi.nisu zvezdu videli,

mesta ni bilova nllnovo.l dusl l Kucl.

Rojen va Stajici,

leLi na slamici.dite Bog!

Zvezda dudesna.v noci na Nabednji

put je osvitelar seKoJ ousl

porojeni je Zelela.

Marinka Matanii-Polonijo,1996.

r

Djedji vrtii KatarinaFrankopan iz Vrbnika je vrtii s

poludnevnim programom. Unjega je trenutno upisano 20

djece i to 7 djedaka i 13 djevojdica

u dobi od 3 do 7 godina.

Vrtii.je smje5ten u zgta-di osnovne Skole i, zahvaljujuiirazumijevanju Opiine Vrbnik,materijalni uvjeti rada su znatnopoboljSani.

Ono Sto vrtiiu najvi5enedostaje je vanj ski prostor za rgra

ier imamo puno lijepih dana.

Sigurno vas zanima Sto

se sada radi.Nakon 5to smo se opros-

tili od mora i ljeta, zakoradili

Ove godine odrZana jedruga likovna kolonija djece ugaleriji ZVONIMIR u Vrbniku,na SaliZu.

U vrijeme blagdana sv.

Ivana, za5titnika Grada, sunce jeobasjalo strme litice nad morem,klance, breZuljke i duvenevrbnidke spomenike pro5losti.To je vrijeme dolaska turista iizletnika razliditih Zivotnih dobi.

Pro5le, kao i ove godine,ponudili smo program za djedjulikovnu koloniju. TZ Vrbnikpomogla je izraditi obavijest o

radu.Stanor,nici Vrbnika dopnni-

jeli su estetskom uredenju kultumog

nasljeda. Turistima su omoguiili raz-

gledavanje uskih ulica i drevnih zidi-

na.

Interes djece bio je vezan

tz more, ali su do tzrai.ajadolazili i drugi motivi.

B

smo u jesen, koja nam je, nudeiiobilje boja i plodova, posluZila

kao motivaciia raznim igrama iaktivnostima.

Ljepotu i bogatstvona5eg Vrbnidkog polja pokazalismo djeci rijedkog vrti(,aPodmurvice koji su nedavno bilina5i gosti.

Ove smo jeseni posjetiliGradsko kazaliSte lutaka uRijeci i pogledali predstavu

RuZno pade.

Mjesecu prosincu se

posebno radujemo. Najprije nam

dolazi Jozo Bozo, madionidar, a

zatim s nestrpljenjem odekuje-mo Svetoga Nikolu.

S posebnom ljubavi imotivacijom neka su djecaprikazivala svoje ideje i i.elje.Neki su opet oslikali leptire o

kojima je nastala i simbolidnaslikovnica Romeo i Juhja.

Djedja umjetnidka djelabit ie pohranjena za buduienaraitaje i likovne kolonijeVrbnika.

Nemoguie je nabrojiti sve

sudionike (njih oko 50),izvodade i umjetnike.

Na kraju su mladipripremili priredbu t tzloLbu za

svoje roditelje, braiu, graclane ituriste.

Zahvallujemo djeci Sto su

gradili jedan novi nadin komu-

nikacije medu sobom i meclu

nama.jer su oni i njihovi umjet-nidki radovi najljep5i dar ovome

svijetu.Kristina Korai

Cijele smo se godine trudili bitisto boljima, pa se nadamo pravimnagradama.

U suradnji s roditeljimapripremamo BoZiinu svedanost.

I tako iemo, uz obilje dobrihZelja, ispratiti Staru i dodekatiNovu godinu.

I vama, dragi ditatelji,Zelimo sretan BoLii i uspje5nu

Novu godinu.

Dieca i teta SonjaDV Katarina Frankopan iz.

Vrbnika

Albert Sparoi"ii

cOO

P

^U

rl

Iyaniica eiimek Rect Ruiin

Podrudna Kkola Vrbnik dioje mreZe Skola na otoku Krku objed-injene u OS F.K. Frankopan.U svim PS na otoku Krku ukupno

ima 1497 udenika, a od toga.ie u PS

Vrbnik ove Skolske godine upisano155 udenika. Od toga broja od prvogdo detvrtoga razreda upisano je 47udenika, a od petog do osmog 108

udenika.Dio toga broja dine udenici

iz Dobrinj5tine koji putuju u Vrbnikod petoga razreda. Zbog nedo-voljnog broja udenika prvi i drugirazred radi u kombinaciji (9 +10 udenika) 5to oteZava rad u odgjno-obrazovnom procesu.Kombinaciju vodi gda Sanja Kalinii.U treiem i detvrtom razredu imamopo 14 udenika, a vodeih uditelji Marija Kraljii i DubravkoBoZii.

Vei od prvog razredauienici imaju izbornu nastavu izvjeronauka (gda Slava Petrinovii ivld. Ivan Turdii) i engleskoga jezika( gcla Milena DZeko). S obzirom da upeti razred dolaze i udenici iz PS

Dobrinj, broj udenika se poveiava,pa u petom razredu imamo 21

udenika ( Anton Stabii-nastavnikbiologije i kemije), u Sestom razredu28 udenika ( Ljubica Matanii- nas-tavnik matematike ), u sedmomurazredu 30 udenika ( Mira Katunar-prof. hrvatskog jezika), a u osmomrazredu je 29 udenika(DraganDZeko- prof. fizike itehnidke kulture).

U PS vrbnik rade i uditeljilnge Mandii - prof. likovne kulture,Ana Jagii - Aljii, prof. glazbene kul-ture, Franjo Braut -_nastavnik povi-jesti i zemljopisa, Zeljko Zic- nas-tavnik tjelesne kulture, MarijaBarbalii- prof. njemadkog jezika,Ana Kirindii - prof. informatike iknjiZnidarka Irena Zgaljii - prof.hrvatskog jezika.

U sklopu nastavnog procesa,koji se zbog udenika putnika odvijasamo u jutarnjoj smjeni, udenici su

ukljudeni i u slobodne aktivnosti.Nekolicina udenika ukljudena je i uizvannastavne aktivnosti i u drugim

mjestima na otoku Krku ( folklor,sport, glazba, jezici ) Sto, zahvalju-juii i trudu roditelja, doprinosiodgo.ju i obrazovanju udenika.

Slijedeii trendove, i na

otoku Krku svake godine smanjujese broj djece. osobito u mjestimakoji nisu veii centri. Zbog toga svimoramo uloZiti dodatni napor da se

barem zadrLi ovaj broj stanovnika idjece tj da onima koji Live u

Vrbniku i koji tu ostaju udinimoZivot kvalitetnijim i ljep5im.

Potrudimo se osigurati imznanje i sposobnosti potrebne za

novo vri.jeme i pruZiti im kvalitetantemelj na kojem ie graditi svojubuduinost koju ie, nadam se,

pronaii oydjeZivjeti u manjoj sredini ima

svoje prednosti i nedostatke i zato iztog Zivota izvucimo ono najbolje, a

sve to na nadin da u svoju djecuuloZimo najprije vrijeme, paZnju iljubav, pa tek onda novac. Potrudimose svi zajedno od naie djece udinitisposobne ljude koji ie ne samo nas-

taviti ili odrZavati, nego unaprijediti i

dalieioi uspjeSnije razxtjati ovaj kraj.

prof. Mira Katunar

Matea Polonijo

AGAffiv

@t'

d'@ .w-, ''&

!, ;' ,:'.rf

9

Tradicija Skolovanja iobrazovanja u Vrbniku seZe u

daleku proSlost. Ona je usko

povezana sa starodrevnimseoskim kaptolom koji je ovdje

postojao vei u 1 1. stoljeiu, gdje

su se Skolovali poPovi glagol-ja5i. Kasnije, u 19. stoljeiu, u

Vrbniku je otvorena mu5ka

Skola" a ubrzo i Skola za Zensku

mladeZ. Ne smije se izostaviti ni"Hrvatska ditaonica" otvorena

1871. godine, koja je kao takva

bila prva na Kvarnerskim otoci-

ma. VaZno je spomenuti i"KnjiZnicu obitelji Yrtezi6",otvorenu za javnost 1910.

godine.Da je udenje u Vrbniku

imalo veliku vaZnost, svjedodi ispomenik palim borcima kojiprikazuje dovjeka koji, umjesto

pu5ke, u rukama drZi knjigu.A kakva je situacija

danas? Je 1i Vrbnik zasPao? Ima

li obrazovanje job uvijek onu

vaZnost koju je imalo kroz stol-jeia? Odgovor na to PitanjepotraLlla sam medu vrbnidkim

studentima.Prema mojoj evidenciji

Vrbnik trenutadno ima 40 stude-

nata. Veiina studenata studira u

Rrjeci (24 studenata), zatim u

Zagrebu (8 studenata), te uOpatiji (5 studenata) i Puli (3studenta). A da su interesi

razll(iti, pokazuje odabir fakul-

teta na kojima se studira. Na

Filozofskom fakultetu studira

devetero studenata na razliditimsmierovima (povijest, likovni,engleski, pedagogija, informati-ka, povijest, filozofija, arhe-

ologija, kroatistika, talijanski).Sest studenata studira na

Pravnom fakultetu, a isto tolikonalazi ih se i na Ekonomskom

fakultetu. Njih petero je na

Hotelijerskom fakultetu. Na

Visokoj uditeljskoj 5koli(pred5kolski odgoj, taztedna

nastava) studira troje studenata,

a toliko ih ima i na

Agronomskom fakultetu. Po

jednog vrbnidkog studenta broje

Medicinski, Gradevinski, Pomor-

ski, Strojarski, Teolo5ki, Stomato-

lo5ki, Prirodoslovno-matematidkifakultet, te Fakultet kemijskog

inZenjerstva i tehnologije.

