ignjatovic, jakov - vasa respekt

288

Click here to load reader

Upload: milevalukic

Post on 25-Nov-2015

358 views

Category:

Documents


56 download

DESCRIPTION

novela

TRANSCRIPT

VASA REPEKTI

Znategde je Sv. Andreja? Sv. Andreja, mala varo -ica, lei na desnoj obali Dunava, izmeu Budima, Viegrada i Ostrogona, stolica najsilnijih maar -skih kraljeva Matije Korvina i oca velikog Lajoa, Roberta, i ostrogonskih primaspatrijaraha.

Divanpredeo! Pred varoicom mali Dunav", to jest rukav Dunava; pred oima plodnim selima po -sejana ada; preko dal>e veliki Dunav", a tamo opet ostaci, razvaline rimskog kamenitog mosta za prela -zak rimskih legiona. Za lei varoice i c leva boka sve sami vinogradi i divne planine, koje se sa vie -gradskim umama sueljavaju. Tu kralj Matija i dru -gi kraljevi lovili su brzonoge koute i jelene. Pa onda ona lepa dolina izmeu Sv. Andreje, Pomaza i Bu -dima, kao amfiteatar divovski, a u susedstvu drevni, beli Budimgrad, sa uvenim kupatilima. Preko od Budima, opet, Peta.

Kad se popne na vrh planine Orlovaa, vidi preko plava Dunava modre, maglovite bregove Vaca, a od strane viegradske kakkz Dunav savija i spei srcu Ugarske.

Sv. Andreja, Viegrad, Viegrad, Sv. Andreja, to su sestra i brat, ali blizanci. I radost i alost su delili. U slavi videli su suvremene divove, u a -losti zajedno su stenjali i sudbu o-plakivali. Posle slave Roberta i Lajoa nastae burna vremena po Udovu Lajoevu, Jelisavetu, er bosanskog kralja, i kad doe otima prestola kneginje Marije, Karlo od Draa, njega ubije Forga, i u Sv. Andreji u latin -skom manastiru duh ispusti.

Ali u ono doba jo nije postojala Sv. Andreja, ts varoica, no samo lep predeo sa manastirom.

II

i^,Jo malo na e biti dva stolea kako se srpski

fiinarod u Srbiji poe kretati da bi se od turskog iga

oslobodio. Patrijarh arnojevi izvue iz Srbije trideset i sedam tisua porodica, c kojima se u Ugar -okoj naselio. Svi koji su se iselili zadrali su veru da e se svojim oru^kjem, a no^,iohy esarske vojske, opet u svoju dratu staru otadbinu povratiti. Ostavi -li su Metohiju, Staru Srbiju, alem kamen srthske kru -ne, izneli su silno blago i oruje, ostala je najkra -1|.snija srggska zemlja pusta, ssla1bili su srpski narod

|i bacili su osloboenje vascelog srpstva za koje sto lee nazad.

|I opet se nisu vratili. Po Ugarskoj ratrkali

"|su ih tamo i amo. Jezgro, bogatina, baena je u Sv.

|Andreju, Budim i okolinu. Patrijarh sa tisuama

|Srbaosnuje varo Sv. Andreju, kao nov Enej, ajli Tro ja pade, a sriski se Rim ne podidse.

