0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

IN FONDACIJA

Federalno ministarstvo

okoliša i turizma

BH Telecom

"Nijedan narod ne

može se spasiti sam

odvajajući se od

drugih. Ili se

spašavajmo zajedno,

ili zajedno

propadnimo.”

Rabindranath Tagore

1

Region su prije nekoliko sedmica pogodile najrazornije poplave u recentnoj

historiji BiH, Srbije i Hrvatske. Stručnjaci prognoziraju da će štete biti teško

nadoknaditi i da će se razorna moć vode osjetiti još godinama poslije.

Hiljade domaćinstava je nestalo nakon samo par minuta najrazornije

prirodne katastrofe koja je zahvatila Balkan, i koju ne pamte ni najstariji

stanovnici. Ali, ja vam danas neću govoriti o šteti, o brojkama, o statistici. To

neka urade stručnjaci, oni koji su završili školu da bi o poplavi, šteti i

nadoknadi štete znali više. Ja ću govoriti o dvije, dijametralno različite

pojave koje su se odvijale skoro pa uporedo sa vodenim razaranjem.

Prva – ujedinjenje Balkana u zajedničkim nastojanjima da jedni drugima

pomognemo. Po prvi put nakon rata zaista nije bilo važno ko je Srbin,

Hrvat, Bošnjak, Jevrej, iz BiH, Srbije ili Hrvatske. Najgora tragedija je

ujedinila Balkan! BiH, Srbija i Hrvatska su nastojale smanjiti štete, spriječiti

dalje nadiranje vode, a Makedonija, Crna Gora i Slovenija su prve pritekle u

pomoć šaljući kamione sa hranom, vodom, odjećom, obućom i lijekovima u

poplavljena područja ne razmišljajući o tome ko je bio na kojoj strani u ratu.

Jedino je bilo važno pomoći. Odmah. Bez odlaganja! Naravno u dijelovima

BiH, Srbije i Hrvatske koji nisu bili poplavljeni također su organizirane brojne

akcije sakupljanja pomoći. Građani su se spontano organizirali u nastojanju

da prikupe pomoć i dostave je tamo gdje je najpotrebnija. Ubrzo su mediji

informirali o lokacijama u gradovima u kojima se vrši skupljanje pomoći.

Nevladine organizacije su prve reagirale. Prve ponudile svoje prostorije i

uposlenike za organiziranje prikupljanja hrane, obuće, hrane, vode i

lijekova. Činilo se da je jedino važno pomoći. Činilo se da BiH može ponovo

Usta moja, pohval’te me!

Riječ

urednice

SADRŽAJ:

Riječ urednika

Poplave u BiH

Radionicama i igrokazima

protiv vršnjačkog nasilja

Radionicama protiv

zloupotrebe droge Naučimo kulturu dijaloga kroz

novu CKD publikaciju

Debatologija – teze

Debatologija – najbolji debatant

za mart

Debatologija – najboli debatant

za april

Škole nam pišu

Debatna obavještajna služba

Najavljujemo Aktivnosti u

narednom periodu

Škole članice CKD-a

2

biti ujedinjena zemlja, u kojoj je važno biti dobar čovjek, u kojoj vrijede

poslovice „Dobro se dobrim vraća”, u kojoj se ljudi ne dijele po vjeri i po

naciji, već po volji i želji da jedni drugima pomognu.

Nekako uporedo sa prikupljanjem pomoći (a akcije su uveliko oglašavane i

putem Facebook-a, Twitter-a i ostalih društvenih mreža), počelo je i

objavljivanje fotografija sa akcija (dobro, nije loše inspirativnom fotografijom

nagovoriti i druge da pomognu), zatim su kreirani i prvi video zapisi na

kojima se tačno vidi koja je organizacija koliko čega skupila (i što je

najvažnije, ko je sve pomagao! – a nije loše ni da budući donatori vide

kapacitete organizacije…), pa su onda nevladine organizacije prezentirale i

brojke koliko je odjeće, obuće, hrane, vode i lijekova prikupljeno i kome je

podijeljeno (i ovo je pohvalno, jer su sve nevladine organizacije to radile

jednostavno radi poštivanja principa transparentnosti u radu, zar ne?).

Pošteno! Za slučaj da se pitate, nemam ništa protiv da jedni drugima

pomažemo, i nemam ništa protiv da javnost zna koji obim pomoći je upućen

u područja pogođena poplavama. Kada bi političari radili tako transparentno

kao što je urađeno prikupljanje pomoći i objava podataka o količini

prikupljenih sredstava, BiH bi se od poplava oporavila za tili čas. Nažalost,

nisu svi pomagali da bi pomogli. Pomagali su da bi mogli javno reći da su

baš oni, eto maloprije, premda umorni od svojih redovnih obaveza, uspjeli

pripremiti paketić za one kojima je najpotrebniji. I ne samo to. Navodili su i

sadržaj paketa, pa su tako njihovi FB prijatelji, javnost, mediji, i svi

zainteresirani mogli saznati da su poslali: sapun, vlažne maramice, toaletni

papir, dezodorans, šampon i gel za tuširanje. Bilo je i onih koji su drugima

svojim statusima naređivali da pomognu, kao da imaju neko više moralno

pravo nad imovinom drugih osoba, kao da su predstavnici i zastupnici neke

više sile koja može svima narediti da se za više dobro odreknu svoje

imovine. No, nije to najgore. Bilo je i onih koji su sebe fotografirali u

trenucima nesebičnosti. Valjda im se to tako rijetko dešava da mora biti

ovjekovječeno. Naravno, moram zločesto ženski primijetiti, da su frizure,

odjeća i šminka (žene ipak prednjače u ovom fenomenu!) bili besprijekorni,

čak i nakon sati i sati „mukotrpnog” rada. Nije mi namjera omalovažavati bilo

čiji rad, ali ovom samopromocijom, pojedinci omalovažavaju rad stotina

volontera crvenog krsta i drugih organizacija, a koji nisu postavljali

fotografije na FB koje svjedoče o njihovoj nesebičnosti (a ovdje isključivo

mislim na pojedince!). Ili njihova pomoć vrijedi manje jer nije ovjekovječena

na nekoj od društvenih mreža?

3

Nedavno me jedna bliska osoba podsjetila na poslovicu „Lijeva ruka ne

smije znati kada i šta daje desna…” Šta se desilo sa osnovnim moralnim

postulatom da onaj koji pomaže nikada ne smije hvaliti sebe, već mora

(namjerno ne koristim riječ „treba”) šutjeti o tome dajući slobodu onome ko

je pomoć primio da ga pohvali ili ne pohvali pred drugima. Svako svoj obraz

nosi? Mene živo interesira kako osobe koje su najveću prirodnu katastrofu

iskoristile za svoju promociju nose svoj obraz i da li ga uopće imaju. Nije li

svrha postulata „pomozi bližnjem svome” i „nije vjernik ko zanoći sit, a

susjed mu gladan i on to zna” da ukažu na važnost nesebičnog davanja, a

ne na važnost da cijeli svijet sazna o „nesebičnosti”. Da li dajemo da bismo

pomogli ili dajemo da bismo mogli reći da smo pomogli? Da li je FB od nas

napravio neljude kojima je samo stalo do broja like-ova, ili smo oduvijek bili

samodopadni? Da li smo sposobni uraditi dobro djelo radi dobrog djela, a ne

da bi se o njemu pričalo?

Želim vjerovati da jesmo. I želim vjerovati da su hvalisavci samo izuzeci, a

nikako pravilo.

Mada, čujem, nevladin sektor priprema bilten à la „Usta moja pohval’te me”

u kojem će biti jasno navedeno koje organizacije su kako, kada, koliko i

kome pomogle… Da, uz par fotografija, naravno!

4

CKD O POPLAVAMA

Nezapamćene

poplave koje su

pogodile BiH uništile

su mnogo toga.

Ljudski životi, kao

najvrednije što

imamo, su nažalost

postali statistika.

Statistika su i

izgubljeni domovi,

uništene njive,

nestala stoka. Ljudi

su izgubili ono što

su godinama gradili.

U par minuta ili sati,

nestale su

uspomene,

fotografije, onaj

heklani stolnjak što

ga je nana unuci

poklonila, ikona koju

je otac sa putovanja

iz Grčke donio,

brojanica dobijena

za rođendan.

Mnogo je toga

nestalo. Kažu da

ćemo još godinama

nastojati da

obnovimo barem

mali dio izgubljenog.

Neće biti lako, ali

ako zadržimo

zajedništvo, ako

budemo jedni

drugima pomagali,

ova napaćena

država može biti

odnovljena!

Proglašeno je stanje prirodne nesreće u općini Lukavac, u

Tuzlanskom kantonu, gdje je poplavljeno 30 stambenih objekata i

osnovna škola- kazao je za Fenu šef Odsjeka za strateško

planiranje, mjere zaštite i spašavanja u Ministarstvu sigurnosti

BiH Idriz Brković.

Povećani vodostaji u ZDK-u

Prema njegovim riječima, izlila se rijeka Turija.

- Trenutno zasjedaju štabovi civilne zaštite u općinama Živinice,

Kladanj i Banovići vezano za situaciju na područjima tih općina.

Vidjet ćemo kakve će oni odluke donijeti - kazao je Brković.

Naveo je da je trenutno u prekidu put u Živinicama zbog

plavljena. To je relacija Kladanj-Živinice. Put je zatvoren za

saobraćaj zbog poplave.

Vodostaji svih rijeka na području Zeničko-dobojskog

kantona su povećani i imaju tendenciju porasta.

Prema najnovijim podacima Operativnog centra civilne zaštite

Zeničko-dobojskog kantona, vodostaj Bosne na mjernom mjestu

u Zenici u 12.00 sati je iznosio 370 cm što je u porastu za 110 cm

u odnosu na jutrošnje mjerenje.

Sjeverni ulaz u grad Zenicu iz pravca Doboja, na petlji Blatuša, je

pod vodom i zatvoren je za saobraćaj, kao i ulaz u naselje

Blatuša u samom gradu.

Zatvoren je saobraćaj za sva vozila u Nemili na putnom pravcu

prema Orahovici, jer je podvožnjak pod vodom.

Na području općine Olovo, na snazi je redovan stepen odbrane

od poplava, jer je vodostaj rijeka Bioštica i Stupčanica u znatnom

porastu.

Trenutno su u pripravnosti tri pumpe za ispumpavanje vode iz

hotela Aquaterm u Olovu, a vodostaj rijeke Krivaje je stalnom

porastu, a sve raspoložive snage civilne zaštite su na terenu i u

pripravnosti, jer je proglašeno stanje redovne odbrane od

poplava. Vodostaj na mjernoj stanici je + 420 cm.

U Zavidovićima vodostaj rijeke Krivaje je veoma visok i voda se

izlila na dionici 12 kilometar na regionalnom putu R-467 prema

Olovu. Rijeka Gostović se izlila na tri lokaliteta, na osmom,

desetom i dvanaestom kilometru od grada.

Kada je u pitanju općina Vareš, trenutno se kroz tunel na putu

Vareš - Ponikve može saobraćati, ali je voda koja teče kroz tunel

na granici izlijevanja u tunel.

5

CKD ČLANICAMA

Ne, ne smijemo

pobrojati sve naše

članice koje su se

suočile za

poplavama epskih

razmjera. Ne

smijemo jer ne

možemo ni naslutiti

kome je bilo

najgore. Ne

smijemo ni pokušati

prikazati razmjere

šteta sa kojima se

suočavate, ma ne

smijemo na papiru

ni napisati koliko

vas ima, a papir

mnogo toga trpi.

Jedino što možemo

reći jeste da se

nadamo da ste vi i

vaše porodice dobro

i zdravo, da su vas

poplave ma gdje bili

nekim čudom

zaobišle i da ćemo

zajedno u narednoj

školskoj godini ići u

nove obrazovne

pohode, educirajući

mlade da prije

svega budu dobri

ljudi, a onda i dobri

debatanti.

U općini Kakanj usljed obilnih padavina došlo je do plavljenja

regionalne putne komunikacije u mjesta Kazani i Brnjic, te je ova

putna komunikacija zatvorena za saobraćaj.

Rijeka Bosna se počela izlijevati na području naselja Doboj, ali za

sada nema ugroženih objekata.

U Tešnju rijeka Tešanjka se izlila na priobalno poljoprivredno

zemljište u naselju Medakovo.

Iz Operativnog centra civilne zaštite ZDK-a upozoravaju

stanovništvo koje živi ili se kreće u blizini svih vodenih tokova

naročito pored rijeka i većih potoka, da obrati pažnju na svoju

sigurnost prilikom kretanja uz vodene tokove.