Na produZetak obrazo-

vanja studenti su se odludili radi

vlastite znattlelje, znania, ah r

nade za boljim zaPoslenjem

nakon zavr5etka studija. Veiinaih se nada da (,e nakon diPlome

posao naii na otoku. Studenti bivoljeli da postoji prostor u kome

bi se mogh nalaziti, ruzmjenjr-vati iskustva, slu5ati muziku,gledati filmove...Svi se slaZu da

studiranje razvtJa osobnost, Siri

horizonte, a:uztoje i zabavno.

Smatram da se kao

zakljudak moZe reii da Vrbnikipak ne spava. MoZda samo dri-jema te ga je potrebno malo Pro-drmati da bi opet zasjao onimprepoznatljivim sjajem kojim se

didi od davnina.

Ivana Kordii,opsolventica engleskog jezika i

pedagogije

OSMOSMJERKA

I. ZVIJEZDA2. BETLEHEM:. Srar-a4. ISUS5. MARIJA

RJESENJE

6. JOSIP7. PASTIRI8. ANDEO9. PJESMA10. NOC

Z a o N B P A CV E S E N T

R P A T S DJ S J L o E S

T E U E J o TS S S R H Z T AA M B A E o D L

P A Z M M C A

10

Autorica: Bernardica Polonij o

Ne mogu i ne Zelim olakoprihvatiti i vjerovati da mladi nevaljaju, da samo misle na zabavu iprovod, da su postali za dru5tvoopasni element kojega se trebabojati, da ih se bolje kloniti jer biti inade mogli nauditi, da sunapu5eni i nadrogirani... Ukratko,da su mladi pokvareni i lo5i.

Ne sumnjam da medunjima ima takvih koji pretjeravajuu ovom ili u onom poroku i dolazedo situacija u kojima podlegnuza-mamnim napastima te djelo-midno ili potpuno izgube kon-trolu. Kod nekih se to dogadade5ie, a kod nekih rjecle.

Kad bi se samo neke odtih pitalo zaito to dine, vjerujemda bi oni imali odgovor na topitanje. MoZda njihov odgovornas ne bi zadovoljio, moZda nji-hov razlog za nas ne bi bio pravirazlog. MoZda bismo na njihovodgovor samo odmahnuli rukomili otvoreno rekli da i njihovodgovor potvrcluje kako smo mi upravu kada tvrdimo da su oni lo5ii pokvareni.

Ja, medutim, vjerujem daono Sto oni dine, jasno mislim naono 5to je u "normalnom" druStvusmatrano lo5im, dine s razlogom,pa makar on bio i samo to danegdje doclu do izraLaja, danekome prkose, da produ vrijemeili ubiju dosadu... KaZu neki da jeupravo dosada jedna od najjadih inajutjecajnijih snaga koja obliku-je pona5anje ljudi i da se Lelja rliaktivnosti kojima se ona zadovol-java odvijaju na bezbroj podrudjaljudskog Livota.

Ja sam se odludio za svojpoziv i postao sam sveienik s razl-ogom. Taj me razlognosio kroz svemoje godine Skolovanja i pripreme.Nosio me i kroz telkoie na kojesam nailazio na tom putu. Nosiome i onda kada sam vei biosveienik. Odveo me u misije gdjesam proZivio u nesebidnom radunajbolje godine svoga Zivota. Tajisti razlog me doveo natrag, drZime ovdje, ne da mi mira i stalno mepotide da idem naprijed. Ispunjavamoje misli, daje mi ideje, potide na

molitvu i rad rraLe(i moguienadine kako bih ono 5to znam.osjeiam i imam trajno Zivio iprenosio drugima.

Nije mi to do5lo tek tako,palo s neba. Negdje i po nekomeje to do5lo do mene, u51o u mene,podelo rasti i jo5 uvijek raste isazrijeva. Bilo bi nemoguienabrojiti sve one ljude i situacijekoje su tome pridonijele. Svakakojedan od kljudnih dimbenika namome Zivotnom putu bila je Zupaili grad Vrbnik... Ovo mogu reii ipotvrditi za sebe, a vjerujem dajeto tako i s mnogim drugimVrbendanima.

Uvjeren sam da je Vrbnik,njegovi stanovnici, kultura, tradi-cija, molitve, vjera i :uzorni Livotmnogih utjecao na podizanje iizgradnju velikog broja ljudi s

kojima se moZemo i s kojimaiemo se moii s pravom ponositi.

Zalto su mladi danastakvi kakvi jesu? Jesu li samitakvima postali? Sigurno nisu!Njihovoj sada5njoj situaciji i stan-ju pridonijeli su mnogi dimbenici.Izvanjski: oni mimo na5e kont-role, znanja i moguinosti...Unutarnji: obitelj, nadin Zivota,vrijednosti koje im se nude, zajed-nica dru5tvena i vjerska, primjerstarijih, vjera, obidaji, tradicija...Bo.jim se dublje o tomerazmi5ljati. Postaje me strah izamisliti da mi je danas 20 godi-na. jer se bojim da onaj i onidimbenici koji su za mene bilikljudni prije 30 godina, danas bimi jako nedostajali. I tko zna da libi se u danaSnjim uvjetima uputioputem kojim sam se onda uputio?

Ali vjerujem da dobrotamnogih starijih i mlaclih nijenestala. Vjerujem da i medudanaSnjim mladima ima punodobrote. Pitam se koliko tedobrote mi u njima vidimo?Koliko lijepoga Zelimo reii onjima? Kada smo zadnji putiskreno i bez predrasuda iosudivanja s njima razgovarali,slu5ali ih, vjerovali im, pokazaliprema njima po5tovanje? Kadasmo im ne5to povjerili i dali im u

tome slobodu?Zar nrje odito da se mladi

dntLe, da su zajedno, da se okupl-jaju, da zajedno planiraju izlaske,zabave, druStvena slavlja i svede5ie pronalaze ruzloge i povodeza okupljanja. Okupljanj e i zajed-nidko druZenje im je potrebno. Toje osnovna ljudska potreba i oni jeLele zadovoljiti, Sto je normalno.A koje su im moguinosti za todane? Nije li zabrinjavajuie gle-dati kako su za mnoge od njihkafiii jedina mjesta gdje se

osjeiaju udobno i opuSteno?MoZda t za to treba kriviti njih?

Mladi su odgovorni inadareni. Znaju Sto je dobro a Stoje zlo.Imaju smisla i osjeiaja zapravdu i po5tenje. Bole ihnepravde i osude. U njima se krijuneizmjerne sposobnosti imoguinosti. U svakome od njih,ama ba5 u svakome. ima dobra.Da li mi to vidimo? Zehmo li tovidjeti? Koliko dobra koje je unjima bi izaSlo na vidjelo kadabismo ih na to potaknuli svojimpristupom i postupcima premanjima? Koliko bismo svi mi biliobogaieni kada bismo im dali zato prilike?!

