ii parcijala iz logistike-skripta

Upload: elmir-zeka-begovic

Post on 14-Apr-2018

247 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    1/64

    Tema 1: Pregled dosadanjih teoretskih razmatranja sutine kvaliteta

    Definicija pojmova kvaliteta; Rije kvalitet potie od latinske rijeiqualitaskoja znaci kakvou svojstva, osobne. Najmanje ce se pogrijesiti ako seuopsteno kaze da ona ispoljava subjektivne procjene svakog pojedinca o osnovnim

    karakteristikama, mogucnostima i sposobnostima proizvoda i usluga. Americko drustvoza kontrolu kvaliteta(ASQC) definira kvalitet kaoukupnost osobina proizvoda i uslugakoje karakterisu njegovu sposobnost da zadovolji odredjenu potrebu potrosaca.Dr.Dobrivoje Proki kaze da kvalitet obuhvata znacajne karakteristike proizvoda cije sevrijednosti odredjuju mjerenjem da bi se utvrdilo da li je kvalitet proizvoda odgovorapotrebama korisnikaClaude Jambart, u knjiziObezbjedjenje kvalitetanavodi dvijevrste:eksterni i interni kvalitet. Po ovom autoru eksterni kvalitet se sastoji uzadovoljanju ocekivanja klijenata, dok interni predstavlja njegovu sposobnost darealizuje aktivnosti u skladu sa utvrdjenim zahtijevima i to iz prve, bezpopravke.Termin kvalitet ne treba da se koristi kao jedini termin za izrazavanjestepena savrsenosti u komperativnom smislu, niti treba da se koristi u kvantitativnom

    smislu za tehnicka vrednovanja. Da bi se izrazilo ovo znacenje, mogu se koristiti sljedecitermini:- relativni kvalitet kada su entiteti rangirani na relativnoj osnovi- nivo kvaliteta u kvantitativnom smislu- mjere kvaliteta kada se sprovode precizna tehnicka vrednovanja

    Razvoj funkcije kvaliteta;Razvoj metode i tehnike funkcije kvaliteta odvijao se posljedecim fazama;

    Kontrolisanje i ispitivanje I&T(Inspection & Test). Kontrola kvaliteta QC(Quality Control). Obezbjedjenje kvaliteta QA(Qualitx Assurance). System kvaliteta

    Menadzment kvaliteta.QM(Quality Menagment). Menadzment totalnim kvalitetom TQM(Total Quality Management). Kvalitet covjeka ili kvalitet zivljenja covjeka(Quality of men) predstavlja

    drustveni aspect kvaliteta, odnosi se na buducnost, a zasniva se na:1. sirokom razumjevanju kvaliteta,2. kulturi kvaliteta kompanije,3. humanom aspektu kvaliteta.

    Sistem kvaliteta proizvoda i usluga;Sistem kvaliteta, cine organizaciona struktura,odgovornost, postupci, procesi i resursi potrebni za ostavrenje upravljanja kvalitetom.System kvaliteta je vrlo slozen process zbog cega je neminovan organizovan i planskipristup za njegovo utvrdjivanje i odrzavanje. Neophodno je definisati:

    politiku kvaliteta, organizaciju za obezbjedjenje kvaliteta, odgovarajuce resurse za kvalitet, odgovarajucu dokumentaciju, odgovarajuce postupke za sprovodjenje aktivnosti i radna mjesta detaljan program aktivnosti

    U realizaciji aktivnosti u odnosu na system kvaliteta moguce je, izdvojiti dvije faze:

    1

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    2/64

    projektovanje sistema kvaliteta i aktivnosti koje se zavrsavaju certifikacijom, odrzavanje, unapredjenje i periodicne promjene sistema kvaliteta.

    Koncept kvaliteta;Sveobuhvatnost novog koncepta kvaliteta sastoji se u njegovojmogucnosti da obezbjedjuje trzisno sirenje, povecanje produktivnosti, snizenje troskova,podizanje nivoa kvaliteta proizvoda i usluga isl.

    Osnovni aspekti novog sistema su: marketinski pristup poslovni aspect drustveni aspect

    Da bi se ostvarilo da kompanija bude brza i bolja od svih konkurenata, kvalitet i uslugamora biti takva da:

    obezbjedjuje eksternu i internu podrsku, obezbjedjuje kontinualno unapredjenje preduzeca, obezbjedjuje pogodnost proizvoda za upotrebu u cijelom zivotnom vijeku, zadovoljavanje potreba kupca i ostvaruje njihovu lojalnost idr.

    Unapredjenje kvaliteta poslovnih procesa treba da se ostvarujuju sljedeci efekti:1. povecanje efektnosti odvijanja poslovnih procesa definiranjem i eliminacijomzastoja.

    2. povecanje produktivnosti3. snizenje ukupnih troskova poslovanja uslijed neracionalnih poslovanja4. povecanje profita5. dugorocan opstanak kompanije u dijelatnosti na trzistu6. opci aspekti kvaliteta.

    Osnovni principi menadzmenta kvaliteta; Principima menadzmenta kvalitetasveobuhvatno su postavljena pravila za vodjenje organizacije, ciji su ciljevi:kontinualnaunapredjenja poslovnih performansi i dugorocna orijentacija na kupce, ispunjenje

    njihovih zahtijeva i potreba.Osnovni principi kvaliteta su:1. Princip 1;Organizacija orjentirana kupcu2. Princip 2;Liderstvo3. Princip 3;Angazovanost zaposlenih4. Princip 4;Procesni prilaz(orijentacija na procese)5. Princip 5;Sistemski pristup menadzmenta(orijentacija na sisteme)6. Princip 6;Kontinualna unapredjenja7. Princip 7;Donosenje odluka na bazi cinjenica8. Princip 8;Uspostavljanje obostrane koristi sa isporuciocima

    2

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    3/64

    3

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    4/64

    Tema II:Novi zahtijevi sistema kvaliteta transportu

    1.Potreba unapredjenja kvaliteta u transportu; Danas je u svijetu sve prisutnijapotreba za stvaranjem globalnog lanca isporucilac-korisnik kao i postizanje njegove

    efikasnosti u odnosu na razlicite vrste trzisnih zagtijeva. U svijetu se intenzivno radi narealizaciji znacajnih projekata na podrucju standardizacije i uvodnjenje sistema kvalitetau transportu, koji ce u vacoj mjeri povecati kvaliteta rada i kvaliteta usluga. Primjeristandardizacije odnosno TC-a u okviru transportnog procesa su: TC 22-drumska vozila TC 8- brodogradnja TC 20-vazduhoplovstvo TC 104-kontejnerizacija TC 204-informatika u transportu

    Podrucje standardizacije u transportu su:1. tovarenje jedinice(dimenzije;sirina, visina)

    2. transportna i pretovarna sredstva3. terminali, skladisni prostori itd.2.Savremene promjene u transportu kao posljedica novih zahtijeva za kvalitetomusluga;Savremene promjene u transportnoj dijelatnosti nastaju pod uticajem nekolikoosnovnih od kojih su najbitniji sljedeci:

    - kvalitet usluga mora biti visok i obavezno baziran na primjeni transportnih sredstavavisoke tehnologije.

    - brzina, slozenost i kvalitet transportnog procesa traze visoku zastupljenost vrhunskeinformacione tehnologije

    - poslovna fiziologijausluzivanje korisnikaokvir je za planiranje i razvoj koji cine

    infrastrukturu usluge.- razvoj medjunarodne trgovine- trzisna transformacija nekoh vidova prijevoza- pojacana ekoloska ogranicenja

    2.1.Ko moze implementirati system kvaliteta u transportu;Implementacija sistemakvaliteta prema seriji standarda ISO 9000 u transportu mogu realizovati kadrove koji cese kroz timski rad bazirati na multidisciplinarnosti.Unapredjenje je moguce ostvariti krozcetiri osnovna elementa:

    1. Direktnom selekcijom dobrog i loseg kadra uz otvoreno podrazavanje2. Kontinualnim obucavanjem svih zaposlenih3. Stalnom podrskom kadrovima i stavranje koncepta kruzne odgovornosti u kome

    su svi zaposleni osposobljeni da donose odluke4. Stalnim motivisanjem zaposlenih kroz nagrade i priznanja3.Osnovne specificnosti kvaliteta transportne usluge u odnosu na kvalitet proizvoda; Taj medjusobni uticaj mozemo posmatrati kroz transportne zahtijeve i realizacijusljedecih aktivnosti:- upravljanje tokova sirovina i poluproizvoda do lokacije njihovog procesa odnosnotehnologije prerade- plasman gotovih proizvoda do kupca odnosno potrosaca

    4

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    5/64

    - efikasna distribucija proizvodaMnogi autori definiu kvalitet transportne usluge kao sljedece:- slozenost- mogucnost sjedinjavanja

    - bipoarnost- mogucnost ucijenjivanja ili mjerenja na skali kvaliteta3.1.Sustina i specificnost transportnih usluga;Transport se moze posmatrati kao vidpruzene usluge ciji kvalitet nezavisno od vrste transportni sredstava i predmeta transportazavisi od ispunjenja odredjenih zahtijeva kao sto su:

    1. ekoloski zahtijevi2. zahtijevi bezbjednosti3. funkcionalnost(pouzdanost)

    Na kvalitet transportne usluge uticu:1. saobracajna infrastruktura-cinilac na kojeg isporucilac nema direktnog uticaja,

    nego se samo moze prilagodjavati

    2. nivoa kvaliteta poslovnih sistema primaoca3. nivo kvaliteta poslovnih sistema isporucioca3.2.Usluzivanje korisnika; Primjenom logistickih principa on omogucava jednakost,univerzalnost, kontinualnost, u prakticnom smislu otvoren je za menadzment, kvalitet,ekoloski podoban, bezbjedan itd., koji se prilagodjava zahtijevima korisnika.3.3.Novi koncept kvaliteta usluga u transportu;Osnove novog kvaliteta usluga transportasu:

    - korisnik u fokusu-korisnik je konacni atribut kvaliteta usluge.- partnerstvo sa snadbjevacem- razvoj kadrova-grade se na povjerenju- procesiranje i dijelovanje- kontinualno ucenje- liderstvo- javna odgovornost- orijentacija na rezultat

    4.Osnovna nacela upravljanja kvalitetom transportnih i logistickih usluga uposlovnom sistemu;U strukturi transportnih i logistickih procesa kao posljedicazahtijeva kupca prisutne su sljedece tendencije:

    1) Smanjenje kolicine rasutih tereta u transportu2) Povecanje asortimana roba i standardizacije roba u transportu3) Povecanje frekvencije roba u transportu4) Povecanje prevoza visoko vrijednih proizvoda5) Unificirana informaticka tehnologija u transportu i logisti.procesima6) Povecanje primjene paletizacije i kontejnerizacije7) Skracivenje vremena isporuke robe, tacnost, sigurnost itd.

    5

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    6/64

    3. OSNOVNA NAELA UPRAVLJANJA KVALITETOMTRANSPORTNIH I

    LOGISTIKIH USLUGA U POSLOVOM SISTEMU

    Upravljanje kvalitetom transportnih usluga podrazumjeva projektovanje i realizaciju

    svih neophodnih aktivnosti, baziranih na dobro prouenim sadanjim i buduimpotrebama korisnika usluga, baziranih na logistikim principima, koje nepogrjeivo vodeka proizvodnji transportnih usluga sa trino zahtjevanim i uslovljenim karakteristikama.Sve ove aktivnosti moraju biti optimalno integrisane u transportno - logistikim lancima iu ukupne poslovne funkcije davanja usluga. Zajedniki je cilj postizanje poeljnerentabilnosti, odgovarajue pozicije na transportnom tritu, adekvatne konkurentnosti uzadovoljenju tranje za uslugama.

    Sutina upravljanja kvalitetom transportnih usluga sastoji se od projektovanja,podeavanja, realizovanja i kontrolisanja svih radnih zadataka, tehnolokih procesa,kapaciteta, organizacionih reenja (preko planova i programa) kako bi se pruanje usluga(angaovanje svakog oveka, organizacione jedinice, funkcije i dr.) odvijala na nain koji

    e omoguiti korisnicima usluga da u potpunosti zadovolje potrebe u vezi sa kvalitetomusluga.

    Upravljanje kvalitetom transportnih usluga redovno obuhvata:

    - istraivanje, analiziranje, identifikaciju i kvantifikaciju zahteva potencijalnih korisnikau vezi sa nivoom i poeljnim kvalitetom transportnih usluga,

    - definisanje (projektovanje) svih oblika karakteristika usluga koje davalac usluga na bazisagledanih potreba moe da realizuje potujui zahteve i oekivani kvalitet usluga odstrane kupaca,

    -obezbeenje svih neophodnih preduslova da se realizacija usluga odvija u skladu sa

    projektovanim karakteristikama koje su . bazirane na logistikim naelima i primjenisavremene informatike tehnologije,

    - pruanje usluga u skladu sa definisanim karakteristikama, vidovima i oblicima prevozaprimenom intermodalizma, savremene tehnologije; JIT i dr., .