Također, Jale u Tuzli i Sane u Sanskom Mostu su u daljem

porastu.

U Sanskom Mostu rijeka Sana je nabujala do 195 cm, dok Una

sa pola metra u Bihaću ima najniži vodostaj.

Poplave i u RS-u

Obilne kiše napunile su akumulaciju Hidroelektrane "Mratinje" na

rijeci Pivi, pa se od jutros kroz ovu branu pušta dodatnih 80

metara kubnih vode u sekundi, što će za desetak centimetara

povećati ionako veliki vodostaj rijeke Drine u Foči.

Iz općinskog Odsjeka Civilne zaštite upozoravaju da je Pivsko

jezero puno i nivo vode je pet metara do vrha brane.

Civilna zaštita je u stalnom kontaktu s nadležnima u

Hidroelektrani Višegrad gdje je jutros dotok vode bio 672 metara

kubnih u sekundi.

Procjenjuje se da će dotok rasti i do 1.000 metara kubnih u

sekundi, ali to ne bi trebalo da predstavlja opasnost, budući da

Hidroelektrana u Višegradu reguliše nivo vode s Hidroelektranom

u Bajinoj Bašti.

Kiša i na području Srebrenice već 48 sati pada jakim

intenzitetom. Snažne bujice izazvane neprekidnim obilnim

padavinama pričinile su velike štete na lokalnim putevima i

usjevima u srebreničkoj opštini, rečeno je Srni u Štabu Civilne

zaštite ove opštine.

Bujice su odnijele makadam sa mnogih lokalnih puteva, nanijele

drveće i grane i zapušile mnoge propuste i mostove što je dovelo

do prekida saobraćaja za selo Gnionu i još neke zaseoke.

"malih mostova preko Rakitnice su poplavljeni, tako da su

pojedina sela odsječena od svijeta.

6

SVJETSKI MEDIJI:

Svjetski mediji su

nešto više počeli

izvještavati o

poplava na Balkanu

tek nakon izjave

tenisera Novaka

Đokovića koji je u

svojoj izjavi istakao

vrlo sporadično

izvještavanje o

najgoroj prirodnoj

katastrofi.

O poplavama na

Balkanu možete

pročitati na:

http://edition.cnn.co

m/2014/05/19/world/

europe/balkans-

flooding/

http://www.reuters.c

om/article/2014/05/1

9/us-balkans-flood-

idUSBREA4H04B20

140519

http://www.bbc.com/

news/world-europe-

27465175

http://www.nbcnews

.com/news/world/bal

kan-flooding-

recovery-will-cost-

billions-officials-

n111426

"Štete na makadamskim putevima su ogromne", ocijenio je

Danko Mirović, vlasnik firme Trend, čija je mehanizacija

angažovana na sprečavanju poplava i osposobljavanju lokalnih

puteva za saobraćaj.

Veliki broj poljoprivrednih površina na području opštine

Pelagićevo ponovo je pod vodom, a poplave prijete i

domaćinstvima, rekao je načelnik opštine Simo Stakić.

Kiša koja od noćas bez prestanka pada i u Bijeljini zaplavila je

njive i Semberija danas izgleda kao poplavljeno područje, rekao je

Srni predsjednik Udruženja poljoprivrednika u ovom gradu Ljubo

Maletić.

On kaže da su usjevi u nekim njivama koje je obišao pod vodom

visine i do 20 centimetara.

Meteorolozi najavljuju da će u Semberiji u naredna tri dana pasti i

do 150 litara kiše po metru kvadratnom.

Na području Rogatice izlila se rijeka Rakitnica i poplavila zasijana

polja, voda se ulila u podrume nekoliko kuća, a ugroženi su i

proizvodni pogoni Prerade mesa Vizion i Fabrike drveta Ikonić

komerc.

Iz proizvodnih hala preduzeća Vizion radnici su evakuisali stoku i

gotove suhomesnate proizvode, a bageri prave nasipe da se

voda ne bi ulila u pogon za proizvodnju mesa.

Građevinske mašine angažovane su i na izgradnji nasipa oko

kruga preduzeća Ikonic komerc, a vlasnik Duško Ikonić kaže da je

pod vodom već 15 dunuma zemljišta sa skladištem balvana i

gotovih proizvoda.

"Ukoliko voda poraste još jedan metar, nećemo je moći spriječiti

da poplavi i proizvodne pogone", rekao je Ikonić.

Na jednom mjestu, na oko kilometar nizvodno od grada, voda se

skoro izlila na magistralni put Rogatica – Ustiprača. Nekoliko

malih mostova preko Rakitnice su poplavljeni, tako da su pojedina

sela odsječena od svijeta.

Rogatičani se pribojavaju da s obzirom na prognoze kiša neće

prestati i narednih dana ne budu poplavljene i kuće koje su

najbliže koritu rijeke Rakitnice.

ZVOR: OSLOBOĐENJE

Nakon „početnih” informacija uslijedila je katastrofa čije razmjere

niko nije mogao naslutiti. …

7

8

REKLI SU O DOBRU:

„Svi ljudi ne mogu

biti bogati i

poznati, ali svi

mogu biti dobri.”

Konfučije

„Niko nije slučajno

dobar; vrlinu treba

naučiti.”

Seneka

„Najbolji dio života

dobra čovjeka su

ona bezimena,

nezapamćena

djela dobrote i

ljubavi.”

William

Wordsworth

„Biti dobar je

plemenito. Učiti

druge da budu

dobri je još

plemenitije.”

Mark Twain

„Nemojte se

truditi da samo vi

budete dobri, već

da i svijet što ga

iza sebe

ostavljate

postane dobar.” Bertolt Brecht

JEDINSTVENO PREDSJEDNIŠTVO BIH

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku da se svi

raspoloživi ljudski resursi i materijalno-tehnička sredstva Oružanih

snaga Bosne i Hercegovine angažuju na pružanju pomoći civilnim

organima i građanima Bosne i Hercegovine, u reagiranju na

nastalu situaciju uzrokovanu poplavama na teritoriji Bosne i

Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovlastilo je ministra odbrane

Bosne i Hercegovine da, po potrebi i na zahtjev odgovarajućih

civilnih organa, angažuje Oružane snage Bosne i Hercegovine na

cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Odluka stupa na snagu odmah i bit će na snazi sve dok postoji

potreba za pomoć civilnim organima i građanima na cijeloj teritoriji

Bosne i Hercegovine.

Ministru odbrane Bosne i Hercegovine naloženo je da neprestano

izvještava Predsjedništvo Bosne i Hercegovine o stanju na terenu

i o svakom pojedinačnom angažmanu Oružanih snaga Bosne i

Hercegovine, kao i svim pristiglim zahtjevima za pomoć Oružanih

snaga Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će nastaviti pažljivo da prati

razvoj situacije na terenu i bit će u neprestanoj komunikaciji s

nadležnim civilnim organima u Bosni i Hercegovini.

IZVOR:

http://www.predsjednistvobih.ba/saop/1/?cid=193021869,2,1

9

ORUŽANE SNAGE BIH DJELUJU U NAJUGROŽENIJIM PODRUČJIMA KOJA SU

ZAHVAĆENA POPLAVAMA

Nakon što je Predsjedništvo BiH ovlastilo ministra odbrane Zekerijaha Osmića da

po potrebi i na zahtjeve odgovarajućih civilnih organa angažuje Oružane snage BiH

u područjima zahvaćenim poplavama, u četvrtak 15. 05. 2014. godine su, na

različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini, bili angažovani resursi i kapaciteti

Oružanih snaga BiH.

Primarni zadatak je bio spašavanje ljudskih života.

Oružane snage trenutno djeluju u najugroženijim područjima sa helikopterima, ljudstvom,

čamcima, kamionima, obezbjeđivanjem nasipa, i drugim resursima. Tokom današnjeg

dana, do poslijepodnevnih sati, helikopterskim akcijama u Šekovićima je spašeno 12 ljudi,

od toga 6 djece, u općini Doboj-Jug prevezeno 6 pacijenata na hemodijalizu, u Maglaju je

spašeno 8 ljudi i 3 djece. Isti helikopter je pruzeo čamce sa spašenim ljudima i prebacio ih

na sigurno područje.

U poslijepodnevnim satima helikopterskim akcijama se spašava ugroženo stanovništvo na

području Doboja (u Topčić polju, Maglaju, Mravićima, Usori), nakon čega isti helikopter

treba da djeluje u području Šekovića. U rejonu Maglaja djeluju helikopteri koji su uzletili

sa heliodroma iz Banja Luke (dvije Gazela, i jedan UH-1), koji su manjeg kapaciteta koji

su imali intervencije u području Maglaja i Doboja.

Ostali resursi Oružanih snaga BiH djeluju u punom kapacitetu na pomoći ugroženom

stanovništvu i djeluju u skladu sa propisanim procedurama.

Osim toga, pripadnici OS BiH su angažovani na području općine Doboj gdje pomažu u

pravljenju nasipa od pijeska, a angažovan je tim Inžinjerijskog bataljona OS BiH, čamci i

druga oprema. Pripadnici OS BiH su u toku današnjeg dana bili angažovani na evakuaciji

stanovništva i spašavanju materijalnih dobara i u Zenici, Bijeljini, Maglaju, Žepču,

Živinicama, Zvorniku, Sarajevu, Janji. U ovima akcijama je bilo angažovano preko 320

pripadnika Oružanih snaga BiH, 5 helikoptera, 25 motornih vozila, 14 čamaca, jedan

utovarivač, jedno sanitetsko motrno vozilo itd.

Iz Maglaja je do sada evakuisano 35 civila. U toku je evakuacija jedne porodice iz općine

Doboj – Jug sa krova kuće i jednog broja osoba u Šekovićima. Akcije na spašavanju

civilnog stanovništva se nastavljaju, uz iznimne napore pripadnika Oružanih snaga BiH, i u

veoma teškim vremenskim uslovima.

IZVOR: http://mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=32771

10

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR

Na ovako detaljnoj

razradi radionice

srednjoškolcima

mogu pozavidjeti i

daleko iskusniji

predavači. CKD

će svakako ovu

radionicu iskoristiti

u narednim

aktivnostima, jer je

kreirana tako da

dozvoljava

razgovor o

nekoliko sličnih

tema i problema u

isto vrijeme. Bit će

dragocjeno čuti i

vidjeti sudionike

ove radionice, i ne

sumnjamo da će

im biti zanimljivo

participirati, kao

što je i CKD-u bilo

zanimljivo čitati.

Da ne bude

zabune, planiramo

u radionicu

uključiti profesore

koji nisu mogli

učestvovati za

vrijeme Debatnog

festivala.

TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,

DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA

CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

ŠKOLE: GIMNAZIJA MOSTAR I PRVA BOŠNJAČKA GIMNAZIJA

SARAJEVO

NAZIV RADIONICE: RJEŠENJA KONFLIKTNIH SITUACIJA

KORACI:

1. PODIJELITI UČESNIKE RADIONICE U 4 GRUPE.

2. SVAKOJ GRUPI PONUDITI SCENARIO KONFLIKTNE

SITUACIJE.

Grupa 1:

Četrnaestogodišnja djevojka se nalazi u kafiću sa svojim

osamnaestogodišnjim momkom. Nakon što je prihvatila ponudu

od momka da prihvati cigaru nailazi njen stariji brat koji je fizički

napada.

Grupa 2:

Dječak od 15 godina živi sa majkom koja često odsustvuje zbog

noćne smjene na poslu, a otac mu je umro od predoziranja

opojnim supstancama dok je dječak bio mali. Vršnjaci koji su

saznali za sudbinu njegovog oca često ga zadirkuju što rezultuje

odlukom dječaka da nasilno reaguje i napadne drugog dječaka.

Grupa 3:

Učenica drugog razreda srednje škole odlučuje se da krene na

intenzivne časove boksa u lokalnom sportskom klubu. Na kraju

školske godine, osjećajući se ojačanom, zakazuje fizički kontakt

sa učenicom iz generacije, a razlog je momak koji se sviđa

objema. Druga učenica potječe iz problematične porodice, a obje

su loše učenice u školi.

Grupa 4:

Na suncem obasjanoj glavnoj ulici glavnoga grada prolaze šetači

u poslijepodnevnom odmoru. U bašti jednog kafića sjede momak i

djevojka. Pored njih prolazi grupa mladića iz koje istupa jedan od

njih i počinje nasilno udarati momka. Po pričama očevidaca,

momak koji je bio napadač je bivši momak djevojke.