Mislim da se na krajumoramo upitati imamo li pravominro spavati znajuii da su jedinamoguia mjesta okupljanja mladihona koja postoje, da ih se na nekinadin tjera da se pona5aju kako sepona5aju, odlaze kamo odlaze idine Sto dine. a niti imomoguiavamo niti ih potidemo nane5to drugo i drugadije? Ovim bise pitanjima morao pozabavitisvaki Vrbendan. Pitanja su ovo nakoja bi mnogi odgovomi u na5emgradu, u suradnji s mladima,morali dati konkretne idielotvorne odgovore.

mons. Ivica Kordii

11

Iz rizgovora s vld. Ivanom

Milovdiiem, rawateljem Fftvarskog

Caritasa objar,'ljenim 14. studenoga

2fiX. u rijedkom Novom listu:

. BITI KRSCANIN U VRBNIKUZ\A.I BITT NAPREDAN, CRSTEX T

RAZBORIT. VJERA VRBEN.ANA NIJEUTEMELJENA NA STRAHU,PRAZNOVJEzuU ILI i\4{GUSKOMPRISTUPU. NEGO NA EVAN-DEOSKOM MODELU PRIPAD-NOSTI BOZJOJ OBITELJI, NASLICI BOGA KAO DOBROGOCA. NA SLOBODI I RADOSTIKOJU KRCSANSTVO DONOSI

. KRSANSTVO SE U VRBNIKUUVIJEK DOZIVLJAVALO KAODAR I BLAGODAT JER SE UVIJEKIZNOVA POTVRDIVALO U ZAUZI-MANJU ZA COVJEKA

. \.RBEN.ANI POTVRDUJU AVAN.GARDNOST KRSCANSTVA UPRONALAZENJU HUMA-NOSTI,KL]LfURE. ZNANOSTI. OCOVTE-ieNJ,c swETA...KRoz svoJu Povl-JEST. NI PRITISCI IDEOLOGIJA NE MOGUIZBRISATI KRSCANSKO DISANJEPOJEDINOGVRBENCEXA. BITI KRS'ANIN U VRBNIKU NEZNAdI BITI ZAOSTAO, NIJENEdASNO I NIJE SRAMOTNO

BoZidna Smricica

Smridica je u nas navikiBoZicno drivo bilo,otec ju je posikel i pariial,doma pernesel. v latu nabandal I

Mati je po njoj bunbak razdesala

sekakove Skatuli je razpaiivala,balice i figurice po nutri iskala,

ma deboto nikad niS ni nahajala.

Poiela je sama sobun govoritvaja poi deKeri i orihi pozlatit.

bonboni va cvilnoj harti pripravitke je pred didinun morala pospravitl

Sprid Smriki s-mo bebice od testa

rlo1.u. . .muZiia i Zenicu z ditiien poloZili,

svetinia to je fameje, plodnosti

zai bezdice kuda da nima vridnosti.Mi smo Sepiiali kako orepdiiitako da ne bimo ditida zbudili.z materun smo skupa Smridicurehnuli :

od prevele sriie nismo,ni dehnuli.Kada smo to vei sve i poredilijeden do drugoga smo se povredili.va Smridicu smo se fiSo inkantali,Anjel Gabrijele svi smo zakantalilOntrat su svi stari feralid palilicriki,,Vitlejemu smo se uputili,dftiia smo v jaslah lipa polpijaliva srici beskrajnoj svi smo uZivalil

Vei vi5e godina radim ikao vodid s izletnicima kojidolaze u Vrbnik. Uvijek iznova

zanimljivi su mi njihovi dojmovio Vrbniku. Kod nekih se ti doj-

movi utope u Zlahtini, kod drugih

ne dopiru dalje od pomalopotro5enih opiih slika o idili tj. ona5oj projekciji te ,,idile",ponedijem Zivom interesu ne pro-

maknu i merle disonance, a neki-

ma se, dogada se ponekad i to,

Vrbnik zavude pod koZu pa ihuvijek iznova privladi k sebi...

Mislim da nismo ni svjesni kolikoVrbnik takvih Zivih, djelom i vrloZivopisnih ambasadora ima...

Neki od njih postojano ustraju u

svojim idilidnim slikama o

Vrbniku, valjda im je to potreb-

no... A neki se Vrbniku zavuku

pod koZu i dobiv5i potpuniji uvidu sliku sveisto ga vole, d. tek tada

to uopie i postaje moguie...A voli li Vrbnik njih? O

tome se posebno u zadnje vrijeme

potro-Silo dosta rijecli. ProSle se

sezone nakne zaiu-lo promi5ljtutje o

modelu koji bi omoguiio da iVrbnikkao mjesto ne salno indirektno vei idirektno dobije ne5to zatzvrat vJ

svih tih izletnika. Izgleda da taj

model ipak nije bai zaLivio.

RavnoteZa davanja i primanja

izmedu Vrbnika i njegovih izleftiika

zasigumo se moZe usposrrviti i na

neki sretniji i spretiji nadin, ali ner-

avnoteZa kojoj se poku5alo doskoditi

posve sigumonevodi dobruni onoga

tko u toj igri priwemeno dobiva i1i

pak gubi. U nuar.notefi bez imimke svi

gutre i je svaki dobitak

nzuSn'b nedegaili nekoga samo privid.

Bilo bi vrlo opasno da izgu-

bimo taj tako dragocjen uvid da smo

samo dio cjeline i da bez dobrobiti te

cjeline i nai udio gubi vrijednost.

Svi smo mi utkani u razlidite

vece ili manje krugove, cjeline. Jedna

nam je ovdje svima zajednidka a to

jeVrbnik. ProZivio je on vei 5to5t1 a

ako Bog da, preZwjet ie, nadZivjeti inas...

dini se ipak da je krajnjevrijeme da osnaZimo osjeiaj te

fine ravoteZe i da konadnopostanemo ,,sebidni" iz jedinog

pravog i mudrog razloga: ako je

bolje toj cjelini diji smo dio, jedi-

no tada i nama moZe biti uistinu

dobro.Matilda Braut

12

Marica'staiii-Mili(

17. i 18. jula va Vrbnikuje bil Festival folklora. Grupi su

pri5li ze celoga otoka, a na5i su

jih dodekali na novon autobus-non parkirali5tu.

Sopci Dean Volarii iDorijan Polonijo otvorili su

Festival ze Mantinjadun.Prvu veder tancali su

mlaje folklorne skupini: KDVrh z Yrha ko vodi SabinaDepikolozvane, KD IveJelenovii od Dobrinja ze

voditeljicun Vesnun Dunato,KD Soto z Be5ki i Jurandvora ivoditeljica Dunja Barac, KDBraie Radiia od Korniia kihvodi Zeliko Braut, z MelinskeKD Duba5ntca ze tri voditelia:Ivan Pavadii, Danijela Stefaniii Margaret Sabalja, z Omi5jaKD Ive Jurjevii i voditeljiTihana Ilijii i Davor Kraljii, odKrasa KD Sveti Juraj kih vodiRobert Justinii, z GabonjinaKD Sveti Petar i voditeliicaTatjana Radivoj, z Poljic folk-lorno dru5tvo Poljica ko vodeMarina Brozi(., Anica Bajdii iNikola Bajdii, od Punta KDPunat ze voditeljen StankonMihajloviien i me5tronMarij anon Orliien-Senkiien.

I na kraju VKDFrankopan z Vrbnika kih vodiDamir Volarii.

Eve grupi su i kantali podomaiu. Nakraju su mlade divo-jki Ines Pavan, Mare Sta5ii iAnamarija Valkovii zakantahVrbnide nad moren kako jih jenaudil lvan Pavadi(,, azato su na

natjecanju va Pinezilih dobiliprvo mesto.

Prvu je veder sve skupa bilo 298

malih tancuri, kanturi i sopci.

Drugu veder tancali su

starije grupi z istih mest i grup ko

i pasanu veder. Jedino nisu tancali

Krasani, ma je zato grupa zPtnezi6, ku vodi Ivan Kosii. Nikivoditelji vode obidvi grupi, imlaju i stariju, a niki vode posebi.

Tiako stariju grupu z Gabonjinavode Anton Radivoj i Branko

Mihajii, grupu z Omi5ja vodiDavor Yitezr(. a na5u grupu z

Vrbnika vode Katica Volarii,Marija Or5ii i Savica Pli5ii.

Bilo je jako lipo.Veselo, Sareno, mlado, staro, ...

Bilo je i posobojnihgosti: predsjednik Skup5tinePGZ Marinko Dumanii, svinadelnici i predsjedniciopiinskih vijeia z otoka,gradonadelnik Veje, generalnivikar na5e bi5kupije mons.Ivica Kordii, Duban Pra5elj,Marija Riman, Beata GothardiPavlovsky, RuZa Bonifadii,akademik Petar Strdii, JerkoBezi6,, o. Bonaventura Duda,vld. Anton Zec, Ivan Pavadii,Damir Kremenii i drugi.

13

Grupi su i kantali, a nakonsvoga nastupa 5li su degodpojist i popit ke domaiimiugostitelji.Obidvi vederi su vodili IvanaKordii i Ivan Lukarii.Celi festival je orgamziralaOpiina Vrbnik, ka je i platilaveli del svega, a najveii jePGZ.

Drugo leto vidimo se va Veji.

Ivan Lukarii

BTLO JE KRASNO...

Bilo je super.

Organrzacrla ie bila dobra, ono

5to se planiralo i ostvarilo se.

Djeca su bila zadovoljna,vedera ie bila izvrsna.Naravno, uvijek se moZe jo5

bolje, ali do boljega se dolazipomalo.Uvijek su nezadovoljniji onikoji zadnji nastupaju jer mora-ju puno dekati, ali tako je uvi-

jek i svuda. Jedinu zamjerkumogu naii u nedostatku tribineza publiku, moi.da bi biiodobro smjestiti je tamo gdje su

bili sopci, ali o tome uodi neke

druge smotre u Vrbniku.Sve u svemu, bilo ie krasno.