    - praenje, analiza i kontrola realizacije definisanog nivoa kvaliteta usluga i preduzimanjeblagovremenih i adekvatnih mera i postupaka za zadovoljenje zahteva kupaca(korisnika usluga).Ovi procesi zahtevaju optimalnu usaglaenost vie inilaca (ljudi, organizacija,tehnologija, postupaka, procesa, uputstava, reenja i dr.) primjene novih tehnologijatransporta i informatike bazirane na savremenim logistikim principima.

    Za potrebe praktinog kreiranje kvaliteta usluge, posebno su znaajne veze:

    -eljeni kvalitet/oekivani kvalitet,-oekivani kvalitet/uoeni kvalitet.Njihova analiza omoguava da se kvantifikuje zahtjev korisnika i utvrdi u kojoj su mjerikorisnici zadovoljni uslugom. .

    Marketing proces omoguava projektovanje, odnosno speciftkaciju usluge (eljeni,oekivani kvalitet). Na osnovu ocene sopstvenih resursa, u skladu sa poslovnomstrategijom, mogua je specifikacija vrenja usluge (obeani, mogui, ponueni kvalitet).

    6

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    7/64

    Izlaz iz ovog procesa je specifikacija zahtjeva operativnog upravljanja (kontrolekvaliteta) procesom usluga u kojoj su definisan mjesta u svim kljunim procesima(marketing, projektovanje i vrenje usluge) u kojima su mere performanse uslugezasnovane je na ocjenama ponuenog i uoenog kvaliteta usluge.Nivo kvaliteta usluga u okruenju i EU je znatno vii nego to je to sluaj kod nas iz

    sledeih osnovnih razloga:1) Vii nivo kvaliteta saobraajne infrastrukture,

    2) Vii nivo kvaliteta sredstava prevoza,

    3) Vii nivo kvaliteta goriva,

    4) Vei broj doneenih i primjenjenih standarda deklaracija i odluka iz oblastibezbjednosti putnika i robe, zatite kvaliteta vode, vazduha i zemlje, zatite od buke ivibracija, ako i veliki broj tehnikih i procesnih standarda,

    5) Masovnija primjena u skladitenju, transportu i. distribuciji standardizovanih jedinicaza pakovanje i prevoz robe (intermodalnih jedinica), usaglaenih sa mikro modulomstandardizacije,

    6) Dobro organizovana i priznata nacionalna akreditaciona tijela,

    7) Dobra nacionalna politika u pogledu sertifikacije sistema kvaliteta isporuilaca premazahtevima serije ISO 9000,

    8) Sve prisutnija i obavezujui sertifikacija po zahtjevima standarda ISO 14000,

    9) Sve vei zahtevi korisnika za kvalitetom oblasti svih usluga i primjene logistikihnaela nove strategije razvoja saobraajnog sistema koji podrazumjevaintermodalnost i sve vie primicanje transportno proizvodnoj trci i krajnjem korisniku,

    10) Dosljedno priznavanje i uvaavanje korisnikovih zahtjeva li odnosu na mogunostpoveanja profita i kvaliteta usluga,

    11) Razvoj i primjena novih standarda serije ISO 9000 iz oblasti specifinih za transport,a koji se u svojoj osnovi temelje na standardima ISO 9000, npr. QS 9000, TE 9000,TS 9000.

    Pored standarda QS 9000, automobilska industrija je donijela dodatne standarde koji seodnose na alate i sredstva proizvodnje - TE 9000.U oblasti telekomunikacione usluge, QuEST1(koga ine predstavnici 30 najveihsvjetskih kompanija u ovoj oblasti) je donijeo standarde TS 9000, koji se baziraju nastandardu ISO 9001.

    7

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    8/64

    PROBLEMATIKA KVALITETA

    Razvoj globalnog trista i globalne privrede, te porastom i unapredjenjem tehnike itehnologije, pored potrebe da se roba proizvede u dovoljnim koliinama , pristupanacijena i kvalitet postaju imperativ koji se zahtijeva na tristu.

    U uslovima izraene konkurencije na svim trinim nivoima prirodno je da dolazi donovog pristupa kvaliteta i do stvaranja kulture kvaliteta.Zato kvalitet predstavlja jedan od osnovnih faktora koji opredjeljuju participaciju natritu.Novi konceptualni pristup kvalitetu vremenom je iziskivao sistematsko rijeenjeosiguranja kvalitetom i upravljanja kvalitetom.Pojam kvaliteta ne moemo svoditi samo na tradicionalnu kontrolu kvaliteta i usluga.Kvalitet je nova filozofija usmjerena na potpuno nov nain integralnog razmiljanja idjelovanja to u sutini znai novi poslovni stil, kulturu i sklad potreba, organizacije,kupca, vlasnika, zaposlenih i ire drutvene zajednice.1

    U stvari, kvalitet proizvoda je odredjen zadovoljstvom kupca.

    Poboljanje kvaliteta je stalna aktivnost pomou koje elimo da postignemo uvijek vieciljeve u pogledu sve efikasnijeg i cjelovitijeg procesa.Poboljanje kvaliteta mora biti stalno usmjerena na aktivno otkrivanje mogunosti idjelovanje i to EXANTE, za razliku od dosadanjeg shvatanja kada se kvalitet utvrdjivaonakon zavrsenog procesa, tj, EXPOST.Princip poslovne filozofije predstavljao je osnovu za obrazovanje kadrova 1950.g. uJapanu a kasnije uz male modifikacije i u SAD.Pokret za kvalitet i razvoja kvaliteta u Europi doprinijela je mejdunarodna organizacija zastandardizaciju ISO, izdavanjem prve serije standarda iz podruja sistema kvaliteta ISO9000 godine 1987. Upravo taj standard je predstavljao osnovu za formiranje zajednikogevropskog trita nazvanog Evropa 92.Tokom 1993.g. razvijena je ideja o jedinstvenom oznaavanju proizvoda oznakom CE.Taj znak predstavlja dokaz da su zadovoljeni zahtijevi normniziranih smjernicauskladjenih na nivou EU.2

    Godine 1996 stupa na snagu grupa standarda sa podruja zatite ovjekove okoline to jeISO 14000. Zadnja decenija prolog stoljea naziva se decenijom kvaliteta i u tomperiodu Evropa je usvojila nekoliko evropskih naela, principa, standarda i modelakvaliteta.BIH se trenutno nalazi na pragu faze upravljanju kvalitetom i to prema zahtjevimamedjnunarodnih standarda za kvalitet, ime se osigurava jednostronost u ispitivanjuzahtijeva za osiguranje kvaliteta.Vijee ministara BIH je 6 novembra 2001.g. usvojilodeklaraciju o kvalitetu kojom se potvrdjuje da e se na putu ka evropskim integracijamazalagati za primjenu evropskih ideja, naela, principa i standarda kvaliteta.

    ZAHTJEVI ZA KVALITETOM USLUGA U TRANSPORTU1

    2

    8

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    9/64

    Zahtijevi za kvalitetom transportne usluge podrazumijeva prije svega, organizacijuprocesa baziranog na logistikim principima, zatim primjenu transportnih sredstavavisoke tehnologije, sistem upravaljanja procesima transporta uz primjenu savremeneinformacione tehnologije.

    Nivo tehnologije logistikih procesa znatno je nii od nivoa razvijenosti tehnologijaproizvodnje, radi toga je racionalizacija i optimizacija logistikog procesa u EU dobilastrateki znaaj.Nova filozofija kvaliteta logistikih procesa obuhvata i ekoloki aspekt, te se u prvi planpostavlja zahtijev za zdravom ivotnom okolinom.Upravljane kvalitetom u proizvodnji transportne usluge vodei rauna o ovim i drugimspecifinostima, u naelu vre se u poslovnoj filozofiji i metodama za poboljanjekvaliteta u materijalnoj proizvodnji.Ciljevi poslovne politike trebaju dugorono obezbjediti visok nivo konkurentnosti

    transportne proizvodnje na transportnom tritu.3

    Upravaljanje kvalitetom predstavlja permanentan proces i to znai da treba kontinuirano

    raditi na poboljanju i unapredjenu kvaliteta transportne usluge sa ciljem poveanjakonkurenske sposobnosti na tritu transportne usluge.Novi zahtjevi na tritu transportnih usluga iskazuje se kroz norme i procese, tenacionalne, regionalne i medjunarodne standarde koji se odnose na tehnike zahtijeve,zahtijevaju bezbjednosti u transportu, zatita ovjekove okoline, funkcionalno distribucijudobara,itd

    ULOGA RUKOVODSTVA U SISTEMU UPRAVLJANJA KVALITETOM

    Kroz liderstvo i akcije, najvie rukovodstvo moe stvoriti okrurnje u kojem su ljudi upotpunosti ukljueni i u kojem sistem upravljanja kvalitetom moe funkcionisatiefektivnoNajvie rukovodstvo moe se koristiti principima upravljanja kvalitetom kao osnovom zasvoju ulogu, koja je kako slijedi:

    -utvrivanje i odravanje politike i kvaliteta i ciljeva kvaliteta organizacije;-promoviranje politike kvaliteta i ciljeva kvaliteta irom organizacije radi poveanjasvjesnosti, motivacije i uea;

    -osiguranje fokusiranja na zahtjeve kupca irom organizacije;-osiguranje da su implementirani odgovarajui procesi da bi se omoguilo da zahtjevi

    kupca i drugih zainteresiranih strana budu zadovoljeni i ciljevi kvaliteta dostignuti;-osiguranje da je uspostavljen, implementiran i odravan efektivan i efikasan sistemupravljanja kvalitetom radi dostizanja ovih ciljeva kvaliteta;

    -osiguranje raspoloivosti neophodnih resursa;-periodino preispitivanje sistema upravljanja kvalitetom;-odluivanje o akcijama koje se odnose na politiku kvaliteta i ciljeve kvaliteta;-odluivanje o akcijama za poboljanje sistema upravljanja kvalitetom;4

    3

    4

    9

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    10/64

    ZAHTJEVI ZA SISTEME UPRAVLJANJA KVALITETOM I ZAHTIJEVI ZAPROIZVODE

    Familija ISO 9000 pravi razliku izmeu zahtjeva za sisteme upravljanja kvalitetom i

    zahtjeva za proizvode.Zahtjevi za sisteme upravljanja kvalitetom su specificirani u ISO 9001. Zahtjevi zasisteme upravljanja kvalitetom su opi i primjenjivi su u organizacijama u bilo kojemindustrijskom ili privrednom sektoru, bez obzira na kategoriju proizvoda koji se nudi.Sam ISO 9001 ne odreuje zahtjeve za proizvode. Zahtjeve za proizvode moespecificirati kupac, ili organizacija koja predvia zahtjeve kupca, ili mogu bitispecificirani u propisima. Zahtjevi za proizvode i, u nekim sluajevima, za pridrueneprocese mogu biti sadrani u, naprimjer, tehnikim specifikacijama, standardima zaproizvod, standardima za proces, ugovorn nim sporazumima i zahtjevima iz propisa.

    4. TQM transportnih uslugaTQM je integracija sredine i proces rada u okviru vremenske i prostorne distance,

    zahtijeva visok kvalitet upravljanja transportnim procesom uz primjenu savremenetehnologije. Danas se u materijalnoj proizvodnji ne moe bez TQM, jer on uslovljavakvalitet transporta i logistiki proces u funkciji kvaliteta proizvoda. Upravljanjekvalitetom prestavlja permanentan proces to znai da treba kontinuirano raditi napoboljanju i unapreenju kvaliteta transportne usluge sa ciljem poveanjakonkurentnosti na tritu transportne usluge.