3. SVAKA GRUPA TREBA DA NAPRAVI RJEŠENJA DATE

SITUACIJE. UČESNICI TREBAJU NAPISATI PORUKE I

KONKRETNE KORAKE ZA RJEŠAVANJE KONFLIKTA.

11

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR

Pred vama je

jedna zaista

interesantna

radionica, tijekom

koje predavač sa

učesnicima nije

samo nastojao

riješiti problem

nego i doznati

načine na koje

učesnici rješavaju

konflikte u kojima

se nađu.

Radionica je

održana sa

debatantima

tijekom Debatnog

festivala i

debatanti su

uzimali uloge

raznih životinja.

Kreatorima

radionice

čestitamo na

inventivnosti i

odličnoj

sposobnosti

usmjeravanja

debatanata ka

rješenju problema

tijekom aktivnosti.

TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,

DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA

CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

ŠKOLA: KŠC ZENICA

NAZIV RADIONICE: IGRICE KOJE NAM OTKRIVAJU NAŠ STIL

SUKOBLJAVANJA „ŽIVOTINJSKA FANTAZIJA”

KORACI:

Voditelj kaže: “Sada ćemo igrati jednu igricu pod nazivom

Životinjska fantazija. Da bismo je uspješno odradili potrebno je da

se opustite, što je više moguće, u stolicama u kojima sjedite.

Zatvorićete oči i dobro slušati šta vam govorim. Nastojte da se,

što je više moguće, uživite u priču kroz koju ću vas voditi, i da je

zamišljate u svojim mislima. Sada zatvorite oči i opustite se.”

Zatim voditelj napravi jednu kraću pauzu od nekoliko sekundi, dok

se učesnici ne smire. Veoma je bitno da se govori polako, između

rečenica pravi pauza od nekoliko sekundi, kako bi se učesnicima

omogućila vizuelizacija. Glas voditelja treba da bude srednje

glasan i umirujući. Kada se učenici smire, voditelj počinje sa

pričom: "Zamislite se u obliku neke životinje... Kako izgleda ta

životinja u čijem ste se obliku zamislili? Obratite pažnju na okolinu

u kojoj se nalazite... Kako se krećete? Šta vas okružuje? Sada

zamislite osobu sa kojom ste u nekom sukobu, takođe u obliku

neke životinje... Ta životinja vam se sada približava... Šta činite?

Šta se dogodilo? Sada polako otvorite oči, opet smo u učionici."

Nakon ove igre fantazije, prelazite na raspravu u okviru koje

učesnici odgovaraju na sljedeća pitanja:

U obliku koje životinje ste se zamislili?; Koja druga životinja je

stupila na scenu?; Šta je učinila?; Kako ste vi reagovali na njen

dolazak?; Kako se osjećate povodom onog što se dogodilo?; Da li

ste zadovoljni onim što ste učinili?; Dok učesnici odgovaraju na

postavljena pitanja voditelj, na tabli ili velikom papiru, zapisuje

njihova reagovanja na pojavu protivnika tabelu. Ponašanja trebaju

biti podijeljena u dvije grupe: IZBJEGAVANJE SUKOBA i

SUOČAVANJE SA PROTIVNIKOM

12

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR

U ovoj radionici ne

samo da je

metodično

prikazana razrada

nego su kreirani i

dodatni materijali

sa ciljem

facilitiranja

aktivnosti. Na ovaj

način i oni koji

nisu učestvovali u

radionici mogu

steći detaljnu sliku

o toku radionice i

njenom

održavanju. CKD

iskreno čestita za

domišljatost i

inventivnost, i ni

ne sumnjamo da

ćemo kreatore

radionice vrlo brzo

vidjeti u ulozi

predavača na

nekoj našoj

narednoj

aktivnosti.

TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,

DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA

CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

ŠKOLA: MSŠ KAKANJ

NAZIV RADIONICE: Nasilje

KORACI:

UVODNA AKTIVNOST: PIRAMIDE

U polje na vrhu piramide se upišite “NASILNIK”. U prazna polja

piramide ispod sudionici napišu uzroke zbog kojih osobe postaju

nasilnici.

GLAVNA AKTIVNOST: BALONI

U tijelo se napiše “ŽRTVA”. U balone sudionici pišu kako se

osjećaju i šta misle žrtve nasilja.

ZAVRŠNA AKTIVNOST: LANAC RIJEČI.

S obzirom na već napisane riječi za obje strane (nasilnik i žrtva),

na hamer papiru će napisati riječi koje se nadovezuju jedna na

drugu tako da skupa čine lanac riječi koje predstavljaju sugestije

za ispunjavanje cilja. A cilj je "ZDRAVA LIČNOST".

13

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR

Za kreiranje ove

radionice trebalo

je mnogo truda i

razmišljanja.

Detaljno je

razrađen tok

radionice, mogući

odgovori

učesnika, i jasno

predstavljen izvor

koji je korišten za

radionicu.

CKD predlaže da

ova, kao i sve

druge radionice

budu javno

prezentirane u

školama sa ciljem

rješavanja bilo

kojeg problema sa

kojim se suočava

lokalna zajednica.

Ne sumnjamo ni

da bi roditeljima

bilo interesantno

participirati u

ovako kreativnoj

aktivnosti.

TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,

DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA

CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

ŠKOLA: SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA PRIJEDOR

NAZIV RADIONICE: ZAŽMIRI I ZAMISLI

KORACI:

Uvod: Svoju prezentaciju želim započeti citatom poznatog

istoričara Tukidida, koji kaže: “Zlo nije djelo samo onog koji ga

čini: već i onoga koji, mogavši spriječiti da se čini, ne sprečava

ga."

Svi mi smo svjesni prisustva problema izazvanih drogom i

nasiljem. Niko od nas ne može da kaže da ne poznaje ni jednu

osobu koja koristi drogu ili koja je izložena nasilju, ili čak vrši

nasilje. Sigurna sam, zapravo, da među nama postoje osobe

kojima su ove teme nešto bliže nego drugima.

Prije svega želim da spomenem knjigu koja me navela na duže

istraživanje, prvenstveno o drogama, a i o nasilju izazvanom

istim. U pitanju je "Psiha i droga", Bruno Bisio.

U predgovoru ove knjige je rekao: "Složićemo se pak, zacijelo, u

tome da će sve mjere biti uzaludne ne sazrije li u svijesti svakoga

od nas uvjerenje da drogu valja otkloniti – jer srozava čovjekovu

ličnost. Droga je sredstvo za uništenje organizma, pa niko ko je

uzima i zloupotrijebljava ne može izmaći mnogostrukoj

odgovornosti. Pravo na život i zaštitu života obavezuje nas da

otklonimo sve ono što šteti našem tijelu i našim duševnim

moćima. Mi, koji smo toga svjesni, bilo nas mnogo ili malo,

moramo se neodgodivo odazvati svojoj savjesti; protiv droge se

teško boriti, ali vrijedi: u pitanju su najviše društvene vrijednosti".

Nemam namjeru gušiti vas sa informacijama, statistikama,

objašnjenjima problema za koje svi znamo, za koje se svi

slažemo da treba rješavati. I zato želim da kažem, što više

pričamo o tome, što više definišemo probleme, to se više oni koji

se u problemima pronalaze povlače i sve je teže do njih doprijeti.

Ovu radionicu ne mogu realizovati sama. Zamoliću sve prisutne

da mi pomognu tako što će odgovarati na neka moja pitanja, i

pažljivo slušati šta govorim, kako bi smo svi zajedno pronašli

suštinu ovog problema.

14

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

REKLI SU O PRIJATELJSTVU

Prijateljstvo koje

je prestalo

postojati nije

nikada ni

postojalo.

Aurelije Augustin

Prijateljstvo je

jedna duša u dva

tijela.

Aristotel

Prijateljima lako

opraštamo

pogreške koje

nas ne pogađaju.

Arthur

Schopenhauer

Život bez

prijateljstva je

ništa.

Ciceron

Sjećate se onih radionica u vrtićima i nižim razredima osnovne

škole kada vam učitelj kaže "naslonite se na stolicu i slušajte"?

Lično sam to uvijek voljela jer je uvijek slijedilo neko zamišljanje, a

potom razgovori i priče. Svaka ista, a svaka različita.

Zato ću i ja vas da zamolim da se naslonite, zatvorite oči i

pokušate zamisliti ono o čemu budem govorila, a kasnije, ćete

zapisati ukratko ono što budem kroz priču pitala ili zamolila.

Sjediš negdje u parku, na klupi, tipičan majski dan, oko 1, 2

popodne. Sunce ti obasjava lice, malo smeta pa pokrivaš lice

rukama, ali osjećaš tu prijatnu toplinu. Sa tobom sjedi još jedna

osoba.Daj joj neko ime.

Razgovarate o nekim bezazlenim temama, tipa kako je bilo u

školi, kako si čitao neku dobru knjigu, ali kako razgovor odmiče,

tako ti se čini da ti sve više pričaš, i da ta osoba gleda kroz tebe.

Pokušavaš joj skrenuti pažnju ali nešto ne funkcioniše. Možda je

samo zamišljena, možda joj se spava ili je umorna. A onda vrtiš

neki period unazad i uviđaš da je taj neko sve odsutniji, kao da

teče pored vremena, kako se udaljava od svih stvari koje su ga

nekoć interesovale, i u njihovom pogledu primjećuješ neku tužnu

iskru. Problem koji, možda, sami sebi ne žele da priznaju. Možda

im se u očima vidi strah, agresija, možda su opijeni nečim pa im

pogled luta. Možda zamuckuju dok pričaju ili im se jezik petlja,

imaju nekontrolisane napade smijeha, promjene raspoloženja.

Shvatio si šta je u pitanju. A sada, reci joj nešto. Reci joj glasno ili

tiho, kratko ili osjećajno, reci onako kako misliš da treba i da je

ispravno. Govori dugo, kratko, promišljeno ili nepromišljeno,

iznenadno i razočarano! I sad stani. Pogledaj je, pogledaj je u oči.

Šta vam oči govore?

Šta vam usta i glas odgovaraju?

Kako reaguje?

Jeste li se rastali ili ostali sjedeći?

O čemu razmišljate?

Jeste li tužni, ljuti, razočarani ili

posve nešto drugo?

Otvorite oči.

Skicirajte svoja osjećanja i

odgovore na postavljena pitanja,

pa da pričamo.

15

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

REKLI SU O PRIJATELJSTVU

„Potrebni su ti i

neprijatelj i

prijatelj da te

rane u srce;

jedan da te

kleveće, a drugi

da ti to javi.”

Mark Twain

„Neka niko ne

smatra svojim

vjernim

prijateljem

čovjeka s kojim

nije pojeo

mjericu soli.”

Martin Luther

„Prijateljstvo je

najteža stvar na

svijetu za

objasniti. To nije

nešto što se uči

u školi, ali ako

nisi naučio što je

smisao

prijateljstva,

uistinu nisi ništa

naučio.”

Muhamed Ali

Nemanja je bio dosta tužan u poslednje vrijeme, primjetila sam da

jeste. Nije mnogo pričao o tome, pa nisam ni obraćala pažnju. I

sad na klupi je djelovao tužno, ali i odsutno. Odsutno više nego

inače. Mumlao je nebuloze, ponavljao rečenice u nedogled i

sasvim mi je bilo jasno da nešto nije uredu. Pucketala sam

prstima, on se smijao, pokušavao skrenuti temu na stvari koje

nemaju smisla da vidim reakciju, i nije je bilo. Bilo mi je jasno da

je drogiran. Osjećala sam se tužno, ali i ljuto. Ne samo na njega,

već i na sebe, na moje zanemarivanje nečega što je rođeno, i

poraslo u tako kratkom periodu a da ja nisam primjetila. Pokušala

sam da ga mirno pitam u čemu je problem, rekao je odsječno da

problema nema, da je njemu super. Nisam uspjela izvući ono što

sam htjela pa sam podigla ton, i pričala, dugo i, vjerovatno,

nepovezano. On se smijao, gledao u mene, a kroz mene,

zabavljala ga je predstava koju izvodim. Možda me je zamislio sa

velikim crvenim nosom. U momentu kad sam pokupila stvari da

odem, zastala sam, i pogledala ga. Predamnom je bilo biće kome

treba pomoć, kome prije svega treba prijatelj. I kako takvog da ga

pustim? U meni su se izmijenjali tuga i gorčina, momenat ljubavi i

nostalgije za nečim što je bilo ranije. I sve me boljelo, i duša i

kosti, ponajviše srce.I počinje da se postavlja pitanje, šta dalje?

Podijelite sa ostalima svoju scenu. Sa čim se vaš prijatelj bori?

Nasilje, strah, ili droga? Kako se osjećate povodom tog saznanja?