Vesna DunatoKD lve Jelenovii,

Dobrinj

*ffiF.i

TZLET FOLKLORASAU MAKEDONIJU

Stariia folklorna grupaiz Vrbnika od 21. do 28.sijednja 2005. godine ide na

gostovanje u Bitolu. Na pozivza nastup u njihovom gradu

vrlo smo se rado odazvali.Smje5taj je osiguran kod na5ih

domaiina. To je razmjenskoputovanje pa iemo mi ugostitiMakedonce vjerojatno u lipnjutj. za Ivanju.Nadamo se da iemo dostojnoprezentirati obidaje naSega

grada.

Svakoga vikendaodrZavamo probe na kojimavjeZbamo na5 tanec i uiimokantat po domaiu jer u tomebai i nismo bili izvjeLbam.

Ovom prilikom zah-valjujemo VKD Frankopan isvim sponzortma koji su namomoguiili ovo putovanje.

Domago.i Grlkovii

14

OSVRT NA50. JUBILARNI

FESTIVAL FOLKLORAOTOKA KRKA

Svake godine, pa tako iove, KD "SOTO" Jurandvor -

Ba5ka sudjeluje s mlaclom istarijom folklornom skupinomna Festivalu folklora otokaKrka, koji se ove godineodri.ao u Vrbniku. To ie bio 50.

Festival folklora, koji je ujednoi najstariji festival folklora u

Hrvatskoj, a medijski odHrvatske radio televizije, nitijednu veder nije bio popraien.

Sada bih se radije osvmula

na to kako smo mi izvoiladi

doZwjeli te dvrje vederi. Prije svega

treba pohvaliti mlade koji su

preuzeli cj elokupnu organizaciju na

sebe. Znamo da to nije lagan posao

i da pote5koca uvtjek im4 pa mi,

nadam se, neie zarnjenfr. i pokoju

kritiku. Thkoder pohvale voditelji-

ma koji su program vodili na na5oj

dakav5tini i to puno bolje nego 5to

su do sada odratlivali profesionalni

voditelji.

Voditelji (domaiini) folklornihskupina potrudili su se da organi-

zaclja bude na visini, dodekali su

nas na samom dolasku, pro51i s

narna mimohod te su nas do kraja

vedere zabavljali svojim pris-

ustvom. Vjerqatno su sve skuPine

poput nas uZivale u Setnji gadomVrbnikom te odlidnoj posjeienos-

ti 5to mje5tana 5to turista.

Naravno, zabavai druZenje vaLno

je kao i samo sudjelovanje na

Festivalu. Ni ove godine nije man-

jkalo febte, za 5to se pobrinuo

domaiin or ganiztrajudi zabavu na

trgu, ali i druZenje skupina na

zajednidkoj vederi.

No, da ne bude samo pohvala

bilo je i odredenih nedostataka

u organrzaciji. NajviSe 5to jesmetalo naSoj folklornoj skupi-ni je lo5a rasvjeta koja nije bilaprimjereno postavljena, vei jebila pripremljena za zabavtnakon nastupa folklora. I joiiedna sitnica o kojoj bi se tre-

balo voditi briga jest publikazbog koje smo mi tamo.Publika treba biti usredotodena

na zbivanie na pozorrici, a ne

da se bori kako bi mogla pogle-

dati nastup poneke skupine.

Na samom krajupohvalila bih jo5 jednom orga-

nrzatore koji su napravilidobar posao, a nadam se da ieslijedeii Festival folklora uVrbniku biti joi bolji.

Za KD "SOTO"

.Iurandvor - BaikaDunja Barac

15

L

Vrbenski veter

Visoko na dverihod grada Vrbnikabura tanca.

Gelboko. doli. more pini,vaja, budi i Skripje.

More ko more.Skrope slane kapjesve do vrha grada.

Trs tararajka,sopeli sopu,kanturice kantaju.

Veter mi5a sve te noti,smih dice ga kumpanja.A lipe se stare versiva glavicah didjih mute.

srcrca nlln govoreda od vavik tu nid znaju,a samo jo5 malo rabida tu notu zakantaju.

FOLKLOR

Folklor je, prema Anii-Goldsteinovom Riedniku stranihrijedi, "kulturna ba5tina naroda saduvana u mitovima, usmenojknjiZevnosti, obidajima, no5nj ama, rukotvorinama, muzici i likovnomizrai.avan}u u okviru kojih pojedinac stvaralac ostaje nepoznat."

Ovu rijed sredinom 19. st. konstruirao je engleski povjesnidarW. J. Thoms.

Sustavno zapisivanje i istraZivanje folklora u nas se javljatijekom 19. st. na poticaj MH. Od tada se polako razvija i interdisci-plinarna znanost, folkloristika, koja znanstveno istraZuje "folklor kaoumjetnost u sklopu tradicijske kulture ruralnih i urbanih sredina."

Disciplina koja se bavi proudavanjem lblklornog plesa zovese etnokoreologija, dok narodne obidaje izudava etnologija.

Mira Anii

Mole se ilanovi :VKI)Frankopan da obnovesvoje ilanstvo srije-dom od 19 do 20 sati,uprostorijama Dru5vaoPlaca Yrbniikog

16

statuta 4.

Ove se godine upravo navrSavapedeset godina od smrli mons. dr.

Ivana Butkoviia sveienika, jednog odnajbliZeg suradnika krdkog biskupaAntuna Mahniia u stvaranju i obliko-vanju FLvatskog katolidkog pokreta;dovjeka intelektualno veomasnaZnog, okretnog, radi5nog,zamozatajnog, a nadasve dovjeka j aka

duhovnog Zivota. Cini se da jeButkoviievo ime nekim shjedomokolnosti i nebrige pomalo palo uzaborav. Stoga Krdka biskupija iTelogija u Rijeci zajedno organizirajuovim povodom u Rijeci 26. studenog

2004. znanstveni kolokvij o liku iradu ovoga naieg zauzetog crkvenogdjelatnika.

Ivan Butkovii, sveienik i dok-tor filozofije, rodio se u Vrbniku25. sijednja 1876. u ribarsko-zemljoradnidkoj obitelji. Imao jestrica sveienika Nikolu Butkoviia,vi5egodiinjeg Skolskog nadzornikau Kastvu, koji ga je najprije potpo-magao u Skolovanju, a poslije jeneiak Ivan postao stridev babtinik.Osnovno Skolovanje zavr5io je uVrbniku i Dobrinju. nastavio gim-naziitt u Seniu, Rijeci i Su5aku, a

bogosloviju u Gorici. Zareden je zasveienika godine 1901. i svojumladu misu slavio je u Vrbniku udragoj mu zavjetnoj crkvi Gospe odZdravlja zvanoj "Gospoji".

Mahnii je do5ao iz Gorice uKrdku biskupiju u isto vrijeme kadje Butkovii krenuo u goridkubogosloviju. Vei se tijekomButkoviieva teolo5kog studija stvo-rila odre?ena bliskost s biskupom,steklo medusobno uvaZavanje iuzajamni istandan osjeiaj za slidneidejne i crkvene probleme. Naime,Butkoviia je Mahnii, jo5 kaobogoslova 1899. odredio za prvogurednika novopokrenutog gospo-darsko-poudnog lista u Krku"Pudki prijatelj".

Kao mladomisnik Butkoviiostaje kratko vrijeme u Krku, a

zatim gaje biskup Mahnii koncemgodine 1902. poslao na daljnjistudij filozofije u Bed, s namjerom

da tamo, u srediStu svihvaZnijih zbivanja gdje je bilomnogo naSe mlade inteligen-cije. pokuia organiziratihrvatske studente na kato-lidkim principima. To jeButkoviiu brzo poSlo zarukom. Iz te prve bedkeudruge mladih intelektualacarazvrle su se sve ostale orga-ntzaclje Hrvatskog kato-lidkog pokreta. U Bedu jeButkovii pokrenuo sa svojimkolegama dasopis "Lud" kao"list hrvatskog katolidkogtladtva", koji je pomogaoosnivanju mladenadkihdru5tava. Poslije je list Ludpre5ao t Zagreb kao glasilomladih. Za boravka u BeduButkovii je dosta vremena ivlastitih sposobnosti posve-tio radu sa sveuiiliStarcima.Postdiplomski je studijdokondao postigavli akademskistupanj doktora filozofije.