jfflti

m

Patrijarh posle ode i staki se u srpokom Sionu, u Karlovci, ali vredni Srbi u Sv. Andreji za krat -ko vreme sazidae kue, podigoope sedam crkava i kolu, sve sa krasnim imetkom, iskorenie planin -ske tpume i stvorie vikograde, gde rodi oalaksija, malvasija i nektar, pravi oinovi dine Meto-hije. Tr -govina1 poe cvasti. Sv. andrejski patriciji nisu le -nji, oni su poznati po trgovima Lipiske i Krakove; Peta kupuje na sv. andrejskoj pijaci robu, Peta, onda jo slabaka u trgovini. A Sv. Andrejac pono -sit, u krugu porodinom, u hramu, kao se u Sv. Andreji. Sentandreju uvek su zvali, la i sad zovu Sentandre -jom, no nita ne smeta to je ggrvi slog oent", jer i Sentoma je sent", pa mu opet nita ne fali. Da -kle, neka bude Sentandreja", Sentandrejci". I paki, mi e Sentandrejci, cjelog svjeta slavni! I doista, motao je sponosit biti Sentandrejac. Tu ti je b'Ilo veli-kih trgovaca, znamenitih vojnika, i novnika valjavih, vladika i ekselencija. Samo po gdekojeg da spomenemo: Eto ti dva vladike, aradskog i temivarskog, dva Avakumovia, oba ,,ekselencije". Eto ti feldcajg -majstora" Radivojevia, branitelja Tirolske protiv Bonaparta i, doocnije, lombardijskog komandirendera,". Eto ti drugog Radivojevma, koji se sa akom Srba protiv tisua Turaka brani, i kad su mu carski" ,,slepe fgapeke" dali, i kad se ve pucati ne moe, a oih kao Leonida ili Hajduk Veljko slavno pada. Je -ste li uli za mladog grenchusarsog" oficira Ra -dobickog, kome su, kad je postao o^brlaman, svi u ono doba pevali: Vivat, vivat galant, Radobicki oberlaj -tnant, i koji je docnije u bici kod Vagrama, dvaest i osam godina mlad, junaan potpunovnik, na elu svo -jih ulanskih eokadroia na dumana jur|iui pogi -nuo: igresee ga topovsko ule preko pola i prekide kao Hajduk Veljka. A jesi li uo kada je kod Ulme, kod kapitulacije enerala Maka, nadvojvoda Ferdinand d' Este sa trideset eskadrona kroz fran -cusku vojsku projuriao, prod;erao, ko je u toj opa -snosti najdvojvodu ^titio i sve udarce fraicuskih konjanika od nadvojvodske glave isparirao"? To je bio ivko vahmajstor", pravi Sentandrejac, i dok je po;sle toga iveo, bio je u Budimu kod nadvojvode dovek, pri svakoj paradi u njegovoj eneraltabskoj sviti. Pa ta da reknemo o Majiopy Avakumoviu, koji je znao na flauti i hegedama lepo ovirati, da mu se i u Italiji udie, a pokraj toga bio je izvrstan pe -snik, tako da sve one krasae srpske ljubavne pesme koje su pre osamdeset godina pevane, od njega pro izlaze. Pa kakvih je bilo tu jopg valjaiih ljudi u osta -lim stalemma! III Sentandrejci su od vajkada vrlo gostoljubivi. Sedalt crkava, svaka ima svoj hram", i onda onamo Dolaze gospoda i seljani da proslave. Ooobito ,,Hram 9 Preobraenija" na glasu je u Preobraenskoj crk -vi", i mnogi dolaze iz Pete i Budima. Dou ak iz donje zemlje, Bake, Banata i Srbije. Ve uoi Preo -braenija mnogi se stranci pokazuju i velikolepno bdenije" poseuju. Drugi dan, to jest o hramu, biva dupkom puna crkva. Tako jedne godine na Preobraenije, ba 6 avgu -sta po starom, stee se silan narod. Dan to moe biti lep, isto azursko nebo, toplo ali bez prepeke. U crkvi slui se sveta leturija. Crkva puna. Koji onde mesta nema, taj je u porti i onde se uje sluba. Jedan mladi, pravi Sentandrejac, u porti razgleda ploe to mrtve pokrivaju. Pred vrati nadesno jed -na ploa; klekne pa na njoj ita: 36% poivastv rabv bo!i S... O.., poive l?tb 87. g. 17..." Ostalo iz-glaeno. Jedan ,,Serbijanac" u anteriji i dimlijama stoji do njega i pita ga ko tu lei. Moj ded, ree, iveo 87 godina, a ja bog zna ho -u l' polovinu doiveti. On je doao iz Srbije sa ocem, pod arnojeviem, kao dete, sa jo dva brata. A ko ste vi? JasamJana Sarajlija, trgovac iz Beograda. Doao sam u Petu trgovine radi, malo kod Miloa (Tako se zvao u Peti jedan trgovac). Pa gde ste odseli i gde ete ruad*i? Tamo u birtiji. Vi ste danas moj gost. Evala! Sadjevanelje itaju, prangije pucaju, Srbija -nac se jednako krsti, moli se bogu. Posle slube Sentandrejci fataju" goste. Tu stranac ne sme u birtiju; svaki doepa jednog, dva ili vie gostiju, na c njima svojoj kui. Treba i to znati da su u Sentandreji najgore gostionice, jer Sentandrejci od gostioniara goste odmamljuju, pa ne mogu na kraj izii. Za to u Sentandreji u birtiji ret -ko da ima dobra vina. Sadtajmladi dovede Srbijanca u jednu staro -drevnu kuu, nedaleko od Preobraenske crkve. Jedna stara kapija c boka, a c fronta mala niska vrata. Kad 10 ue, basamak dole, nalevo dva basamaka gore, pa soba, pa opet tri basamaka vie, pa soba: neto oriental -no-evropski. Kua, ili kuica, zidana 1700 godine. Eto vidi, tu je taj iveo to sam mu plou itao. Kad su uli, a ve tu je bilo vie straiih go -stiju. Na mladi nije bio pravi domain ove kue; danas je i on gost, ali tek kua mu je dedovina. TBe -gov srodnik je pravi domain, ali moe i on koga hoe dovesti. To je Vlada Ogljan. Gosti se predstave i brzo se upoznadu, Najlake je tako prilikom hrama" upoznati se. Slue ljivu, hleb i rakiju, pa eto i ruka. Posle ruka odu da vide kolo u porti. Opet se vrate, prispe vreme vee -ri. Ta e ranije poeti i svriti se, jer e biti u koli bal. Ba da se veera svri, a naem poludomainu, tome mladiu koji je Srbijanca doveo, donesu sa po -te pismo. Mladi taj zvao se Vojko Ognjan. ita pismo, na licu mu se boja menja. Pusti pi -smo na sto. Dakle, umro siromah Baca! Na Baca! Vasa< Ognjan! Baca Repekt! Sviodrodbine zaueni; ita na jednom licu zadovoljstvo, na drugom saaljenje. Stranci zablenuto glede. Od rodbine neko ree: Neka ga, dobro jedared to je skonao! Drugi opet: teta! Bio je Mordkerl, junak! Vojko uzdahne; njemu je najtee bilo. Sadneu ii na bal. Svi spomeni njegova a -lsk:na ia sabili mi se u glavu. Ko hoe, nek ide n& bal; ko ostane, tome u ispriati ivot tog ne -sRenika, kog iz sveg srca alim. Nekoliko njih kau da nee ii na bal, samo da UJU kakav je to ovek. Tu ostade i Jana Sarajlija. 11 IV Kada se razioe koji htedoe na bajl, Vojko Ognjan ovako poe priati: Baca Ognjan, ili Baca Repekt, bio je sin na -eg ika-Igonje Opnjana-Reitekta. Koje to sam od starijih uo, koje to eaom video sam, sve u vam ispriati. Pred o;i u vam staviti jednu alosnu porodinu sliku. Ignja Ognjan. na ika, bio je pravi Sentaidrejac. ta je bio? Ne z se ta je. Ruveta nije imao. Imao svoju kuu i vinograde i od toga je iveo. I mogao je poteio od svog imetka iveti. Imao je :e-nu Saru i sina jedinca Vasu. Nesioano dobra, me -kana, pitoma ena. ika Iga je bio malo akestoke naravi, a sin isti na njega. ika I(gnja bio je i nadriknjiga, to jest ne -to je itao, pa je mislj da mnogo zna. Inae bioje poten odlete do glarze. Bio je, stina, osobenjak kao ponajvie njih u porodici njegovoj to su bili. Ta -ko, na pr^imer, imao je jedcog brata od strica koji se po drugi put enio, pa kad je V'ideo da ona sinovima od prvot mu^. vue, poe je ganjati, ali kad nije htela ii, a on uze njene jastuke i perine, pa izie pred kuu c njio, na pijacu, jer tu je kua bila, i makazama sve isee. Bio je ba prvi dan Duhova, no malo je vetar duvao, pa razduvano perje, tako je izgle -Idalo kanda sneg pada. Jedinca oina od, prve ene nije -'trpeo, jer ga je drao za troadiju; nije ee c njime |trideset godina, dr^ smrti, razgovarao. Dajvao je onom koga je obegenisao i novaca u zajam, mada je tvrd bio, i to bez obveznice, i mnogo mu je novaca propalo. I pokraj sveg toga nije se nikom tu|io, drei da bi i onako vremeiom sve to njetov sin upropastio. Kada je umirao, nije se hteo ni ispovedJtgi ni prie -stiti; rekao je okolini da nije u :ivotu nihoga pre -vario, pa mu nije do te nudsde. Dok je iveo, mada Ilije imao vie kua, leti kod kue najradije bm se po tavanuetao. Ekonomska lozinka bila mu je: to god ;J!| kupi, to je jevtino; to god prodaje, to je skupo. lifti P Sinnjegov, dok mu je otac (iveo, bio je rasko -ajn; kada ostade bez oca, tedljiv, premda je i gosta estito ugostio, kao god i gladnog nahranio. On bi rekao: Dok sam imao oca, imao sam ko mi tee, ali kad ga nemam, bar to moram eauvati to mi je oota -vio". I ovaj je u enidbi prvoj bio srean, ali bez dece; u drugoj, nesrean. Kad je samac bio, mast je na funtu kupovao, i kad mu ko prebaci da je to srag -mota, odgovori: ,,Kada imam bure masti, kuvarica :kra-de po vojlji, a sdmah se ne pozna; a kad je malo, lak1v je uhvatiti". I on, kao pravi oca sin, dao je tavan jo letppe opraviti, prozor tavanski gleda na sokak, nad njim krasna pupasta strejmca, kao glorioleta, a on namesti ispod nje stolicu, sedne pa ita, a ovamo gleda u pauzi ko sonakom prolazi. Ponajvie bi i~ tao dela o socialnim pitanjima, o istonom pitanju, o velikoj Srbiji koja se ima oatraditi; bio je uasan srpski ovenista; pa onda itao 6i rado broire fi -nansijske, osobito o austrijokim finansijama, o mo -gunom drav bankrotstvu. Kad bi ga kakva| cifra finansijska u broptiri pekla, ustao bi tga bi se e -tao po tavanu tamo-amo, kao maah, pravi tavanorodni sin svoga oca. Ali je bio poten, mada dsestok; sla -gao nije nikad, a to e mnogo rei. Dostato, od rodb!itae svaki mu je bodo viemanje osobenjak. V ika Ignja, kad mu oe to dopalo, imao je obiaj na to rei: repekt". Ako^ mu se nije doialo, i onda ,,repekt"; ako se razljutio ili podsmejavao, i onda prepekt". Tac repekt" zalepio se za njega, i mesto Ignje Ogn>ana postade Ign>a Repekt". Kad je sinak Baca poeo ii u kolu, njega deca nazvae Baca Relekt", i taj do smrti ostade. Ja sam kao dete neto vrlo malo po^kavao ika-Ignju Repekta. Umro je godinu-dve posle mot oca; bio sam onda jo dete. Kad mi je otac umro, tek sam nastupio u estu godinu. Mog pokojnot oca nikad neu zaboraviti. Ma ti mi je npe umrla. Ocu mi je bilo preko sedamdeset godina. Uoi onog dana kada e umreti, uem k njemu po obiaju unutra da mu noge ekam. On je u kre -vetu leao i najvoleo je da ga ja proekam. A ja, ekajui ga, gledao bih mu u oi hoe li mi kraj -caru dati, jer uvek sam krajcaru ili dve za to dobio. Moj otac dozove me k sebi, do glave mu stanem, a on, siromajh, metne mi suvu ruku na glavu i ree: Samo mi je ao to ne znam kome u tebe, siroe, ostaviti. Te mi se rei uljebile u mozak, niti u ih ikad zaboraviti. Otac zaspi, ue gazdarica i izvede me van. UJUTRU probudim se, ujem ubor, larmu; obuku me, uvedu me u drugu sobu, a moj siromah otac lei mrtav, ve i obuen. Gledim ga: lice mu se smei, bog zna kakve je muke u tom smeenju, na smrti, u ropcu, pretrpeo! Ali to smeenje nikad neu zabo -raviti; ini mi se kanda se na mene smeio. I to hladno smeenje ostade mi, kao siroti, veita uteha. Kad su ga ukopavali, iao sam i ja za sandukom, ali pravo za sandukom, no nisam plakao, nisam oseao zna -aj te smrti; to sam osetio docnije. Posle ukopa odvedu me kod ika-Ignje i dadu mi kafe c kiflom. Ja sam je slatko pojeo. Sutra sam tek oseao bolju, i to detinju. Odvedoe me tutoru, u dru -gu kuu; iz nae kue raznosili su sve, to je ko hteo. Koliko se seam, ika Ignja bio je ustar, okre -tan starac. Baca ve onda nije bio kod kue, ve je bio katana, husar". Pa kako postade husar? Kau ovako: Otac mu je bio prestrog, Baca opet iv deran. Za najmanju sitnariju ga tukao. Ako uitelj kae da nije znao lekciju, a on udri po Vasi; ako se igra, ako se tue c decom, opet tuci po Vasi. Kad se ve saznalo da ga ma zata tue, lukava deca ila su ocu na tubu, mada ih nije tukao. Baca me tukao", to je dosta, na Baca izvue furu. 14 I to tukao bi ga strano. Kada se ika Ignja ljuti, on Ga uzme obema rukama za ui i za glavu, ligne ga' u visinu, pa ga pusti kao jaje. Srean Baca ako se onda moe podii i pobei. Onda pobegne na tavan a tetka Capa, mati njegova, odmah vrata zaklju -a da' ga otac ne moe goniti. Jedared u kripu po -begne i popne se na granu na dud; otac za njim, zove ga dole, preti mu nee da sie; otac uzme puku, plai ga da e ga ubiti ako ne sie Baca ne silazi; mati ga moli, otac ga svetuje da sie aja, nee! Naposletku, otac da materi re da ga nee tui, i na materinu re sie. Mati ga je uvek branila, ali ona ne poivi dugo, umre. Sad nastadoe po Vasu teka vremena. Baca Tepa svoje, a otac svoje. VI Baca postade ve povei. Baca e nije ravo uio, i rad je dalje uiti. Otac rad bi ga uiti, ali tako da ide u bogosloviju, a posle opet u kaluere, da postane vladika, ekselen cija. Treba znati da su Sentandrejci svoje sinove rado davali u kaluere, da postanu vladike, u soldate, da postanu enerali; ako se to pokida, onda za advokate i trgovce. ika Ignja strano je mrzio advokate. Uvek bi sinu govorio: Hoe valjda da bude advo -kat? Od tog nee nita biti! To su varalice! Ima ih kao kusih pasa". Kada je video da se dva psa kolju, rekao bi: Gle kako alegiraju". Kad je pitao Vasu hoe li u kaluere, da postane vladika, on je kazao da voli biti husar nego vladika. I ve od dvanaest godina deran treba na to da se odvai, da ne bude od njega klupoder. Ali Baca nee da bude drugo nego husar. Tu ika-Ignji ni bitka ne pomae. Dok je mati ivela, donde je jo sve dobro ilo: Baca je imao zatite. Dodue, sirota mati jako ga je mazila, to strogom ocu nije ilo u raun. Mati mu 15 kradom dodavala to za decu kije, kao novac, i nau -io se kockati, pa posle i kartati. Poeo je od fri -e fire", pa e docnije doterati do ,,makau". Ve u detinjstvu su mu reile sudbu dve krajno -sti: preterana strogost oeva i materino maenje. Izme njih e sad kao izme Scile i Haribde bro -iOJiiditi. no hoe jgi dobra pristanita nai, videemo.Bolje je da je otac malo popustljiviji bio, a mati otrija. Posle materine smrti otac je drao gazdaricu, a da ta e? a p-okraj gazdarice jednu malu de -|||vojicu, Anicu, jedno siroe, dve godine od Bace mlae. m Gazda|rica, Sofija stara, nije ba u vol>i imala Baicy, jer se u udi mnogo sa ocem slagala, pa dokazi -vala sve, i zbog nje je mnogo puta bio Baca lupan. Anica, pak, drala je Vasi stranu, i uvek mu svaku opasnost dokazivala. Uvek bi plakala kad otac Vasu r tue. Iskrena, dobra dua! l-Baca je u bitke tako ve oguglao da je naposletku|primao ih kao svakidanji hlebac. Decamuserugala: ,,repekt". Bio je vrlo ku -ra^an, pa kad mu ko to ree, a on jurpa na egrte |i ake, ma ih koliko> bilo. U nudi i kamenjem se pomagao. Ve izdaleka je na sokaku po:znao ko e ga {[zadirkivati, pa ve ide da ga tue pre nego to e Imu viknuti: repekt". Tako jedared vidi izdaleka jednog koji mu ob'Ino repJpekt" podvikivae. Baca je na sokaku, a otac mu stoji kod kapijskih vrata, raskreio noge, pa pu -1pi i gledi derana. Baca vidi oca, prie k njemu pa ree: Otac. ta e? V^idi onog onamo? Pa onda? Pa onda, tuci me najpre. Zato? 