O čemu razmišljate u razgovoru sa njim? Šta vam govori on, a šta

njegove oči? Šta učiniti da toj osobi pomognemo?

Šta zaključujemo? Postoje centri za pomoć, odvikavanje,

razgovor, ali oni nisu djelotvorni koliko prijatelj, upravo zato jer oni

pokušavaju da obuzdaju štetu koja je već počinjena. Prijatelj ili

poznanik sprečava dalji tok problema. Svaka osoba ima svoj

problem, nesigurnost, možda neku tragediju, koja ga može

navesti da radi ono što ne treba, i samo prijatelj može da ga

usmjeri i da mu pomogne. Kroz druženje, kroz razgovor i kroz

bliskost. Ni jedna osoba ne može riješiti problem sama, koliko god

mentalno bila jaka, i zato joj je potrebna dodatna ruka koja će je

podići kad padne. Pojedinac ne može pomoći grupi ljudi koji imaju

problem, ali kada bi svaki pojedinac pomogao jednoj osobi iz svog

okruženja to bi već bio napredak, i velika pomoć u težnji ka višem

cilju – zdravom društvu.

16

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR

Ovo je samo kratki

prikaz filma koji su

srednjoškolci

realizirali tijekom

Debatnog

festivala. Ovim su

dokazali da

srednjoškolci

mogu ne samo

kreirati dobre

radionice već i

iskoristiti različite

vidove umjetnosti

za kreiranje

rješenja problema.

Mladi su pokazali

da mogu i znaju

kreirati

najrazličitije

sadržaje kako bi

promovirali

rješenja problema

sa kojima se

suočavaju. Dragi

debatantni, od

srca vam

čestitamo!!!

Video možete

pronaći na:

https://www.youtu

be.com/watch?v=c

xQ97gBnYc0&feat

ure=youtu.be

TIJEKOM DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA,

DEBATANTI SU PREDLOŽILI KREATIVNE RADIONICE SA

CILJEM BORBE PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

ŠKOLE: GIMNAZIJA BANJA LUKA, GAZI HUSREV-BEGOVA

MEDRESA SARAJEVO, KŠC „SVETI PAVAO” ZENICA,

SREDNJA TEKSTILNA I POLJOPRIVREDNA ŠKOLA MOSTAR

NAZIV RADIONICE: BORBA PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

U ŠKOLI

KORACI:

Uvod radionice: Kratki video zapis o vršnjačkom nasilju u školi

Cilj radionice: Ukazati na problem vršnjačkog nasilja

Razrada radionice:

Sve počinje konfliktom na školskom hodniku. Učenica koja je

svjedočila slučaju ispriča direktoru ono šta je vidjela. Nakon toga,

direktor odlazi po učenike koji su vršili nasilje nad jednim

učenikom i pozivali ga pogrdnim imenima, te ih direktor odvodi u

svoju kancelariju.

Zaključni dio:

Direktor im objašnjava posljedice vršnjačkog nasilja, te ih upućuje

na interaktivnu radionicu koju organizuje savjet učenika.

Poruka radionice:

Smanjiti vršnjačko nasilje u školi u cilju upoznavanja učenika sa

posljedicama istog.

17

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR:

Kreiranjem

igrokaza mladi

debatanti su

pokazali ne samo

da znaju

debatovati već i

da znaju

zagovarati za

rješenje problema

vršnjačkog nasilja

kroz pisanu riječ,

glumu i video

kreacije.

Srednjoškolci su

ovim igrokazom

na zanimljiv način

pokušali objasniti

nasilničko

ponašanje.

Cilj igrokaza nije

bio osuditi

nasilnika nego

objasniti njegovo

ponašanje i

pokušati kreirati

rješenje. Igrokaz

nas je zaista

ostavio bez riječi.

A NA DEBATNOM FESTIVALU PROTIV VRŠNJAČKOG

NASILJA UČESNICI SU KREIRALI I IGROKAZE

NAZIV IGROKAZA: ENIN SVIJET

Uvod

• Žučna svađa između Eninih roditelja oko socijalnih problema

• Ena posmatra svađu

• Svađa se završava, majka uključuje televizor, otac čita

novine… i dalje svi ljuti

• Ona dolazi i traži malo nježnosti, ali je oni ignorišu i odguruju

Cilj

Razumijevanje nasilnika da bi im se pomoglo i spriječilo nasilje

Razrada

Ena odlazi u školu. U dvorištu je slučajno gurnuo dječak na koga

se grubo izderala. Prolaznica joj pokušava pomoć i posavjetovati

je ali ona joj govori kako njoj niko ne može pomoći. Sreće zatim

mirnu i povučenu djevojčicu iz drugog razreda. Zbog beznačajnog

razloga su ljuti na nju i izbija svađa. Ena udara djevojku i odlazi.

Direktor saznaje za tuču i poziva djevojke na razgovor sa

pedagogom i psihologom. One odlaze, i razgovor se završava još

jednim Eninim ispadom. Ena na putu iz škole počinje da plače i

sreće nepoznatu djevojku sa kojom se spontano upušta u

razgovor. Djevojka joj osjetno pomogne. Savjetuje ju kako da se

ispriča roditeljima što Ena i učini. Ena se izvinjava djevojci sa

kojom se posvađala.

Zaključni dio

Roditelji shvataju Enin unutrašnji nemir i trude se da joj pomognu.

Poruka igrokaza

Nisu uvijek žrtve žrtve, a nasilnici nasilnici. Svi oni imaju svoju

priču.

18

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR

CKD tim se zaista

slatko nasmijao

dok smo čitali

igrokaz. Debatanti

su na šaljiv način

prikazali problem

vršnjačkog nasilja

pokazujući da su

uočili nasilje kao

vrlo aktuelan

problem u čije

rješavanje trebaju

biti uključeni svi

članovi šire

društvene

zajednice. Ovom

igrokazu

predviđamo skoru

ekranizaciju u

CKD produkciji, a

u toku su

pregovori sa Doris

Roberts i Betty

White koje bi

trebale glumiti

dvije bake koje su

se posvađale.

A NA DEBATNOM FESTIVALU PROTIV VRŠNJAČKOG

NASILJA UČESNICI SU KREIRALI I IGROKAZE

NAZIV IGROKAZA: ŠTAP

Uvod

Radnja se odvija u policijskoj stanici. Policajac sjedi na stolici i

čita novine. U stanicu ulazi baka, lupa štapom od pod i histerično

viče. Policajac se nemilo trgne i obrati pažnju na baku.

Cilj

Pokazati da nasilje postoji u svim generacijama i da se, bez

obzira na godine ljudi najlakše sporazumijevaju i rješavaju

konflikte uz učešće trećeg prijatelja, odnosno vršnjaka.

Razrada

Policajac: Šta se dešava, gospođo?

Baka: Došla sam da prijavim vršnjačko nasilje!

P: Pa gospođo moja, kakvo vršnjačko nasilje? Vi se u trećoj dobi.

B: ("pametno" odgovara): Pa zar Mara ne može dići ruku na

mene? Mi smo zajedno u klupi sjedile!

P: Šta se dogodilo?

B: Ja sam otišla do nje da uzmem

malo kafe, kad me je ta krava udarila

ovim štapom!

P: Gospođo, smirite se, da li Vas je jako

udarila?

B: Kako da nije?! Ruka me boli otkad

se to desilo, evo vidite ogrebotinu.

(zavrće rukav i pokazuje malu posjekotinu na ramenu).

P: Gospođo, ja Vam tu ne mogu pomoći, to nije nešto što mi

rješavamo. To samo Vi možete riješiti sa tom gospođom Marom.

B: Ali ja ne želim da pričam uopšte sa njom!

P: Gospođo, molim Vas, sada kada pođete kući, svratite do

gospođe i riješite to razgovorom. Popričajte sa mužem i on će

Vam isto reći.

19

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

REKLI SU O NASILJU:

Nasilje je od

koristi samo

onima koji nemaju

šta da izgube.

Jean-Paul Sartre

Nasilje je zaista u

rodu sa strahom.

Arturo Graf

Nasilje je možda

svojstveno

čovjekovoj prirodi,

ali joj je

svojstvena i

njegova

suprotnost: ljubav.

Sljedeći stadij

razvoja

čovječanstva,

korak za koji se

pripremamo, bit će

vođen silom te

ljubavi.

Deepak Chopra

Nametati svoju

volju drugima je

nasilje, a nametati

sebe sama

vrhunac je nasilja.

Lao Tse

B: Dobro sinko, ali kako ja da znam da me neće opet udariti?

P: Sigurno neće, i ona se vjerovatno posavjetovala sa prijateljem

ili mužem i rekli su joj isto što i ja govorim Vama. Ne brinite.

B: Dobro, ti valjda bolje znaš. Doviđenja.

Zaključni dio

Baka (kuca na vrata): Halo, Maro, jesi li tu?

Marin muž (otvara vrata): Zdravo komšinice uđi. (ulaze u sobu

gdje se nalazi Mara)

Muž: Gledajte, ovaj problem možete prevazići samo zajedno ako

pričate jedna sa drugom. Poslušajte me, Maro, razmisli, da li je

bilo potrebno da tako reaguješ? Hajde sada, pomirite se.

Baka: Upravu si komšija, ne brini Maro, sve je uredu.

Poruka igrokaza

Samo vršnjaci mogu pružiti najbolju podršku, bez obzira na

generaciju i spol. Posrednik u svađi je uvijek poželjan za što brže

i efikasnije rješenje konflikta. Prijateljski savjet vrijedi više od

birokratskih procesa u državnom aparatu.

20

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

CKD KOMENTAR

U ovom igrokazu

je na inventivan

način prikazana

uloga

menadžmenta

škole u

sprečavanju

vršnjačkog nasilja.

Debatanti ne

samo da su uspjeli

pobuditi interes

publike za

gledanje igrokaza

nego i za

predlaganje

rješenja kako bi

prikazani problem

riješen. Iskreno se

nadamo da će se

sve škole u BiH

suočiti odgovorno

sa problemom

nasilja kao što su

to učinili i učesnici

Debatnog festivala

protiv nasilja.

A NA DEBATNOM FESTIVALU PROTIV VRŠNJAČKOG

NASILJA UČESNICI SU KREIRALI I IGROKAZE

NAZIV IGROKAZA: VRŠNJAČKI OKRŠAJ

Uvod

Pedagog i sekretar dijele kancelariju. Dok sekretar šuti i radi

poslove koje su u nadležnosti pedagoga jer sekretar trpi pritisak

od njega, pedagog se drsko ponaša i ne mari za diskriminaciju.

Cilj

Prikazati, kroz igrokaz, zanemarivanje osjećanja i unutrašnjih

potreba žrtvi, dok se u isto vrijeme pokazuje i jedan drugi problem

u BiH: podređenost, zbog čega i dolazi do nasilja.

Razrada

Dva učenika (bogataš – sin

doktora koji vrši nasilje nad

ovim drugim, siromašnim

djetetom kome zaista treba

savjet za rješenje problema)

dolaze na ispovijedanje,

međutim, akcenat se stavlja

na "probleme" bogataša

(kako mu posvećuju mnogo

pažnje, pa pobogu kako on da se nosi s tim?), dok se stvarni

problemi žrtve zanemaruju. Preokret nastaje kad sekretar vođen

svojim unutrašnjim nemirima, zbog takve situacije, reaguje tako

što sve to prijavi direktoru u cilju zaustavljanja nasilja. Nakon

toga, a nakon procesa pokrenutog u toj školi, situacija se

popravlja.

Zaključni dio

(Ujedno i preokret) kad sekretarica prijavljuje ovaj slučaj, a nakon

pokrenutog procesa pažnja usmjeri ka rješavanju problema

vršnjačkog nasilja, na taj način se situacija popravlja. Pored toga,

važna je krajnja slika emocija učenika i uposlenika kojima se

vratila vjera u slobodu (nakon što su trpjeli diskriminaciju.)

Poruka igrokaza

Nije potreban gost iz prošlosti da bi se zaustavila diskriminacija,

nasilje i korupcija (podređenost nekim višim organima). Potrebno

je da naša svijest reaguje. Jer, kada bismo svi tako razmišljali,

svijet bi se u mnogome promijenio.

21

AKTUELNI PROJEKTI:

SVIJEST O DROGAMA I

PREVENTIVNA EDUKACIJA

KOKAIN

Kokain je veoma

snažna droga koja

se dobija iz lišća

biljke Erytroxylon

coca koja raste u

Južnoj Americi.

Još su sveštenici

starih Inka

poznavali njegove

efekte i žvakali

kokino lišće da

poboljšaju snagu i

odagnaju glad. I

danas je u Peruu

žvakanje lišća

koke dopušteno i

društveno

prihvaćeno.