Iz Beda Butkovii godine 1909.prelazi sluZbeno t Zadar gdje uCentralnom bogoslovnom sje-meniStu predaje fundamentalnuteologiju i filozofiju. Kao profesorpi5e ponajviSe u dasopisu HrvatskastraZa i Luii o temama vezanim uzondadnje katolidko gibanje meclumladima. Godine 1972. preuzimaiz Splita dasopis "M1adost" koji jebio posveien mladima i njihovimorganizacljama. U Zadru ButkoviiproZivljava sve muke iz razdobljaPrvoga svjetkog rata sa Zalosnimepilogom Rapalskim ugovorom pokojem je Zadar 1920. pripojenKraljevini Italiji. Kako godine1922. zadarska hrvatska bogoslovi-ja prelazr u Split, nije preostaloButkoviiu drugo vei uputiti se

prema teoloSkom udiliStu u Split.Smje5taj je na5ao kod otaca kon-ventualaca "na obali", a predavaona teologiji. Studenti su ga upamtilikao dobrog govornika i predavada.

U potrazi za osobom koja bi uveoma osjetljivom poslijeratnomvremenu pretzeTa sluZbu odgojitel-ja mladih sveienika na daljnjem

Skolovanju i vicerektora u Zavodu

sv. Jeronima u Rimu - jer je po

postignutom kompromisu rektorZavoda morao biti Talijan, a samo

vicerektor nab dovjek - biskupimeduratne Jugoslavije povjerili su

g. 1924. to mjesto naiem IvanuButkovicu. Krenuo je na novu

sluZbu u Rim, ali je proveo tamo

samo akademsku godinu 19241

1925. Po isteku tog vremena razri-je5eni su sluZbe i rektor mons.

Giovanni Biasiotti i vicerektor IvanButkovii.

Nakon j ednogodi5nj eg izbivan-ja Butkovic se ponovno vratio u

Split, gdje je ostao sve do krajaLivota. Od lada se uglavnompovukao iz javnog djelovanja i pot-puno posvetio profesorskoj sluZbi.ProduZio je profesorski staZ na joS

punlh 27 godina, sve do starosti.Predavao je do ljeta 1952., dok nijeumirovljen. Za ljetnih mjesecigotovo svake godine boravio je u

svojoj kuii u Vrbniku, desto udru5tvu prijatelja beogradskog nad-

biskupa Ujdiia. Mnogi se job danas

sjeiaju kako je pop Ive volio more i

t7

barku, a bio je neposredan i rado jerazgovarao s ljudima i odrZavao jeredovite pismene veze sa rodbi-nom.

Butkovii je bio sveienik uzor-na Zivota i molitve te istinskipoboZan. Po tome ga posebnopamte u Vrbniku onda5nji sje-meni5tarci i bogoslovi, a danas veizreli sveienici. Gajio je izrazitiosjeiaj za potrebne. OstavStinu

svoga strica Nikole Butkoviiapodijelio je onima kojima je sma-trao da najviSe treba. Nije svakakozaboravio fond sveienidkog pod-mladka. Posljednje dvije godineLivota pritisla gaje bolest i na krajuprivezala uz krevet. Njegov prijatelji dugogodi5nji suradnik don AntePilepii zapisao je kako je Butkoviitada bio veoma strpljiv i odanBoZjoj volji i da je znao u trpljenju

desto reii: "Ne bih se ni sa kimzamijenio." Umro je 21. lipnja1954. i pokopan na splitskomgroblju u grobnici konventualaca.

Anton Bozanii

postigao diplomu generalnoglektora u odgojnim znanostima.Od jeseni 1953. godine pa do1967. predaje na Antonianumu.Godine 1964. pozvan je na

Papinsko lateransko sveudiliStekako bi predavao o "suvremenojduhovnosti". U isto vrijemepredaje i na novoosnovanomFranjevadkom institutu zaduhovnost u sastavu Antonia-numa i tamo djeluje do 1992.

Svojih detrdeset godinaprofesorskog rada posvetio jeknjizi i studentima i zbog svograda umirovljen je s najveiimznanstvenim naslovom <profe-sor emeritus".

Rado je dolazio uHrvatsku iako mu to u podetku inije bilo moguie pa svoje znanjeprenosi studentima na Institutu za

kr5iansku duhovnost priKatolidkom bogoslovnom fakul-tetu u Zagrebt. Od 1985. godinebio je suradnik papinskeKongregacij e za progla5enje sve-

taca s mandatom konzultora do2005. godine i time sudjelovao uradu oko beatiflkacije bl. AlojzrjaStepinca i s. Marije Petkovii.

Uodi svojeg 82.rodendana u samostanu sv.Frane tZadru. dana 16. kolovozaove godine umro je dlanProvincije sv. Jeronima, istaknu-ti teolog dr. fra Josip AtanazijeMatanii. Umro je u 64. godiniredovni5tva i 56. godinisveienstva. Roclen 18. kolovoza1922. godine u Vrbniku u

novicijat Franjevadke provincijesv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Prve zavjete poloZio je1940. godine. Ljeti 1943. god.do5ao je ponovno na Krk, ali se

zbog ratnih nedaia nije viSe

mogao vratiti u Dubrovnik gdjeje polazio vi5u klasidnu gimnaz-iju, nego se sklonio u ko5ljunskisamostan i spremao se za velikumaturu, koju je i poloZio u prol-je(.e 1944. na realnoj gimnaziji uKrku. Nakon Sto je u svibnju1945.god. mobiliziran, oti5ao jeu Italiju gdje se u Rimu upisaona bogoslovni fakultet franje-vadkog ateneja'Antonianum".

Zavjete je poloZio 27.listopada 1946. godine, a za

sveienika je zareden 27. oLqka1948. godine u Rimu. Licencijatiz bogoslovlja postigao je 1949.godine do proljeia. 1951. godinespremio je doktorat izbogoslovlja sa specijalizacijomrz crkvene povijesti. Nakonobrane disertacije " De originetituli Dalmatiae ac totiusCroatiae pdmas" studirao je naPedagoSkom institutu svogaReda u Grottaferrati kod Rima i

obirelji Gertrude iIvana, vei 1935. godine odlaziiz rodne kuie u franjevadkisamostan na Badiji kraj Kordule,a detiri godine kasnije stupio je u

18

Osim preno5enja znanjajedan od ne manje vaZnih poslo-va bio je i bavljenjeznanstvenim radom pa je takosuradivao u mnogim zbornici-ma, enciklopedijama, dasopisi-

ma... Osobito se istidu RadoviHrvatskog povijesnog instituta u

Rimu, Radovi na simpozijima o

hrvatskoj crkvenoj povijesti,Mandiiev Zbornrk, FraniievZbornrk...

O. Atanazije Matanii bioje dlan-suutemeljitelj i tajnikHrvatskog povijesnog institutau Rimu. Za svoj rad dobio je nrzpriznanja: medalju "ProEcclesia et Pontifice" 1988.,

spomen medalju u prigodi 200.

obljetnice smrti sv. Pavla odKrlLa za suradnju na Kongresu uRimu 1915., spomen medalju u

prigodi 400. godiSnjice osnutkaKongregacije za progla5enjesvetaca 1988., spomen medaljubeatifikacije bl. AlojzijaStepinca 1998. god. itd.O. Atanazije Matanii kao velikiljubitelj knjige osobito se odno-sio prema knjizi jer ona je za

njega bila <...( pre)nositeljicamisli , saduvana memorijadovjekova spisateljskoga iznanstvenoga rada, svjedokinja

SRD Kanj obnovilo je svoje

djelovanje podetkom 2003. godine,nakon 15-tak godina stanke. DruStvo jeobnovljeno kako bi se mogle organiziratii provoditi aktivnosti Sporlskog ribolovana mom, posebice kod mladih dlanova.

Buduii da je ludica zate(ena u loSem

stanju i da se dosta godina o njoj nitkonije brinuo, Zelja dru5tva bila je da se

stvore minimalni uvjeti za funkcioni-ranje i rad SRn ranl.

Na 2. sjednici SRD-a donesena je

odiuka o dlanarini koja imosi 50,fl) kn s time

da dlanovi imaju pravo jednom godi5nje

izvud bnxlicu na stezali5tu bez naknade.

vremena, poruditeljica sadrLqabuduiim pokoljenjima, znaklsim-bol kulture i civilizacije, odraz

umijeia dovjekovih ruku, iSto5ta.joS drugo <.

Kao ljubitelj knjige posje-

dovao je veliku biblioteku koja se

nalazi u posebnom odjeluzadarske samostanske knjiZnice s

pedatom <<ex libris A. Matanii>,mnogo je knjiga saduvao od

propadanja obilazeii samostane i

njihove knjiZnice. I nakon svojeg

umirovljenjaLivedi u Zadru radioje u samostanskoj knjiZnici.Obilna je i njegova bibliograflja pa

je za svojeg Livotaobjavio 26 knji-ga i 231 studiju, dlanaka i eseja.

Osim toga objavio je na desetke

recenzrja i prikaza u listovima idasopisima (l- Osservatore romano,

Antonianum, Archivum Franci-

scanum historicum...).