'Ou onog -razvio da tuem, pa volem napred biti bijen, jer e me i oiako posle tui. 16 A zato da ga tue? ue, viknue mi: repekt". Otac ga uhvati za kiku, prodrma ga i zaoija unutra. Baca, ako i Jeste bio nestaan i mnogo puta kaznu zasluio, ilak svet ga je drao za mnogo goreg nego to jeste. Drali ga za najnevaljalije derite u va -roi. Kad je koji otac koreo ovoje dete, uvek bi re -kao: Bie kao Baca Repektov". Sve nevaljalstvo je u njemu sabijeno, tako su mislili, i nikad nee biti dobar, ve je roen rav. Roditelji su deci za -branjivali c nime druiti se; naposJPgku se i sama deca ispred njega uklanjala, da ve ni drutva ni druga nije imao. Nema vie materinske ruke, otac neutolim; ni -kom se ie mol^e 'izjadikovatm, jer iikog nema; ni -ta mu se ne veruje, ma najistinitije to rekao. Taro je bio ve kao dete prezren i sam sebi ostavljen. Nije udo to je sve gori divljak bivao. Samo jedina Anica imala je sauea, Ona je pla -kala kad bi on patio. Kad ga gazdarica glau kazni, ona, sirota, otkida od svojih usta, ili malo nevi -dimke na stranu metne sa sirom rezanaca, pite, mesa, pa mu kradom u kaaru odnese, i tu, u jednom veem buretu sakriven, Baca jede. Anica stoji kod bureta, na jedno uvo slua poluokrenuta vratima da ne iz -nenadi gazdarica, pa ottet gledi kako Baca jede. Sva -ki zalogaj Vasin ini joj se da ga ona progutala kad vidi kako Baca slatko jede. Kada je kraj, Bacai e izvue iz bureta, a Anica ga detinjski zagrli i po -ljubi, pa, zarumeniv e, c vlanim oima iz kaare istri. Bog zna kako oseanje Anicu Vasi vee! I ona je siroe, te kako siroe. U gladnoj godini, u oravskoj varmei, upaniji gde se tako snaki slo -vaki momci i devojke raaju, a ita nije ni videti, jep su same gore; u gladnoj godini, kad ni krsmpir nije rodio, ljudi i deca su od gladi umirali. Spusti se od gore, rekom Vagom, u Dunav jedna laa i doplovi do Pete. U toj su lai premrle od gladi slovake 2 Jakov Ignjatovi, II 17 |iporodice. Tu su sad na bairu decu kupovali i proda Bali. To jest, kupovali su i prodavali ne onako ba ||kao roblje, kao na primer u Africi, no sasvim po mo -jfjf derno-hrianskom nainu. Slovaci mole da se smi luju na decu i da iz uzmu pod svoje". Milosrdni ||ljudi uzmu ih, koji muko koji ensko, pa jo rodi -Rtelju dadu po forint-dva kao baki". Tako je po kojna tetka Capa ba onda u Peti na vaaru bila, ||i videvi kod dunavskog baira kako decu nose, smi -fjffluje se i ona i uzme jedno devoje od pet godina, da za nj dva forinta i odnese kui. ]|ika Ignja nije se tome protivio. tavie, uzeo ifitfin /~t 1tg r% /-v tt/^tut ^-"^N.^4.1: tg tg-oii^\ r-n /rr\rr-rf\m 7T /^tg\ tf\f\, 1T> a Repekt, i sad smo se malo due zabavili, a ja ne mogoh jo svriti. Nego ako izvolite koji dan opet ovde gosti biti, ako vas dalje interesira, verujte zanimljivo je poznati jkivot tog osobenjaka Bace Relekta. I vi,brate iz Srbije, ostan'te ovde kao gost kod nas, da znate kod kue ispriati ta se ovde zbiva. n \t r| Be aferim, sluao bih te tri noi! Hou, vala, kod vas ostati, da ujem hoe l' taj Vaso delija po -stati. Dakle, su^ra emo produiti. R1H 1 Sutra ogtet mladi domain ovako dalje priggoveda: Tako tgrolaze dani i meseci ika Ignji; prou i dve godine, sve u drutvu Denikole i podobne bra -tije. Tako prou dve godine. Ja mogoh imati tako sedam godina. Bilo je ba Preobraenije, kao jue; tu se ba u ovoj kui, ovde, rodbina sastala, i strani gosti, ba tako kao jue, pa kad poee nazdravljati, klopnu neko na vrata, kad ono ue jedan mlad husar. u potpunoj uniformi, akov beo na glavi, i pozdravi: Dobardar! Na zdrav -lje ruak!" To je bio Baca Repekt! Svi se gosti ubezeknue. 24 Eto vam Bace u goste. Hoete l' me primiti, neete l' oe stiditi vaeg roda! Nisam nikom zla uinio, ree gost. Zbunjeni ga gledadu. Domainov sin, u ono doba tako mlad kao ja sada, pristupi mu, uhvati ga za ruku i kae mu: Sedi, Vaso, dobro do'o! Ti si na; ako se otac na te srdio, ne srdimo se mi. Ukoliko se mogu opomenuti, bio je jako ugledan, visok, tanak, vickast, sve svetlo na njemu. On sedne i prvo spomene kako ga otac k sebi nije pustio, kako je najpre otiao kod ia-Denikole da ovaj za njega moli da mu otac oprosti. Denikola je ocu otiao i javio, ali otac nee nipoto, ne prata. Kae da mu je kuu osramotio i staru njegovu glavu. Denikola mu je pretio da e ga on sam dovesti onamo, ali otac je kazao da nee ni njega pustiti. I Deni -kola kad je njega onamo odveo, ika je ve vrata i ka -piju zabravio, pa vgtu da se otvori. Gazdarica lju -tito odgovara da se danas vie nikom ne otvara. Treba znati da je u ono doba Ugarska davala go -dinje u carsku vojsku" samo 36.000 regruta, vie niga; kompletovanje bivalo je putem dobrovoljaca, i hvatali su na stglu beare i svetske bitante ma ot -kuda; dobrovoljno su ili ttroterani i neproteraii aci, ekscesivne kalfe ili inae u ivotu utenje -ni, uvreeni, oaloeii momci. Re'Gruti su bta sami seljaci, paor-i. Ko je dobrovoljno ili samovoljno u vojnike stao, a inae od dobre je kue, tu bi se kua, porodica, drala osramoena; takav samovoljac" je bludni sin, i kao soldat pravi izgubljeni sin, enfant perdu. Taki su obino besni bili, i od njih bi za zirali. Sadponemoispitivatiga kako je postao soldat. Donesu mu jela, pa jede i pria. Kae kako je stao: dobio je deset forinata ,,handgelt", pa onda ga baci -e U ,-transportshaus", odatle opet u regimentski ,,depo", pa onda ui se jahati, ekzercirati. Znao je itati i ggieati, i raunati, i sad tako mlad, pa ve J e kaplar postao. Baca Repeast ve je kaplar. 25 Sad je dobio urlaub" da poseti svoj zaviaj i da moli oca z.a oprotenje. On je svojim stanjem zado -voljan, i kad islui moe opet to biti od njega. To jest, veli on, ako rata1, ne bude; ali ako rat kakav bukne, onda e ostati, kud pukne da pukne, jer voje -vao bi rado. Urlaub" samo tri dana traje, pa mora natrag, pa onda e opet c regimentom u Petu marirati u |logor". !!Na mene derana Baca je veliki utisak uinio. Nisam oi c njega skinuo. On to primeti, posle ruka digne me u krilo i kae mi: Je l', bao, i ti e biti husar? Nemoj biti civil". |Ve onda sam ga voleo, mada eu ga svi mrzili. Ba dava, meni je ve onda kao junak izgledao. Neki su na njega popreko gledali. Od moje rodbine jedan je gla -vom mahar, nije mu se cela njegova ta istorija do padala. Toliko se samo jo ottominjem da su neki od rod -bine ocu ili da ga privole da mu oprosti. Otac nije na to pristao. Baca je oaloen to ga otac ne prrgma, no odaren od rodbine vrati se regimenti. ika Ignja suze roni to ima nevaljala sina. Sam se ispoveda pred celim svetom da mu je sin nevaljao, da od njega iita nee biti, da e naposletku do veala doi. ika Ignja poten je ovek, pa kad on sam to kae, svet mu veruje; pa ve svaki unapred Vasu za nevaljalca dri, niti ga moe ko odbraniti. Baca/ je ve osuen, prokaen, proklet. Nema nikog u varoi koji dobra o njemu misli, iako nije nikom zla uinio; tavie, iako ga dobro ne poznaju, i to zato jer je u detinjstvu bio ne znam ovakavonakav, i to ga otac proklinje. ika Ignja sve deperatniji biva, i po dve ne -delje ne obrije se. Svaki dan opada. Toliko imanje, misli e, a nema dobra naslednika, kiti radosti pod starost da vidi vredn!a sinaj i veselu unuad, Misli se na koga e sve to ostaviti. Ima dva brata roena, a brae od strica i polusestara vazdan. Kao god to 26 e sam on osobenjak, tako su mu i braa, samo svaki V drugoj formi. ika Ignjin otac bio je imuan ovek i svojim sknovima je lep imetak ostavio. ika Ignja bio je naktariji, i kao sleme kue. Mlai do njega ispla -en je, i sve niKcmb" je izuio. Najmlai je koje u novcu,' koje u gruntu" udovoljen. Srednji, visokoueni" brat, ve svrivi sve kole, doao je kui i rad je da stupi u varoku slubu", kod magistrata slo^dne, privilegirate, koronalne varoi sentandrejske", kao trei poa -stan" vicenotar, ili podbelenik. Strana sluba! I doista, u Sentaidreji tee je bilo to postati ne -goli u svetu, na strani, neto vie, jer je ovde bila velika konkurencija. Taj srednji brat, Josa Ognjan, najpre jo kao jurat potroio je imanje svoje, koje je prilino bilo, i 1ite se kod magistrata za ,,poasnog" vicenotara. Glava to moe biti dobra, ali ne dobi, bude od -bijen. Duevnim i telesnim vrlinama obdaren mla -di to k srcu primi; ogoren, oprosti se od svojih, i zakune se nikad u svoju varo vie ne stupiti. Sa Scipiona rema: ingrata patria, non habebis ossa mea, ostavio je svoju Santandreju, i doista odr^ao je re, nije se nikad vie vratio, kao god i mnogi drugi njeni sinovi. Ovaj brat doe u Budim, bez imetka, bez poznan -stva. Srodne due, osobrggo u nudi, nau se, poznaju se. Ne moe ni ov^e odmah slu:bu da nae. no nasreu uzme sobu u jednoj kui gde je sedela i svoj duan ima -la jedna najznamenitija, najlepa maamoda". Ova maamoda" uzme ga na kost", poe ga potpomagati, i kao to je imala dodira sa veim kuama, bude izvor njegove sree. Potpomagala ga i novcem, moglo joj biti. Upozna se na Josa sa jednom znamenitom i zje -lo" bogatom porodicom. lanovi te porodice u Rusi -ji kod garde" slue. On ode u Rusiju, u Petrograd. Pre nego to e otputovati, da prijateljici re, ako se sreno vrati, odmah e je za veitog druga uzeti. Josa se bavio oko pet godina u Petrogr'adu, i to po kraj te porodice kao dvorski gast". Onda je jo Alek -sandar I carovao. Josa je bio otvorena glava, dobar igra, na u dodiru tom stekao je neku neopisanu di -plomatsku uglaekost. Krasan mu se izgled tu otvo -rio, nudili ga slubom; izgledi po njega izredni. Svaku ponudu odbija, nije rad svoju otadbinu, svoju prijateljicu ostaviti, zato dobrom bauki", koji onde valjane ljude primerno odlikuje, na svemu zahva -li. Pun znanja i iskustva vrati se natrag i bude od -mah lepom slubom u Budlmu odlikovan. Kako se vratio i slubu dobio, odmah je uzeo svo -ju prijateljicu za enu; premda su mu ponuavali ,.prve bogate" partije, on je ostao svojoj prijateljici veran, i iveli su ak u duboku starost, oboje, po -sredni, da pim jedinac ne umre i porodica danke ne omri. Kao sad da su mi pred oima kad se na prome -nadi eu! Ona maestetina dama, on takoer; aki -re bele u finim viksovanim tiflama", bez napr -ptnjaka, bela kravata, obrijano fino lice, hod lagan, gospodstven, pravi diplomatski izgled; pa prebaeni preko leve ruke gospojin al. Ba svi su za njima gledali. Diplomat ovek, iz Metergoghove pole. Njegove kolege su ga jako repektovale, iveo je na veoj no -zi, tono kau. Kua mu je u sred grada, na ka,t, mra -morni basamaci, mramorni bunar u svakoj kujni, kra -sno obitalite, lep salon; u jednoj sobi slike od pr -vih evroggskih slikara, u drugoj sobi tropsko cvee, pa u treoj opet same tice, kanar^ine, papagaji. U pozoritu je njegova loa prva do komandujueg ene -rala. Kad o Boiu u crkvu doe, njegova bunda od kune, to je iz Rusije doieo, sve oi k sebi privlai. Tako skupocenih imao je tri. Najmlai brat Ignjin, Stevan, i to je bio osobe -njak, ali u galonoj formi. Prohujao je male pgkole, pa dalje gje hteo; ali ga ota|c nije dao uiti, no o-stade kod kue, pokraj Ignje. Kad je Steva momak bio, provodio je svoje dane u -ludo. Nije nita radio. Bio je lep, obrazi su mu bili fini, neni kao u kakve devojke, i to tdu je kodilo. 