idea wsdc wifi grad vlada pravde sarajevo ks novosti, februar 2017. fmks... · su se skrivali u...
TRANSCRIPT
1
GENERALNI CILJ:
Podizanje svijesti o značaju prepoznavanja,
prihvatanja i dijeljenja zajedničkog kulturnog
identiteta svih naroda u BiH, uprkos političkim i
drugim podjelama u bh. društvu koje nastoje da
prodube razlike između pripadnika različitih
etničkih, religijskih, entitetskih i drugih skupina.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Osnažiti mlade ljude da prepoznaju svoju ulogu u
aktivnoj promociji kulturnog nasljeđa svojih lokalnih
zajednica i povezivanju sa drugim zajednicama
kako bi se razvio osjećaj pripadnosti istom
identitetu
Na jedan novi, drugačiji način upoznati sve bh.
građane sa zanimljivostima kulturnog identiteta BiH
kroz pojedine lokalne zajednice
Koristiti dostupne besplatne online tehnologije i
platforme kako bi se projektni rezultati podijelili sa
što većim brojem učesnika bez kreiranja dodatnih
troškova i kako bi aktivnosti pomogle uspostavljanju
trajne održivosti kulturnog nasljeđa
Kreirati edukativnu bazu kulturnog nasljeđa
korištenjem materijala dobijenih direktno iz lokalnih
zajednica i povezati ih sa edukativnim sadržajima
koji se odnose na kulturno-historijski identitet BiH
SADRŽAJ
NAZIV PROJEKTA: “KULTURNO NASLIJEĐE BIH KROZ
AFIRMIRANJE LOKALNIH ZAJEDNICA”
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
O projektu 1
Uvodna riječ 2
Moj grad je najljepši grad na svijetu 3
Rijeke u BiH 6
Olimpijske ljepotice 8
Zapis o Bosni
11
Pjesmom da ti kažem 12
Izet Sarajlić - Sarajevo 13
Održane javne debate u školama – Kulturno
nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokalnih zajednica 14
Održane javne debate u školama– kulturno
nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica,
Srednja tehnička škola Tešanj 15
Održane javne debate u školama – kulturno
nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokanih zajednica,
Kšc Sv. Pavao Zenica
16
Održane javne debate u školama– ulturno
nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica,
Msš Donji Vakuf, Donji Vakuf
18
Održane javne debate u školama– ulturno
nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica
Behram-begova medresa,Tuzla
20
Kviskoteka 23
Umjesto kraja – priča o sevdahu 24
2
Debatne novosti uredili:
Amila Milavica
zajedno sa debatantima
iz cijele BiH
Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja
leži u srcu jugoistočne Evrope. Ovdje se istočne i
zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju,
ali češće pojačavaju i obogaćuju jedna drugu kroz
dugu i fascinantnu historiju. U njoj žive zajedno:
Anesa, Sanja i Helena puno poštovanje imaju jedna
prema drugoj bez obzira na razlike.
BIH je dugačko ime za zemlju koja se prostire
samo na 50000 km2. Sjeverni i centralni dio zemlje
zove se Bosna , a ime vjerojatno potiče od stare
indo-evropske riječi "bosana" što znači voda a koje
Bosni ne nedostaje. Južni region oko drevnoga
Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača,
kasnije je nazvan Hercegovina kada su to područje
zauzeli Otomanski osvajači.
Možda ono što je posjetiteljima danas važnije da
znaju je, da je Bosna i Hercegovina zapanjujuće
lijepa zemlja sa nepreglednim nizom prirodnih
pejzaža, kultura, tradicija i izrazito ljudi. I po onome
starom klišeu "ljudi čine mjesto"- BiH može biti
ponosna na svoju gostoljubivost , te postupanje
prema gostu kao da je član porodice. A znamo da
se porodica nosi u srcu. U našoj maloj zemljici su
svi dobrodošli.
UVODNA RIJEČ
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
3
Riječi u slici...
Breza
Drvar
Visoko
Srednje škole iz cijele BiH, okupljene kroz
mrežu debatnih klubova, u sklopu Centra za
kulturu dijaloga rekli su nam zašto su gradovi iz
kojih dolaze najljepši. Ima li boljih ambasadora
bh. kulture od mladh ljudi?
Breza je od davnina poznata po uglju, ali intenzivniji
razvoj u oblasti rudarstva počinje dolaskom Austro-
Ugarske na ove prostore. Ponos joj su njeni rudari
koji 400 metara ispod zemlje rade a unatoč tome
kući se vračaju sa osmjehom.