U povodu 80. obljetniceLivota i 50. oblietnice znan-stvenog rada objavljen jeZbornik radova pod naslovom"Izmedu povijesti i teologije" jeron je doista bio izmetlu teologije ipovijesti. Na promocqi Zbomlkana Ko5ljunu o radu o. Atanazijagovorili su mnogi, a dr. fraBernardin Skunca rekao je da jeon "...dovjek i fratar knjige".

Pogreb fra Atanazija bioje 19. kolovoza o.g. na franje-vadkom otodiiu KoSljunu.

Sprovodnu sv. misupredvodio je zagrebadki nad-biskup kardinal Josip Bozanii uzajedni5tvu s krdkim biskupomValterom ltpanom, gospiiko-senjskim biskupom MilomBogoviiem, provincijalom fraBernardinom Skuncom te mno-gobrojnim redovnicima iredovnicama, sveienicima, mje-Stanima Vrbnima i svima onimakoji su ispratili o. Atanazlja na

poslj ednj em putovanj u.

Kao 5to je oti5ao izrodne kuie svojoj subraii na

otok Kordulu, nakon Zivotnog>putovanja>> i umirovljenja u

Zadnt, vratio se svojoj subraiina Ko5ljunu, blizu svoga doma,

Vrbnika... na svoj Otok.Neka mu Gospodin,

kojemu je vjerno sluZiopoudavajuii druge duhovnosti,udijeli "mir i dobro".

Mira Katunar

Upuiena je zamolba raznim donatorima

i Opiini Vrbnik za financijsku pomoi.Kod svih se nai5lo na veliko

razumijevanje i svima se ovim putem zah-

valjujemo na podr5ci i datim sredstvima.

Od prikupljenih sredstava

dru5tvo je uz pomoi LU I(rk izvr5ilo

rekonstrukciju stezali5ta, postavilo ormariiza struju, na samo stezali5te dovedena jevoda, nabavljen <mini-wash> za pranje

brodica i napravljena su nova kolica za

izvladenje brodica na navozu.

Zajedno s roniocima organizirano jedi5ienje podmorja.Rad s mladima u okviru Dru5tva pruzeo

je prof. Dragan Skoro i vei ove sezone

pokazali su dobre rezultate. Sudjelovalisu na nekoliko natjecanja t pGZ, i izm-jenjivali iskustva s drugim druStvima.Dru5tvo planira uredenje i opremanjeribarske kuiice.

Pozivamo sve zainteresirane da se

udlane u 5m fan; kako bi koristili pogdnosti koje naie Dm5tvo pruZa i pomogli nam

u realizaciji planova.

Svim iilateljima zelimo cestit i

blagoslovljen BoZii te uspje5nu Novu 2005.

godinu, uz mimo more i dobar ulov.

Predsjednik SnO XaniIvo Staiii - Crni

19

Naia obiteljskapredaja pripovijeda daje moj preded lvePariii va to vrime bilhalaiii. Njega se ta

huda bolest ni iapala.On je po cele danibival po venu. iuvaljetuje iivo, on je bil zajunaka u nikih bogati-jih judi. Pada mi napamet kako je iudnabila ta beseda .junak"ili <junaiii> za sveone vrbenskemladiiece * halaiiieki su, ai su bili sirom-ahi, delali u boga-tihjtrdi. Ti naipreded le zdedom odMarije Babicekopal raki za

Na dast Boga i MarijeZna( da sama pri5la nijeNit iz zemlje ovdi znide!V - tri leta ju dover5ismoSad v - deterlom posvetismo !

Znai!Y potribi, da nju veloj,Kad kolera moria5eI zatert nas svih pritja5e,Onda ovu Majki BoZjojObeiasmo sazidatiI od griha se duvati.

A joS duZni 5mo spunitiI dru-qo pol tog zavelaBudui tad svi do DitetaObeiali smo ne gri5iti,I zverh svih swari ljubit BogaI iskernjeg kak sebe istoga

I tad iemo zavel spunit.

Svaka nova godina donosinam obilje svakovrsnih zbivanja.Neka su vaLna za nas kao pojed-ince, neka za na5e obitelji, ali imai takvih dogaclaja i zbivanja u koji-ma se nademo uhvaieni kao umreZu bez na5e volje svi mi koji u,za nas neponovljivom vremenu,dijelimo jedan te isti prostor.Postajemo tako sustvarateljisvakodnevnice u kojoj nam jeradovati se s drugima i Zalostiti se

zbog drugoga.Godina 2005. je prigoda da

se prisjetimo dogadaja od prije 150godina koji je obavio Vrbnik u tugui Zalost. Te 1855. godine u gradujezavladala kolera, bolest kojoj nijebilo lijeka. Tuga, strah i umiranjebilo je svakodnevno. KronidarbiljeZi da je kolera trajala od 26.lipnja do 20. kolovoza. Za to vri-jeme od bolesti je umrlo 79 osoba.Odraslih mu5karaca 35, Lena 3I idjece 13. Zadnjije umro od kolere20.VIII. pop Frane Gabrijelii.

sve te pokojne.I tada, u toj nevolji,

kad je krdki biskup IvanYitezi(,, a plovan NikolaGrikovii, obadvojica Vrb-nidani. iitamo na kamenojplodi <Vrbnik se zavjetovaMariji.> Zastanite na tre-nutak nad ovim rijedima injihovim znaienjem. jernameie se pitanje: nisu linabi stari i nas svojubuduiu djecu ukljudili uovaj zavjet, jer ne pi5e dasu se zavjetovali samo oni.tada Livuii. Zavjetovao se

je VRBNIK! Tako jezapisano.

A da nije to samo tektako reieno, pogledajmo Sto jeo tome zabllje1io Osip AnnrnPetri5, odevidac svih tihdogadanja, prilikom posve-ienja crkve detiri godine kas-

nije.

Evo crikva oVerbnide!

Adi hnamovii: Go,spo.ja, pastel

Kip Majke Boije od Zclravlja u istoimenoj crkvi

20

ZadrLimo se joi malo na

prvom djelu zavjeta - gradnji samecrkvice.Za ryu je odabran poloZaj koji jetog trenutka bio najljep5i u

Vrbniku.

Mjesto se je zvalo Na Rtu, a rt jebio nad morem, zagledan u grad igornji kraj. Na tom prekrasnommjestu stajala je tada jedna itaja,kraj nje moiunica i jeden barsii.Staiu i moiunicu je sagradil i barsiizgojij Jure Matanii s pridivkonBataluga.

Ali nije oduvijek to mjestotako izgledalo. Ranije. zna se i

todna godina, tj. od 1347.9. tu jestajala crkvica posvecena svetomu

, ,,1 ZASPUT: r ',

l

Iska.la sen BoZiipo putih rasvitlenih,po butigah pelnih.ma tutu ga trefila nis.

lskala sen deje

habajui burui mora hrum,ma tojstoga dana

ni tamo ga ni bilo dut.

a : .. .. ..1:r.'

A. ondat znenada,, ","islaZno, zasput

Culo se je.,Hvala i oprosti.onako vi5e neie bit

V,eie ni bilo tribi'is l,, .,

u;etd 6e,@.naru''sgf.,

,:l.li

... a,:,:.. " , :, ,.'. ..i.

M a r ij a Tr inaj s t i i - B o ti 4I0. t 1.2004.

Modrina

Utaban je kameni pod crkve na stijeni. Oblaci slu5aju njena

zvona na blagdan Gospe od Zdravlja.

lspod stijene mirno se u svom prostranslvuzibasenjski kanal.

Kao uspavano nesta5no dijeteModra je tvoia boja, 'a ovdje i nema dnrge.,i .i ; , ' :r ' ,

Sapiem molitve. Zapinju.lzmedu obale, senjskog kanala,

misli, pitanja, briga i nemoii.zato sutlm.Moja je Su,tnja ,nadgiasala ti5inu u crkvi:,:Toliko, jako,lda.,sarn l

mogla duti.Tvoju molitvu za mene....

Marina Valkovi( 2004.

Petru i Pavlu. Tko zna iz kojihrazloga, crkvica se je prestalaodrZavati i malo pomalo se jepretvorila u ru5evinu.

Mletadka vlast odludila juje prodati. Na javnoj dralbi koja jeodrZana 1775. najbolja ponuda bilaje od spomenutog Jura Mataniia.Na tom istom mjestu sagradena jepo drugi put sada zavjetna crkvaposveiena Mariji- Majci BoZjoj od

Zdravlta. To je sluZbeni naziv. Odvrbenskog puka nazvana jeGospoja. Taj se je naziv pro5irio ina okruZenje crkvice.

Na oltar je postavljen kipMajke BoZje s djetiiem Isusom. Tajje kip darovala obitelj Gr5kovii. Nisami nisu znali od kad se je u nji-hovoj obitelji duvao i Stovao tajdragi lik.