Kokain se javlja u

vidu bijelog praha,

iako ga ulični dileri

miješaju sa drugim

supstancama

poput laktoze,

skroba, krede,

pudera, aspirina,

kako bi dobili na

količini. Kokain se

najčešće

ušmrkava, ali se

može i injicirati.

IZVOR:

http://mup.ks.gov.

ba/vrsta_droga

22

AKTUELNI PROJEKTI:

SVIJEST O DROGAMA I

PREVENTIVNA EDUKACIJA

CKD KOMENTAR

Kroz zanimljivi

prikaz istinite

ispovijesti

debatanti su

učesnicima

nastojali realno

prikazati sve

probleme koje sa

sobom nosi

zloupotreba droge.

Mislimo da su

debatanti uspjeli

ne samo da realno

prikažu opasnosti

droge, već i da

ukažu na popuste

koje društvo pravi

prema osobama

koje

eksperimentiraju

sa drogama. CKD

nema ništa dodati

osim “BRAVO!”.

Sa 15 godina sam prvi put probao marihuanu.

Majka često govori: "Bili smo srećna porodica, a on sin za

ponos. Komunikativan i inteligentan, pravila sam se važna po

komšiluku kada je pobedio na regionalnom takmičenju u

matematici. Svi su ga voleli, bio je vukovac, zlatni mamin sin."

Međutim, majka i otac su bili prezaposleni. Kupovali su mi sve

što bih poželio. Ali ljubav i pažnja su bili ti koji su mi bili potrebni.

Njihova pretjerana ambicioznost me pritiskala. Samo im je bilo

bitno da sam dobar u školi. Nisu obraćali pažnju na moje

stvarne potrebe. U drugom razredu srednje škole moja

nesigurnost u sebe je kulminirala. Svako ismijavanje prijatelja

me pogađalo. Samopouzdanje se snižavalo iz dana u dan. Bio

sam nesiguran u sopstveni izgled. Svaki čas fizičkog vaspitanja

mi je bio pakao. Vrijeđanje, dovikivanje i ismijavanje moje igre je

već postalo navika mojim drugovima. Niko me nije razumio.

Povlačio sam se u sebe. Te godine sam dobio ponudu od druga

da probam džoint.

Džoint je djelovao, odjednom.

Opustio sam se, relaksiran i

veseo, tjeralo me na smijeh.

Sve mi se zabijelilo pred očima.

Poslije toga, nešto neobično

mi je prostrujalo kroz tijelo,

penjući se strahovitom brzinom

od stopala do glave, da bi

se zatim lagano vratilo nazad.

Odjednom, sve mi je postalo

totalno ravno, svi problem su

nestali. Osjećao sam se kao

da lebdim. Pušio sam svakim

danom sve više. Upao sam u

novo, loše društvo. Tu sam

se osjećao prihvaćeno. Cijelo društvo, nas oko 20, navuklo se

na travu. Pušili smo do iznemoglosti u školskom dvorištu ili

gradskom parku. Bilo je zezanja, smijeha, pjesme.

23

AKTUELNI PROJEKTI:

SVIJEST O DROGAMA I

PREVENTIVNA EDUKACIJA

LSD

LSD (lysergic acid

diethylamide) je

najčešće poznat

pod nazivom

"acid" ili “kiselina”.

LSD spada u

najsnažnije i

najmoćnije

supstance koje

čovjek poznaje.

Samo 30 grama

LSD-a može da

stvori klinički

efekat kod 300

000 ljudi. Bez

mirisa i ukusa,

čisti LSD je bijeli

prah koji se

prodaje u vidu

tableta i kapsula.

Može se rastopiti

u tekućini i

nakapati na kocku

šećera, papir za

upijanje tinte ili

poštanske marke.

LSD je otkrio

Albert Hoffman

1938. godine, a da

je halucinogen

otkrio je pet

godina kasnije

kada ga je

slučajno probao.

U međuvremenu sam našao djevojku. Bila je, također, drugi

razred srednje škole i nije znala da pušim travu. Kada sam

došao do granice kada sam dejstvo marihuane osjećao 10 do

15 minuta, priznao sam joj. Pokušala je da me ubijedi da je to

loše za mene, ali bezuspješno. Marihuana me nije

zadovoljavala. Shvatio sam da moram da preduzmem nešto i

izađem iz tijesne kože. Prvi susret sa heroinom ne može da se

opiše. To je prava stvar, ubjeđivao sam sebe. Roditelji su

primijetili da se nešto dešava sa mnom, ali nisu se potrudili da

shvate o čemu je zapravo riječ. Primijetili su da mi se društveni

život poboljšao i to im je odgovaralo. Sve do jednog trenutka.

Trenutka kada se lažna slika o meni raspršila pred svima kao

balon od sapunice.

Ni sam ne mogu odrediti koji momenat je bio ključni kad je u

pitanju to da mi više ništa nije bilo bitno, osim uzimanja droge,

naravno… Više nisam osjećao potrebu za skrivanjem, nije bilo

bitno ni mjesto ni vrijeme, jedino bitno je bilo da "uzmem

potrebnu dozu". Konačno, uhvaćen sam na djelu. U školskom

WC-u uzimao sam heroin. Nista neobično jer, kada sam uzimao

drogu, osjećao sam se kao prekriven nekakvim nevidljivim

plaštom. Onda sam shvatio da nisam sam. Školski pedagog je

bio tu. Uhvatio me kako se "lupam po veni". Tek tada mi je krv

dospjela do ono malo mozga što mi je ostalo; shvatio sam da,

od toga dana, moj "raj" prestaje da postoji. Od tada mi krize

postaju svakodnevnica. Od kada je moja okolina saznala, droga

mi više nije tako lako dostupna. A kada ponekad, na ovaj ili na

onaj način, dođem do nje, osjećam se da ponovo „živim". Ali, ne

zadugo. Kada dejstvo prođe, svaki put iznova stvarnost me

ošamari i shvatim da je sve iluzija. Ono što hoću da kažem,

jeste da svi treba da ste svjesni, da je lijepo samo na početku.

Ta lažna slika uživanja traje jako kratko. Nakon tog perioda,

slijedi period borbe za opstanak. Period kada uzimate drogu da

biste mogli čitati, pisati, razmišljati, jer kada ste u krizi, ne

možete ništa.

Zato sada, ponizno kažem da sam svjestan da mi treba pomoć i

da ovako više ne mogu... Sa velikom željom za normalnim

životom, ispunjen nadom, očekujem vašu pomoć.

24

AKTUELNI PROJEKTI:

SVIJEST O DROGAMA I

PREVENTIVNA EDUKACIJA

CKD KOMENTAR

Tijekom

prezentiranja ovog

igrokaza, niko nije

ostao ravnodušan,

pa su iskrene

ispovijesti sestara

popraćene

suzama prisutnih.

Premda se radi o

fiktivnoj priči,

debatanti su

uspjeli dočarati

sve negativne

strane zloupotrebe

droge i negativan

uticaj na porodicu

kao osnovnu ćeliju

društva. Ne

sumnjamo da se u

kreatorima i

prezenterima

igrokaza kriju

budući glumci i

režiseri. Evo, CKD

već unaprijed traži

autograme!

Samohrana majka sa jednom od svojih kćerki ima stabilan život,

u jednoj skromnoj kućici. Ta kćerka je odličan učenik koji poštuje

i cijeni svoju majku te joj pomaže u poslovima oko kuće. Dok, s

druge strane, njena sestra blizankinja nakon gubitka djeteta

pada pod uticaj droge.

Razrada:

Sestra koja se drogira nakon gubitka braka i svega ostalog

dolazi nazad kući kod majke. A majka kao majka, bez obzira na

sve, prima svoje dijete znajući da će biti teško. Skoro svaki dan

na vrata dolaze narkomani kojima duguje i prave probleme, ali

ona još uvijek ne prestaje. Jednog dana sestra koja se drogira

ipak prihvaća razgovor sa sestrom nakon što je to ona

mjesecima pokušavala.

Kraj:

Sestra 1: "Zašto to sebi radiš?"

"Zašto to nama radiš?"

Sestra 2: "Nalazim utočište od

svih problema, stresa, a već

sam i predugo u tome... Navika,

šta li?

Sestra 1: Želim ti reći nešto ali

ne želim da to prihvatiš tragično.

Naprotiv, želim te uz sebe jer si

mi sada najpotrebnija.

Sestra 2: Obećavam, bit ću uz tebe.

Sestra 1: Ostalo mi je još 6 mjeseci života, jer imam rak i

zahvatio je 80% tijela. U terminalnoj je fazi. Ne želim da tuguješ,

želim da se promijeniš. Jedino tako ćeš me učiniti sretnom. Dala

si obećanje.

NARATOR:

I zaista su tih 6 mjeseci života provele ne razdvajajući svoje

ruke. Pomogle su jedna drugoj da prebrode težak period, jedna

do života, a druga do smrti.

25

AKTUELNI PROJEKTI:

SVIJEST O DROGAMA I

PREVENTIVNA EDUKACIJA

CKD KOMENTAR

Pred vama je

skraćeni tekst

igrokaza koji se

odvijao na Jahorini

početkom aprila.

Debatanti su i

ovoga puta na

kreativan način

prikazali istinitu

priču kojom su

pobudili

interesovanje

publike za rješenje

problema.

Nadamo se da će

ova tehnika

zagovaranja za

rješenje biti

korištena i u

lokalnim

zajedicama kod

predstavnika vlasti

kako bi rastući

problem

zloupotrebe droge

bio smanjen.

Izlazi narator. Počinje:

Priča o djevojci D.N., koja je imala sve u životu, ali ne i ono

najbitnije: ljubav u porodici. Odrasla je kod bake. U pubertetu je

prvi put osjetila želju da izađe u svijet, da upozna nekog. Ipak,

njena nesamostalnost ju je sprečavala da stvori trajno

prijateljstvo. Sada D.N. priča svoju priču:

Poziv takozvane drugarice na žurku koju su organizovali

Holanđani drogeraši.

Tamo prvi put proba drogu, prihvata poziv mladića da je "ufiksa"

Opisuje doživljaj koji droga izaziva

Vratila se kući i nastavila po starom, dok nije upoznala Žarka,

koji ju je ponovo uveo u svet droge.

Da bi dobila novac, krala je dragocjenosti iz kuće, i prodavala.

Napušta školu.

Dolazi do dna i odlučuje da se liječi.

Liječenje je uspješno i onda odlučuje da se vrati roditeljima, da

im kaže dobre vijesti, ali oni je odbacuju, jer je ukaljala ugled

porodice.

Od tada počinje da se svakodnevno "fiksa", sa samoubilačkim

žarom

Dobija cirozu jetre i polako umire

Gledajte mene i ne radite gluposti dragi prijatelji.

Ovo je istinita priča.

26

AKTUELNI PROJEKTI:

SVIJEST O DROGAMA I

PREVENTIVNA EDUKACIJA

CKD KOMENTAR

U ovom igrokazu

debatanti su

prikazali direknu

povezanost

između

zloupotrebe droge

i nasilja,

istovremeno

ukazujući na

važnost rješavanja

oba problema.

Ovaj igrokaz je

osvojio i najviše

simpatija publike

kada je riječ o

igrokazima

namijenjenim za

sprečavanje

zloupotrebe droge.

Mi bismo samo

dodali –

zasluženo!

Dva narkomana se nalaze u parku. Nailazi djevojčica od 15

godina koju su pokušali opljačkati. Pošto se opirala pod

utjecajem droge napadaju je i pričinjavaju joj teške fizičke

povrede. Pokrali su je i od tog novca kupili su drogu. Nalaze ih u

parku predozirane.

(U igrokazu će biti prikazana

scena narkomana njihova

kriza zbog nedostatka droge

i preplašena djevojčica koju

napadaju. Napad će također

biti prikazan. Ostavljaju djevojčicu

i bježe. Prikazat ćemo njihovo

drogiranje i na kraju njihovu smrt.)

27

DANI OTVORENIH VRATA

KULTURE DIJALOGA U BiH

REKLI SU O DIJALOGU:

Dijalog je zastupljen

manje nego što bi

trebao biti. Tačnije,

smatram da se veoma

malo poštuje ona

latinska pravnička

maksima, iako je to

jedno od osnovnih

novinarskih pravila:

"Audiatur et altera

pars", odnosno neka se

čuje i druga strana.

Izgleda da je ona

prilično zaboravljena,

ako su je pojedini

novinari ikada i znali.