28 Devojke su gramzile za njim. Izredan igra, ponajvi -me je vreme u enskom drutvu provodio; obiaji su v enski, mekuni. Kad se htede eniti, ono jagma 1 a n>im; svaka je mislila: blago onoj koja e ga dobiti. ika Ignja nije bio lep, niti se za njega grabile. Cresa kad se eni, naravno da se mora oeniti sebi rav -nom to jest koketom. I doista, oenio se lepom de -votkom, dobrom igraicom, koketom, sve kao to je on, i tako nemarljivom gazdaricom kao to je on. Taman par ljudi kuu da upropasti! Igranke, balovi, svet -kovine, 5ale, to je bio njihov posao, a kod kue sve se naopako promee. Svatri brata jedan c drugim nisu govorili. Uz -rok je tome, kao obino, deo'ba. X Vasina regimenta odmarira u Petu, u logor". Posle logora" ta regimenta ne vrati se na pre -anje mesto, a to je bilo daleko, ve dobije drugo blie mesto za pggab, i Baca doe sa svojim skadro -nom u jedno selo, sasvim blizu Budima, na taciju. Sad ului prgiku, pa ite urlaub" na nekoliko dana u Budim i dobije ga. Doe u Budim i predstavi se svom ika-Josi. i -vog izgleda, fe", mlad kaplar dopadne se stricu; zadri ga kao gosta, kae mu da, kad god doe na ,.urlaub" da ostane kod njega u kvartiru, da se dobro vlada, a on e za njega R'a|s)''>|| od toga gospoi tamniarci za njenu i mua joj dobro -tu kao ggodarje, netosebi z-adri, a ono drugo da Ani -ci da neto za sebe upotrebi, a ono ostalo u sahranu uzme. Baca nije bio eljan novaca; jo je on pogde -kojem robijau delio, osobito koji je imao dece. Maji da je u lancima, ali je po ulicama iao slobodnim Ilicem; sav ga grad poznavao, i mnogi bi ga saalje vali. Tako provodi Baca u tamtgci dane i godine. Najvei teret leao je na srcu, na imenu njegova strica, ika-Jose. Moda bi mu kakogod za rukom po -lo da ga odavde kakvim uplivom u drugi kakav grad premeste, ali onda jo gore: u sluaju kakvog Vasinog izgreda ovde moe koju dobru re proeloviti, ali na dalje teko je. No sad da vidimo, dok e Baca tako pati, ta dru -gi rade. XIII Spomenutojedaje ika Ignja umro. Oplakala ga rodbina i Denikola. Bio je, siromah, poten, ali o -soben>ak, i mnogo je uzrok Vasinoj nesrei. A zbog to -ga i sam je bio nesrean. U alosti, bez iskre nade umro je. Kud e gore? Sad da vidimo ta je sa Stevom. Prve godine do -bro prolaze; ve ima i dvoje dece, muko i ensko. Steva i gospa mu nisu Ignjine forme, oni sve na vee tee. Uzeli su za mustru ika-Josu i njegovu gospu. Nita se ne zasluuje, samo se troi. Pa se vie troi nego to 'imetak donssi. Sve jednako kapom ve -tar tera, sve u ali ivot provodi. Niko njima nije ravan. ive kao dva goluba. Ali nastanu rave go -dine, ponu dugove praviti, i opet ni jedno ne radi; niti o priskrbljava niti ona uva. On celo posle -podne u kavani, a ona po ,,viz'itama"; jo nije halji -ne iznosila, ve ih sobarici poklanja. Deca sve u svi -lu obuena, kao papagaji, na vazduh ih ne putaju. Dre se kao kakav princ i princeza. Ve znadu ta e sin biti i za koga e se ki udati. Sin e biti 38 ladika", ako srea poslui i mitropolit, a ki "v poi za kapetana mlada, koji e sigurno postati N Doktor i babica su uvek onde: on ue, ona izie. Opet se prave dugovi i ivi se obino galantno. No podigne se jedan, drugi kreditor, doe se i do egze cije".U ono vreme moglo se pomoi i donekle i protiv egzekucije, a to je bila rezistencija" pravosua, fe -udalan ostatak. To je u Maarskoj ovako ilo. Doe egzekucija da popie i proceni na lice mesta. Optu -eni, koji treba da plati, uzme suca ispod pazuha za ruku, pa ga izvede napolje; ali ako ovaj nee da ide, a on ga izbaci zajedno sa advokatom tuiteljevim. Su -dac opet javi to varme-i, a ona odredi brachium", to jest oruanu silu, pandure ili soldate, pa ako je op -tueni jai, ima mnogo slugu, on i ove otera, pa se opet ite pomo. I takva egzekucija katkad trajala je i po pet godina, ali naposletku 'slomi se O'sovina'| du -niku, jer naposletku opet sve mora sa grdnim tro -kovima platiti. Naravno, takav dunik morao je imati advokata, svog fikala". I Steva je imao jednog takvog fikala. Zvao se .,Babonj'a" i bio je od treninske stolice". Zjelo" pa -metan mu; la?ginski je govorio kao Ciceron. Kako do -e kakva egzekucija, a Babonja je ve tu, tta Stevu nau -i, a Steva opet suca pod ruku, na c njim napolje. Pro -izveo ,,rezitenciju", a sudac se posle i sam smeje, i kad se sastaru, oni zajedno jedu i piju. Kad Babonja doe, olda je uvek trakcija. Kad je zsakav advokat iz Pete morao ii u Sent -andreju na egzekuciju, tako mu je bilo kao da ide u Afriku; i koji se odvai tamo, taj je advokat junak. I pokojni ika Ignja, kad Steva nije hteo da prista -ne na to da on, to jest Ignja, ostane u nasledstvu vee kue, izveo je takoe 'suca ispod ruke i doveo je dun -ere i zidare da testeriu kue na dve pole, i tako njegova ostade, jer se na to izmirie. Steva je i sam poneto prodavao, i, tono kau, ,,rupe zapuavao11', to jest neto otpJtaivao, ali je ve bilo docne. 39 1;,1J Tako je to trajalo petnaest godina. Lepo se i -velo i procesi terali. No sad je tu kraj. Ne pomau ve rezistencije". Prodaje se jedno za drugim; samo je jo ostala jedna kua u kojoj ivi. Bar da hoe ona ostati. Doe i ta kua na muntu. Steva se i sad u Babonju uzda da e muntu pokvadziti. Babonja je bio od te sorte advokata kojima je dosta dva tri procesa te da mogu od njih iveti. Doe dan munte. Tu je i Ba -bo-nja. Ve je druga munta. Kua se munta i proda. Ba -bonja sucu preda pismen protest. Steva se jo nada da e mu kua ostati. Ruak valjan za Babonju sprav -ljen. Babonja dobro rua, dobro vino. Steva je od svoje rodbine vino dobio. Posle ruka digne se Babonja da ide, i ite malo novaca. Steva ni >sam nema, pa se iz -vinjava. Babonja, nezadovoljan, polazi. Pri polasku Steva ga uhvati za ruku, pa ga pita: ta e sa tom muntom, sa tim njetovim protestom biti. Babonja usput odlazei ree mu: ,,Kroz dveri sk prgapel, kroz oblok proe". To e rei toliko: kad si nasledio, uao si kroz vrata, kad te promuntali, beae kroz pro -zor. Babonja ode i ne stutti vie u kuu Stevanovu, koja ve i onako nije njegova. Doe vreme da Stevan iz kue izlazi. Nee. Kupac ga sa brahijumom" izbaci. Sad Steva nema nita o -sim pokuanstva. Uzme kvartir. Rodbini dosauje, vi -e: Pomagajte!" Rodbt-a neto pomae, ali ko e truta hra|niti? Prestane i to. Pa Steva je dobio za vreme procesa jo tri devojke, a sin dabije ksntak i ostane jo u detinjstvu hrom. Ima ljudi i ena koji meu sobom budu i u nudi jednaki i jednako strpljivo nudu snose. No ima opet takvih koji, ako su pre dobro iveli a osiromae, odmah se meu sobom kokaju i kolju. To su mali du -hovi. pa ih ima dosta i u najveem staleu, kao god i u najniem to ima koji vrom duom nudu pod -nose. Steva nije bio od onih duhova koji nudu strp -ljivo i srano snose, pa ni njegova Katarina. Dok im se dobro vodilo, tu je jedno drugom tepkalo: ona njega zvala tefka", on nju Katarina-materina", pa gde god c e susretnu u kui, u sobi, svud se glade, glocka Onl njemu nameta kosu, navija mu brkove; on njoj zakopava haljine, vitice joj u sklad udeava, i to sve tako trajalo donde dok nisu natrake poli. Sad se Steva i Katarina u nudi ponu kokati, ina -titi i jedno drugom nesreu prebacuje. U braku kako vidi da se kokaju, ili je od koje strane manjkanje ilk nedostatak ljubavi, ili nemaju novaca; tako e U gdekojoj kui poznati da nemaju novaca kako uje kokanje. Katarina prebacuje Stevi, veli: kamo sre -a da nije za njega ttola kad nije kadar enu izdra -vati, mogla sam se za boljeg udati". A on opet veli: kamo srea da se nije nikad enio, ili da je uzeo ma kako prostu, samo uvarnu; on je imao imanja, ali Katarina nije znala uvati. Posle je nije vie ni zvao ,,Kata-rina", ve ,,Kata", a ona njega ne zove tefka", ve ovee". Deca rastu, a nuda sve vea. Ovaka se due i -veti ne moe. On bi traio kakve slube, ali nije ni za ta; i da nae, ne moe takvu dobiti da porodicu zahrani. Steva pone iz kue srggnarije prodavati, pa ide u birtiju. Proto se. Uzajmljuje od (onih kojima je on nekad bacao, io i oni ga posle odbiju. ena ne daj iz kue prodavati; u kui sad krv i no. ena ga pred svetom ogovara da je kukavica, da je svemu on kriv. Tim je, misli se, ona izvinjena. Steva dolazi kui po -sle ponoi i pred zoru, vie, lupa. Deca se probude, jauu, mole. Ona se pusti u kopggac i potuku se. On njoj ipgupa vitice, ona njega izgrebe. On ode i ne vra -ti se kui; ona ode rodbini svojoj i pokae kroz pla iupane vitice, oni je nagovaraju da ne ivi c njime, a ona se zaree da doista nee vie. Eto lepot Steje, glasovitog igraa, i lepe Kata -rine! Sve je sad propalo: i lepota, i ast, i imanje! XIV Katarina je bila odvana i otvorena enska; da je svoj prirodan dar upotrebila, ne bi propala kua. Dobije neto pomoi od svoje rodjbine, ostavi svoju varo i preseli se u Petu. No ta e sad sa etvo po dece bez iega? U nudi razvio se njen eni". Treba lakim poslom zasluiti i opet iveti. Ode u grke kue, kod velikokupaca koji sa svilom rade. Do -bije losla da mota svilu. To se na funtu izrauje. Hromi sin ve ima dvadeset godina; hrom, ali dobar, vredan i pametan deran. Jedna ki, najstarija, od osamnaest godina, jedna od petnaest, a trea, najmlaa, od dvanaest godina. Sve mogu raditi, svilu motati. Njih etvoro i mati peta, mnogo se moe uraditi, moe se iveti. Sad svi prionu poslu i poee estito i -veti, osobito sin kao crv je radio, jedan za dvojicu. Deca| se zvala: Petar, Katarina, Milka i Ma rija. Tako motajui svilu mogli su poteno iveti, samo da nije avo u dva lica stvar kvario. Katarina bila je vredna, okretna, ali malo kaiperka. Kad se udala, da se tako okretala od poetka, bolje bi bilo. Donekle je sve dobro ilo. Kada >se opet novac po ru -ci premetao, kao da je avo u nju uao. Nije dosta to je dobro na kraj izlazila, nego se bacila opet na neki nobilitet. Bila je ponosita svojom enskom decom, osobito Milkom Emilijom. Sinom Petroom bila je inae za -dovoljna, jer gotovo on je najvie radio, ali je zdravo alila to je hrom. Dok je manji bio, ne jedared je rekla: ,,Da ga hoe bog primiti". Takva lepota kao to je Katarina bila da dobije hroma sina to joj nije ilo iz glave. Sad kad je spala na njega, onda je bio dobar; ali tek Emilija bila je prva. Petar ili je svilu motao ili je spremao. Imao je i mali duan, bakalnicu; prodavao je duvan, lule, e -er i druge sitnarije, i sve je drao u krasnom redu, da je znao gde svaka ioda lei. Mati kad donese no -vac, Petar planuje gde ta treba uloiti, kupiti, i ne jedared je mater odvratio da ne kupi ovu ili onu luksuznu si kao prava dama, a dozna se da je sirota; tim mnogo gubi. I svaka takva lepotica doe do svog vrhunca, pa onda ili levo, ili desno, ili strmoglav! ika-Josi nije se dopadalo to je mati Emiliju tako podigla, a i onako za mater nije mnogo mario. ao mu je bilo sirote devojke, a toliko vie pggo je na sebi nosila sasvim originalan tip njegove porodi -ce. Hoe da je uda; dolaze k njemu valjani ljudi i pre P0ruuju e za Emiliju. I onu dvojicu je ika poslao, materi je to sve malo. ika vidi da to nee na do -bro izii, pa jedared za svagda ggorui da je mati za estita oveka kog je on preporuio uda, ili nee vi -e Za njih da zna. Mati ne popuipa. ika ukine svaku pripomo. Materinibrige. Mati, kadotkud kui doe, nita drugo ne priloveda nego kako Emiliju hvale. Emilijajekodkue osloboena od kuevnih po~ slova. Obue se, pa gitar ili hegede u ruke, pa svira. Pa onda opet gledi kroz prozor; kakav poznati kava -ler na konju projezdi, pa je pozdravi. Bilo je i nepo -znatih pa su je pozdravljali, samo da se mogu upozna -ti. Nema opasnije za mladu devojku nego kad je izviu da je lepa.. Onda je sve kod ogledala, jednako se name -ta i sama sebi oe najvie dopada. I nikad joj ne padne na pamet da lepota prolazi, doe bolest, dou godine, i nabora se lice. I ve to u prirodi lei da docnije doba ne pada na um, jer bi iiae jo pre osta rile. Emilijajegotovo svaki dan u svili i kadifi o -buena; ako nije u svili i kadifi, ipak je na njoj kakva skuplja materija nego obina. ika Josa polje opet jbdnog uvegiju za Kata -rinu. Mati Katarru, premda je njeno ime nosila, nije volela kao Emiliju. Da Katarinu z!a jednog malog tr -govca. ika jaj neto u ime miraza pokloni. Sad ika, jo poslednji put svoju dobrotu da po -kae, zaite Emiliju k sebi, da je on uva i uda. Mati se ne da osoliti. Kae: ko e Emiliju, taj mora i mater k sebi uzeti, pa i Petra i Mariju. Sve, sve, ali ko bi mater uzeo kad je burne