    Primenu TQM-a u transportu prate problemi izazvani specifinom tehnologijomrealizacije usluga transporta. Brzina, sloenost i kvalitet transportnog procesa zahtevajuvisok kvalitet sistema upravljanja transportnim procesom uz primjenu savremenihtehnologija i metoda, razvijenu organizaciju i visoku zastupljenost vrhunskeinformacione tehnologije. Celokupna savremena tehnologija koja se kotisti u upravljanjutransportnim sistemima poiva u manjoj ili veoj meri na najrazliitijim softverskimaplikacijama (npr. sistemi koji, ukljuuju satelitsku navigaciju/komunikaciju, voice-inputkompjuteri, roboti, onboard kompjuteri, softver za planiranje zasnovan na vetakojinteligenciji, itd).5

    Softver za upravljanje kvalitetom transportne usluge

    Od poetka osamdesetih kod kreiranja aplikativnog softvera polazimo od naelada on mora biti dio procesa sa definisanim pravilima, standardima irigoroznomverifikacijom iji su osnovni postulati:

    - redukovati klasino programiranje na minimum- automatizovati dizajn sistema u svim fazama

    5

    10

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    11/64

    - koristiti najproduktivnije alate i tehnike- obrazovati kadrove za primenu novih razvojnih metodologija- razvijati i koristiti softverske komponente koje se mogu ponovo upotrebiti.

    Prihvatanje ovakve strategije vodilo je ka novoj etapi automatizaciji proizvodnje

    softvera. Razvijeni su CASE alati (Computer Aided Software Engineenng Tools) kojiautomatizuju pojedine faze u razvoju softvera i na taj nain ih ubrzavaju i smanjujegreke prilokom rada zbog manjeg uticaja ljudskog faktora i stvaraju kvalitetniji softver.

    Ciklus izrade softvera za upravljanje kvalitetom transportne usluge moe se podeliti nasledee faze:

    - Strateko planiranje. Obuhvata period od pojave ideje o potrebi za nekimsoftverskim reenjem, do donoenja strateke odluke o poetku razvoja.

    - Analiza optih uslova poslovne primjene. Bavi se detaljnom analizom poslovanjau okruenju za koje se razvija softver.

    - Dizajn poslovnog sistema. Formira se model koji obuhvata sve relevantneprocese objekte, odnosno elemente transportnog sistema koje obuhvata aplikacija.- Tehniki dizajn. Formiraju se baze podataka (o korisnicima usluge, resursima,

    podugovaraima, kooperantima, dobavljaima), definiu aktivnosti, entiteti injihovi atributi, ao i relacije izmeu njih.

    - Konstrukcija. Kreira se programska logika, definiu komunikacijski mediji i vriautomatsko generisanje programskog koda u nekom od programskih jezika.

    - Tranzicija. Obuhvata prenoenje aplikacije na realni transportni sistem (lanac ilimreu), njegovu implementaciju i testiranje u realnom okruenju.

    - Produkcija. Ovo je potencijalno najdui deo ivotnog ciklusa softvera jer obuhvatanjegovu aktivnu primjenu, a ukljuuje i njegovo odravanje, dopune, izmene ipoboljanja.

    Kvaliteta softvera mora da tee uporedo sa njegovim razvojem, od faze definisanjaprojekta, preko opisa projektnih zahteva, dizajna sistema, konstruisanja programskogkoda i testiranja, sve do instalacije na radnu platformu i redovne produkcije i odravanja.

    Definisani su i standardi za kvaIit,et softvera, kao to su, na primer, meunarodniISO 9000-3 ili ameriki vojni standard DoD 2167a. Formirani su nauno-struni timoviza prouavanje softverskog procesa, koji su. definisali koncepte rukovoenja softverskimprojektima, bazirane na principima TQM-a, koji u osnovi odreuju da je za proceskreiranja i odravanja softvera, kao i za sam kvalitet softvera, efektivnije i jednostavnijeako se proces temeljno analizira, kvantifikuje i kontinualno usavrava.

    Informaciona integracija na nivou transportnog poslovnog, sistema, omoguuje top

    11

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    12/64

    menadmentu, izmedu ostalog, donoenje pravovremenih poslovnih odluka kojom serealizuje ciljna tunkcija sistema.

    Na nivou menadmentapodsistema tehnike eksploatcije vri se:- projektovanje i usavravanje programa preventivnog odravanja vozila svih

    konstrukciono-tehnoloko eksploatacionih (KTE) grupa,

    - projektovanje organizacije rada, tehnologije PO i opravki,- optimizacija zaliha, kapaciteta radionica i pogona itd.

    Osnovni problem sadanjih sistema je u tome to se ne raspolae veinompotrebnih podataka, to znai da se ni pokazateiji koji se sada koriste ne mogupravovremeno kvantifikovati. To dalje uzrokuje kasno ili pogreno donoenjeupravljakih odluka.

    Na nivou pogonase upravlja procesima praktine realizacije planova i programa POi opravki. Posebno je znaajno da se na ovom nivou, kao mjestu neposredne realizacije

    procesa dijagnostike PO, rasklapanja, opravki i provjere kvaliteta funkcionisanja sistematransportnih sredstava, generiu podaci, znaajni za procese projektovanja, planiranja ibilansiranja na svim nivoima. U tom smislu je veoma znaajno da se svi relevantnipodaci pouzdano biljee u trenucima nastajanja i skladite u projektovanim bazamapodataka. Na ovom nivou se svakodnevno i u duim intervalima (nedeljno, meseno) vribalansiranje planiranih i realizovanih pokazatelja (uinka pogona, odeljenja, radnika,stepena iskorienja vremena, kvaliteta rada i sl. ) i donose argumentovane odluke zausavravanje procesa odravanja i opravki vozila.

    5. TENDENCIJE I SUTINSKE PROMJENE ZAHTJEVA ZA NOVIM

    KVALITETOM USLUGA

    Kvaliteta je ukupnost svojstava i znaajki nekog proizvoda ili djelatnosti, koje seodnose na njihvu mogunost za ispunjenje datih zahtjeva. Kvaliteta proizvoda ili uslugaodreuje se kroz faze u okviru naizmjeninih radnji, kao to su dizajniranje, proizvodneoperacije, uslune operacije i odravanje.

    Kvaliteta je postala dominirajui problem upravljanja i jedan od kljunihelemenata strategije svakog preduzea. Tehnike, trine i industrijske promjene u svijetuizravno se odraavaju na kvalitet proizvoda i usluga.

    Nova iskustva i zahtjevi usmjereni su prema sistemu kvaliteta koji se morarazvijati tako da se kvalitet proizvoda i usluga ukljue u sve funkcije i sve djelatnosti

    preduzea. Osiguranje kvaliteta mora se postii preventivno putem povezivanjadobavljaa i proizvoaa prizvoda i usluga. Pojam kvaliteta danas s jedene strane dobropoznat i proizvoaima i potroaima, dok s druge strane moe biti ne odreen, nejasan ipodloan razliitim tumaenjima. U novije vrijeme kvaliteta proizvoda i usluga definirase kao podobnost u upotrebi.

    To je bitna primjena u definiranju kvaliteta. koja je usredotena na trite i kupca aukljuuje:

    - istraivanje zahtjeva trita,

    12

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    13/64

    - razvoj proizvoda i usluga u odnosu na zahtjeve trita,- optimizaciju kvaliteta do mjere koja jo zadovoljava zahtjeve,- stalno praenje kvalitete nabave, proizvodnje i upotrebe te neprekidno

    poboljanje na osnovi kontinuiranih povratnih informacija.

    Parameti kvalitet po novoj definiciji su:- kvaliteta konstrukcije- kvalitetna proizvodnja- kvaliteta proizvoda- kvaliteta usluga- servis ili upotrebi.

    Na taj nain se kvaliteta shvaa kao ispunjavanje traenih ili normiranih specifikacija uupotrebi. Te potrebe ne odnose se samo na proizvod ili uslugu, ve i na zahtjeve ioekivanja prema tehnolokim procesima, organizacijskoj strukturi, postupcima radnimuvjetima, uslugama i inforamcijskom sistemu u itavom preduzeu i njegovim odnosimas poslovnom okolinom.

    Sadanje stanje kvaliteta obilieava se kroz trifaze:1. kontor1a kvalitete - QC - Quality Control2. osiguranje kvalitet - QA - Quality assurance3. potpuno upravljanje kvalitetom - TQM -

    Total Quality Management.

    Znaaj kvaliteta u sadanjim i buduim fazama tehnolokog razvoja iproizvodnje moe se relativno tano predstaviti na osnovu nekoliko pretpostavki na bazianalize trenutnog stanja budueg odnosa prema kvalitetu, a to su:

    tokom 60-tih i 8O-tih godina bio je izraen trend tzv. jeftine prizvodnje u

    kratkom vremenu. U ovom periodu kvalitet je imao drugostepenu ulogu, aesto je bio i zanemarivan. U posljednoj deceniji se ovakav odnos premakvalitetu bitno mijenja i zauzima prvo mjesto u programskim ciljevimavodeih svjetskih kompanija. Prema tome kvalitet sve vie postaje mjeraproduktivnosti i u uslovima otre konkurencijeprodaju se samo oni proizvodikoji su kvalitetniji.

    temelj ekonomskog i trinog jaanja kompanije predstavlja visoki kvalitetnjihovih proizvoda i usluga kao i stvaranje novih proizvoda visokogkvaliteta. Kvalitet je dakle strateki cilj i temeljni pravac upravljanjakompanijom, kao i glavna mjera ekonomskog jaanja kompanije, pa idrave.

    predvia se da e uskoro doi do intenzivne konkurencije u kvalitetu na

    meunarodnom i domaem tritu, a to e bitno utjecati na promjenu nainamiljenja o kvalitetu.

    U sferi logistikih lanaca prisutna je promjena strukture i pojavnih oblika robe koja semanipulie i transportuje:

    13

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    14/64

    Smanjenje koliina resursa robe u transportu (prerada se realizuje u bliziniizvorita roba),

    Poveanje koliine standardizovanih jedinica komadnih roba u transportu, uzsmanjenje koliine u jednoj poiljci i poveanje asortimana i frekvencije,

    Sve vee uee kontejnera, izmjenljivih transportnih sudova i hucke-pack

    tranporta i drugih standardizovanih jedinica tereta, posebno logistikih jedinicakao standardizovanog integruma standardnog lanca,

    Poveanje koliina prijevoza visokovrijednih roba i zahtjeva za skupimstandardizoanim modulima, pakovanje i skraivanjem ciklusa prijevoza,

    Primjena savremenih standardizovanih i unificiranih informatikih tehnologija usvim karikama transportno-logistikih lanaca.

    3. SUTINA LOGISTIKE

    Prije vie od tri decenije, od momenta kada je nastala otra konkurencija u realizaciji(prodaji) proizvoda, zainteresovanost za sve trino-uslovljene aktivnosti poslovnihsistema postalo je znatno vea. Kada su ovi problemi postali predmet naunih i strunihsagledavanja nastao je njihov zajedniki naziv logistika.Logistika (vojnika tehnologija, grkog porijekla) podrazumjeva nain upravljanja svimaktivnostima koje se odnose na premjetanje sirovina, poluproizvoda, materijala i gotovihproizvoda izmeu proizvodnih organizacija, od nabavke sirovina do prerade, odnosno odproizvoaa do potroaa. To je sistem aktivnosti koji omoguava oblikovanje,proektovanje, usmeravanje, voenje i regulisanje protoka robe, energije i informacijaunutar sistema i izmeu sistema.Makrologistiki sistem obuhvata logistika preduzea ija je osnovna djelatnostproizvodnja logistikih usluga. Ovakva logistika preduzea su transportne organizacije,pediterske, skladine, pretovarne organizacije, distributivni centri i dr.Mikrologistiki sistem u oblasti industrije, trgovine i uslunih djelatnosti obuhvatalogistiku nabavke, proizvodnje i industrije koja obezbjeuje trensport, pretovar,skladitenje i pakovanje materijala, poluproizvoda, finalnih proizvoda, kao i procesekomunikacije nadovezane ovim operacijama.Logistika je, u stvari, jedan ureeni sistem, sastavljen od itavog niza logikih imeusobno povezanih podsistema. Elemente sistema logistike treba pratiti i prouavati savie aspekata-funkcionalnog, ekonomskog, trinog i sl.

    Tema 6: Performanse logistikih sistema i kvaliteta usluga, kvalitetalogistikih sistema

    14

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    15/64

    Performanse logistikih sistema i kvaliteta usluga;Poznavajui strukturu logistikihprocesa i njihove zadatke, logistike performanse, generalno posmatrano, mogue jerazvrstati u etri grupe i to:

    1. Logistike trokove,

    2. Kvalitet logistike usluge,3. Tehno-eksplatacione performanse ( tj. logistika produktivnost, logistiki uinak,iskoritenost logistikih resursa), i

    4. Uticaj logistikih procesa na ovjeka i okruenje .Ukoliko se, logistiki sistemi posmatraju sa aspekta sistematske teorije logistikeperformanse je mogue podjeliti u dvije osnovne kategorije:

    - eksterne (egzogene) logistike performanse,- interne (endogene) logistike performanse.