Bez ove maksime nema

ni kvalitetnog

novinarstva, kao ni bez

dijaloga, bez kojeg se

ne može zamisliti put do

istine, kao ni sama

istina. Zaista,

začuđujuće je da

novinari uopće ili više

ne koriste spomenuta

pravila, jer ona

predstavljaju dva

osnovna načina

očuvanja i zaštite

digniteta novinara.

Nažalost, oni se

opredjeljuju radije za

"slobodno" razmišljanje

i zaključivanje,

artikulirano, nerijetko

kroz vlastite komentare,

optužbe pa i presude.

Enver Demirović

BH Telecom

28

CKD O IZBORU

NABOLJIH SEDMIČNIH I

MJESEČNIH

POBJEDNIKA

DEBATOLOGIJA

DEBATOLOŠKE TEZE ZA

PERIOD

28.04. – 02.06.2014.

• Država krije tačan broj nastradalih u

poplavama kako bi bila spriječena panika među

stanovništvom?

• Akcije pomoći poplavljenim područjima nisu

dovoljno dobro organizirane?

• Osjećaj niskog samopoštovanja kod djece

može dovesti do vršnjačkog nasilja?

• Štete uzrokovane poplavama u BiH su mogle

biti manje da su vlasti u BiH pravovremeno

reagirale? One koji zarađuju enormnim

povećavanjem cijena osnovnih namirnica u

vrijeme poplava treba kazniti dugogodišnjim

zatvorskim kaznama? Nedostatak kulture

dijaloga na internetu i u medijima je osnovni

uzrok povećanja cyberbullyinga?

• Žrtve vršnjačkog nasilja su sklonije

anksioznosti, depresiji i samoubistvu?

• Pobjednik Evrovizije 2014 - istinski umjetnik ili

marketinški trik?

• Građanima treba biti omogućen ulaz u

Vijećnicu? Maloljetnike koji kradu da bi

preživjeli treba resocijalizirati a ne kažnjavati?

• Za ili protiv ulaska BiH u EU?

• Ukrajini je potrebna pomoć svijeta da ne bi

započeo rat?

• Da li škole trebaju angažirati zaštitare kako bi

spriječile vršnjačko nasilje?

• Opravdano je korištenje "droge za zabave" u

liječenju depresije?

• BiH treba pokrenuti odlučnu akciju u svrhu

sprečavanja odlaska njenih građana u sirijski

rat?

Za mjesec maj neće biti

birani ni najbolji sedmični,

ni najbolji mjesečni

debatanti jer niti jedan

participant nije uvažio

dodatna pravila

debatovanja koje je CKD

u suradnji sa Studomatom

uveo u maju. Niti jedan

debatant nije svake

sedmice učestvovao u

svim takmičarskim

tezama niti je napisao

minimalno 5 komentara

na podforumu

„Takmičarske teze“.

Nadamo se da će

debatanti pisati više u

junu, i podsjećamo da

najbolji mjesečni debatant

osvaja internacionalno

priznat certifikat, knjigu i

50 KM mjesečnog

džeparca.

Ubrzo se bliži kraj

školskim obavezama, i

početak toplog ljeta.

Ukoliko se želite dodatno

rashladiti, otvorite prozor,

sjednite uz računar,

debatujte i osvojite 50

KM. A za 50 KM možete

kupiti mnogooo sladoleda!

29

REKLI SU O POBJEDI

DEBATOLOGIJA – INTERVJU

SA NAJBOLJIM DEBATANTOM

ZA MART

1. Možete li nam se

predstaviti?

Zovem se Damir Hodžić i

dolazim iz Sarajeva.

Apsolvent sam na

Ekonomskom fakultetu i

izabran sam za najboljeg

debatanta za mjesec mart

u projektu Debatologija

koji se realizuje u saradnji Centra za kulturu dijaloga

(CKD) i portala STUDOMAT.ba.

2. Ovo nije vaša prva mjesečna pobjeda?

Ovo je moja druga mjesečna pobjeda, prošle godine

sam također proglašen za najboljeg debatanta za

mjesec septembar.

3. Otkuda interes za debatu?

Interes za debatu se javio pukom slučajnošću. Kako

sam moderator STUDOMAT.ba portala vidio sam da

mladi ljudi debatuju na portalu pa sam i ja odlučio da

se uključim. Privuklo me je to što su teme veoma

aktuelne tj. iz svakodnevnih dešavanja iz okruženja, a

i dobre knjige pa ni certifikata nije na odmet.

4. Kako se osjećate kao prvi pobjednik u

rođendanskom mjesecu Debatologije?

Sigurno da mi je veoma drago što sam na Vaš prvi

rođendan odnio titulu najboljeg internet debatanta.

Iskreno se nadam da ću i za drugi rođendan biti baš

ja pobjednik (smijeh).

5. Koja vam je teza bila najzanimljivija i zašto?

Najzanimljivije teze su mi bile vezano za turizam

općenito jer istražujući malo više o turizmu u Bosni i

Hercegovini uvidio sam da imamo mnogo

neiskorištenih potencijala pa čak i onih koje je

UNESCO stavio na listu svjetske baštine a potpuno

su neiskorišteni i malo ko zna da oni i postoje.

Iskreno se nadam da će se u bliskoj budućnosti

pitanje razvoja turizma u BiH promijeniti na bolje.

"Posrćem, padam,

ustajem...Teškom

mukom nastavljam

dalje, ali idem

naprijed...Sve sam

željnija i sve više i

više se penjem.

Nazirem sve širi

horizont. Svaka je

borba - pobjeda.“

Helen Keller

"Najljepša je pobjeda

pobijediti svoje srce.“

Jean de La Fontaine

"Onaj ko poznaje

druge je mudar, onaj

ko poznaje samog

sebe je prosvjetljen,

onaj ko može pobjediti

druge je jak, onaj ko

je pobjedio samog

sebe je svemoćan.“

Lao Tse

30

SAMOĆA

DEBATOLOGIJA – INTERVJU

SA NAJBOLJIM DEBATANTOM

ZA MART

6. Da li treba nastaviti sa organiziranjem online

debata?

Projekat Debatologija treba nastaviti sa

organiziranjem online debata jer uistinu doprinosi

razvoju kulture izražavanja i uči nas mlade da

pravimo kompromise između jedni drugih i da

poštujemo svačije mišljenje. Ovih par mjeseci koliko

pratim rad Debatologije kao moderator Studomata

između ostalog, mogu zaključiti da su teme veoma

aktuelne prirode što čovjeka zaintrigira pa malo više

čita o toj temi, događaju ili problemu pa i ujedno

dosta toga nauči usput i informiše se isto tako.

Ja zasigurno mogu reći za sebe da sam naučio

mnoge stvari i da sam proširio svoje znanje u

oblastima u kojima sam prije samo zagrebao po

površini. Debatologija nas uči također i da se svaki

pojedinac oslobodi od nekog straha od same

rasprave i da svako slobodno može reći svoje

mišljenje o bilo čemu. Ja mislim da je ovaj projekat

veoma inovativan i da je nama mladima trebalo

ovakvo nešto na ovim prostorima jer sa ovakvim

projektom Debatologije možete imati samo benefite

nikako suprotno.

7. Koliko Debatologija i Studomat mogu doprinijeti

unapređenju kulture komunikacije u BiH?

Siguran sam da Debatologija i Studomat mogu

doprinijeti u velikoj mjeri unapređenju same kulture

komunikacije na prostorima BiH pa i šire. Kroz ovaj

projekat mladi ljudi uče da poštuju svačije mišljenje i

da komunikaciju sa drugima dovedu na jedan sasvim

drugi nivo.

Samoća je poput kiše,

U večeri iz mora se

diže,

Iz ravnica pustih i

dalekih stiže,

Ide u nebo, gdje je

uvijek ima.

I tek sa neba pada po

gradovima.

Pada prije neg

svijetlost je izašla,

kad ulice se okreću

spram zore,

I kad se tijela što nisu

ništa našla,

Razočarano dijele

puna mora,

I kada ljudi što od

mržnje gore,

U postelji jednoj

moraju da noće.

Tad dolaze valovi

samoće…

RAINER MARIA

RILKE

31

ZA TEBE MOJA

LJUBAVI

DEBATOLOGIJA – INTERVJU

SA NAJBOLJIM DEBATANTOM

ZA MART

8. Da li imate prijedlog za naredne debatne teze? O

čemu bi trebalo debatirati?

Pošto sam veliki zaljubljenik u tehnologiju, kako

računarsku tako i mobilnu, a uz sve to na

Ekonomskom fakultetu studiram na IT smjeru, volio

bih da debatujem na neku od tema iz te sfere. Volio

bih naprimjer debatovati na temu dva velika

konkurenta Samsung-a i Apple-a i njihovom

konstantnom takmičenju ko će biti bolji, inovativniji i

ko će bolje zadovoljiti potrebe korisnika. Teza “Razvoj

tehnologije i njen uticaj na razvoj i educiranje mladih”

također mi se čini privlačnom. Interesantna bi mi bila i

teza “Da li mlađoj populaciji treba zabraniti igranje

nasilnih video igara?”

9. Da li se namjeravate nastaviti takmičiti?

Iskren da budem volim da debatujem na teme koje su

meni interesantne a siguran sam da će takvih tema

biti još mnogo. U svakom slučaju ću nastaviti sa

takmičenjem u projektu Debatologije naravno koliko

mi to obaveze budu dozvoljavale.

10. Vaša poruka studentima i srednjoškolcima koji ne

znaju da li da počnu debatirati?

Moja poruka mladima bi bila da se uključe u debate

jer tako proširuju svoje znanje iz mnogih oblasti a

usput mnogo toga novog i nauče. Svakako bih

mladima preporučio da se počnu baviti debatom jer

svaka mlada osoba mora znati kako da formira

argumente a isto tako mora znati saslušati i uvažavati

druga mišljenja.

Otišao sam na trg

ptica

I kupio sam ptica

za tebe

moja ljubavi

Otišao sam na trg

cvijeća

I kupio sam cvijeća

za tebe

moja ljubavi

Otišao sam na trg

željeza

I kupio sam okove

teške okove

za tebe

moja ljubavi

A zatim sam otišao na

trg groblja

I tamo sam te tražio

Ali te nisam našao

Moja ljubavi.

Jacques Prévert

32

Pjesma o probuđenim

uspomenama

DEBATOLOGIJA PREDSTAVLJA

NAJBOLJEG DEBATANTA ZA

MJESEC APRIL

S obzirom da svi koji učestvuju na CKD

aktivnostima, već vrlo dobro poznaju Ismaila

Ćidića, najboljeg online debatanta za mjesec maj,

nismo pravili intervju, nego je Ismail dostavio

tekst o debati. Tekst je čak i preveo na engleski

jezik, i engleska verzija će najvjerovatnije biti

objavljena na web stranici Svjetske debatne

obrazovne asocijacije IDEA-e.

DEBATNI PROGRAM U BOSNI I HERCEGOVINI

„Riječ nikada ne umire. Ponekad je

mrak toliko dubok da ga samo blijesak

riječi može osvijetliti.“ – Irfan Horozović

U vremenu kada se vrijednost riječi gubi

ohrabrujuće zvuči to što ikako imamo

individualce, ali i organizacije koje se

bave promocijom, kako lijepe riječi, tako

i promocijom kulture dijaloga i

komunikacije.

Centar za kulturu dijaloga već šesnaest godina radi

na tom, za naše društvo, iznimno važnom zadatku.

Usudio bih se reći da je Centar za kulturu dijaloga i

jedina nevladina organizacija koja ozbiljno pristupa

problemu (ne)kulture dijaloga u Bosni i Hercegovini.

To pokazuju na različite načine; putem javnih debata,

okruglih stolova, debatnih takmičenja, itd.

Dugo sam hodio ovim svijetom tražeći nešto što će

istinski postati dio mene, nešto za što ću se zalagati u

pravom smislu te riječi, ne pomažući samo sebi, nego

i drugima. I uspio sam pronaći to „nešto“. Svaka

organizovana aktivnost Centra za kulturu dijaloga,

svako takmičenje i javna debata značilo je pobjedu za

mene, ali i pobjedu za preko 20000 mladih

debatanata i promotora kulture dijaloga koji ovu

organizaciju smatraju svojom drugom porodicom.

Propala ljubav ne nosi

se na put

Kao sto nosiš

kovčege i svežnje.

U spomenima život

samo spava;

Kad probudi se -- oni

budu čežnje.

Putuješ dane i putuješ

noći:

Oni su tvoje društvo u

samoći.

U zanosima, lutanju

daleku

Oni te naglo zabole,

zapeku.

Otideš dalje. Oni

dublje riju

I glumljenu ti radost

tiho piju.