I onda je doiao svedani

trenutak za cljeli Vrbnik. Procesijaje partila Gospoji ma ne od VeIe

crikve vei od s Pod grot. Od svogadoma ki je bil Pod groti plovanNikola Grikovii zapejal je kipMajke Boije va nje novi dom,pripovijeda nam Marica Paronica.

Nedugo nakon toga kip jeokrunjen srebrnom krunom odonog srebra kojeg je darovalaFranka GrSkovii. Biskup IvanYitezi(, darovao je srebrni kaleZ s

pliticom. Kao Sto je bio obidaj u to

vrijeme, Majci BoZjoj poklanjanisu i drugi zavjetni darovi kaolandiii, krtZi6i, medaljice i dr.

Gospoji u pohode odlazi-mo u posebnim prilikama kao 5to

su odlasci u vojsku na5ih mladiiajer tad je maia Gospoji, a i pedese-

togodi5njaci ie radost jubileja podi-jeliti s Marijom, isto kao isupruZnici srebrni pir te

prvopridesnici svoj dan. Ne takodavno s onima koji su odlazili u ratopraitali smo se pred Majdinimvratima - Gospoji.Ali Majci BoZjoj Gospoji ne odlaz-imo u pohode samo u nekimrztzetnim prilikama, vei deiiepojedinadno, kad Zelimo biti sami isabrani u molitvi.Ona, naia nebeska mati, usliia naiemolitve.Ojaia moju nemoi i uiini da nien

nir umiri moj nemir.Marijo, zdravlje nemoinih,

molimo s pouzdanjem, kao 5to su to

dinili i naii stari: usli5i na5e molitvei udijeli nam zdravlje duha i tijela.

Marija Kralji1

21

Y

fu%*xd,te fuo

:..rt-t:.t ',i:., jl+jjf-*.:;:',tr:{. r' ,ri, i' rr.-!i!:!rar'1r::;i : -

, .a.'" t:tl-: '''.,,2005.

..,i$ l: r:lri

tuoY// uJrn .'

22

Stoie vellotski?

Veljotski spada u skupinudalmatskih jezika koji su se razviliod latinskog koji se pridao na na5oj

obali i otocima od IL stoljeia p. n.

e. Veljotski nije narjedje ( dijalekt ),veijezik ili kako gajoi de5ie nazi-vaju idiom. Giustiniani u XVI. st.

potvrduje da grad Krk i bliZa okoli-ca imaju svoj vlastiti jezik. Dok jeveljotski na Krku koristilauglavnom sirotinia, gospoda jepridala venecijanskim, na juguDalmacije, todnije u Dubrovniku,vlastela se sluZila raguzejskim,takoder jednom varijantom dal-matskog jezika.

I dok su se ostali dalmatskijezici ugasili prije podetka XVL st.,

u gradu Krku Zivjelo je, joi u XIX.st., nekoliko govornika veljotskog.Veljotski se istide kao jedini dal-matski varijetet za kojiraspolaZemo tekstovima u kojimaima lokalnih znaiajki.

Smrt vefotskog!?

Antonio Udina Burbur. ilikako se on predstavljao na veljot-skom - Tuone Udaina, bio jeposljednji govornik veljotskog. Odmine je poginuo 10. lipnja1898.godine u 6 sati i 30 minuta, pa

se kaZe da je to rijedak primjeruvida u todan trenutak nestankajednog jezika.

Utjecaj veljotskog navrbniiki ( iakavski ) dyalekt

Veljotski su se elementinajvi5e saduvali u dijalektima u

pomorskim pojmovima ( npr. jarbolod arbor ) i nazivima iba, izrazimaza hranu, kuhinjski pribor, kuininamjeitaj: u nazivima za stvari u

vezi s crkvenim Zivotom, u rijedima

iz gradskog Zivota ( plokata, plakata,

trg od palacata ) te, dakako, u brojn-im toponimrma i antroponimima. Jesenski ekvinoc[i na

vsjeveru Svedske

Noias je nebo

zaviesama Sjevernog svjetla

ovilo moje misli.

udaljilo uspomene.

zasjeniio svijest dovjeka,

oduzelo status Zene.

Noias se krijesio u svemiru

neobuhvatnom ljepotom-: )^ -l:,^samo moJ ooorr

sa Sjevernim svjetlom,

dodrr obas.lane cesttce

koja u Zaru sagorijevanja

odnosi u nepovrat

svoj Zivotni plus i minus.

U ledenoj polarnoj noiiobuzeo rxe

praisko,nlski strah

otaca ove zemlje ',",

pod Sjevernim svjetlom.

D r VJa sta, S in' dik. P oborI

Bod1u,, Svedska,:

23. 09. 200t.

Primjeri:

veljotskijezik

kapu6la, kapril,kapaulakapizselenu6tdapu6tmar6idst61

la dikolu6taredainiflokle tiru6kekatraidaelpi6tkanbatindlplovrinikantr.it

el beku5rsiegluTriskavacCampeljePornaibe, PornaijbDumeMika

Frane

trobil

takam6ksuarksporkissagita, saiettaporkarajagaiba

vrbnidki(dakavski)

dijalekt

kapulakapuzSelen(,apat.

marojdestoliikulatareiinifjoktirakikatridapjatkonobatinelplovankantatbikarsegul

TriskavecKampejPrnibaDumeMika,MikiczFrane

trubilo,trubilatakamakZurka

Sporkica

Sajeta

porkarijagajba

T.F.

Ltrcija k,loni.jo

23

{.'

Ifd

i

PRVOPRIEESNICI

Katarina iubranii Danijel MataniiLuka iubranii Lucija MilovdiiDamjan Dminii Pavao PavanBartol Hodanii Adrian SparoZiiMarin Ivanovii Anthony SpanjiiMarko Katunar Denis Volarii

KRIZMANICI

Ivan AntiiIvan DminiiRomano Pavan

Nina PardiiIrena MihoviliiInes Pavan

DomenikoMihovilii KristianMataniiAnamarija Toljanii Milan SuperVjeran DZeko Gregor MaradiiMatea PolonijoAnamarija ValkoviiMare Sta5iiPetra TrinajstiiSara Volarii

Frane Toljctnii

.il

Iru

Linda Kovaievii Atdo Spanjii

Kr5teni a Lupi Uznesenja Marijinogu Vrbniku 2004. godine

Linda KovadeviiFran BumbaroviiKarlo KoLiiMateo SatinoviiNikolina GrguriiFrane ToljaniiAldo Span.f ii

Nikolina Grgwrii24

VJE,NEA\I:

Davor KoZii i \1an-1ana SabljiiMannko Depope i Vesna PuikariiKreiimir Tomac i Astrid StipetiiSter ica Ribidii i Marijana ZunacStipe Vuletii i Margaret BernicTomislav Petrinovii i Slavica Lucetiirjendani izvanLu.pe:.

Ivica Dobrindii i 1eljkaZahljaJosip Gorup i Gordana SimaniiJosip Polonijo i Bernardica DepikolozvaneDario Dminii i Kristina MikliiMatej Polonijo i Nedjeljka Pavan

Branko Pavan i Jagoda Grikovii

UMRLI:

Dinko MihoviliiJosip dubraniiIvan DijaniiKatarina Yilezi(,Josip VolariiMilka MihaliiKarmen BrusiiAlma PolonijoAnton MaloviiZvonko MataniiAnton SuhnaMargarita LucetiiBartol DminiiJosip SuHna

Marijan Mihaliifra Atanazlje MataniiJosip Ivanovii

Povodom 10 godina rada

Vrbnidke grafidke akademije u

galeriji <Baiin dvo> uprilidena jeizloLba pod nazivom RAZINEZBILIE GRADA diii su autoriANA HRUSKAR-NENDL i IVANRICHTER, studenti 4.godinegrafike ALIJ Zagreb i sudionici stu-

dentskih saziva VGA. U svojimradovima oni propituju svojeviilenje Vrbnika - Ana u jednom

magidnom ozradju, a Ivan slikajuiinaizgledne citate povijesnih uzora.

Takoder je po prvi puta

odrZana posebna manifestacija, (u

buduinosti zami5ljena kao tradi-cionalna) imenom FESTIVALLEBDECIH GRAFIKA 01.

Osmislio ju je i sa svojim studenti-

ma pripremio prof. ZdravkoTiSljar. Dakako, radi se o svo-

.jevrsnom likovnom happeningu

puitanja zmajeva na pogodnimpoloZajima oko grada - onima

uzvi5enim nad morem i okrenu-

tim vjetru. Sve su <leteie insta-

lacije> bile rudno oslikane.

U ovom happeningu sud-

jelovali su studenti zagrebadke

ALU raznih klasa: JOSIPA KOS,

IVAN RICHTER. SVE,N

KLOBUdAR, SVEN MAH-MUDEEHAIi, LINA MIGId,IVANA OGNJANOVAC. DANIJELSRDAREV MIRJAM TISLJAR,ANITA CELIC CELLA, PETAR

BUNIC i ANA HRUSKAR-NENDL, uz asistenticu klase prof.