    Preduzea koja su razvijenija, znaajnu panju posveuju izboru i primjeni konceptafunkcionisanja logistikih sistema, preciziranju postupka planiranja, upravljanja, praenjai kontrole logistikih performansi. Jedan od glavnih problema je:

    o

    kako struktuirati logistiki sistem (koja sredstva i tehnologije transportnejedinice i informatike primjeniti),o kako planirati realizaciju procesa, I kako njime upravljati da bi se obezbjedila

    realizacija postavljenog cilja dostigle eljene vrijednosti performansi (tanostisporuke, najkrai ciklus dostave i minimalni i ukupni trokovi).

    Kao zakljuak se namee da se logistike performanse mogu razmatrati u razliitomkontekstu:o na nivou kompanije kao cjeline dakle na najviem hijerarhiskom nivou,o na nivou logistikog lanca, io na nivou pojedinih logistikih podsistema ili faza logistikih procesa (lanaca).

    Osnovni izmjeritelji logistikih performansi; Logistiki izmjeritelji (pokazatelji)

    posmatranog kvaliteta usluga i funkcionisanja sistema imaju strategijski i operativniznaaj i zadatke:1) Strategijski:- preciziranje stratekog znaaja logistike za preduzee i podrka definisanju

    logistikih strategija,- koordinacija i povezivanje logistike u strateko planiranje.2) Operativni:- operacionalizacija i mjerenje stepena zadovoljenja definisanih ciljeva,- praenje, analiza i upravljanje logistikim trokovima i produktivnou

    (uinkom),- podrka operativnom planiranju realizacije logistikih procesa i aktivnosti,

    Kvalitet logistikih sistema;Kvalitet logistike znaajno utie na kvalitet proizoda kojipredstaljaju rezultat svih funckija u preduzeu. Sistem logistike definisan prema tritupodrazumjeva ureen skup niza usluga koje su po svojoj sadrini vrlo razliite. Unastojanju zadovoljenja zahtjeva krajnjeg korisnika danas se najee polazi od:

    - jednovremene racionalizacije i razvoja prizvodnje,- razvoj marketinga i- primjena logistikog koncepta i naela.

    15

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    16/64

    Kvalitet logistike je, u stvri, sloenica od brojnih elemenata koji se moe predstaviti uvidu jednaine:

    ( )n 1 2 3 4Q , , , ,..., ,gdje su:nf X X X X X=

    Qn

    =kvalitet sistema logistike kao nezavisno promjenljiva od svakog elementa (usluge)

    pojedinano, X 1 do X n = nezavisno promjenljiveKvalitet logistike usluge u funkciji kvaliteta proizvoda;Posebni oblici saradnje udosadanjoj savremenoj praksi promovisali su osnovna polja na kojima se moe djelovatii obezbjediti kvalitet usluge a time i proizvoda:

    - neposrednim povezivanjem oblasti proizvodnje i marketinga,- povezivanjem marketinga i logistike,- saimanje ukupnih trokova proizvodnje i logistike ime se postiu adekvatni

    odnosi u oblasti upravljanja tokovima sirovina i gotovih proizvoda na itavomputu od izvora do odredita to je i osnovni moto logistike.

    U odnosima izmeu proizvodnje i zatjeva na tritu, mogu se izdvojiti tri grupe

    aktivnosti:- definisanje proizvodnog programa,- formiranje politike cijena i- servisiranje proizvoda u fazi eksploatacije.Definisanje proizvodnog programa obuhvata usaglaavanje zahtjeva, koji se pojavljuju natritu, sa proizvodnim mogunostima.Upravljanje tokovima sirovina i gotovih proizvoda u okviru proizvodnihprocesa;Upravljanje tokovima sirovina i gotovih proizvoda u okviru proizvodnih procesapodrazumjeva stvaranje materijalnih preduslova za neposrednu realizaciju proizvoda.Ove aktivnosti se odnose na:

    1. Obezbjeenje sirovina za proizvodne procese, pored fizikog prevoza sa mjesta

    izvorita do mjesta prerade, ime se savlauje prostorna neusaglaenost procesaproizvodnje sirovina i procesa proizvodnje posmatranog proizvoda.2. Da bi se realizovali ovi procesi neophodno je troiti materijalna sredstva za

    pokrivanje trokova dostave, skladitenja i posjedovanja zaliha.3. Osnovne aktivnosti su povezane sa realizacijom pakovanja, prevoznih procesa,

    skladitenja i formiranja zaliha.Plasman gotovih proizvoda;Plasman gotovih proizvoda na trite ili direktno dokrajnjeg korisnika, predstavlja grupu aktivnosti kojima se proizvodni proces okonava,obezbjeuje se potronja proizvedenih dobara i konano stvaraju mogunosti zaostvarenje eljenih finansijskih efekata.

    Idealna logistika jedinica u distribuciji proizvoda;Navedene karakteristike i zahtjevidistributivnih procesa upuuju na zakljuak da se u okviru njih kriju znaajne tehnoloko-ekonomske rezerve i mogunosti za ostvarenje uspjenijeg nastupa na tritu.Zadovoljenje nivoa kvalitete opsluge krajnjeg korisnika; Ovo je posljednja aktivnostkoja neposredno povezuje proizvodnju i logistiku, i odnosi se na postizanjezadovoljavajueg nivoa kvaliteta opsluge krajnjeg korisnika.Elementi kvaliteta pruanja usluge u distributivnim procesima;Ove elementemogue je razvrstati u tri osnovne grupe, i to:

    16

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    17/64

    1) Elementi kvaliteta koje imamo u trenutku ispostavljanja zahtjeva porudbe robe.Ove zahtjeve najee karakteru:

    razliiti oblici i naini primanja narudbina, vrijeme potrebno za obradu i zadovoljenje zahtjeva narudbine, raspoloivost robe,

    mogunost korigovanja narudbina, informacije o elementima narudbine, stepen fleksibilnosti u pogledu veliine narudbine.

    2) Elementi kvaliteta koji se manifestuju u procesu dostave robe do krajnjegkorisnika:

    alternative isporuke u pogledu vremena, alternative isporuke u pogledu mjesta, alternative isporuke u pogledu pakovanja, alternative isporuke u pogledu izbora vida i oblika prevoza, vrijeme potrebno za realizaciju isporuke,

    stanje isporuene robe, pouzdanost isporuke robe, mogunost naknadnog korigovanja narudbine.

    3) Elementi kvaliteta koji se manifestuju nakon dostave robe krajnjem korisniku: predaja robe korisniku po utvrenom postupku, procedura fakturisanja i naina plaanja, taost fakturisanja, proedure podnoenja posebnih zahtjeva, proedure podnoenja albi, oblici reagovanja na albe krajnjeg korisnika,

    potrebe i mogunosti povratka ambalae i praznih tovarnih jedinica.

    7. tema1. SPECIFINOSTI IZMJERITELJA STRUKTUREKVALITETA LOGISTIKE USLUGE

    Da bi se logistika usluga mogla kvantifikovati na cjelokupnom logistikom lancuneophodno je izvriti razgranienja i razlaganje na osnovnu strukturu logistikog lanca.Najznaajniji izmjeritelji kvaliteta logistike usluge su:

    1. Vrijeme realizacije ciklusa narudbe podrazumjeva vrijeme koje protekne odtrenutka naruivanja proizvoda od strane prodavaa do trenutka isporuke(prijema) naruene robe;

    2. Spremnost za isporuku kao odnos proizvoda koji se po svojoj strukturi i koliinimogu isporuiti i ukupnog broja zahtjeva za isporukom u posmatranomvremenskom periodu;

    3. Pouzdanost i tanost isporuke sposobnost odravanja ugovorenih rokovaisporuke, odnosno intervala odnosno snadbjevanja (prosjeno vrijeme izmeu

    17

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    18/64

    dvije uzastopne isporuke);4. Modaliteti porudbine mogunost prilagoavnja u pogledu isporuke zahtjevanih

    minimalnih veliina porudbine, zahtevanim vremenskim terminima, vrstama inainima realizacije porudbine;

    5. Modaliteti strukture isporuke ugovorena isporuka, primjena tovarnih jedinica i

    pakovanja, obiljeavanje robe, osiguranje i dr;6. Fleksibilnost isporuke sposobnost brzog i racionalnog rilagoavanjazahtjevima i promjenama na tritu, u pogledu zadovoljenja zahtjeva kupca;

    7. Oekivani stepen informisanosti potrebne i raspoloive informacije u realnomvremenu, u svim karikama lanca, jednostavnost, tanost, unificiranost ipouzdanost informacija;

    8. Korektnost isporuke kvantitativno i kvalitativno zadovoljavanje zahtevaisporuke (cjena, stanje proizvoda, posebno kod kvarljive robe i robe vremenskiograniene upotrebe, i dr.)

    Pri utvrivanju izmjeritelja kvaliteta usluga, (Pojam kvaliteta ne moemo svoditisamo na kontrolu proizvoda i usluga te na ulazu materijala i roba u firmu. Kvalitet je

    prije svega nova filozofija usmjerena na potpuno nov nain integralnog razmiljanja idjelovanja, to znai novi poslovni stil, kulturu i sklad potreba: organizacije, kupca,vlasnika, zaposlenih i ire. Kvalitet predstavlja presudan faktor u prodaji proizvodainjegovom trinom statusu. Kvalitet je mjerilo upotrebne vrijednosti jednogproizvoda, odnosno mjerilo njegove sposobnosti da udovolji zahtjevima potroaa itrita.), mora se postupati obazrivo jer se ova veliina moe odreivati kako na nivoulogistikih podsistema (porudbe, pakovanja, skladinog i transportnog) tako i nanivou sistema kao cjeline.(slika 1). Analizom strukture elemenata kvalitetatransportne i logistike usluge bavili su se razliiti autori koji su prezentovali rezultateanketa sprovedenih u pojedinim kompanijama.

    Danas kvalitet igra veoma znaajnu ulogu u opstanku na tritu i borbi sa konkurencijom.To dovoljno potvruje rezultati razliitih istraivanja iji su neki djelovi prezentirani uokviru tabela. Vidjivo je da su pri izboru logistikih i transportnih usluga za korisnikadominantni pouzdanost isporuke, vrijeme isporuke i ukupni trokovi. Definisanje imjerenje kvaliteta usluga povezano je i sa estim razlikama izmeu onoga to korisnikusluga oekuje i onoga to opaa u pogledu kvaliteta usluga i razlikama izmeu stvarnogi oekivanog kvaliteta usluga prema miljenju korisnika.

    VRIJEME TRAJANJA CIKLUSA PREVOZA KAOZNAAJAN POKAZATELJ KVALITETA USLUGE

    Vrijeme trajanja ciklusa prevozne usluge jenajznaajniji prikaz kvaliteta usluge. Istraivanja koja su imala za cilj da analizirajuduine prevoznog ciklusa, odnosno veliinu vremena potrebnog za realizacijutransportnog prevoznog procesa, (uzimajui u obzir od utovara, prevoza pa do istovarakod korisnika) pokazale su da je znaaj ovog prikaza kvaliteta usluge veoma veliki.

    Osnovni problem u postojeoj pravnoj regulativi javnog prevoza robe uunutranjem i meunarodnom transportu, ogleda se u egzistiranju vie nivoa regulisanjate oblasti. Naime, u Bosni i Hercegovini postoje zakoni o prevozu npr. koji ureuju

    18

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    19/64

    drumski transport na nivou drave (meunarodni i meuentitetski transport), na nivouentiteta i Distrikta Brko. Tome treba dodati da su i kantoni u Federaciji BiH nadleni dadonose zakone o prevozu koji vae na podruju kantona, pa je na osnovu toga veinakantona donijela te zakone. U tom pogledu, i u Kantonu Sarajevo vode se potrebneaktivnosti za donoenje pomenutog Zakona o prevozu u cestovnom prometu. Brojni

    zakoni i podzakonski akti koji su esto neusklaeni, postali su kontraproduktivni,odnosno ne pruaju adekvatni pravni okvir koji omoguuje razvoj djelatnosti pruanjatransportnih usluga, u koje spada i javni prevoz robe.