naravi; osobito ika, koji je nauio sa diplomatskim, uglaekim ljudma iveti. Sadsenjih ika sasvim mahne. Oi je ba to i hteo da iz materinih ruku devojku izvue. * * * Kako se Katarina udala, ve je u kui tee ilo. U poetku svi su radili, njih petoro. Posle je 45 /l prestala Mileva raditi, sad opet Katarine nema. Ma -ti, opet, slabo radi, ide po kuama poznanstva pravi -ti, i da uje ta e o Emiliji govori. Dakle, rade sa -mo Petar i Marija. etiri ruke da izdravaju pet | dua, mnogo je! ika nita ne arve. Ve ggonu u kui natezati. Petar kae materi da ponude Mariju iki, moda e je primiti, pa bi se valjda i na ostale smi -lovao. Mati nee; prkosi. tavie, jednako grdi i -ku i strinu kako nee da je potpomau, da je to sra -mota. Ne samo kod kue nego i izvan grdi ih. Sve i o strina uje. Mati Katarina bila je, kao to je spomenuto, od -vana, reitelna, i znala je stvar pokrenuti. Kad su propali, to je lepo bilo od nje da se u nudi sa to -likom decom znala nai; ali badava, kod nje je bila ta (pogreka kao kod mnogih drugih ggo svetu: kako se malo oporavi, kako bolje poe, odmah pone, tono ka -u, besneti", pa se opet zamrse konci ivota. Petar i Marijaj ne staju c poslom, u kui sve na manjah ide, nuda se ve poinje oseati. Da upresgnu i Emiliju u ggosao, opet bi bolje ilo, ali od tog nema ni razgo -vora. Treba Emiliji ,,po sezoni" iovih haljina: ne moe se. Mati iva da se izede. Mati kupi izline stvari, i siromah Petar da svoj iov kaput materi, a ona c tim potajno" u zalonu kuu, pa donese no -vaca. Emilija mora imati opet nove haljine po naj -novijoj modi. Ali i to dugo ne traje, aj eirotinja se ne moe pritajiti, kao god ni kaalj. U kuu slabo je ko dolazio, mati je na to vrlo pazila, i kad bi sko u kuu dolazio od njene volje, taj bi morao biti kavaler". Iz trgovine otkud su svilu za motanje dobivali, pokuali eu gdekoji mom -ci da prave poznanstvo. Ko zna, moe biti da bi ko sreu doneo. Mati je sama ila sa devojkom u duan po espap, Emilija nikada; mati joj ne da, a ni ona ne bi ila po espap koji sve njih hrani. Emilija nee ni za kalfe" nita da zna. Dou trgovaki momci na vizitu" i nezvat% kuaju sreu, Emilija ih hladno primi; oni se moraju sa Petrom zadovoljiti, koji ih usrdno lrima. Jo dou jedared-dvared na vi zitu, a Emilija je u svojoj sobi zatvorena, uje ih a ne javlja se; mora svirati, violinu tudirati. Jedan od njih klopne da ue, a Emilija izvinjava se da ne moe. Fumigira ih. Ovima vie ne treba, otidu, ali vie nikad se ne sete da dou. I to je celoj porodici jako kodilo. Oni se sad sasvim druke prema njima ponaaju. Kad mati doe u duan po espap, ili isti preraen natrag donese, svi hladni prema njoj. Na meri ne sme ni jedna dlaka faliti, a pre po koji lot i kroz prste se gledalo. I to je bilo na tetu. Pa onda poee ih malo i pretresivati: kakav je to nobilitet? Kakva je ta frajla Emilija dama" da ne prima momke iz veli -ke trgovine", koji e takoe vremenom veliki" tr -govci biti? Pa onda jo i to se znalo da ih ika vie ne potpomae, i tim im je kredit smanjen. Emi -lija ve stekla neprijatel>a. Emilijinoponaanje, istina, nije bilo lepo spram tih momaka, ali u poloaju, naalost, njenom dosledno. Pitaete kako to. Mati je Emiliju navikla na tu mieao da ona mora kakvu ,,veu" partiju postii od trgovaca koji su jo kalfe". Po tome morala je izbegavati i senku, a da se sa kalfama" ne razgo -vara, da se takvo to ne prouje. I u tome sama sebi dosledna, nije volela kada su je kalfe na javnim me -stima, kao promenadi, pozorrpptu, pozdravljale. Otpo -zdravljala se tako kao da se to nje i ne tie. Naravno, takva devojka, da je ma kako lepa, morala je stei neprijatelje. Mati je jo i javno govorila da ona pod nebom ni z>a kakvog kalfu njenu Emiliju ne bi dala. Svemu je tome mati kriva bila. No jo jedan ih avo gonio. Otac, Steva, kao to je ve bio sasvim propao, kazato je kako je svojima bio na teretu, i kako se njega svajki otresao. Ko e lenjivca hraniti koji nije nita nauio raditi! Dok je ta bilo, dok je ta dobivao, troio je, i sve utukao. Doli mu katkad bapg tako crni dani da ga ba i glad poe napastovati. Kod brata, ika-Jose, ne sme se ni pokazaggi. ta e sad da radi? uo je da se Katarini i deci dobro vodi i da neto pomoi" od 47 I''w\'' ike dobijaju. Nuda zakon menja. On e k njima u pohode. Bio je ugledan ovek jo i sad, lice neno sko -ro kao u Emilije: ona je sasvim na njega liila; samo su obrazi ve malo spali, oi upale i zverovito stre -ljaju, onako kao to se to kod deperatnih ljudi po -kazuje. Haljine otrcane, izme zakrpljene, blede, e -ir-JJilindar oklepan, na vratu masna marama. Tako kao bludni sin doe porodici. Mati larma, tera ga, deca ne dadu i umire je. Dadu mu najpre jesti, pa onda Pera nae jo koji forint, ode c njim na jevrejsku pijacu, na tandlmork", i kupi mu, ako ba i ne nove, a ono opet takve haljine da ih i uredan ovek nositi moe. Kad se jvrate, on mu pripravi i bele haljine, malo vea". Mati se uklonila nekud prijateljici, mislila je da e dobri suprug to pre dalje ii. Ali se ubezeknula kad ga je kod kue |[jInapJla. to bi kod kue pojeo, to jo ne bi kuu | JNutuklo, osobito kad bi sam Steva hteo svilu motati. ''''UJVJPonu se opet grditi, i jedva Petar stvar utia. Otac plae, ljubi Peru, i Emiliju i Mariju, pru,a ruku i eg. Ova nee nita da zna. Tepa ga samo da ide dalje. Steva je bio mekuac, pa u svojoj odvi -snosti i slabosti kapitulirao je, klekao je pred si -nom, pa ^ga moli da ga ne upusti. Petar je dobar i mater obrlati, premda je ona primetila da od toga nee nita biti, jer e Steva opet svoje terati. Prime ga; on zada re da e i svilu motati. I doista, nekoliko dana je motao utei jednako. Svi su misliti da e dobro biti; osobito Petar se rado -vao. No posle nekoliko dana, kada je Stevi nuda| iz glave izletela, poeo se meati u stvari unutranje, poe kritikovati Emilijine toalete. Mati se na to razljuti; opet inat, kavga, dok se opet malo ne smiri. Ve mu je dugo vreme bilo i gkeli se napolje. Petar mu da dva-tri forinta da kupi sitnarije za kuu. To je bila proba. Steva ode i vie se ne vrati. ,1' 1et fc Mati je mislila da vie nee doi ali pre rila se. Steva dva-tri dana nije doao, ali posle ih je opet posetio. On je drao: kad je on, dok je 48 imao, enu i porodicu hranio, sad kad nema, mora porodica ljega izdravati. Dakle, drao je da ima neko pravo. Kad opet doe, onda krv i no meu njom i Stevom, Steva rui po sobama, i to doepa, odnese i proda, pa ga opet donekle nema. Tako je on periodi -no te efove ili kandale isterivao, ne znadu ta Da rade c njim. Katarina tui pa u policiju, ali joj nita ne pomae ta mu mogu initi? Tui i zatvoriti ga ke mogu, a ovek je ina(e od reda, a nig -kako zloino delo uinio nije. To je sad belaj. kan -dal za kandalom tera, a ovamo Katarina eka ,,ka-valera" za zeta. I to je Emiliji i celoj porodici mnogo kodilo. Tako je Steva iveo, i po Peti tamo i amo tumarao. Stana nije nigde imao, a nesiguran i ruak i veeraj, U Peti, kao god i u svakoj veoj varoi, ij\ malih kavana, ili bolje rei duanaca gde samo kavu prodaju: ,,kafeank" zovu ih Nemci. Udovice sa jed -nom ili dve keri daju koja ga verno sluila, i pametno e iveti. ika ga mrko pogledi, kae mu: za( godinu dana, ao se do -bro uzvlada, nai e mu slubu, pa zbogom, ode u dru -gu sobu. iki se iije dopadalo to je Anicu spome -nuo; tavie jo, docnije i to mu otporui da po -sle jednogodinjeg dobrog vladajnja tek e onda dobi -ti slubu ako se Anice mahne. On e ga oeniti, a Baca i onako ima naslea, pa e mu toliko lake ii. 63 Baca se najpre odene, pa onda sa Anicom ode u szo -ju roenu varo. Anica ga prati nao satelit, i pra -tie ga dok je iv. Doe kui, ini mu se kao da je u kakvom stranom mestu. Rado ga sluadu kad pripove -da o 'svome stradanju, ali ipak su zaszirali od njega, nisu ga) hteli ni u kuu primati, nego su e c njim u ka -vani sastajali gde se sa Anicom i nasta|Nio. Nije se na njemu nita poznavalo da je dvanaest godina bio na robiji. Sasvim ravan i ifav ovek, ni -je imao ugnute prsi ili bima bee. Doista, fa^alna stvar i iki taJkvog oiiovca, a sinovcu takvog iku imati, a 'svaki u svojim mislima ima ttravo. Sad Repektu nije do ekanja, jer e ga traiti, no mora odmah na put. Pogodi kola, Anica 'Sve spremi i upakuje, pa za dva dana su u varoici . Repekt zna uprste tabalna mesta. Kad je doao, nije mu npta neobino bilo. Uzme jednu sobicu za sebe i Anicu. Tu je obrtarska divi -zija, pa se flegmatino prijavi samom obrtaru. Obrtar ga nakratko pita ta je i kako mu je ime, no Repekt preuti svoje pravo prez^ime i nazove e Baca Repekt; O1br'ter se samo nasmei na to prezime: takvo to nije nikad uo. Nije ni to kazao da je bio husar, no kae da je kasaioki kalfa. 69 U oko vreme osobito nisu mnogo razbirali o pre -zimenu, mogao se ko i Napoleon nazvati, osobito aci kad tajno ostave polu ili ih isteraju, pa nisu radi da ih kod kue znadu kud su se deli, nadevali su sebi udna imena. Repekt doe u depo", u ekvitaciju", i za krat -ko je vreme opet gotov husar. I bolje, to mu je ve uro -eno.Kad su ga vebali, on se pravio kao da nita ne zna, ali ipak udili su se kako dobro nattreduje, i pitali su ga kako to njemu ve lako ide; kae da je mnogo tledao vebanja. Pri jahanju opet kazao je da je od zanata kasattan, a kasapi nisu ravi jahai. No bi -lo j e koji mu nisu verovali, nego su drali da je ve pre morao biti husar, i kakvo zlo uinio. Ali sve se to ne ispituje. Dosta je to, Baca Repekt je ve po drugi put husar, i to jo kakav, da e svi skoro ose -titi u regimenti kaskvog husara imaju, da e c njim po -nositi mogu. Odmah u poetku nije bilo nijednog koji bi ga u njegovoj struci nadmaitati mogao. Zato su ga i zadr -1ali kod obrtarske divizije. Anica stupi u slu -bu za kuvaricu kod obrtarke dok se stvari nabolje ne preokreonu, da ne troi novac, premda ima toliko sauvanih novaca da bi mogla i godinu dana bez slu -lsbe komotno iveti. Nije trajalo ii po godine, a Repekt je avanzovao za kaplara. U dunosti svojoj bio je taan, u vebag -nju vrlo iskusan, jaha prve klase. U dresiranju je konja valjan, njegov je konj uvek dobar, pa i oam kape -tan menja svoga are-konja sa njegovim. Ako je konj tvrdoust, |rgma spleen, to tek njemu treba dati. Kad kakvom halovitom i besnom konju niko ne sme da pri -e, on ga pogledoom iobedi, pa ga onda pljesne po ple -ima, konj se strese, a ne kopa zemlju nogom niti uje -da. On je voleo svog konja, a ovaj njega; iveli su kao dva brata, Jedanput pri dugom ttatroliranju po ravom putu trei jako se umori konj; sav u vodi od znoja, a ta -cija jo daleko. Konj sustane i stane. Repgaektu nije 70 do ekanja', goni ga dalje. Konju je ve mnogo, mae gla -vom, pa nee. Repekt se razljuti, pa ga sabljom pljo -timice udari po vratu; onda konj poe. Kad su do -li na taciju, sie i preda konja momku da c njim po redu ini. Kad se konj odmori, a momak hoe da ga nag hrani, ali konj nee da okusi ni zobi ni sena, pa ni vode. Momak se poplai, trai kaplara da mu javi, jer inae moe zlo biti, doi e pod odgovor. Re -pekt doe, zagledi konju u oi, konj nezadovoljno Mame glavom. Zna ve ta mu fali, pone ga gladiti, za -grli ga i poljubi, pa ga onda malo potalka. Sad ga opet ponudi senom: jede; da mu zobi: jede; metne pred njeta upu vode: pije. Dakle ta je u stvari? Ne fali konju nita, no bio je uvreen to ga badava sabljom pljotimice po vratu udario, naljutio se, i sad se opet pomir-io; upravo, pomirili su se. Doem i ja u tu regimentu. Posle kratkog vremena sam u tab-kancelariji. Baca e tome jako radovao. Kad sam ve i ja u ovaj red i kolosek doao, raspiti -vao sam o Repektu; svi su ga hvalili, samo su kaza -li da je udljiv i estok. Dodue, c njim se nije a -liti; no to nita ne ini. Doi e proprietar," inhaber" regimente. Bi -e regimentsko vebanje. Tu su svakojake evolucije u eskadronekim i divizijskim kolonama u juriu. Pri venkungu", kad se pritisnu butine i zatine su -sed c konjem, mnogi i mnogi od muke kripe zubima, gdekoji i u nesvest pada, ali Repekt ne pomie se, sedi kao izrezan, isto kao pelivan, i juri. I doista, onda je lepo bilo Repekta videti. Morao ra je ovek za izlobu ili za husarski remek namalati. I doista, njegov eskadron i cela regimenta mogla se njime di -iti, tako je bio na konju na svom mestu, niti bi ko pomislio da je taj dvanaest godina robije izdrao. Vreme bi bilo da postane vahtmajstor", no treba -lo bi da se pokae malo i u kancelariji, ali Re -pekt ne voli krncelariju. On je bio od one sorte voj -nika koji se od tinte uavaju, a ni pero nije voleo, niti mu je pak lepo stajalo kad je pisao; bio je ne -strlljiv, ali (3ia bitku kao da je roen. No ako je ba 71 i mrzeo kancelariju, za to duh njegov nije bio zatup -ljen niti je bio