Na dnu ti srca čuče

sumnje; čuju

Micanje svake nade,

pa je truju.

Tjeskobama,

ljubomorom te muče,

U sutra sjenu bacajuć’

od juče.

Dobriša Cesarić

33

VOLIO SAM VAS

DEBATOLOGIJA PREDSTAVLJA

NAJBOLJEG DEBATANTA ZA

MJESEC APRIL

Da se ne lažemo, stanje u Bosni i Hercegovini nije

idealno. Stanje, također, nije idealno ni ukoliko

gledamo kulturu dijaloga u Bosni i Hercegovini.

Naročito su takve situacije primjetne nakon ratnih

dešavanja našoj zemlji. Neposredno nakon završetka

rata pokrenute su određene inicijative, planovi i

programi da se situacija popravi. Centar za kulturu

dijaloga je među prvima želio svrstati i Bošnjake i

Hrvate i Srbe u jednu porodicu, bez netrpeljivih

situacija. Kada su mnogi govorili da nema koristi od

takvih ideja i projekata, kada su mnogi govorili da će

bilo kakvi pokušaji propasti – Centar za kulturu

dijaloga prkosio je svim protivnicima i iz svake

situacije izlazio kao jači.

Bilo je i onih koji su govorili: „A šta će vam ta debata,

kao da od nje imate neke koristi“, a nisu poslušali niti

jednu debatu u svom životu. Isti ti ljudi dive se

uglednim političarima, pravnicima i drugim uspješnim

članovima svjetske scene ne znajući da su isti ti

političari i pravnici prošli kroz debatne programe u

njihovim državama. Nakon takvih situacija, zapitam

se kako možemo očekivati napredak, kako možemo

očekivati prosperitet i nadu u bolje sutra?

Međutim, činjenica koja me veoma raduje, jeste to što

Centar za kulturu dijaloga ne odustaje od svojih

ciljeva i namjera, što ovaj tim, čiji uži krug čine žene, i

to u omjeru od 100%, odgovorno i savjesno radi svoj

posao. Naravno, puno toga bi bilo teško za izvesti da

nema debatnih trenera i debatanata, ljudi koji također

žele promjene u bosanskohercegovačkom društvu.

Preko 2500 organizovanih aktivnosti, počevši od

osnivanja Centra, prvih debata i takmičenja, odlazaka

na svjetska debatna takmičenja i predstavljanja

Bosne i Hercegovine u novom, boljem svjetlu, pa sve

do Svjetskog takmičenja koje je organizovano u

Bosni i Hercegovini, promociji kulture dijaloga putem

interneta, organizovanja TV debata, takmičenja i

mnoge druge aktivnosti učinile su ovu nevladinu

organizaciju primjerom uspješnog rada i djelovanja.

Volio sam Vas; i ljubav

još, možda,

Nije ugasla sva u srcu

mom;

No nek’ Vas ona sad

ne brine više,

Ja neću da Vas

rastužujem njom.

Volio sam Vas nijemo

i bez nade,

S ljubomorom i

strepnjom srca svog;

Volio sam Vas iskreno

i nježno,

Volio Vas tako drugi,

dao Bog

A.S. Puškin

34

LJUBAV

DEBATOLOGIJA

PREDSTAVLJA NAJBOLJEG

DEBATANTA ZA MJESEC

APRIL

Do prije šesnaest godina ljudi nisu imali predstavu šta

je zapravo debata, a sada se već priča o uvođenju

debate u obrazovni sistem Bosne i Hercegovine. Do

prije šesnaest godina nismo imali nekoga ko će na

ovakav način promovisati kulturu dijaloga, a sada

imamo čitavu mrežu debatnih klubova u Bosni i

Hercegovini koji rade na tome. U svemu tome

možemo vidjeti naprekad!

Želim istaći da je ova organizacija promijenila mene,

ali i hiljade drugih učenika. Razvijanje kritičkog i

logičkog mišljenja, bolje retoričke sposobnosti,

sposobnosti snalaženja u novim situacijama, sve su

to kvalitete koje Centar za kulturu dijaloga pruža

svojoj porodici u debatnom programu; debatantima i

debatnim trenerima koji su željni promjena i koji

zajedničkim snagama žele donijeti bolju budućnost

Bosni i Hercegovini.

Dragi Ismaile,

Tvoje riječi su motiv CKD-u da sa istim, ili još većim

žarom nastavi promovirati kulturu dijaloga sa svima

vama. Ti, tvoje riječi, tvoja razmišljanja podijeljena sa

nama su više od motiva!

Sanja Vlaisavljević

Zgasnuli smo žutu

lampu

Plavi plast je pao oko

tvoga tijela

Vani šume oblaci i

stabla

Vani lete bijela teška

krila.

Moje tijelo ispruženo

podno tvojih nogu

Moje ruke svijaju se

žude mole

Draga, neka tvoje

teške kose

kroz noć zavijore,

zavijore

Kroz noć

kose moje drage

duboko šumore

kao more

A. B. Simic

35

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Svakoga mjeseca

CKD tim sa

nestrpljenjem

očekuje vijesti iz

Srednje škole za

tekstil kožu i

dizajn jer nas

uvijek obradujete

lijepim

aktivnostima i

promocijom

kulture dijaloga i

lijepe riječi u

vašoj lokalnoj

zajednici. Iskreno

se nadamo da će

i u narednoj

školskoj godini

izvještaji iz Škole

biti detaljni uz

mnoštvo

fotografija i

zanimljivih

detalja!

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN

SARAJEVO

Dana 25.04.2014. u Srednjoj školi za tekstil kožu i

dizajn je održan program

„Očuvanje kulturne baštine BiH”. U nastavku

donosimo pozivnicu i fotografije sa održanog

programa. Vrijedni debatanti su još pripremili i

prezentaciju koju zbog veeeeelikog broja slajdova

ne možemo objaviti u Debatnim Novostima.

36

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Fotografije

govore više od

hiljadu riječi!

Koliko mi vidimo

ne samo da su

učenici i profesori

vrijedno radili

nego su se pri

tome i dobro

zabavili. Debata i

jeste to, puno

rada i zabave. A

mi se nadamo

skorom susretu

na nekom

sastanku ili

seminaru!

37

A profesorica Alma Ahmethodžić nam je dostavila

i sljedeće:

„Šaljem vam izvještaj sa današnje aktivnosti koju su

organizovali debatanti Srednje škole za tekstil, kožu i

dizajn i sekcija CIVITAS povodom DANA EUROPE I

OTVARANJA VIJEĆNICE. Program je činio: Osvrt na

dešavanja u BiH kroz hist. i uticaj i uloga Europe u

tome, 2. maj i odbrana Sarajeva, ratna dešavanja u

BiH od 1992. god. do 1995. god., prezentacija o

Europi i EU, o DANU EUROPE, prezentacija o

Vijećnici, istaknuta ličnost i neko ko je kroz svoja

književna djela i rad borio se za jednakost, pravdu i

ravnopravnost Lav N. Tolstoj ličnost koja je poslužila

za primjer kako bi svi ljudi bez obziran na profesiju,

opredjeljenje bilo koje vrste trebali da zastupaju

osnovne ljudske stavove i vrijednosti.

S poštovanjem

Alma Ahmethodžić prof.”

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Prema

izvještajima koje

prof. Alma

redovito

dostavlja, čini se

da nema teme o

kojoj debatanti

Škole nisu

razgovarali!

Bravo, i samo

tako nastavite!

38

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN

SARAJEVO

Da bi smo obilježili Dan Evrope, neophodno je da se

prisjetimo i onoga, šta je ustvari Evropa u Bosni i

Hercegovini. Kroz ovu prezentaciju ne želimo stvarati

mržnju, niti predstavljati rat u BiH, kao debatanti smo

dužni predstaviti dvije strane medalje, danas ćemo

obilježiti dan u čast Europe ali i uticaj Europe na BIH,

i pokazati i onaj dio surove istine, na koji je sigurno

Europska unija, kao dio Međunarodne zajednice

mogla uticati, a nije.

Miroslav Krleža kaže:

"Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike

kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat

ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa

Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke.

Šta je stećak?

Oličenje gorštaka Bosanca!

Šta radi Bosanac na stećku?

Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje,

nigdje, niko nije pronasao stećak na kome Bosanac

kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj."

9. maja 1945. godine Njemačka je potpisala

bezuvjetnu kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu, u

kojem je živote izgubilo više od 50 milijuna ljudi. Iako

je rat zvanično završen tek nekoliko mjeseci kasnije,

kapitulacijom carskog Japana, u svim zemljama

Evrope 9.maj se obilježava kao Dan pobjede nad

fašizmom.

Dan pobjede je jedan od najznačajnijih praznika u

europskom kalendaru, a s obzirom da označava

prelomni trenutak u kojem je i definiran budući izgled

Europe, ovaj dan se ujedno obilježava i kao Dan

Europe. Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu

svijet je krenuo u obnavljanje i stvaranje zajedničkih

institucija, pa tako i Europa.

Plan obnove Evrope se odvijao kroz program tzv.

Maršalov plan.

EVROPSKA POLITIKA

SUSJEDSTVA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Evropska politika

susjedstva (EPS) stvorena

je 2004. godine kako bi se

izbjeglo stvaranje podjela

između proširene EU i

njenih susjednih zemalja.

Cilj je EPS ojačati

prosperitet, stabilnost i

sigurnost svih sudionika

što doprinosi i ostvarivanju

strateških ciljeva

postavljenih u Evropskoj

sigurnosnoj strategiji iz

decembra 2003. godine.

Evropska politika

susjedstva (EPS) prvi je

put predstavljena u

saopštenju Evropske

komisije o Široj Evropi iz

marta 2003. godine.

Nakon njega uslijedio je

detaljniji Strateški

dokument o Evropskoj

politici susjedstva,

objavljen u maju 2004. U

dokumentu se konkretno

objašnjava prijedlog

Evropske unije o

uspostavljanju uže

suradnje s tim zemljama.

U sklopu Izvještaja o

imlementaciji iz decembra

2006., te sljedećeg iz

decembra 2007. godine,

Komisija daje i prijedloge

o načinu daljeg jačanja te

politike.

39

Evropa je Bosnu izdala više puta

Dio međunarodne zajednice kojoj pripada Evropa tj.

Evropska unija, u povijesti je izdala Bosnu i

Hercegovinu više puta.

Ukoliko postoji i tračak historisjke demencije, Evropu

treba podsjetiti na vremena Turskih nadiranja. Poslije

pada Konstatntinopolja (Carigrada), Turska armada je

vremenom nadirala na područja Balkana, ugrožavajući

Bosnu, paleći i pljačkajući područja do Koruške.

Iako je Bosna imala jaku i dobro opremljenu vojsku te

vrle junake, ona je neočekivano i gotovo bez otpora

postala plijen turskog zavojevača. Pad Bosanskog

Kraljevstva iznenadio je čitavu Evropu. Bilo je više

razloga da je Bosna tako neslavno završila. Tome je

najviše doprinijela dvolična i izdajnička politika

ondašnjih evropskih velesila, posebice Ugarske

(Mađarske), Mletačke Republike i Papske Kurije. Oni su

naprosto prisilili posljednjeg bosanskog kralja Stjepana

Tomaševića da raskine mirovni ugovor sa sultanom koji

je bio sklopio njegov otac, kralj Tomaš, zu jamstvo da

će mu pružiti pomoć u slučaju dako Turska napadne

Bosnu. Kad je do toga došlo, ta pomoć je, međutim,

izostala. Bosna se nije mogla sama dobraniti. (Enver

Imamović, Historija Bosanske vojske, Sarajevo, Art7,

1999, str. 48).

Obećana pomoć evropske državne i crkvene elite XVII

stoljeća u odlučnim trenucima za Bosnu, koja je sama

stajala nasuprot vojne sile od 150 000 vojnika, listom je

izostala. Poslije toga Turci će pokucati i na prozore

Beča.

Ukoliko postoji i tračak historisjke demencije, Evropu

treba podsjetiti na vremena raspada Osmanskog

carstva koje je trebalo podijeliti. Za te prilike je 1878.

upriličen Berlinski Kongres. Za Evropu carska večera

diobe plijena na čijem stolu je dijeljena Bosna. Kao što

je poznato ona je poput komada namještaja pripala

Austrougarskoj Monarhiji. Prodaja Bosne Evropi

umirućem bolesniku sa Bosfora nije teško pala.

Uostalom, imao je važnijeg posla na očuvanju

zdravstvenog stanja od tamo neke Bosne, koje se

može uvijek iznova pozvati u sjećanje kad zatreba i kad

to vremenske prilike dozvole.