    Navedeni brojni zakoni i ostali propisi ne ine harmonizirani pravni okvir kojigarantuje samoodrivi transportni sistem u Bosni i Hercegovini, u koji spada i javniprevoz robe u eljeznikom, drumskom i zranom transportu. Pored toga, to omoguava istvaranje jedinstevnog i slobodnog trita u Bosni i Hercegovini svim subjektima koji sebave pruanjem transportnih usluga. Pojednostavljena i jedinstvena pravna regulativa nanivou Bosne i Hercegovine omoguit e i liberalizaciju odnosa na tom tritu. Ustupanjekantonima da mogu, npr. da za svoje podruje, da pravno reguliu, pored ostalog, i javniprevoz robe u drumskom transportu, ne doprinosi postizanju jednog od znaajnih ciljeva

    nae drave stvaranje jedinstvenog i slobodnog trita u pruanju transportnih uslugaPrimjenom nove tehnologije transporta robe, razvijaju se integracioni procesi koji

    odstranjuju granice izmeu pojedinih grana transporta. Naime, imperativno se traeodgovarajue organizaciono-tehnoloke forme integracije i kooperacije drumskog,eljeznikog i ostalih grana transporta. Nova tehnologija transporta robe nema za ciljsamo smanjenje trokova transporta, ve i snienje cjelokupnih trokova distribucije robeu koje spadaju, npr. trokovi skladitenja, pakovanja, osiguranja, akvizicije i vezanogkapitala. Nastanak i razvoj novih transportnih sistema od vrata do vrata kojiomoguuju direktan transport robe od poiljaoca do primaoca, posljedica su integracijesredstava drumskog, eljeznikog, zranog, rjenog i pomorskog transporta. Bitnoobiljeje ovih transportnih sistema je neprekidan tok cijelog transportnog procesa, tj.stvaranje zatvorenog transportnog lanca.

    1.1. JEDINSTVENI POKAZATELJ KVALITETA USLUGESA ASPEKTA KVALITETA PROCESA TRANSPORTA

    Prognoze transporta baziraju se na

    dosadanjem razvoju transporta

    razvoju stanovnitva i ekonomije razvoju transporta u Evropi.

    Do sada raene studije za BiH u pogledu ekonomskog razvoja ukazuju da bi se drutveniproizvod do 2015. godine mogao kretati na nivou od oko 3500-4500 dolara postanovniku.

    Ove studije takoe predviaju slina kretanja u pogledu zaposlenosti koja bi sepoveala 2-3 puta u periodu do 2015. godine.

    19

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    20/64

    to se tie transporta, smatra se da e rekonstrukcija ekonomije dovesti do novihtipova roba za transport (u poreenju sa predratnom situacijom).

    Transport robe za usluge, trgovinu i graevinski sektor e postajati sve znaajniji ioduzimat e primat predratnom transportu sirovina, serijskih proizvoda i sl.

    eljezniki transport se nee tako brzo razvijati kao cestovni (to se slae sa

    trendovima u EU i CEE zemljama).Mala i srednja preduzea e u budunosti biti dominantna i ona e birati najbre inajekonominije naine transporta, to ide u prilog cestovnom transportu.

    Zbog promjena u ekonomiji i stanja vidova transporta, udio tekih (teretnih)vozila e porasti u budunosti.

    Mobilnost

    Procjena rasta mobilnosti bazirana je na poveanju mobilnosti sa 5000 km u2003. godini na oko 10.000 km u 2010. ili po stopi od oko 7% prosjeno godinje.

    U periodu od 2010.-2020. godine mobilnost moe porasti sa 10.000 km na 12.000

    km po vozilu godinje ili 1,6% prosjeno godinje.Stopa rasta transporta putnikih vozila se procjenjuje (na osnovu rasta motorizacije imobilnosti) na 3,5-4,5% godinje u periodu do 2010. i 3,5-4,0% u periodu 2010.-2020.godine.

    Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktoratransportnog elasticiteta i kretat e se od 6-7% godinje u periodu do 2010. i 4,5-6% uperiodu 2010.-2020. godine. Stepen rasta meunarodnog saobraaja u periodu 2000.-2020. procjenjuje se na 3-4% godinje.

    U visoko razvijenim zemljama stope rasta transporta se kreu na nivou 3-4%godinje (u proteklom periodu), a prognoze su bazirane na stopama od oko 4%.

    Motorizacija

    Motorizacija u Sarajevskom kantonu razvijala se mnogo bre nego ekonomija.Motorizacija u 2000. godini u Sarajevskom kantonu ve je znatno premaila nivomotorizacije iz 1991. godine, to je u velikom kontrastu u odnosu sa opim ekonomskimrazvojem.

    Motorizacija svojim velikim porastom znatno podrava ekonomski razvojKantona (poboljava mobilnost, modernizira i stvara ekonominiji vozni park, poveavapotrebe za uslugama i sl.).

    Broj preenih kilometara se procjenjuje kao dosta nii u odnosu na predratni nivo(sada se procjenjuje na 3000-5000, a prije rata je bio 8000-10000 npr. po putnikomautomobilu).

    Moe se oekivati da e motorizacija slijediti oekivani evropski dugoroni razvojmotorizacije, to se vidi iz tabele br. 3 i slici br. 19 koji je izradio DORCH CONSULT.Na slici 3. date su vrijednosti motorizacije Kantona u 2000. i 2020. godini. Za 2020.Godinu

    data su dva mogua rasta, niski sa 230 vozila/1000 stanovnika na 340 vozila/1000stanovnika i visoki sa 230 vozila/1000 stanovnika na 380 vozila/1000 stanovnika.

    20

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    21/64

    Na ovaj nain se dolo do godinje stope rasta motorizacije koja iznosi 3,8% niskai 4,4% visoka stopa rasta . Jedinstveni pokazatelji kvaliteta usluge posmatrani sa aspektaefikasnosti funkcionisanja prevoznog procesa su brzina prevoza koliina izvrenog rada ujedinici vremena. Ova injenica se kod nas u teoriji i praksi zanemaruje.

    8. GLAVNI DIO

    1. OSNOVNA NAELA UTVRIVANJA KVALITETA LOGISTIKEUSLUGE

    Postupak utvrivanja kvaliteta logistike usluge isporuke proizvoda ima za cilj da seuspostavi zavisnost kvaliteta logistike usluge i veliina:spremnosti za isporuku(SI);vremena isporuke(VI);tanosti isporuke(TI).

    1.1. SPREMNOST ZA ISPORUKU PROIZVODA

    Ova veliina podrazumjeva sposobnost logistikog sistema da u odreenom vremenskomperiodu realizuje kompletne porudbine proizvoda i predstavlja mjerilo za ocjenjivanjeproizvodne sposobnosti sistema u odnosu na koliinu i strukturu poruenog asortimana sjedne strane i ugovorenih rokova isporuke proizvoda s druge strane.Na ovu veliinu utiu:1)Visina zaliha proizvoda i lokacijski poloaj u logistikom lancu. Uz primjenutehnologije omoguava visok stepen isporuke.2)ivotni ciklus proizvoda. Zavisno od vijeka trajanja proizvoda mjenja se zaliha ispremnost za isporuku u cilju zastarenja robe.3)Promjene na tritu.Najava poveanja cijena proizvoda dovodi do rizika manjepotranje to direktno utjee na spremnost za isporuku.

    1.2. VRIJEME ISPORUKE PROIZVODAVrijeme isporuke proizvoda je neizvijesna veliina ija se vrijednost esto odreuje naosnovu subjektivne procjene eksperata.Obuhvata protok informacija, obradu porubine ifiziki protok proizvoda.Vrijeme isporuke proizvoda zavisi od vertikalne i horizontalnestrukture sistema .

    1.3.TANOST VREMENA ISPORUKETanost vremena isporuke utvrena je preko veliine odstupanja stvarnog od ugovorenogvremena isporuke.Isporuka proizvoda od odreenog dobavljaa moe se realizovati tanopo utvrenom roku isporuke prije ili poslije ugovorenog roka isporuke. Da bi se izvrilaocjena kvaliteta logistike usluge, neophodno je izvriti defazifikaciju.Defazifikacija senajee obavlja odabiranjem vrijednosti sa najveim stepenom pripadnosti koji seutvruje prema izrazu:

    )(

    )(*

    i

    i

    R

    i

    Ri

    QLU

    QLUQLU

    QLU

    =

    2. SAVREMENI POSTUPCI I TEHNIKE ANALIZE KVALITETALOGISTIKIH PROCESA I LANACA Ocjena kvaliteta logistike usluge moe se

    21

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    22/64

    realizovati sa vie aspekata i to:korisnika-poiljaoca, primaoca, nosioca logistikeusluge, ocjene kvaliteta sopstvene usluge, kvaliteta usluge u odnosu na konkurenciju idr.6

    U najznaajnije procese kvaliteta logistikog lanca i sistema koristese razliite tehnikemeu kojima su najpoznatije: DRAIJAGM TOKA PROCESA; DIJAGRAM UZORKA I

    POSLJEDICE; EK LISTA; STATISTIKA KONTROLA KVALITETA ILISTATISTIKO UPRAVLJANJE PROCESOM; PROJEKTOVANJEEKSPERIMENATA.

    2.2.DIJAGRAM UZROKA I POSLJEDICA-IIKAVA DIJAGRAMIikava dijagram je alat koji pomae u pronalaenju sortiranju i prikazivanju moguihuzoraka problema ili karakteristika.7 Ovaj dijagram je dobio ime po svom pronalazauKaoru Iikavi. Meutm osim ovog naziva susreemo i mnoge druge kao to je npr.uzrono-posljedini dijagram ili pak dijagram riblje kosti jer ima oblik koji podsjea nariblju kost.Ova metoda obuhvata sistematino istraivanje svih moguih uzoraka koji

    mogu dovesti do odreenih posljedica.Dijagram uzoraka i posljedice vizuelnopredstavlja odnose nekog problema kvaliteta ili posljedice i moguih uzoraka koji su

    utjecali na ovaj problem.Ovaj dijagrm pomae istraivakom timu da razmilja nasistematian nain.Na sljedeoj slici moemo vidjeti Iikava dijagram predstavljanjaproblema zaliha.

    Zbog toga kompanija treba da jasno definie posljedice koristei odgovarajue uzorkenpr. ljudi okruenje i sl, te da razmotri i podfamilije uzoraka i zabiljei u dijagram.2.3.EK LISTA Ova metodaolakava upotrebu drugih tehnika analize kvaliteta.Ovametoda se koristi za prikupljanje i obradu podataka.ek lista slui da se karakterie

    neslaganje zaliha po tipu proizvoda.2.4.STATISTIKA KONTROLA KVALITETA USLUGE-SPCStatistika kontrola je skup aktivnosti u procesu upravljanja kojim se proces najprijedovodi pod kontrolu a onda se vri poboljanje.Cilj SPC sa aspekta unapreenjausluga:Stalno poboljanje kvaliteta usluga;Stalno poboljanje procesa kvalitetausluga;Smanjenje vremena i poboljavanje kvaliteta;Bre uoavanje greke. Cilj SPC saaspekta zadovoljavanja kupca:Orjentacija pruanja usluga po principu logistike iprimjene JUST-IN-TIME koncepcije. Postizanje visokih oekivanja zadovoljenja kupcaza kompletnom uslugom; Ulazak u jaku konkurenciju posebno na meunarodnom tritu.

    2.5.BENMARKING TEHNIKA ANALIZA KVALITETA USLUGA

    Benmarking predstavlja sistematino poreenje performansi kompanije prema istim izdrugih organizacionih cjelina ili kompanije unutar sloenog sistema ili kompanijakonkurenata ili vodeih kompanija u industriji.Na sljedeoj slici prikazani su koracibenmarking procesa:

    6

    7 Dr. Risto Perii; Sistem kvaliteta usluga logistika i informatika,

    22

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    23/64

    3. POBOLJANJE LOGISTIKIH PROCESA KROZ ANALIZU KVALITETAUSLUGASavremeni model koji pomae preduzeima da proue zahtjeve i odgovore korisnicimana logistiku uslugu jeste Model procesa opsluivanja.Ovaj model pokazuje 5 kritinihneslaganja koja mogu da se jave i to:

    1)Preduzee davalac usluga moe da prevazie razlike izmeu dobavljaa i oekivanjakupca boljom analizom i istraivanjem potroaa u logistici.2)Dobavlja moe da prevazie razlike izmeu svojih oekivanja i sistema kojipreduzee koristi3)Koristei statistike metode preduzee moe da uoi neslaganja i da obezbjedi boljeusluge koje omoguava sistem a zadovoljava potroaa.4)Ponekad opaanje nivo usluga od strane potroaa moe da se razlikuje od stvarnognivoa koji preduzee davalac usluga prua.5)Najvanija razlika koja se odnosi na neslaganje izmeu kvaliteta koju kupac oekuje ikvaliteta koji dobijaju.