bez talenta; tavne, rado je itao, i to sasvim druge knjite nego komorati. Treba znati da i nii vojnici imagju svoju knji -evnost i knjiaru. Prosti vshjnicm i unterofici -ri nosili su sa sobom, i u samom sakumpaku", male broirate knjiice kao Sigfrida, Brunevika, Kadar Itvana, sa|me mitigane heroje. Na prku, jedan od tih njegovih heroja opisuje se da je bio tako lep da su mu na obraziohta zlatne ru^sice cvatile. Repekt je takve stvari itao i zaboravio, no itao je on sa -svim neto drugo. I-stina, u koli i u detinjstvu nije se dobro uio, jer nije se hteo da ui. No ko je video da ga otac da kod Kacanai na kost", gde ima sva -ki dan zanimljivije stvari pred otima, kao etrte, kalfe, hec-^kerova, ubijanje volova. No docnije i sam Repekt je priznao da je jako falio to se nije uio, 3|Li da je otac tome okriv. Rad je bio on to naknad^iti, ali je tepo plo, osobito kao vojnisku i robijau. Poslednjih godina robije rado je itao. Anica je ila po kuama i molila za njega knjige svakojakog sadra -ja, pesme, romane i sve pggo je srpski naiisano bilo, sve je to proitao, jer su u ono do!ba jedna ili dve knjige srttoke na godinu izale. Rado je itao dramu Vladimira u Kosaru, i proitao je vie puta, jer i sam je bio suan. Kad je sve to proitao, itao je ma ta. Kad je nahr'ani'0' u tamnici svog mia, j er takvog j e uvek imao uvebana, kad e c^aj paukom nasigrao, i kada mu sve do -sadi, a on ita u zraku kod odupe. Spomenuto je ka -ko mu je poslednji tamniar dobar bio. Taj mu je do -davao knjsige, i to same vojene istorije, opise bitaka i strunjake vojnrgke knjige. Tamniar taj u svom veku sluio je mnoge vie oficire i enerale, pa prilikom smrti ili kako-tako doao je do tih knji -ga, pa kao stari soldat do 'Smrti je to rado itao. Tako Repekt proitao je deset puta knjigu Der kleine Krieg von Schods, na i samot Klauzevica, pa onda kampanje razliitih ragova. Znao je vie nego to bi ovek po njegovoj ooorljivoj naravi pomislio, ali kad je uvek 72 namrten pa elabo govorljiv, okomarata lravog nije imao, nije ni hteo imati, nije nikom verovao. No kad i e bio u boljem drutvu koji vie to znadu, tu bi celu no proveo, razgovarao bi e a ne bi zadremao, pa onda opet po mesec daia, da moe, ne bi govorio. uje to i obrtar; a da je mnae valjan husar, o tome se davno uverio, osobito prilikom regimentskog vebanja. Autant jednako ga fali obrtaru, jer ga ovaj jedared ba izekz(aminirao, i rekao je da je Repekt od neobinog kalibra soJTdat, samo da mu je narav takva koja se sa ve usvojenom drutvens kon -veniencijom ne slae; manir mu je opor, gotovo di -valj, ali, veli autant, iCBe se to da iz glave isterati. Obrtar hoe da ga praei vahmajstorom", no da ga najpre uzme u kancelariju. Zapovedi ga jedared k sebi; tu je i autant, pa ga ponu egzaminirati. Repektu nije na ino, mora, jer ne voli da ga nagone na to, mada je ta stvar njemu u drugoj prilici ugodna. Pone ga tgitati o vojenim la -ncima; to su za njega ,,lapalije"; to nek pitaj stare od dve kapitulacije kattlare. Odgovara dobro, ali od bede. No kad ga zapita kako bi u iaznaenom poloa -ju razbio ,,k!are", kako bi se u sukobu sa ulanima tu -kao, onda je ve obrtar video da je Repekt ve iz -van kaplarske" sfere, i priznao je da bi Repekt u ratno doba, gde samo srce, mozak i mica reava, a ne aristokratija, daleko doterati morao. Kad mu Re -ttekt pripoveda kako je jedna husarska regrimenta U bici kod Turina na juriii tanac osvojga, kako je tekla velika konjika bitka kod Vahove, gde e cai obe strane po sedam hiljada konjanika tuku, i koja je bit -k'a sledeoj lipiskoj, ili bti kod Lajpciga, mnogo pripomogla, obrtar tek zarumeii, spusti obrve, pa MU da znak da prestane i kae mu da je od danas ko -^andirat u kancelariju. To se Repektu nije ba dootalo, ali mora. Sad Repekt u kancelariji pie. Muka za njega! a N(?koliko dana ivot mu omrzao. I jest udnovat zavod jedna regimentska kance ija! Stolovi, stolice, divit i 'artija. Na zidu 73 obeeni likovi ,, Tri alijarta", Bitka Kod Lajpci -ga", Bitka kod Kulma", gde se vidi kako su Kozaci uhvatili enerala Vandama. No naj znameniti j a je eli -ka na zidu stari kulteti". kulteti je bio ne -gda uven barjaktar husarski i sluio je 73, slovom sedamdeset i tri godine, na konju. Sablju nije nosio kao obino pripasanu, nego pt.o rameea obeenu, en bandouliere. U husarskoj kancelariji kulteti nije smeo faliti, a dobar husar i u sakumpaku" ga nosio. Bio je ideal husarski, a tako namalan kao go -re obeleen. Onde pie jedan, onde drugi, befe -le", ferpflegsliste", i bogzna ta. Naravno, sve se mora lepo pi/sati, kao molovano. Najpre se artija na -mesti, pa onda lenirisanje. Prvo pismo mora uvek le -po ispasti; zato gdekoji sasvim ga lagano izrauje, ,i ako dobro ne ispadne, a; on pocepa, uzme drugi tabak, pa nanovo. Pa onda napie deset redi, pa stane; puni lulu na tenane, zapali, pa opet zapone; opet deset redi pie, pa prestane, izPe napolje, u komiluku je birtija, pa onda: na au rojera", pa opet se vra -ti i pie. Jedan tabak na dan, to je dosta, pa onda, kad je kraj pre podne, onda opet na rojer" ili au rakije oporcija se zvala verduna" pa onda hajd' u menau" ili ruak. Pa se to svaki dan tako tera; to za Repekta ba nije bilo. On, siromah, mui se, kane mu kap mastila na-hartiju, gga ne misli se hoe li polizati kao to drugi ine, nego ljutito pocepa, pa nanovo. Utoliko je brzo vet ka konju i u vebanju, ukoliko je ovde bio sasvim nesposoban; komarati su mu se smejali, pa to god paketirati, da bog sa?uva: pokvarie deset ta -baka-, i olet nee udesiti, mora mu drugi nainiti. Ve svi su njegovu nesposobnost saznali, a on onda jo ljui kad mu ko ta prebaci, pa svaki as tra -i priliku da ide na rojer". Stari vahtmajstor" prebacuje mu da nema >strp-ljenja, ili, kao to bi rema kazali: Er hat kein Sitzfleisch". Badava, u kancelariji nee daleko dote rati. 74 No doe jedan afer koji ga od kancelarize oslo -bodi DoTarpra jedan lovaki bataljon. Taj marira iz ifeSre U Be. Dva dana se marira, a trei dan: je odmor, to jest rotok". Dakle bataljon e u . ro -tokovati. U ., u tom tapskom mestu, dobro vino rodi. Jageri, esi, Pemaci", navale o ronu na vino. Ba je bilo posle berbe. Taj dan pred vee, na pijaci kafana, u ovoj puno gskmtode, oficira i kadeta pa.r. Repekt nosi neki befel" i trai oberlajtnanta, koji je ba u kafa -ni bio. Ue u kafanu, i skoro izie. Bio je u slube -nom poslu, sablja mu o bedrici. Kad izie, a on pro -e pokraj jednog lamana kog su dva jagera ispod ru -ke vodili. Pasiralo mu neto oveno, napio se. U ono vreme konjanici nisu ba jako petiake repektova -li, pa unteroficir" ili kadet rado je mimoiao regulu da peakog oficira ne salutira. Kako e Baca Repekt naggitog oficira salutirati! Pogleda u oficira, pa, to je kod njega retkost bila, ba sad nasmei se. Oficir, ma nalit, nauen na salutira -nje, pr'imeti da ga Repekt nije salutirao, i povikne mu halt", da salutira. Relekt ga potledi i odgovo -ri da on pijanom oficiru nikad ne salutira. Istitga, Repekt je falio, jer je na svaki nain duan bio salutirati. Oficir usijan, komandira jednog jagera. Jedan jo dri lamana, a drugi ide da zapovest lzvrti. No Repekt, kako vidi da jager k njemu ide, a on metne ruku na balak i vikne da se ne usudi k njemu. Jager na to izvue bajonet i gledi na lamana ta e kazati. Laman jednako zapoveda aretovanje. Jager sa-bajonetom poe na Reoekta; ali Repekt ve je sablju izvukao, metnuo se u pozitutau, jednom paradom izparira nasrtljivog tagera batonet i rani ga. To su ofictfi iz kavane videlk, iziu svi pred kavanu, pa ne stvar da utaloe, no kad su'videli da je Repekt onoga ranio, ekaju ta e sad da bude. Na larmu dotrae vie njrgh jagera u pomo. Kad to ^epekt vidi, brzo povue se natrag blizu zida jedne kue da mu ne mogu za lea doi, ali ne sasvim, da 75 moe sabljom slobodno mahati. Sad dou dva-tri hu -sara Repektu u pomo, ali jageri sve kuljaju cai svi -ju strana. ta je to? U mestu jedna obrtarska dd -vizija protiv itavog batalijona, a oni su svi slo -bodni bili, a husari j slubi.Laman, ma n'apit, komandira formalno na zbor", vie: Napred, juri!" Repekt se junaki brani. Ve je trojicu ranio; bajonet, krai, ne moe protiv sablje. Formalia bit -ka. Oficiri, kad su videloi kako se Repekt brani, i da napreduje, na svaki njegov juroidp i udarac pljeska -ju mu. Znali su da c njim jageri nee lako na kraj izi -i. Repekt, kad vidi i uje da mu se lljeeka, jo benje onaore. Njih toliko jagera protr toliko hu -sajra, kandal! Zv^ona naopao biju, uje se zveka. Laman i Repekt komandJIraju: Parade, rechts, eins," ,Doppelte Parade, eins, zwei". Sve komande izmea -ne, ispresecane, ba se bode, see. Doe jedai kapetan jagerski oa kompanij^om u boj -nom redu, stane, pa ih sve u ggolukrugu opkolm i na predaju pozove. Bitk'a prestane. Reiekt parlaomentuje, nee da kaggitulira jagerima. Kae: voli pooginuti ne -go to uiniti, jer plackomajnda" je u rukama njegovog obrtara, a jageri su samo nuz iut. No husarokoj pat -roli predae se, ali tek onda kada se predadu svi ja -geri koji 'Su e c njim tukli. I Reitekt je tu opuno' mpa-- vo imao. I drk je on parlamentovajo, donde je ve tu bila i husarska patrola, pa ttosle dogovora ea jagerokim ka -petaiom predadu se svi husarsioj patroli, i husari i jageri. Repekta jo ono vee presluaju i puste. ue posle ta e biti. Repekt je mislio bogzna kako e stradati, i bio je ve na svata pr^iogfavan. Doe na raport", i na njegovo udiEljenje dobije samo samcito 48 sata zatvora, zato to jagerskog oficira iije salutirao. Svi ofi -ciri, i sam obrtar, drali u da >su bili jageri krivi, najvie laman. Da je Repekt peak, gore bi proao. Kad su oevici obrtaru pripovedali kako se Repekt branio, nasmei se i ree im da cai takvim 76 eskadronom kao iuto je Repekt mogao bi se jedan ba -taljonski kare razderati. Oficirima je vrlo milo bi -lo to su jateri dobili lekciju, jer se peaci uveh salili da se jedan peak tri konjanika ne boji, a evo ta uini aka husara bez konja protiv tolikih iarepa. Skoro zatim Repekt izgubi se iz kancelariJe, iep uvideli su da nije zato eggosoban, a naine rai za kvavahmajstera". Idue godine ve nije bio jagerski laman u e -matizmu, sigurno je otputen. XVI Repekt je voleo to se kancelarije oprostiad. Mnogo je komotnije iveo, jer ostalo inilo mu se kao igrajka, tako mu je sve od ruke ilo. No Repeokt rado se kartao; to mu je mnoto ko -dilo, i prilikom kad je pri novcu, igrao je i na vee novce. Uasna strast, a nesrean karta. Jedared pro -kartao je i novce, sve najnuiije stvari, !i da ga Anica od zla ne '0st konja -nikih regimenata, a peaka oijaset. Kad je Baca po -^gled bacio na Budimgrad, srce mu se steglo, mada je bio elina srca. Tu mu je dvanaest godina najlepe mladosti zakopan'0. U logoru je sve veselo. Po gdekoji dobiju dozvolu da mogu ii u var^o^ da malo raztledaju. Dobije i Repekt dozvolu. eta se po Peti, doe do Dunava, gledi na bedeme gradske, na vodeno-varoku kapiju gde se poslednji put c bedema dole pustio; tamo, preko od te kapije na pedeset korakljaja, tamo je stolno -beogradska kapija, a onde opet alosne kazamate aza -ke tamnice, gde je Repekt tamnovao. On nee u Bu -dimgrad, da mu stari opomeni rane ne ozlede. Samo je u donjoj srpskoj varoi posetio porodicu kasapina gde je akovao. I doista, lepo ga primie, lepe nego ikada njegova prisna rodbina. Frajla, kasapina ki, ve davno udagga, i veliku ggorodicu ima; stari kasapin zdrav, a sin mu, neg -danji egrt, majstor je, i dobro mu se vodi. Otkako je lrvi iut postao soldatom, pa ak od vremena ro -bije, pa preko toga do onog dana, nije imao jednog dana da je mogar rei: e, danas sam veseo i zadovoljan. Sad prvi put nalazio se kao kod kue. No ne malo zaudi se, obraduje se, kad doe onamo negda iva frajla sa suprugom, a to nije niko drugi ve glavom onaj gazdin kalfa koji je kanjen i u katane otiao. On je islu -io kaggitulaciju, pa je dobio> kao vredan momak gaz dinu ker za enu, i praktinog majstora nije to efalo da uda ker za onog koji je tako kanjen bio. Radost neopisana na sve strane. Tako lepo provede, i rastanu se. Pri koncu jo ih moli Repekt da, nikom ne kazuju da je on tu kao vahtmajstor bio, jer bi kakav poznat mogao tai r tas regimenti doneti da je bio dvanaest godina ka&*"!