STRUKSUISANI

DIJALOG:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Struktuisani dijalog o

pravosuđu je

novouspostavljeni

mehanizam Evropske

komisije. Cilj mu je da

unaprijedi struktuisane

odnose vladavine prava

s državama

potencijalnim

kandidatima za članstvo

čak i prije stupanja na

snagu Sporazuma o

stabilizaciji i

pridruživanju (SSP).

Struktuisani dijalog će

pomoći Bosni i

Hercegovini da

konsoliduje nezavistan,

efikasan i profesionalan

pravosudni sistem.

Istovremeno, Dijalog

pomaže da zemlja

napreduje na putu

prema EU.

Struktuisani dijalog je

pokrenuo komesar

Fuele, prvi sastanak

Struktuisanog dijaloga

EU i BiH o pravosuđu

održan je 6. i 7. juna

2011. godine u

Banjaluci, a drugi na 10.

i 11. novembra 2011.

godine u Sarajevu. Treći

sastanak je održan 5. i

6. jula 2012. godine u

Mostaru.

40

Ukoliko postoji i tračak historisjke demencije, Evropu, ali i

druge zemlje bliske Evropi treba podsjetiti na vremena

raspada Jugoslavije. U vrijeme kada je na Republiku

Bosnu i Hercegovinu, 177. članicu UN izvršena otvorena

agresija od strane njenih susjeda, umjesto obaveze

pomoći, međunarodna zajednica, kojoj pripada i Evropa, na

duže vrijeme su okrenuli glavu. Genocid u Srebrenici se

dogodio jula 1995. godine i podrazumijeva masovna

planska ubistva velikog broja bošnjačkih muškaraca i

dječaka između 12 i 77 godina.[1] Genocid se dogodio u

regionu Srebrenice, a izvele su ga Vojska Republike

Srpske pod komandom generala Ratka Mladića uključujući

i paravojnu formaciju "Škorpioni", pod kontrolom

Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije,[2][3]zajedno sa

nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.

Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Evropi

od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000

ljudi.Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih

događaja u savremenoj evropskoj historiji.Mladić i drugi

srpski oficiri su u međuvremenu optuženi za ratne zločine

uključujući i genocid pred Međunarodnom krivičnom sudu

za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). MKSJje između ostalog donio

pravosnažnu presudu u kojoj masakr u Srebrenici

kvalifikuje kao čin genocida.

Evropa je zaboravila vrijeme kada je sama porušena i

uništena nakon Drugog svjetskog rata obnovljena

Maršalovim planom. Bosna i Hercegovina ako je i

očekivala pomoć, nikada nije postala ozbiljan kandidat

programa takve obnove. Ali, građani BiH i bivše

Jugoslavije, u znak obnove države duguju veliku

zahvalnost doživotnom predsjedniku SFRJ, Josipu Brozu

Titu. Oči svijeta su bile uprte više puta u ‘Staru Evropu’ – i

svaki put je ista u prošlosti iznevjerila tuđa očekivanja.

Zašto bi bilo drugačije u sadašnjosti, zašto bi bilo drugačije

u budućnosti?

Naravno, sjetit ćemo se i stare narodne poslovice koja

kaže „Na mladima svijet ostaje!“, a na mladima u BiH je da

njeguju svoju domovinu, čuvaju nacionalni identitet, šire

ljubav i suživot, te njeguju multikulturalizam u Bosni i

Hercegovini. U vezi s tim, istaći ćemo i otvaranje simbola

Sarajeva i Sarajevske kulture koji predstavlja simbol

mješavine uticaja Europe na BiH ali i Istoka što se odrazilo

i na duh i kulturur bosanskohercegovačkih naroda , a to je

otvaranje Vijećnice, koje je planirano za 9.5. , u znak

obilježavanja Dana Evrope.

ULOGA DELEGACIJE EU

U BiH:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Delegacija

Evropske unije u

Bosni i

Hercegovini je

jedna od više od

130 delegacija

širom svijeta.

Njena uloga u

Bosni i

Hercegovini

prvenstveno je

usmjerena na:

predstavljanje,

objašnjavanje i

primjenu politike

EU;

analizu i

izvještavanje o

politikama i

kretanjima u

zemlji; i

vođenje

pregovora u

skladu sa njenim

mandatom.

41

SREDNJOŠKOLSKI CENTAR „PETAR KOČIĆ”

ZVORNIK

A iz ove škole su u maju pristigla dva izvještaja.

APRILSKI IZVJEŠTAJ: „Sa kašnjenjem, evo i i

izveštaja za april. U aprilu smo imali prolećni raspust,

te su održana tri sastanka debatne sekcije. Održali

smo 4.4. javnu debatu na temu: "Hraniteljske

porodice pružaju bolje uslove za razvoj ličnosti od

domova za decu bez roditeljskog staranja. Tom

prilikom gosti su bili i psiholog Dragana Petrović i

pravnica iz Centra za socijalni rad Slavka Nikolić. Na

drugom sastanku pravili smo simulaciju pres

konferencije. Takođe, govorili smo o razlici između

svakodnevnoe komunikacije i poslovne

komunikacije.”

MAJSKI IZVJEŠTAJ: „Evo maj je u toku, ali mi po

novom rasporedu imamo sekciju ponedeljkom, pa

smo već u ovom mesecu ostvarili naš plan za

debatnu sekciju. Realizovali smo četiri sastanka, a na

njima je realizovano sledeće:

- oproštajna fun debata maturanata na temu: "Svaki

mladić treba da se oženi starijom ženom u

inostranstvu zbog papira". Mislim da se cele ove

godine nisam nasmejala kao taj dan. Jedan debatant

je rekao: "Mladić će u tu babu da gleda, ja se nadam

da će samo da gleda, do kraja svog života, dakle

zauvek" i slično....

- bavili smo se neverbalnom komunikacijom i radili

one vežbe koje smo na jednom seminaru, zajedno sa

Sanjom, radili i u Vogošći

- razgovarali smo o tome koliko zapravo vole učenici

da čitaju, i da li čitaju, ili su sms poruke njihovo jedno

pisano štivo. Uvideli su koliko se čitanjem knjiga

povećava naš fond reči i koliko to olakšava

komunikaciju. Obećali su da će više čitati, pa ću to

morati da proverim sledeće školske godine na

časovima.

-

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Kako CKD

doznaje,

profesorica Marija

Stepanović je u

ovoj godini bila

najvrednija u

dostavljanju

izvještaja.

Premda

profesorica nije

bila u mogućnosti

prisustvovati

nekim CKD

aktivnostima, čini

nam se da je

pravi pravcati

CKD tim u

Zvorniku i da

stalno rade i

rade. Iskreno se

nadamo da ćemo

i u narednoj

školskoj godini

uživati u

izvještajima iz

vaše škole!

42

pričali smo o važnosti istraživačkog materijala u

debati i o tome zašto ga nioka, ali baš nikad ne urade

kako treba. Gde je zapelo? Lenjost, lenjiost i nije za

ocenu. To je zaključak ovog sastanka.

Za mene je velika sreća to što su maturanti nastavili

da dolaze na sekciju iako su im predavanja završena

još pre dve sedmice. Naš klub nije sa nekim velikim

uspesima na nivou države, ali ima duh zajedništva i

stvarno se lepo provodi vreme na sekciji, a mnogi od

njih se počnu družiti i privatno. To kažem zato što u

našoj školi mnogi profesori u sekciji imaju malo

članova, svega 5 ili 6, a kod nas je uvek između 10 i

15 članova.

I na kraju, danas 26. 5. Nemanja Ćirić, naš

debatant, proglašen je đakom generacije. Neke

bodove je dobio, između ostalog, i zbog učešća u

debatnoj sekciji. Priložio je i sve sertifikate koje

je dobio od CKD-ea.To je i čast našem debatnom

klubu, pa da vam javim.”

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

CKD od srca

čestita Nemanji

na zasluženom

uspjehu, i drago

nam je da su i

CKD diplome

doprinijele

osvajanju jedne

tako prestižne

titule. Također se

nadamo da ćemo

Nemanju još

viđati kao

predstavnika

studentske

debate i da ćemo

zajedno proći još

mnogo debatnih

edukacija.

43

Centar za kulturu dijaloga je u duhu svih velikih

poznatih nevladinih organizacija (imamo

veeeeliko srce i porodicu, i poznaju nas svi

treneri i debatanti) odlučio pokrenuti DOS –

Debatnu Obavještajnu Službu, čiji je zadatak

informirati javnost o tome šta rade debatanti i

treneri kada ne debatuju. Znamo da definitivno

dišu, idu u školu, jedu i spavaju, ali nas interesira

da li uspijevaju raditi još nešto. Kako javljaju

strogo povjerljivi izvori i debatanti i treneri

uspijevaju osim debatom baviti se i drugim

stvarima u životu.

Prof. Alma Ahmethodžić ne samo da

uspije organizirati razna debatna

dešavanja u školi, nego uspije posjetiti i

Vrelo Bune, a iz povjerljivih izvora

saznajemo da je profesorica čak i pila

vodu sa izvora! Naši izvori su doznali i

da profesorica ne podučava samo

srednjoškolce, nego i mačke! Da, da, dobro ste

pročitali. U nastavku donosimo fotografiju jednog od

vrijednih učenika.

ŽELITE POSTATI

AGENT DOS-a?

DEBATNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA

JAVLJA...

Ukoliko želite

postati agent DOS-

a, potrebno je da

CKD-u na e-mail

adresu

izvjestaji.ckd@gma

il.com pošaljete

(ne)provjerenu

informaciju o

dešavanjima u

školi, izvan škole,

u kinu, gradu, na

livadi, a u koja su

uključeni debatanti

i treneri debatnog

programa. Ukoliko

informaciju

potkrijepite sa par

fotografija možete

steći i titulu

Specijalnog

Agenta. Iz ovoga

nećete dobiti

nikakvu imovinsku

korist, ali se

nadamo da ćemo

se svi zabaviti i

nasmijati.

44

O profesorici Lejli

Bajraktarević smo uspjeli

saznati da voli oči boje

meda, a potvrda za to je

FB profil profesorice na

kojem je nedavno

postavila video EKV ”Oči

boje meda”. Nismo uspjeli

doznati zašto profesorica

ne voli zelene, plave,

smeđe ili crne oči, ali kako

javljaju agenti na terenu,

oči boje meda zaista jesu lijepe oči!

Nije tajna da je debatant Srednje elektrotehničke

škole Mostar, Amin Sejfić, nedavno boravio u

Sjedinjenim američkim državama. Kako doznajemo

boravak je iskoristio ne samo za dodatnu edukaciju,

nego i za promociju svoje omiljene zelene boje. U

nastavku možete pogledati fotografiju koja svjedoči o

tome, a na kojoj je evidentno da je Amin uspio i druge

kolege ubijediti da je zelena boja super!

ŽELITE POSTATI

AGENT DOS-a?

DEBATNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA

JAVLJA...

Ukoliko želite

postati agent DOS-

a, potrebno je da

CKD-u na e-mail

adresu

izvjestaji.ckd@gma

il.com pošaljete

(ne)provjerenu

informaciju o

dešavanjima u

školi, izvan škole,

u kinu, gradu, na

livadi, a u koja su

uključeni debatanti

i treneri debatnog

programa. Ukoliko

informaciju

potkrijepite sa par

fotografija možete

steći i titulu

Specijalnog

Agenta. Iz ovoga

nećete dobiti

nikakvu imovinsku

korist, ali se

nadamo da ćemo

se svi zabaviti i

nasmijati.

45

Plan aktivnosti za maj

ESTETIKA

"Ljude mogu

nasmijati

najprostije i

najbljutavije

stvari, ali isto tako

oni se često smiju

i onome što je

najvažnije i

najdublje, samo

ako se na njemu

pokaže neka

sasvim

beznačajna

strana koja stoji u

proturječnosti s

njihovim

navikama i

svakodnevnim

shvaćanjima."

Hegel

PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti u BiH

Internet debatiranje – Debatologija

Priprema i štampanje mjesečnog

magazina za debatu „Debatne novosti“

Publikacija „Creative Non-violence“

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Javne debate na fakultetima

46

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Fra Grga Martić

Mostar Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar Koledž

Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i

poljoprivredna škola Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih

tehnologija Mostar

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko

47

IME I PREZIME

KAPITENA ŠKOLA

GRAD

Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic

Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Bilal Ibranović Karađoz-begova medresa Mostar

Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla

Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Nikolina Begović SŠC Pale Pale

Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

48

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar

Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

49

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 05, Maj, 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

IN FONDACIJA

Federalno ministarstvo

okoliša i turizma

BH Telecom