    9. VEZA IZMEU KVALITETA USLUGE I TROKOVA

    Veza izmeu nivoa kvaliteta opsluge i trokova ostvarenih u okviru prevoznogprocesa, kao i logistikog sistema nije linearna .Praksa je pokazala da je u uslovima kada je nivo kvaliteta usluge relativno nizak, samalim ulaganjima se moe ostvariti znaajno poveanje kvaliteta usluge i poveanjeeljenog efekta.Nasuprot ovome insistiranje na poveanju nivoa kvaliteta usluge u uslovima kada je onrelativno visok podrazumeva veoma znaajna ulaganja. Ovakva ulaganja dovode doznaajnog poveanja logistikih trokova ime i cijena finalnog proizvoda (usluge) raste

    ili u suprotnom pada odnosno dolazi do smanjenja prihoda .

    1.1. STRUKTURA I VELIINA LOGISTIKIH TROKOVA

    Logistiki trokovi se u savremenim uslovima pojavljuju kao osnovni kriterijumpri optimizaciji aktivnosti u okviru procesa plasmana finalnog proizvoda na trite izadovoljenja zahteva kupca. Investiranjem u njihovo sniavanje po pravilu se postiunajpovoljniji efekti, pa otuda neprekidno raste interes za njihovim izuavanjem.Tekoe utvrivanja strukture i veliine logistikih trokova proizilaze iz potrebepovezivanja sa brojnim parametrima relevantnim za odvijanje procesa kao io je:koliina robe, tehno-ekonomski zahtjevi robe za prevozom rastojanje prevoza, vrijeme

    potrebno za realizaciju aktivnosti, vrednosti robe, zahteva za pakovanjem, skladitenjem,transportom, i sl .Logistiki trokovi pokrivaju aktivnosti koje proizilaze iz samedefinicije i funkcije logistike. Oni predstavljaju mjeru uspenosti funkcioniranjalogistikih sistema, odnosno logistikih lanaca.

    Logistiki trokovi, obuhvataju trokove svih aktivnosti koje se realizuju u ciljuoblikovanja, projektovanja, usmeravanja, voenja i regulisanja protoka roba, energije iinformacija unutar sistema i izmeu sistema. Zapravo, oni obuhvataju trokove

    23

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    24/64

    rukovanja, zaliha, skladitenja i transporta i sa njima povezanih trokova od narudbesirovine do isporuke finalnog proizvoda krajnjem korisniku

    Slika 1. Veliina logistikih trokova

    Trokove logistike moemo posmatrati i na drugi nain kao: fiksnei ili varijabilne;direktne ili indirektne, kao dio investicionih trokova, trokova radne snage, energije,trokova odravanja, kvaliteta i slino .Utvrivanje logistikih trokova po kategorijama i mjestima nastanka u logistikom lancu

    mogue je i preko :

    prorauna vrednosti pojedinih kategorija logistikih trokova na bazi poznavanjajedininih trokova pojedinih operacija ili faza procesa i vrednosti relevantnihtehno-eksploatacionih karakteristika proces

    procjenom visine pojedinih kategorija logistikih trokova na bazi regresionihjednaina .

    Osnovnu strukturu logistikih trokova mogue je utvrivati analizom osnovnih

    logistiklih operacija . Uobiajeno je da osnovno razvrstavanje logistikih trokova

    podrazumijeva formiranje sljedeih njihovih grupa :

    1. trokovi posedovanja zaliha,2. trokovi nedostatka zaliha,3. trokovi skladitenja,4. trokovi transporta,5. trokovi oblikovanja proizvoda i6. administrativni transport

    24

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    25/64

    1.1.1. Trokovi posjedovanja zaliha

    Najee oni obuhvataju trokove kapitala uloenog u zalihe (a koji je mogao biti

    uloen u neku drugu aktivnost), trokove osiguranja, trokove kamata, eventualnih porezai sl. Odreivanje visine ovih trokova direktno je povezano sa definisanjem odnosa:koliina robe - vrijednost robe - vrijeme uvanja robe.

    Trokove posjedovanja zaliha (T) je relativno lako utvrditi u uslovima kada je njihovnivo u vremenu poznat i definisan u obliku funkcije.U ovom sluaju ,do ukupnihtrokova uz poznate ukupne jedinine trokove vezivanja sredstava (h) i poznatujednainu cijene proizvoda (c) ,definisanjem ukupnog nivoa zaliha kako je to prikazanona slici 2.Trokove posjedovanja zaliha izraunavamo pomou sljedeeg izraza :

    ( )dtttt

    hcT

    t

    t

    =

    1.1.2. Trokovi nedostatka zaliha

    Trokovi nedostatka zaliha odnose se na sluajeve kada proces kojem je nekiproizvod neophodan prouzrokuje trokove zbog nedostatka . Najee se posrmatrajudvije vrste procesa: proces proizvodnje i proces potronje.

    Nedostatak zaliha u procesu proizvodnje (sirovina, poluproizvoda ili gotovihproizvoda) za posmatrani proces ima iste efekte. Bez obzira o kojim se zalihama radiukupni trokovi njihovog nedostatka povezuju se sa gubitkom zastoja proizvodnje ieventualnim dopunskim trokovima za ponovno pokretanje proizvodnje. Gubitakproizvodnje, po pravilu, odnosi se na oekivano vrijeme zastoja proizvodnje, koliinurobe koja je u tom vremenu mogla biti proizvedena i moguim prihodom po jediniciproizvoda. Prihod i proizvedeni rezultati se relativno jednostavno utvruju tako da seproblemi mogu pojaviti jedino pri definisanju oekivanog vremena zastoja. Ovo vrijemeje neophodno utvrditi na osnovu oekivanih dogaaja koji mogu do njega dovesti. Uokviru logistikih sistema najee se razmatraju otkazi pojedinih elemenata ili celihtehnolokih linija u okviru proizvodnog procesa koji obezbeuje zahtevane sirovine ilipoluproizvode i otkazi ili zastoji izazvani bilo kojim razlozima u okviru transportnihprocesa. Bez obzira na prirodu zastoja ili otkaza, do traenog vremena se dolazi narelativno jednostavan nain, statistikom analizom dogaaja iz prolosti pri emu se kaorezultat dobija odgovarajua raspodjela verovatnoa.Posljedice nedostatka zaliha uprocesu potronje se manifestuju manjim obimom prodaje to upuuje kupca na drugogproizvoaa od koga nabavlja traeni proizvod. U ovom sluaju trokovi povezani saodsustvom zaliha se mogu identifikovati kroz kvalifikovanje ukupnog broja izgubljenihplasmana proizvoda . U postupku procijene visine ovih trokova najee se operie sa

    25

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    26/64

    njihovom srednjom vrijednou do koje se moe doi na vie naina u zavisnosti odraspoloivih podataka .

    1.1.3. Trokovi skladitenja

    Trokovi skladitenja obuhvataju sve aktivnosti povezane sa uvanjem zaliha. Brojovih aktivnosti zavisi od karakteristika tereta (robe) i mjesta skladita u okviru logistikihprocesa (lanca) .Trokovi skladitenja redovno ohuhvataju sledee faze:

    uskladitenje-aktivnost koja obezbeuje istovar prevoznihsredstava i pozicioniranje jedinica tereta na odgovarajue mjesto uskladitu,

    uvanje zaliha - aktivnost kojom se obezbjeuje ouvanjeeljenog kvaliteta uskladitene robe (materijala), najee

    podrazumjeva odravanje odgovarajuih mikroklimatskih uslova(hlaenje, zagrevanje i si.), prerada - aktivnost kojom se obezbjeuje promjena fizikih,

    hemijskih ili nekih drugih karakteristika uskladitene robe(materijala) u skladu sa zahtjevima korisnika (najeepodrazumjeva pakovanje, ukrupnjavanje, formiranje veihjedinica otpreme (logistikih jedinica) i obeleavanje),

    priprema poiljke - aktivnost kojom se obezbeuje da se naosnovu ispostavljenih zahteva (porudbe) za robom ona pripremiza otpremu, pri emu se ova priprema najee odnosi naobezbeenje odgovarajuih koliina robe prema porudbi ili

    ugovorenoj isporuci, iskladitenje - aktivnost koja obezbjeuje dopremu robe sa

    odgovarajueg mesta u skladitu do transportnog sredstva iutovar u transportno sredstvo,

    realizovanje administrativnih operacija: potrebne informacionoadministrativne operacije neophodne u procesu skladitenja.

    Trokovi zaliha u javnim skladitima izraavaju se tarifama. Uobiajeno je da secijena skladine usluge tarifom defnie u odnosu na jedinicu uskladitene koliine ivrijeme koje roba provodi u skladitu. U ovu cijenu ukljueni su svi relevantni trokovi.U mnogim radovima koji se bave utvrivanjem trokova skladitenja, veina njih kao

    karakteristine veliine izdvaja :

    fiksne trokove rada skladita, jedinine trokove rukovanja materijalom, ukupan promet robe kroz skladite, jedinine trokove skladitenja i srednji nivo zaliha u skladitu.

    26

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    27/64

    1.1.4. Trokovi transporta

    Trokovi transporta u sebi sadre vie trokova koji se u najveem broju sluajeva

    moraju odvojeno razmatrati. Oni zavise od koliine i vrste robe, stepena ukrupnjenosti,primjenjene tovarne jedinice, rastojanja prevoza izabranog vida i oblika transporta,primjenjenog oblika intermodalnosti, izbora kombinovanog transportnog lanca, stepenatehnologije i informatike, duine ciklusa prevoza i dr.Osnovnu grupu ovih trokova ine trokovi prevoza, trokovi pretovara i eventualnitrokovi zaliha u procesu transporta. Meutim, problemi se mogu pojaviti u sluaju kadase eli njihovo objektivno utvrivanje, odnosno povezivanje sa stvarno izvrenimutrocima i oni se mogu posmatrati na vie naina u konkretnoj praksi (ugovorni prevozi,zakupljene trase, rutiranje, zbirni prevoz i sl.).U svakom sluaju, veliina trokova prevoza je posljedica koliine i vrste tereta koji seprevozi, vida i oblika prevoza, stepena ukrupnjavanja i standardizacije jedinica tereta,

    rastojanja na kome se prevozi i jedininih trokova deflnisanih u funkciji od koliine,rastojanja, oblika i vida prevoza

    1.2. TROKOVI OBEZBJEENJA KVALITETA LOGISTIKE USLUGE

    U posljednje vrijeme kao posebna kategorija trokova koja dobija sve vie naznaaju i u oblasti logistike svakako su trokovi obezbjecnja logistikog kvaliteta -trokovi povezani sa ostvarenjem odgovarajueg nivoa kvaliteta logistike usluge. Ovakategorija trokova, proistekla je iz TQM (total quality management) koncepta ipredstavlja pokuaj da se iskae kotanje "ideala kvaliteta". Sam koncept kvaliteta postaoje, bez sumnje, jedno od kljunih oruja konkurentske borbe na globalnom svjetskom

    tritu. Posmatrano sa aspekta logistike ovi se trokovi ne mogu posmatrati odvojeno odkvaliteta logisikih procesa pa ih otuda i treba povezivati sa elementima kvalitetalogistike usluge.Kao zakljuak se namee da je nain utvrivanja logistikih trokova, odnosno trokovarealizacije transportnih, manipulativnih i skladinih procesa uvek posljedica postavljenogcilja, primenjene tehnologije i relevantnih karakteristika logistikog procesa koji serazmatra, kao i poznavanje ponaanja statikih i dinamikih elemenata konkretnogtransportnog, odnosno logistikog lanca. Veoma je razliita vremenska i trokovnastruktura na malim (npr. 100 km) i veim (npr. 300-500 km) rastojanjima prevoza pojedinici transporta . U sutini i logistiki trokovi i kvalitet procesa utiu na profitpreduzea. Sniavanje logistikih trokova direktno utie na poveanje dobili, a

    poveanje kvaliteta logistikih usluga utie na poveanje broja korisnika usluga, imeutie na rast prihoda a time i na porast dobiti. Ta veza moda se najslikovitije moeprezentirati preko posledica uticaja koji visina kvaliteta usluge ima na dobit preduzea.Iz dosadanijh razmatranja moe se zakljuiti da su logistiki trokovi i duina trajanjaciklusa dostave najznaajnije veliine koje opredjeljuju uspjenost poslovanja bilo kogpreduzea davaoca usluga. Oni se direktno ugrauju u cijenu finalnog proizvoda koji seplasira na trite i samim tim utiu na dohodak koji proizvodno preduzce moe ostvariti.Sniavanjem ovih trokova obezbjeuje se vei prihod bilo kroz ostvarenje vee zarade

    27

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    28/64

    po jedinici proizvoda, biio kroz stvaranje mogunosti za sniavanje cijene finalnogproizvoda i samim tim poveanja prometa i proirenje trita. Meutim, pored djelovanjana logistike trokove i duinu trajanja ciklusa dostave postoji i drugi, veoma znaajniinstrument koji se moe koristiti u procesu ostvarivanja veih prihoda. Ovaj instrument sedefinie kao kvalitet logistikih usluga. Potroa finalnih proizvoda pri opredeljenju za

    neki od ponuenih, alternativnih proizvoda pored njegove cijene i kvaliteta prepoznaje ikvalitet usluge koji je ostvaren pri nabavci. Moe se desiti da uprkos zadovoljavajuemkvalitetu i cijeni proizvoda u odnosu na zahteve konkretnog potroaa, izostane potronjafinalnog proizvoda zbog niskog kvaliteta usluge. Iz ovih razloga se moe rei da kvalitetusluge na ostvarenje konanih rezultata deluje slino kao logistiki troak. Poveanjemkvaliteta usluge moe se oekivati poveani promet i naravno, samim tim i vei prihodiod potronje finalnog proizvoda. Pored ovog, direktnog uticaja, mogu se izdvojiti i ostaliuticaji kvaliteta usluge u okviru logistike koji mogu uticati i na same logistike iproizvodne trokove.