Ti5ljara NATALIJU NIKPALJ.Grupa .letada". uz pratnju

VKD-a <Frankopan>> izVrbnika, pro5la je u nedjelju10.10.04. vrbnidkim ulicama pa

sve do crkvice sv. Mavra, gdje

je bilo predvideno <poleti5te>

za ovu neobidnu izloLbu.Ove je godine Festival

odrlan prvi puta te je bio svo-

jevrsni pilot-projekt. Nadamo se da

(,e zaLivjeti i postati dio atraktivne

turistidke i likovne ponude

Vrbnika.

Marina ValkoviiFotogrffi e : Branko Kukurin

25

U inspirativnom ozradju prostora galerijeBaiin dvor predstavljena je pro5loga kolovozazbirka pjesama Zdravka Jelenoviia <<Stranice

prosinca>>. Uz autora nazodili su mnogiVrbendani, a u predstavljanju pjesama sudjelovalisu Gordana Gri.eti(,, Franjo Butorac i MarinaValkovii. Osebujnim recitiranjem autorovih pje-sama odu5evio nas je Neno GrLetii uz pratnjuMiljenka Valkoviia na gitari.

U rujnu smo prisustvovali job jednompredstavljanju zbirke pjesama. Rijed je o zbirci<Besedi s kamika nad moren> vrbnidko-rijedkeautorice Zore Yolari(,-Perhat.

Njene pjesme odiSu svjeZinom i ljupko5iu<<domaie besedi>, a ljubav prema rodnomVrbniku osjeia se u svakoj njenoj rijedi.

Pjesme je ditala gda Marija BoLi(,, a pred-stavile su je prof. Mira Katunar i gda MarijaKraljii.

U Vrbniku je tijekom mjeseca studenoga snimanspot <Sotto vocce>) autora Marine Valkovii i MiljenkaValkoviia te izvodada Alena Vitasoviia, Du5ka Jelidiia te

Zenske klape Mareta. AranZman za ovu skladbu potpisao jeRobert GrubiSii.

Pjesma je dobila prvu nagradu strudnogocjenjivadkog suda, a osim u Vrbniku spot je sniman i u

Opatiji. Spot je realiziran uz podriku Opiine Vrbnik i GradaOpatije.

Podetkom listopada ove godine odrLala se redovna Skupbtina VKD Frankopan. Izabrano je novo IzvrSnovijeie: Marija Kraljii, Dorica FugoSii, Mira Katunar, Katica Volarii, Marina Valkovii, Mirela SparoZii, JelkaPavan, Ivana Gr5kovii i Franjo Or5ii.

Za predsjednicu je izabrana Mirela SparoZii.Dosada5njem vodstvu Dru5tva na delu s gdom Marijom Kraljii zahvaljujemo na nizu projekata: organizacrla

i vodenje mlade i starije folklorne skupine, Skola sopaca, ponovo pokretanje Vrbnidkih vidika, obiljeZavanjeznadajnih zavidajnih obljetnica, pjesnidke vederi, izdavanje CD-a Trajna- nina-nena, kulturnog vodida, MrrLica...

C:t l.[.:Rlf/rVRBNI K

,ffi::*#.,:r+l:'

,:t::!

Galerija VRBMK

Galerija Vrbnik ove godine obiljeZava 10 godina rada. Podetak je, kao i svaki, bio teZak ali

llijep Uz slike i fotografije Adija Imamoviia, u galeriji su bile i grafike Ivice Si5ka, A.B.Svaljeka itd. Skromno i polako, galerija se razvijala.Tijekom 10 godina predstavljeni su mnogi autori iz Hrvatske i inozemstva: Marija Braut,Zoran Hoschtster, Stanko Abaclii, Zoran Tadii, Mersad Berber, Dimitrije Popovii, IzetDuzel, Dubravka Babii, Andrea Bassi, Lucija Pandii, Sandra Petrad, Lazar Ltmezi.Galerija Vrbnik je, osim izloZbi, producirala i performanse, revije, koncerte, filmove. Takoje nastala modna revija Ivane Popovii, odrZana na Placi, potom koncefi dua iz Beda - violi-na i gitara, konceft Tina Mr5iia, a proizvedena su i dva filma: Vrbnik 900 godina i Ca ja znanautora Adija Imamoviia.Prije dvije godine GalerijaVrbnik se Siri, dolazi tZagreb pod istim imenom i stanuje na adresiTkaldiieva 35. Zelimojoj dug Zivot.

€rffi;x

26

Galerija BA6N DVOR

U -ealenji Baiin dvor mogli smo pogledati izloLbu akvarela Kreiimira Iviia i izloLbrt radova VGA povodom dese-

to-eodiSnjice njihova postojanja i rada.

Galerija ZVONIMIR

Galerija Zvonimirje, osim djedje likovne radionice, izlagala tapiserije i slike Kristine Koraj.

Muzej likovnog identiteta Vrbnika

U zvoniku je ovoga lieta bila otvorena stalna izloZba radova VGA.

Galerija dE

Uz stalni postav izloLbe venecijanskih maski rijedkogslikara Nemanje Cvijanoviia u njegovoj galeriji iE u

ori.-einalnom prostoru nekadaSnje crkvice sv.KriLa iz13.st.. proilo-e se ljeta predstavio i Robert Kramariiinstalacr.lom u tri kolaZa. Vrbnik je imao dast bitimjestom prvog predstavljanja hrvatskoj publici ovoga

autora.

Ma, kako da podnen? Habajte, oviput van ne pi5e stric Osip. Slab je ,

va postiji. Enamo se trese od febri,ne more ni olovku drLal v rukah.Rekel sen mu: << Napi5i de misliSkako more5. Celo leto napovidaStutu i laje5, a sedaj kad rabiSnapisat, sedaj si oslabel. Cu makareja pisat, a ti mi govori! <

<< - Ne moren, nanci govorit ne moren!>>,jedva je zahuntal peln ognja.Vei kolike dani mislin de udelat.On ne more, a ja ba5 ne umin, a5 janis dovik od iakul, a jo5 menje odpisana. Malo sen hodel va tali-janske 5ko1i, malo va Skolu od oneprve od prve drZavi..... baS i nismonaudili dobro pisat, ma nas je Zivotnaudil makare mislit.iu makare ovi put provat; pisat iu koda govorin momu kumpanju Osipu.Evako..... Sveki dan sidimo nazidifu i gjedamo va oni <<kineskizid> ki se gradi enamo na Jiru.Sve ja to razumin: i da bi judi

gradili, a ni kadi; i da ie ovo kupitbez Soldi na kredit od trajset let; maiste5o su vo mogli poloZit na drugomesto. Ovako visoko vo je baS

straSjivo. a ....2a1 mi je i za oneboriie ke su posikli. Svi su se ondifrmivali i letratali Vrbnik, ma sedajja ne znan ako ie se ki ondi fermat.Kad joS ze kuiami ondi pridu iMadjari va one skopane 5kaje, juStoie to bit ko <kineski zid>. Dobro jerekla jena Zenska da ovo vi5e nisuBoriii nego <<Zidariii>. Ala dobro,ako pride dvajset novih famej va tekuie, iemo baren kre5it, al ako tobudu rentali za apartmani onisti kiih sad kupuju, to neie bit dobro.Nego, morda su se ove kuie mogleudelat i va Petrini? Koliko su vri-mena i dan kopali, priSli bi ze putoni do Petrini: a tamo da bi i onakosve niki gradili.Sad govore da je Zadruga propjunaSa. i da vi5e neie bit samo odjenoga dovika. Naudit iemo se i mi

pameti, samo nan rabi malo vrimena.Sveko leto nas je sve menje. iulsen od plovana koliko je ovo letojudi umrlo i koliko se je rodilo. Svegremo na menje. Niki se ne i.eni, aki se i oZeni, gre (a ze Vrbnika.Enamo nas Pere seki dan Seka za

koga iemo glasovat.<Zakoga? Ce misli5 ti?>, pitali smoga, << Ki god pride, vei je ustvaribil, ki ie nan to novi prit? A kadi su

mlaji judi, onisti od trajset dodetrdeset let. Ce oni misle?>Neka se mladi dadu na kup i nekane gjedaju stranki nego de ie bitboje za Vrbnik i za nas tutu.Samo Zelin da gre Vrbnik naprvo, ane nazad i neka Van novo leto pre-nese dudo zdravja, slogi i ....demenje jeloZije.Stricu Osipu, momu kumpanju,Lelin berzo ozdravjenje. Nezamirile ako sen rekel de previ5e...

Va5 stric Ive

27

'ltit

;r- 3\1(l\h

:\'l

{

\ .\,r \l_

,r/ )\