*. a to bi na celu regimentu udan ugisah uinilo. I doista, to je retkost, tako su poteni bili svi, da nije niko o tome nikome to govorio . Repekt nije ni ika-Josu pohodio; i nato, da opet kakogod strada! Bolje mu je sve to je bilo za -boraviti. Ali ipak kod kasapa gtitao je za Matildu, ko -ja mu je vrat skrha,la; i kad je zapitao, tako se zacrve -neo, oi mu tako zablistae, tako mu se zadavljena jarost na licu pokazala, da je svaki na njemu itao da bi -po tu Matildu zlo bilo da zna Repekt gde je ona. Na sreu, ni oni sami ne znadu gde je. No kako da nije bio Repekt kod kasaprgaa odmah kako se od robije oprostio? Stid mu je bilo zbog ro -bovanja pokazati im e, a te-ko mu je opravdati se. No uniforma sramotu mu pokrila. Ve kad je sad bio kod njih, sve je ieprigao, a niko nije verovao da je Repekt tako to uiniti mogao da doe na robiju. Vrati se u Petu pa onda opet u logor. Proao je u Peti pokraj kue gde je Matilda sedela. A gde je sedela? U toj kui gde je bila pri -jateljica Emilijine matere, a ta prijateljica, koja se svetovala sa materom kad je Emilija imala ii kod grofa, nije niko drugi nego glavom Matilda. Kako mu drago, zavren je manevar, i sad e se od raznih trupa pojedini jedan protiv drugog produ -cirati. Ima se boriti peak protiv konjanika poje -dince. Izai e jedgda na bajonetu vrlo uveban feld -oaood peaka. Obrtar zapovedi Repektu da se on c njime bori. Repektu to ba nije bilo po volji, ali ne sme otkazati. Repekt je ve gotov. eneralitet i silni vii i manji oficiri gledaju. Obe delije uzm:u u propisanoj 79 daljini telung". Repekt, kad je video protivnika u svom telungu" ve, i okom dobro izmerio, odmah je znao c kime mma posla. Stoji komotno kao gladiator od zanata i eka. Na preima mu zlatna holajna, i jo druge sitne dekoracije. Dosad je jo svakog konjanika nadmaio, i uvek je nagraen b>. No znao je i ovaj c kim posla ima kad je video onu gipkost, onaj konja -niki stvor Repekta: kanda je c konjem u jednopm komadu stvoren, kao centaur. Da se znak. Repekt nee nagaravo c lica da juria, da ga sokom ne izitra i konja* mu ne zaplai, nego e ba da ,,kar'akolir1a", to je mnogo lette. Repekt pone na konju karakolirati, najpre u veem krugu, pa onda u manjem. No i peak je vet; Repekt ostavio ga nadesno, da mu prvom prilikom udarac zada|, no onaj takoer kajrakolira veto peke. Pone desnom nogom, a le -vom kraim korakom desnoj sledi, i tako okree se u manjem krugu, sve triguje". kao tancmajstor, baca natrat pogled na Repekta, koji mu je sredsrede nje -govog kruga!; ifug bude 'sve manji, gledi da se stranjem boku konja domakne i bod uiii, i vu turu tu veto je raivao. I ve tu je trenutak, ve dre: pao je Repekt, ali u istt^ trenutku Repekt kao munja jednim tem, 'okokomi, tako zbusEzi peaka, i takk> udesno do udarca dre, i tako u teonac ga dovede, da izgubi i temlo, i kok, i sve, niti mu je nuno bsilo Repektu bajoiet arkraggi, jer udarac je ve tu. Peigak je pobeen. Svipoviknu: Bravo!", o^oobito konjajniki ofi -ciri, a obr(tar tek brkove gladi, pa se smei, obrve uzdie. Badava, milo mu je! I doista lepo je bilo sve to gledati, lepe nego ma kakvu komediju. Reiekt je dobio nagradu est dukata, a od svot obrtara opet est. Tu je sad ra -do-st i veselje. Repipekt plaa vino svima unterofi -cirima svoje regimente, i to od svojih novaca, a ni -jedan dukat nije promenio. Pozvao je i protivnika svog, tog starog bahu", i taj je doao. Mzljubie se 80 kao izmireni dumani, i Repekt mu plaar koliko *r i 1o mu dao u poklon srebrn sahat, deset fort^ata vredan, sa srebrnim lancem zajedno, a o e rr-bn lrugi kupiti.oietaReiektova pobeda nijs mala, jep u tak-vim"produkcij-ama dosad gotovo uvek peak se prama konjaniku odrao. Sad je ve kraj logoru. Repekt jo je dobio na po dana dopust da moe u varo ii. Doe u Petu i nakupuje razne sitnarije za se i svoju Anicu, kao na pr^imer lulu, duvankesu, oahat i lanac; za Anicu ha -ljinu, marame i prsten. Vrati se u logor. Sve se pre -pravlja za sutranji mar. Sutradan regimenta od -marira i doe u svoj stari stan. Repgpekt je opet u . na vom mestu. Kad je iz logora izmarirao, njeogovi zemljaii razglasili su da su videli Repekta; jedar kae da ga video u Budi -mu, drugi u Peti, trei opet da su ga videli u lo -goru, ali ga nisu omeli osloviti. Neski su se sumnjali, neki opet verovali su, dok im nije -svu sumnju iz glave izbio onaj senator koga je Repekt u magistratu no -em vijao, rekavpii: da to nije mogao biti Baca Re -pekt robija, da taj nije ve ni iv, no ve darno moral^i su ga obesiti. I onda su verovali da je tako. * * * Kada je Repekt kui doao, predao je Anici po -klon i dvanaest dukata da uva. Iopripovedao joj sve kako je u logoru bio, kako je baku pobedio. A ula je to Anica i od drugih, svud se to pripovedalo, da sirogoj Anici suze oi od radosti. Sad da je otac iv, misli se. ne bi tako sa Vasom postupao. No ba da je i iv, ne verujem da bi se radovao tome, ooo -bito kad je ve Baca sve ima(nje, pravu dedovinu pro kartao. Obrtar naini Repekta za pravog vahtt^ajsto-ra. I da je due ostao obr'tar komaondant regimente, ]o lako moe biti da bi Repekt postao bio ofi -cir. I to e k biti uzrok to Repektu ,,ritmaj Jakov Ipnatovi. II 81 stor" ne da da se eni, da uzme Anicu, jer je Anici jo u ropstvu zadao re, tavie zakleo se, da e je uzeti, i ve je vreme tu da re odri. Ali ne dadu mu. I oficiri su ga voleli, i obino bi ga zvali Mordkerl", to istina nije ba lepo e, ali mnogi mu zavide. Tek u ratno doba pokazao bi im Repekt svima da ih je kao konjanik nadmaio. No doe po Repekta alostan glas da je njegov obrtar za enerala avaidirao, i mora u Italiju. To je za Repekta vel udarac. Ko e njega odsad u nevolji da zajtiti? Velika se promena urgni. Obrtar ode kao ene -ral u Italiju sa celom porodicom. Pre nego to e otputovati, dozove k sebi Repekta; najtgre ga pofali da je dobar vojnik, no da je estok, da malo ukroti svoju narav, jer moe stradase tto njoj J to preokrene. Ritmajstor i Repekt imali su oboje 82 ^pine v sebi, koja se ni jednom ni drugom nije neke opRitmajSTOr je hteo da sve oko njega i pred nels ^^ ^ajstor je hteo da sve oko njega i pred Dpala1e. repekt opet nee nad sobom tirana da 'on' ko bio. Jedared pri mutranju ritmaj -gne u o-i Repektova) kravata, popravlja je kae-,Ne stoji dobro", da Repektu ukor. Nije drma' kravati falilo, samo hoe da Repekta seki -NIPrepektu krv podie, jo malo pa e imati posla * . 1_ _ _ ~ f*. w n 4-w S*TJ^.TTTGT-TH^T^GGGT-g ,-^ ^Gt^ r% -nr^^rt^ ~ Gon koTiG^ tR1' adne u om Repektova; kravata, lolravlja je, -~TaU kae: Ne stoji dobro", da Repektu ukor. Nije [IIT! Ra'tma^stor no sreom ode dalje. Repekta, duplovanog husara, ta^o izoblii ritmajstor. No' to je jo malo. Prilikom jednog velikog vebanja padnu dva momka u eskadronu c konja; jedan je ba do njega bio; uzme ular tog konja pa ga dalje vue. U guvi drugi konj mu od dolame na rukavu zublga komad podera. Repekt nije to primepio, a nije odomah ni mo>gao pri -metiti, ali primeti oko ritmajstorovo, pa zapovedi: Halt!", i Repekt mora^ sii c konja odmah da saije rukav, i dobije jo ei ukor to nije odmah po~ deran rukav primetio. i iz eajkumpaka" iglu i konac izvukao da ije. Tako se sa regrutmma postupa, a ne sa veteranom, duplim husarom", kao to su ga njegovi prosti momci zvali. Misli se Rv'pekt ta da radi: da ga tui obr -taru, obrtar je njegov, nee mu nita biti, jo moe sam stradati. Zasad e jo preutati, eka tre -u priliku. Zove ga r:itmgajstor nekog nalota radi. Repekt zna opet da neto nee dobro biti, vidi da ga goni, a tu jedan koji taj pasti Mopaj; ba i sam pripravi se da pokae da nije kukavica. Nakrivi sam kravatu da ne stoji dobro, izazivae tim ritmajstora. Kad ue, odmah primeti ritmajstor ka>ko mu stoji kravata; pa -da jako u oi, vidi sam da ga Repekt izaziva. Tu je i Jedan kaplar, pa pie. Ritmajstor doe u jarost, pa se priblii i zapita ga ljutito kako mu stoji kravata. Repekt mu odgovori da mu ukravatu rukom ne dirne: kako-tako stoji. on e je sam rariti. Rit -m^Jstor ne samo da mu dodirne, nego povue prst kroz kravatu i drma ga jako, viui: svindur", racka 83 vinja!", jer Poljak kad psuje i hoe da uvredi, naj -radije tom etvorononom ivotinjom nagrdi. Repekt ga gurnu u prsa, ritmajstor odfrkne, ali u trenutku priekoi i Repekta tto obrazu estoko udari, da ga odmah krv oblila. Repekt uhvati odmah za guu ritmajstora i prikuje ga rukom zidu da se mai ne moe. Kaplar ustade, ne zna ta da radi, hoe da vie alarm, ali ga Repekt opomene da to ne ini, jer e oboje c njim poginuti, no da e on sam stvar pooteno urediti. Kaplar, na sreu, dobro je iveo sa Repektom, a mrzi ritmajstora, i ne m^ari da iz -vue furu, samo da ga| ne udavi. Re^pekt tako ga sti -onuo da mu ne da ni govoriti, pa onda ui ga po obrazu, ali ga ne okrvavi, pa mu ree: ,,Evo vraam zajam". Veli da ga puta, jer ga se ie boji: ako ga opet napadne, on e eablju upotrebiti; ako tui, stradae i on. ,,3naj, kapetanu, da se zove;m Baca Pe-j pekt!" I doista pu-sti ga, metne majramu da zadri krv i ode, a o^stavi ritmagjstora ubezeknuta, okamenjena, ne moe da se razbere. Ka^c je k sebi do^ao, poe kaplara | ukoravati da e i on zlo proi zato mu nije pomo -gao, zato nije a|Larmirao. No kaplar mu odgovori pametno da u regimenti nema takva dva koji bi Re -pekta savladali, i da je alarmirao, dk bi u pomo J do^l1, od Repekta ne bi od njih ni jedan iv ostao; a sam ritmajstor je zapoeo i orvavio Repekta, a ovaj ga uio, a on bi morao to po savesti posvedoi-| ti, pa se ne zn'a po kog bi gore bilo. No daje re i zakli -nje se da nee nikom o tome ni rece govoriti, a dri da e i Repgaekt u svom interesu to isto initi, na | najbolje da se stvar ta(ko zabauri. Ritamajstor najpre preti, ide gore-dole, misli cei da li da 'zatvori Repgekta, i opet proba, pokuava,, J tenta kaplara ne bi li kako uz njega bio, no ovaj vr^, sto se dri, pa ritmajstor kaje mu da se ta stvar malo preuti dok se ne domisli ta e initi. I zaudo, ritmajstor je kapitulirao. Nasrtljivi ljudi obino kad dobiju lekciju, a oni se povuku i zabaure. 84 i e odmah otiao Repektu da mu javi ka -Kaplar"J ega| ravo ne stoji, samo nek uti. Re -k?o stvar p e da se on nije nita ni bojao, jer se pekt mU a i za uVO ritmajstorovo neto vai, ne N bSiti, no, dodue, nee ni on telaligi. Pa te to doda da on predvia svoju sudou: da e ili i001^ ritmajstorom ili ritmajstor a, njim jedared zlo proi.. ohv no kaplar i Repekt bili su zaJedno i do -b su proveli. Kaplgar iz koe da izie od radosti tto i e ritmajstor tako proao; a Repekt opet kao lav kad izie iz borbe kao pobedilac, ma i krvar, po -nosno rastresa svoju gr1ivu, ponosnim pogledom na kap -lara die au, na e c njime kuca. Ritmajstor uti, ali o-sveta u njegovom srcu tinja. Doi e prilika. Sam ritmajstor odsada ne moe mu nita, jer a/ko ga bude i odsada draio, bie gore. No on e to preko drugih initi. Obrtar mu je na ruci; izradi da se sa eskadronom promeni, da ne bude u njegovom eskadronu Reoekt. On preda svoj eskadron drugom, a od ovoga. npinnvnu njegov. Oba ritmajstora pri -sni su prijatelji. Nagovori OiB-or da goni Repekta. Ovaj je na to gotov. Svudsenalazepiclovi i denuicijanti, pa tako i ovde. Jedan kaoplar iz eskadrona preanjeg ritmaj -stora, kog je Repekt kuao, znao je dobro da ovaj mrzi Repekta i nekako posredno dozna da ritmaj -stor ne bi za zlo primio kad bi Repektu u neemu naudio. Doe jedno vee u birtiju; onde Repekt sedi ozbiljno i pije. Pred njim puna aa. Kaplar i ne pita, no uzme Repektovu au tta neponuen ispije. Bio je malo naderaon. To je uvreda: kaplar vahtmad -storu ili ispred vahtmajstora da uzme neionuei a -u i da ispije, pa jo kaplar -iz tuvg eskadrona! To je mnogo. No Repekt jo se umerava, samo ga mrkim pogledom presee i re-e mu: Vi, kaplaru, imate rav obiaj tue vino piti", pa uze ispijenu au preda se' Kallar je bio jak i uzdao se u svoju snagu; ali ta je prema Repetstu kad je Reiekt ris? 85 No kaplar smei se, hoe da mu prkosi, pa kako Repekt naJpuni au, a kaplar rukom za au. No Repekt, razljuen, digne au i tgoospe kaotlaru u lice. To kaplar jedva doeka, pa ti na Relekta da ga uhvati za guu; no Repekt it, opopadne ga i srui, i za tili as tajko ga istue da su ga morali kui nositi, i kaplar osam dana odlea, tako ga nasakatio. Repekt se sam prijavio. To je ritmajstor jedva doekao. Repekt je bio kanjen i degradiragg, i tgre -meten je iz obrtarske dtizije u drugu majorsku diviziju, drugi eskadron, na taciju M. Osim toga u konduiti i to mu je zabeleeno da; je Quartalaufer". To je strano, to je veliki udar za Repgaekta: kanjen, degradrfat, 'preometen, i jo Quartalsaufer"; oaj PeiuneKT kom su toliki eneradi i oficiri bravo" vikali. koji je dupli husar", to je strano! ,,Quartalsaufer", ta ba nije istina, to nije Repekt. Kvartalsajferi" zvali se oni soldati koji su po dva-tri meseca| mirni, ne idu u birtiju, ne piju vino ot novac kuckaju; pa kad nakuckaju, onda izipggu urlaub" na jedan d'an, i no ovamo raunajui, pa idu od birtije do birtije, piju, pa naposletku u karvoj birtiji se potuku, neke izbodu, pokrhaju, po-valjaju sve, pa dou i oni c plavetnim