    2. SAVREMENI ZAHTJEVI U OBLIKOVANJU I RAZVOJU LOGISTIKIHSISTEMA U FUNKCIJI OBEZBJEENJA KVALITETA USLUGE

    1. Danas se sve vie oseaju posledice sloenih i dinaminih promena na tritu,bilo da su izraene kroz promenljivost elja klijenata, kroz sve krae ivotnecikluse proizvoda i vremena isporuke, bilo kroz poveane zahtjeva u pogledufaktora vremena i kvaliteta. Kretanja na tritu su sve vea, a preduzea suprisiljena na bre prilagoavanje tim promjenama. U tim uslovima sve jeznaajnija uloga logistike na tritu. Ona obezbeuje optimalno povezivanjetransportnih lanaca (po principu: od vrata - do vrata) ali istovremeno, idistribuciju robe u odreena podruja sa garantovanim i kratkim rokovimaisporuke (princip: JIT), sve u cilju podizanja kvaliteta kompletne usluge.

    2. Formiranjem zajednikog evropskog trita i poveanjem njegoveekonomske moi dolazi do promena u logistikoj strukturi kako industrijetako i trgovine. Promjene se prvenstveno ogledaju u sve veojkoncentraciji, odnosno opadanju broja isporuilaca (smanjenju broja izvorarobnih tokova) i grupisanju kupaca (smanjenju broja ua robnih tokova) saizrazitom tendencijom racionalizacije tokova na relaciji proizvodnja - promet- potronja.

    3. Kao odgovor na promene savremena integrisana logistika koncepcija zasnivase upravo na meusobnom povezivanju proizvodnje i prodaje sa distribucijomu cilju povezivanja kupaca i isporuilaca u jedinstven logistiki koncept,odnosno logistiki lanac.Sve vea integracija nacionalnih privredarazvijenog Zapada vodi ka irenju asortimana proizvoda to ima zaposljedicu diferenciranje logistikih zahtjeva u razliitim vidovima

    28

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    29/64

    transporta.Ovakvi zahtjevi se neutraliu ili kompezuju primjenom tehnologijaintegralnog (intermodalnog) transporta8.

    4. Eliminisanjem unutranjih granica na evropskom prostoru dolazi dointegrisanja trtransportnih lanaca na velikim rastojanjima, posebno u

    meunarodnom transportu. Tendencija je stvaranje uslova za integrisanje svihsistemskih elemenata u cilju obezbjeenja kompletne logistike usluge kojaobuhvata sve segmente logistikog lanca, saglasno eljama i zahtjevimakupca. Ovo se jo naziva i "individualno integrisani paketi usluga premazahtevu kupca".

    5. Savremena logistika tranja kako u industriji tako i u trgovini je zainteresovanaza vre meusobno povezivanje fizikih i informacionih tokova ucilju optimalnogformiranja informacione logistike kao osnove za realizaciju usvojene logistikestrategije. Savremena logistika se kao discipiina manifestuje u poveanju

    konkurentske posobnosti, smanjenju trokova i poveanju kvaliteta usluge,odnosno zadovoljenja zahtjeva kupca .

    6. Deregulisanje unutranjeg evropskog trita uticalo je na porast znaaja logistikihusluga. U ovim uslovima konkurentska prednost se ne moe vie bazirati samo napolitici niskih cijena ve i na poboljanju kvaliteta usluge isporuke,skraenjemvremena protoka . Logistiki sistemi se moraju odlikovati visokom pouzdanou,mogunou JIT distribucije ; fleksihilnou,racionalnim odnosom prema resursimaizadovoljavajuim stepenom zatite ovjekove sredine .

    10. LOGISTIKI CENTRI ( RTC ) U FUNKCIJI OBEZBJEENJA

    KVALITETA USLUGA

    Izgradnjom savremenih RTC-a koji raspolau sa skoro itavim asortimanom ipokrivaju velike oblasti (dvije ili vie zemalja) moe se razbiti kruta regionalna strukturaRTC. Zajedniko koritenje postojee infrastrukture, kao i meusobna kooperacija u radupojedinih podsistema logistikih centara stvara idealne preduslove za ponudu homogenihi kvalitetnih logistikih usluga. Logistiki centar takoer dozvoljava oslanjanje namultimodalne transportne operacije i, jo optije, kompleksne logistike operacije, ije suosnovne karakteristike ukljuivanje u globalne logistike postupke organizacije iupravljanja fizikom cirkulacijom robe sredstvima koja pripadaju istom logistikomlancu. Pored toga, svaki logistiki centar olakava i omoguuje tehnoloki svrsishodnu,

    operativnu i ekonomski opravdanu vezu izmeu nosilaca transporta.U okviru kooperacije izmeu eleznikih i drumskih transportnih organizacija svevie preoovladava miljenje i ubjeenje da se eljezniki transport robe na dugimrelacijama prevoza moe (u odnosu na optereenje u saobraaju kao i u odnosu na zatituprirodne i ivotne sredine) ekonominije i kvalitetnije organizovati. Razvoj mreelogistikih centara obezbjeuje sve neophodne preduslove za realizaciju tehnoloko-ekonomskih i ekolokih ciljeva, makro i mikro distribucije dobara, odnosno optimizacije

    8

    29

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    30/64

    transportnih i logistikih lanaca uz kvalitetno novi nivo usluga .Kod koncepcija zaizgradnju novih centara izvreno je dalje proirenje ovog pojma u svijetu i kod nas ulogistiki centar. U ovim centama koncentriu se sve aktivnosti vezane za cjelokupanprotok robe, djelatnosti nakupljanja robe, tj.: pediterske djelatnosti, transport idistribucija odgovarajuim dopunskim i sporednim funkcijama, itd . Prema tome, ovakvi

    "centri za teretni saobraaj" predstavljaju savremeni kompletan logistiki kompleks iznaajnu kariku logistike strategije i kvaliteta usluga .

    Logistiki centri kao strateki znaajan faktor poveanja kvaliteta usluga

    Logistiki centri (RTC) u funkciji obezbjeenja kvaliteta usluga

    Broj i lokacija RTC-a na saobraajnoj mrei u naoj zemlji, su definisani i usvojenimreom RTC-a 1986. sa smanjenjem broja stepena u distributivnom sistemu, naroito zaskupe robe, isporuilac je blii tritu i kupcu i to ne u prostornom smoslu ve u

    neposrednosti kontakta sa kupcem.Izgradnjom savremenih RTC-a koji raspolau sa skoro itavim asortimanom i pokrivajuvelike oblasti (dvije ili vie zemalja) moe se razbiti kruta regionalna struktura RTC. 9

    Zajedniko koritenje postojee infrastrukture, kao i meusobna kooperacija u radupojedinih podsistema logistikih centara stvara idealne preduslove za ponudu homogenihi kvalitetnih logistikih usluga. Logistiki centar takoer dozvoljava oslanjanje namultimodalne transportne opreacije i jo opije, kompleksne logistike operacije ije suosnovne karakteristike ukljuivanje u globalne logistike postupke organizacije iupravljanja fizikom cirkulacijom robe sredstvima koja pripadaju istom logistikomlancu. Pored toga, sveki logistiki centar olakava i omoguava tehnoloki svrsishodnu,operativnu i ekonomski opravdanu vezu izmeu nosilaca transporta. U okvirukooperacije izmeu eljeznikih i drumskih organizacija sve vie preovladava miljenje iubjeenje da se eljezniki transport robe na dugim relacijama prevoza moeekonominije i kvalitetnioje organizovati. Razvoj mree logistikih centara obezbjeujesve neophodne preduslove za realizaciju tehnoloko- ekonomskih i ekolokih ciljeva,makro i mokro distribucije dobara, odnosno optimizacije transportnih i logistikih lanacauz kvalitetno novi nivo usluga.Kod koncepcija za izgradnju novih centara izvreno je dalje proirenje ovog pojma usvijet i kod nas i logistiki centar. U ovim centrima koncentriu se sve aktivnosti vezaneza cjelokupan protok robe, djelatnosti nakupljanja robe, tj. pediterske djelatnosti,transport i distribucija odgovarajuim dopunskim i sporednim funkcijama itd. Prematome, ovakvi centri za teretni saobraaj predstavljaju savremeni kompletan logistikikompleks i znaajnu kariku logistike strategije i kvaliteta usluga.

    1. Znaaj formiranja i razvoja RTC-a kao logistikih centara

    Logistiki centar obezbjeuje tehnoloki svrsishodnu, operativnu i ekonomskiopravdanu kooperaciju izmeu nosilaca transpotra i prateih djelatnosti. Razvojmree logistikih centara prua sve neophophne uslove za realizaciju tehnoloko-

    9

    30

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    31/64

    ekonomskih i ekolokih ciljeva, makro i mikro distribucije dobara, odnosnooptimizacije transportnih i logistikih lanaca posebno na baznim pravcima.Formiranje logistikog centra iziskuje realizaciju niza savremenih transportno-tehnolokih zahtjeva svih uesnika u procesu distribucije. Svi subjekti u transportnomi logistikom lancu moraju nai svoj interes u logistikom centru (transporteri,

    privreda, drava, gradovi i dr.). pozitivni efekti, velike utede u trokovimadistribucije, poveanje kvaliteta usluga, utede u energiji primjenom savremenihtehnologija, i drugo, u potpunosti nadoknauju velika investiciona ulaganja uformiranje cjelokupnog kompleksa logistikog centra.Razvoj mree logistikih centara uklapa se u pet osnovnih strategijskih naela,opredjeljenja i ciljeve svake zemlje, kao to su:1) Ciljevi saobraajne politike: stvaraju se preduslovi za uspjenu i produktivnu

    kooperaciju u transportu, posebno izmeu drumskog i eljeznikog transporta.Razvoj podrazumjeva vre povezivanje svih uesnika u transportnom lancu, aposebno privrede-korisnika transporta. Sve ovo podstie razvoj integralnogtransporta, principa logistike i prateih postupaka koji ubrzavaju proces

    distribucije i transporta i smanjuju njihove trokove.2) Ciljevi urbanizma: bolje koritenje daljinskih drumskih saobraajnica i gradskesaobraajne mree, racionalnija eksploatacija vozila; rastereenje mree drumskihsaobraajnica unutar grada preseljavanjem transportnih organizacija u logistikecentre, koncentracijom rada i jedinstvenim racionalnijim opsluivanjem gradskihpovrina (to podrazumjeva manje zagaivanje ivotne sredine i rastereenjeuline mree grada) primjenoom naela city logistike- izgradnjom city-logistikih centara.

    3) Ciljevi regionalne privrede-poboljanje distribucije regionalnog i iregsnadbjevanja robom ne samo na industrijskom i komercijalnom podruju ve i napodruju potronje, uvoza i izvoza. Mogunost veeg uea u ukupnom robnomradu luka i pristanita u gravitacionoj zoni.

    4) Stvaranje preduslova za formiranje i razvoj carinskih zona gdje je to opravdano,stvaranje mogunosti za otvaranje novih radnih mijesta i dr.

    5) Ciljevi zatite prirodne i ivotne sredine: rastereenje gredskih saobraajnica,prenoenjem procesa transporta i pretovara na logistike centresmanjuje sezagaenost i buka u stambenim i drugim podrujima grada, smanjuje se nonoparkiranje teretnog drumskog saobraaja u stambenim podrujima rada i drugo.