okom kuiG Tu posle na raport isfasuju katigu, ina su opet donekle mir -ni i kuckaou, dok im ottet na pamet ne padne, pa pik nanovo. DakleRe^pekt ode na taciju M. kao lrost voj -nik. To ga je strano ogorilo. Na njegovo mesto postade vahtmajstor onaj kallar c kim je dobro iveo, to jest koga je trpeo, i >onaj prvi ritmajstor dozva ga k sebi i ree mu da ga on preporuio na Repektovo mesto za vahtmajstora, kao bajagi kad ne bi ve i onako na njemu red bio. A_to sve zato da ne prtoveda kako je sa< Repe^ktom prO'ao. Indi, ritmajstor je cel svoju dokuio, o-svetio se. 86 tkaoprost vojnik ee konje, sve sam pu -Rep. regrut POSTao, i pod pozorljivim DUJe> o kao kad je regrut ggostao, i pod pozorljivim je oI5?lv^e vie kikad poetati u regimenti vahtmaj stor. * * * Anica je dola za njim na tadiju. Sad mu niko ne smeta, nameran je ve jedared nju a enu uzeti, ma ga ta kotala. Samo dok se malo opet privikne novs stagnju, dok svojim vladanjem rit jstora zadobije da mu ide na ruku, i dok se Anica stani. Ritmajstor je uo za njega, video ga ]e i u logoru kako je bzku" pobedio. Bio je plemenita oseanja, i v srcu jako je saajljevao Repekta; u poverljivom drutvu rekao bi da je pravi husar, ali mu se nije hteo takav spoljano poka,zivati, utoliko manje to je ve unapred ravo preporuen. Ritmajstor ga uggotrobljavao da| mu jae konje, i to mu stanje malo olakalo. Repekt je kao soldat svud na svom mestu; nema zamerke. Morao bi mu ceo eskadro poveriti, ooobito u bici, i taj e-okadron kog bi Repekt predvodio ne bi se postideo. Anica otvori birtiju; novaca je imala. Dobro ide, gostiju dosta, jer je Anica vredna, umena i ne sipa vodu u vino; a i irilina je, da ne kaem lepa, i ista. Repekt je imao dosta vremena da je mogao k njoj dolaziti. Bio je jeda(n kaplar koji Repekta nije trpeo, a bacio je oko na Anicu. On nije mislio da je Anica ispunjena verno^u, da je ta vernost i ljubav izmeu nje i Repekta stradanjem dugim zapeaena. Drao ]e za obinu letgu lupau koja za regimentarma bludi kao mnoge druge, i da i ona menja srca kao on eskadro -ne. Prevarie se. Kad Repekt nije onde, kaplar je TU, pa kaplar zanima) Repekta, samo da on ugrabi vremena saom c njom biti. Njegova nasrtljivost nesnosna J e Anici, i ne jedared mu je rekla da je se mahne, Jer e zlo proi. Kaplar se smeje, za to i ne haje, 87 ne boji se on Repekta. I Repekt je primetio kud kaplar smera, i svojim p-onaanjem u birtiji da mu znaka. No ukoliko Relekt Anicu vema uva, uto -liko vema ljubav u kaplaru zaplamti. On, veli, mora Anicu preoteti. Ali Repekt je elik, b-ie guve. Repekt dobije na dvaest i etiri sahata dopust i ode Anici. Sedi mirno, jede, pije. Kad ve pred no, ali eto karlara, malo nakresan, pa i on sedne; zna da ima Repekt dopust, pa mu nita ne moe. Kaplar jednako pije, pa nee da ide, a nee ni Repgpekt, samo meri kaplara. Ovaj se ba uzjogunio, pa sve se sa Anicom ali da; Repektu prkosi. U Repektu sve ve vri. Mnoto mu ne treba. Anica kae da je vreme da se ide kui, kaplar nee; kae: onda e R1i kad se njemu uzdopada. I tako je trajalo sve do tri saha|ta. To je kar i ekao. Trubi ,,revelj". Sad kaplar ustane pa prie k Reiektu i pita ga dokle traje taj njegov dopust, da se odmah iokae. Repekt kae: do deset sahati, kad je jue nastuitio u isto doba. Kaplar kazke da nije istina, ve samo do ,,revelja", i naloi mu da se kui mota. Repekt nee. Kaplar poe mu pebacipvati nje -govu izdr:anu kaziu i degradaciju, i uhBati ga za prsa da) vue napolje, ;i vie: rihtajg, mar!", gga mu jo opsuje rackog" boga. Sadjeve prekipelo, ne moe ga vie ni Aiica utalo;iti; zaboravio se na sve, i na svoju pamet, krv mu se na oi navukla, 'odskoi, dohvati malo dalje leei veliki kasapski no, kaplara) jednom rukom epa za prsa, a drugom noem proburazi ga. Kaplar rikne i srui se. Jo malo na je mrtav. Anica vri -ti. jaue, kose upa, padne na kolena ttred Retgek -tom, preklinje ta\ ta je uinio, ubio i sebe i nju. Reiekt malo stane, raztledi se; jeza ga spopadne kad vidi pgta je uinio, uzme au rakije, pa po zemlji valjajuu se Anicu digne, mete na krevet; ona je sirota obneznanjena, lei kao mrtva od nesvesti. Repekt je dobro u lice pogledi, zagrli, stisne i po -ljubi, pa, uzme klju, 1I!Zie napolje, i zakljua vrata, da ne bi patrola kakva natrapala. Repekt sav krvav ode u stan ritmajstorov i lu -^f^F^^^JF^sz^i js, 1atpzedate sam kao ubica:kaplara, no prijavljuje se i predd's. _J G1 ner brati ne goeba mu latrola, i pokazuJe krvave nene oeati ne treoa m.u-rveruje mu; bioruke. Rigancstor najnpe, Ubez^n^ D^ u ^1an_ ie Repekt ravo opisan, pa je drao da je u piJan je -epek.1 rcavprebaci da jectrv to manje lomnio, na -vij ^^ ^ "* J pi1a Re^t zadslve se da je ubio kaplara. Rit -ma ^goru nije na ino, spremi se i odmah naredbu ui -ni ^se pimeKT zatvori. Jo Repekt klju preda. Kad otvore vrata Aniina, a ono kaplar doista mrtav lei, a Anica savija, se u grev^ima. Tu je ve i lekar, kallaru se ne moe pomoi, iznesu ga mrtva na obdukciju, a Anicu malo po malo povr.a;te k seoi, ali onda i nju zatvore, zbog sumnje nije li i ona pri ubistvu sauestvovala. Stvar se konstatuje u istrazi kao to se Repekt isiovedio; sve se sudara; znali su mnogi da je kaplar za Anicom iao; kod kaplara se nali njetovi novci i sve; dakle nije Raubmord", lopovsko ubistvo, ve ubistvo iz prve furije, i Repekta osude sarmo na dvanaest godina teke robije, a Anicu protlase za nevinu. Ritmajstor je Repekta jako alio; ba ga hteo za kaplara da na(iii, da se to nije dogodilo. Docni -je, kad je uo eneral, i taj ga je alio. No njegov negdanji ritmajstor, koji je c njim nai eo, taj ga nije alio; tavie, tako se radovao da kad je to uo, drugi dan nekoliko je njih poastio, ne kazUJui zato; tako se njegova sitna dua naslai -vala tom jzjdnom pobedom, u kojoj je oobeegai vei nego pobedilac. I ta je Repekta do toga dovelo da ba ubipe kattlara? Opsovao mu rackot" boga, Anicu je zadirkivao. J e l zato to mu boga ottsovajo, ili'iz ljubomorstva, ili iz oba uzroka? Dodue za Repekta je mogla biti i Anica sama tome uzrok, jer je Anica bila okvir u kom su bila namalana njegova stradanja i nena lju bav. Ko u Anicu dirne, taj je napred mogao znati da e zlo proi; i da| je kaplar bolje poznavao Repek -ta i Anicu, i sad bi iveo. Repekta odvedu na robiju u M. Anica ode u M. i onde stani se. Regimenta je izgubila vog prvog husara. XVII Steva Ognjan ivi kod svoje keri Katarine i zeta. Otkako je tu, 'miran je ovek. Fale ga da| ne pije, niti ade kod Zrinjija", niti u male kavane, niti peva vie Hermine liegt in Ziigen". Sasvr je ozbiljan ovek. Kakva je to promena na njemu? Steva je bio u detinjstvu razmalsen, a rano su mu roditelji umrli. Imao je imanja, ali pod nebom nije nita uio. Niti je hteo zanata niti trgovine; ono malo dve-tri kole to je uio, to nije nita. Pa tako je i bio za nita. Ali opet, zbilja, bio je 'za neto. U prvoj mla -dosti bio je igra, tencer", i da se na to saevim dao, bio bi tancmajstor. Dakle, u prvoj mladosti bio je tancmajstor o svom troku. Doe li kakva nova igra u modu, tu Steva mora nauiti; ide u Petu sa;mo igre radi, pa se vrati i onda druge sve on ui. Bal bez njega ne moe biti. Takav ovek mora se i u ha -ljinama na modu bacati; i to kotaj novaca, Steva se lepo noeio. Tavi ljudi odmeknu, trae lepa, fina jela, i tu se suvie troi. Steva je bio gurman, sve samo fina jela. Steva je izgubio raun izmeu sto -maka i vremena. Doe vreme enidbe, Steva ne moe ba prostu uzeti, nego kakvu finiju. Svaki pita ta je Steva. Tancmajstor, klupoder, tucer! Tu se raz -mae i vee imanje. Dakle, koju e uzeti Steva DRUGU neto njegovu Katarinu, taku istu kao to je on, tancmajstorku, sulfidu, pomodarku, mada nema| ni -ta. Nala vrea zakrpu, niti su dve kue pokva -rili; vole se, voleli se, ali su se od ljubavi i pojeli. 90 Kad je ko u dobru roen, a nita ne ui, a voli uiva^ nael^, "taj nikadne ro,>< god^ ^TadT^ao%TG^GoTsaT3aIviIla bez iega, sn ]e j^scc js i^i^s^, _m odlogat s njime deliti,mislio da ena mora svaki zalgaJkap ona to iep je c njime i njegove zalogaje pojela, a kad ona to jep je u ljuims j-i meSteva pobekri -roije htela, onda rorje ni udo iuiv^ sao, propio i i311^^^,^ da je Katarina tako UdalLjeliTGo GoTel^laD ^ Jesg d^e dola ulala ^jvuuuajjr Gtevu bi ioiu gore bilo, ]er ne ^eTa^T-po^ala^kao ^DU U Debling, i Ta-S bi kao takav skonao, jer onda bi morao poludeti hoe li nee li. Sad je sve to prestalo, pa prestalo i Stevino 'Stradanje. Steva od mlado^sti po svom poloaju bio je od te fele l>udi kojima treba tutor u ivotu, koji neza -visno nisu u stanju iveti. Ali kad imadu dobra tu -tora, onda su i oni dobri kao jaganjci. Takvom oveku mora sve u ruke dati gotovo, jelo, pie, haljinu, pa ih moe upotrebiti da vie zajslue nego to po -troe. Daj mu togod da sam manipulira, propade, umree od gladi. Steva ne samo da je dobar, ve predobar; i zet se fali c njime, moe mu sve pover'iti, u duanu i svuda, i vie zaslui nego to na njega troi. Po -znati njegovi kad e c njim sartanu i kad mu spomenu to iz njegovog preanjeg ivota, i ne nasmei se, ae se jo ozbiljniji. Nee ni au vina od dru -gog primiti. Svaki se udi, i to ve tako traje dve godine, ve je izdrao probu. No sad se opet nova nesrea porodi. Sirota Ma -rija poludi. ^ZD J3 Je bila dvanaesta godina, ve je Steva sa svojim imanjem pri kraju bio. Videla je kad se otac sa materom prvi put upao. U Peti, tek u pupoljku, mora jednako motati svilu sa Petrom. Mati je nikud ne puta da vreme ne gubi, jer mora se za' frajla -^miliju zasluivati da ui gitar i violinu. Marija J e uvek utala i radila, niti se u ta paala. Gle dala je ta udesa;, te ka-ndale to su otac i mati inijgi, te rusvaje, ruenja, upanja. Uvek je bila smutna. Letta je bila kao Emilija, ali lepotu njenu prosto noivo je lokrivalo, ali na licu si joj mogao itati onu divnu, uroenu, vestalnu neeinost. Kad je mati do iice ve dola, i kad je sestra primila, jednako je nevesela bila, a nije se nikad gogam potu -ila. A i zdrava je bila kao bor. Pa vredna, radenaj. Da joj je takva bila mati u mladosti, ne bi Steva pro -pao. Odjedared primete devojci da nikom inta ne odgovara, no samo grize nokte. Pitaju je ta joj fali, ne zna ni pgga je pitaju, uti. Do^cnije oone kosu jednu po jednu sebi upkati. Svi se poplaje, dozovu doktora. Nije mu trebalo ve dugo tudirati. Marija ne samo da je ve izgrizla nokte tako da joj krv ide, ve grize i meso. Oaevim je za ludnicu. Jave ika -Jo'si, doktori ga uvere da je tako, i o njegovom tro -ku odvedu je u Be, pa u Debling da onde ostane, i ostala je. teta, da je ostala zdrava, bez krajcare mogao bi io-kraj nje ko srean postati; ovako, pamet joj veiti mrak pokriva. * * * Marijina sestra Katarina trai Emiliju i ma -ter da im javi tu nesreu. Ve nisu kod grofa, zato je Katarina znala, ali ne zna sad gde su. ilje, pie poznatima na sve strane ne bi li ko znao to o njima. Naposletku oslovi ih putem novina, no^ ni traga ni glasa. Repektova regimenta premetena je u Be; tu sam i ja. Za kratko vreme obiao sam i obigrao enbrun, Luksenburg, Belveder i perla. Lako je tu vreme provesti. Ve kad sam sav Be u prste znao, hajde da vidim i Debling. Upoznam se sa. mladim medicinari -ma, i dobijem pristup u Debling. ta sam tu video, dota mi je za ceo ivot, niti sam vie od to doba zaeleo videti Charenton i Bedlam. Tu je pakao ve na ovom svetu. Vodili su me od jednog Do drugog; 92 asne sam stvari, to jest ljude, video. Za po sata U^ mi se smuilo D3| sam kazao: dosta je. Da moram taktri dana provesti, morao bih poludeti. A polu -tu luD biti, to je neto najstranije na svetu. rvd bih ve natrag. Medicinar gloli da jo vidimo kv ensku. Doktor koji nas vodi najpre nije nakan pokarati je, misjgi se, jedva se rei. Medicinar mi kae: sad u videti jednu vrlo lepu devojku. Odvede nas tamo gde je odeljenje od besnih luda. Najpre ide sam da vidi je li udesan trenutak, da nije v navali. Pusti nas. Jedna letta devojka, kose kao u vile sputene, nikad je neu zaboraviti. Oi divlje, razrogaene. Mal' se ne okamenih; poznam je, to je Marija. I ona me pozna/, i uasno vrisne. Doktor nas brzo vue napolje i ka^ke nam da je blizu na|vala, nas preda drutome, a on ode da je umiruje, jer e joj be~ snilo doi, pa onda moraju silu uotrebiti. Na sreu utaloio je, dokazao joj da ja nisam jal. I mene je to strano tronulo, drhtao sam, i dok -tor je to primetio, pa, da me malo razajbere, kae da e mi pokazati lude koji nisu opasni, no vie hu -moristini, komini. Ima ih u povelikim sobama mnogo, kao u kasarni, a ima ih opet u elijajma. U jednoj eliji video sam jednog trgovca koji je bankrotirao, kao to kau, nevino. Mali ut starac, preko eset grdra, na nje -mu stari kaput, s