    2. Savremeni koncept razvoja logistikih centara i nivoa kvaliteta opsluivanja

    korisnika u gradovima (city logistika)

    Novi zahtjevi i filozofija prisutna na transportnom tritu, posmatrano sa aspektaopedrutvenog interesa i odnosa prema ekologiji, te novi koncepti regionalnograzvoja i planiranja razvoja gradova , uslovili su potrebu stvaranja razliitih formigredskih logistikih (city) centara u zavisnosti od osnovnih funkcija:a) Specifinosti snadbjevanja gradskog podruja;b) Razvoja saobraajnih vorita;c) Intermodalno suelajvanje i kooperacije razliitih vidova transporta;

    31

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    32/64

    d) Mogueg racionalnog povezivanja proizvodnih (slobodnih) zona sa saobraajnommreom i logistikim centrima na vanijim saobraajnim pravcima i slino.

    U Zapadnoj Evropi i EU izdiferenciralo se vie vrsta osnonvih kategorija logistikihcentara iji broj u EU prelazi 320. po osnovnoj namjeni oni se dijele na:

    1) Robno- saobraajne centre (RSC) - To je osnovni koncept logistikih

    intermodalnih centara koji se razvija na saobraajnim voritima. Sastavnidio sistema sz pretovarna postrojenja za kombinovani, kontejnerski,hucke-pack transport, izmjenjive transportnr sudove i eventualno rasuteterete, kao i pratee transportno pediterske slube. U organizacionomsmislu sve firme koje funkcioniu u okviru centara za poslovnosamostalne, ali koriste zajedniku opremu, objekte i informatikutehnologiju.

    2) Robno- distributivne centre (RDC) - Redovno su koncipirani kaopodsistem velikih pediterskih preduzea sa obimnom logistikomponudom koja u sebi moe inkorporirati i sadraje RSC-a i sve aktivnostimakro i mikro distribucije i prateih uslunih djelatnosti.

    3) Centre za pruanje logistikih usluga (CPLU) - obuhvata prostornukoncentraciju razliitih produzea koja realizuju samo pratee funkcijetransportne usluge.

    4) Transportno proizvodne skladine zone (TPSZ) - predstavlja konceptsistema u okviru koga se pruaju logistike, ali i razne dopunske usluge(najam skladinog prostora, distribucija i sl). Sistemi u sebi sadre ovuformu logistikih centara, pri emu obrnuto ne vai, osim u posebnimsluajevima.

    5) Centre za proizvodnu logistiku (CPL) - koncipirani su u cilju povezivanjaproizvodnje i tarnsportnog sistema i po pravilu se smjetaju uz velikeproizvodne sisteme.

    6) City logistike centre (Centre gradske logistike- SLC) - najnoviji oblikrobno- transportno- logistikih centara prilagoeni savremenim zahtjevimagradova.

    Funkcionisanje i razvoj razliitih formi i koncepcija logistikih centara nosi sasobom itav niz direktnih i indirektnih efekata koji se mogu svrstati u triosnovne grupe:- efekti na saobraajni sistem,- ekonomski i- ekoloki efekti (slino prethodno pobrojanim efektima razvoja mree

    RTC.Direktni efekti odnose se ne poveanje efikasnosti, poboljanjespektra logistike ponude, racionalnije koritenje i odravanje resursa(bolje koritenje voznog parka, primjena novih sistema transporta isistema intermodalnosti, sto omoguuje optimalnu raspodjelu transportnihzahtjeva po vidovima saobraaja) i racionalizaciju city logistics procesau opsluivanju gradova i konano veeg kvaliteta usluga

    Koncept primjene i razvoja savremenih manipulativnih, skladinih i pretovarnihtehnologija ini okosnicu realizacije robnog rada u logistikim centrima. Njih je mogueposmatrati u okviru dvije osnovne grupe tehnologija:

    32

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    33/64

    - tehnologije manipulisanja, skladitenja i pretovara masovnih roba- usmjerene su upravcu razvoja etveroosovinskih eljeznikih kola velikih tovarnih zapremina i nosivostikoja imaju mehanike ili hidrauline bone klapneza istovar robe slobodnim padom, i- tehnologije manipulisanja, skladitenja i pretovara tovarnih standardizovanih jedinicakombinovanog (integralnog) transporta (paketa, paleta, kontejnera i drugih tovarnih

    jedinica)- kao optimalno tehnoloko rijeenje se podrazumjeva primjena ramnihstandardizovanih kontejnerskih dizalica (portalnih), najee prihvaenih UIC-standardom.U eljeznikom kontejnerskom transportu jedan od osnovnih pravaca racionalizacije jesupstitucija ranirne funkcije primjenom kontejnerizacije.U oblasti integranlog hucke- pack sistema razvija se sistem koji predstavlja ozbiljnualternativu postojeim klasinim rjeenjima drumskog transporta. Razvijen je principtovarenja drumskih vozila na specijalne eljeznike vagone, a prevoz se realizujehomogenim blok vozovima. Organizatori ovih prijevoza su drumska preduzea, a nejveidio puta ovih prijevoza obavlja se eljeznicom (oko 80%). Svi ovi sistemi poredoptimizacije osnovnih funkcija transportnih, pretovarnih i skladinih sistema, baziranih

    na savremenim logistikim principima, pospjeuju saobraajno povezivalje sa Evropom isvijetom, to na nov nain i vei kvalitet proiruje ponude usluga van konvencionalnihokvira u sferi transporta. Ovo podrazumjeva i potrebu intenzivnog razvoja informacionelogistike kojom se otvara prostor za itav niz dodatnih usluga koje se mogu nuditi natransportnom tritu, to predstavlja ve uobiajenu praksu u razvijenim zemljama svijetasa znatno novijim novoom kvaliteta usluga.

    3. Karakteristike logistikih centara RTC-a na Balkanu i susjednim zemljama

    Mrea logistikih centara Maarske i Rumunije do sada je dobrim dijelom razvijena kaologistika mrea. Ona je uglavnom vezana za eljeznike, eljezniko- drumske i luketerminale, iji kapaciteti i struktura djelimino zadovoljavaju principe modernogorganizovanja i strukture logistikih sistema. Od znaajnijih logistikih centara nakoridoru Budimpeta- Bar u Maarskoj i Rumuniji mogu se navesti slijedei:Budimpeta, Baja, Segedin, Moha, Debrecen, Sajol u Maarskoj i Temivar, Krajova,Bukuret, Braila i Konstanca u Rumuniji. Mrea logistikih centara u Italiji jeorganizovana kao potpuno razvijena logistika mrea. Stepen razvoja logistikih centarau Italiji je veoma visok (preko 40 centara), to je logino s obzirom na visinu ulaganja iinvestiranja u transportne sisteme.Logistiku mreu Italije ini vie takozvanih podmrea i to:

    - mrea klasinih terminala kombinovanog transporta,- mrea kompleksnih terminala kombinovanog transporta,- mrea trgovinskih centara i centralnih skladita,- mrea Interporta (robnih centara meunarodnog eljeznikog

    saobraaja),- mrea Autoporta (robnih centara meunarodnog drumskog saobraaja).

    11.pediter u funkciji logistikog operatora

    33

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    34/64

    U elaboriranju nove funkcije peditera kao logistikog operatora potrebno je primjerenupozornost posvetiti ovim temama: 1) razvoj i afirmacija logistike, 2) novi sadrajilogistike ponude i potranje, 3) transformacija klasine pedicije u logistiku pediciju,4) transformacija klasinog pediterskog operatora u pediterskog logistikog operatora,

    5) novi aspekti poslovne politike pediterskog logistikog operatora i 6) savremenelogistike strategije pediterskog logistikog operatora.10

    Razvoj proizvodnih snaga, proizvodnih i drutvenih odnosa i odgovarajua podjela radadoveli su do odvajanja trgovine od proizvodnje, a razvoj trgovine do njenog odvajanja odprometa, a razvoj trgovine i prometa, sa svim svojim tehnikotehnolokim,ekonomskopravnim i organizacijskim elementima doveo je do pojave posebnogspecijaliziranog posrednika peditera, koji je kao organizator otpreme, dopreme iprovoza robe naao svoje mjesto izmeu vanjskotrgovinskih subjekata i meunarodnihprevoznika.

    pediter otpremnik je fiziko ili pravno lice koje se bavi organizovanjem prevozastvari, to jest otpremom i dopremom stvari kao stalnim zanimanjem. pediter uglavnomdjeluje u svoje ime, po nalogu i za raun drugog. U vrenju svoje djelatnosti pediterpredaje stvari prevozniku i od njega ih preuzima. pediter i prevoznik mogu biti isto lice.

    Iz ovog moemo zakljuiti da su proizvodnja, trgovina, promet i pedicija tijesnopovezane, to znai da se poveanjem proizvodnje poveava i trgovina, poveanjemtrgovine proiruje se i usavrava prometni sistem, a razvoj trgovine i prometa dovodi dounapreenja i afirmacije pediterske djelatnosti i obrnuto.

    U visokorazvijenim dravama klasina pedicija i klasini pediteri su samo povjesnozanimljivi zbog toga to su ih zamjenili savremena pediterska logistika i savremenipediterski logistiki operatori.

    pediterska logistika kao nauka je skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanjakoja izuavaju i primjenjuju zakonitosti brojnih i sloenih planiranih, koordiniranih,regulisanih i kontrolisanih aktivnosti.

    pediterska logistika kao aktivnost je skup planiranih koordiniranih, regulisanih ikontrolisanih nematerijalnih aktivnosti(tj.funkcija,procesa,mjera,poslova,operacija,radnji...).

    Novi sadraji logistike ponude i potranje

    10

    34

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    35/64

    Razvoj i afirmacija logistike i poveana vrijednost logistikih usluga implicirali su i novesadraje logistike ponude i logistike potranje, kao temeljnih funkcija logistikogatrita.

    Logistika ponuda

    Logistika ponuda se moe definirati kao koliina determiniranih logistikihusluga koju logistiki subjekti nude na logistikome tritu pri odreenoj cijeni.11

    Logistika ponuda zavisi od vrste i koliine ponuenih logistikih usluga kao i moguihcijena na logistikom tritu. Maksimalna logistika ponudaproizvoaa logistikihusluga zavisi od njegovih proizvodnih mogunosti to ne mora znaiti da je to i njegovaukupna ponuda. Proizvoa logistikih usluga ne mora svu koliinu usluga ponudititritu, a koju i kakvu uslugu e ponuditi zavisi od konkurencije, cijene, potranje itd.Ponuda jednog logistikog proizvoaa na odreenom tritu je pojedinana ponuda, avie pojesinanih ponuda ini ukupnu logistiku ponudu. U normalnim trinim uslovimasmanjenje cijena odreenih logistikih usluga implicira i smanjenje pojedinane i ukupnelogistike ponude.

    Krivulja logistike ponude nije ista kod svih logistikih usluga jer one imaju razliituelastinost ponude, pod kojom se podrazumijeva svojstvo ponude da reaguje na cijenelogistike usluge na odreenom logistikom tritu. Koeficijent elastinosti logistikeponude (KELPd) moe se izraunati na sljedei nain:

    KELPd =%U(Clu)USLUGELOGISTICKECIJENEPROMJENA

    %U(Lpd)PONUDELOGISTICKEPROMJENA

    Postoji vie vrsta logistikih ponuda, na primjer:

    Horizontalna ili savreno elastina logistika ponuda (KELPd=). Kod koje inajmanje smanjenje cijena logistike usluge prouzrokuje pad ponude koliinelogistikih usluga na nulu, a i najmanji porast cijene logistike usluge dovodi dobeskonano mnogo velike ponude dotine logistike usluge.

    Vertikalna ili savreno neelastina logistika ponuda (KELPd = 0). Za ovuelastinost logistike ponude karakteristino je da ponuena koliina logistikeusluge uope ne reaguje na promjenu cijena logistike usluge.

    Relativno elastina logistika ponuda (KELPd > 1). Kod ove elastinostilogistike ponude i veoma mala promjena u cijeni logistike usluge izaziva veupromjenu u ponuenoj koliini logistike usluge.

    11

    35

  • 7/30/2019 II Parcijala Iz Logistike-skripta

    36/64

    Relativno neelastina logistika ponuda (KELPd 1). Za ovu elastinostlogistike ponude karakteristino je da promjena u cijeni logistike usluge izazivamalu promjenu u ponuenoj koliini odrene logistike usluge.

    Proizvoaima logistikih usluga potrebno je ukazati na strateku, taktinu i

    operativnu potrebu stalnog prilagoavanja svojih usluga, odnosno sadraja ponudalogistikih usluga zahtjevima i potrebama svojih kupaca, posebno:

    inovirati i proirivati lepezu kvalitetnih logistikih usluga,

    poveavati i koncentrirati optimalnu strukturu logistikih kapaciteta,

    diferencirati logistike usluge prema specifinim potrebama kupaca,

    osvajati nova atraktivna logistika trita i tako poveavati

    zemljopisno podruje svoga djelovan