Drvar je poznat po pobjedi partizana nad elitnom
njemačkom jedinicom padobranaca za vrijeme
Drugog svjetskog rata. Tito i njegovi hrabri partizani
su se skrivali u pećini (danas zvanoj Titova pećina).
Titova pećina je danas jedina turistička atrakcija u
uspavanom gradu Drvaru. Okolina Drvara je
neizmjerno lijepa, sa jednom od najvećih šuma u
zemlji. Vrhunac prirodne ljepote je izvor i kanjon
rijeke Une. Dobro nam došli.
Visoko je grad sa dugom tradicijom i bogatim
kulturno-historijskim naslijeđem, mjesto na kome
su se kroz historiju susretale i sudarale različite
kulture i civilizacije još od mlađeg kamenog doba.
Nekada centar srednjovjekovne bosanske države,
krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva,
administrativni centar Visočke nahije, danas
je moderan grad i željno iščekuje posjetioce
njegovih piramida i ostalih prirodnih čuda.
MOJ GRAD JE NAJLJEPŠI GRAD NA
SVIJETU
BREZA
DRVAR
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
VISOKO
4
Riječi u slici...
KONJIC
USORA
ZVORNIK
ODŽAK
Mnogi će za Konjic reći da je mali grad, ali koliko god on
površinom bio mali, njegova čar je nenadmašna. Legenda
koja kaže: na mjestu sadašnjeg Boračkog jezera bilo je
malo naselje u koje je jedne večeri došao starac
preobučen u prosjaka. Kako je imao natprirodne
sposobnosti znao je da će te noći to naselje biti potopljeno.
Krenuo je od kuće do kuće i molio za hranu i toplo
ognjište. Neretva protiče kroz naš grad i jedva čeka svoje
posjetitelje.
Usora bijaše oblast, što se steraše na dolnjoj Bosni i na
pritoku joj Usori, koja utiče iznad Dobora u Bosnu. Usora
širila se je s obiju strana dolnje Bosne od rječice Lišnice ili
Lješnice, Žepču na sjeveru, pa sve do utoka Bosne u
Savu. U toj oblasti stojahu znameniti i u vojnoj povjesti
bosanskoj dobro poznati gradovi Tešanj, Doboj, Dobor i
Srebrenik. Po padu Bosne načiniše ugarsko-hrvatski kralji
od ostataka Usore banovinu Srebreničku. Usora se
spominje prvi put uz Bosnu g. 1225. Mali gradič a velikog
srca.
Bogata historija, rijeka Drina te njena zadivljujuća priroda
najvažnije su odlike Zvornika. Odmah na ulazu u grad
dočekat će vas kamena kapija koja datira iz srednjeg
vijeka. Kameni luk dočekuje i ispraća namjernike, ali i
prolaznike kroz Zvornik, te nagovještava bogatu historiju.
Zvornik je karakterističan i po Burinkama ili Zvornikušama,
odnosno zvorničkim lađama koje su prevozile ljude i robu.
Jedinstven doživljaj Zvornika pruža tvrđava koja se nalazi
na uzvišenju iznad grada i ponosno se diči svojim
građanima. Zvornik se ponosi i tzv. "slatkim morem",
odnosno jezerom koje je prva akumulacija na Drini. Na
obalama jezera su plaže koje vam pružaju jedinstven
osjećaj mira i ljepote.
U plodnoj nizini srednje Bosanske Posavine na lijevoj
strani rijeke Bosne smjestio se posavski grad Odžak.
Iznikao je iz ruševine starog srednjovjekovnog
Doborgrada. Odžak je u svojoj tri stoljeća i dugoj povijesti
preživljavao rušenja, pomore, smrti i vojske, i sve preživio i
opstao. Blago nama sa našim Odžakom.
KONJIC
USORA
ZVORNIK
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
ODŽAK
5
Riječi u slici...
.
UGLJEVIK
ZENICA
GRAČANICA
BOSANSKA GRADIŠKA
Opština se nalazi na obodu nekadašnjeg
Panonskog mora, o čemu govore brojni fosilizirani
ostaci nekadašnje flore i faune. Središte Opštine je
grad Ugljevik. Ugljevik je dobio ime po ugljenu koji
se počeo kopati u njedrima pitome Majevice, prije
oko stotinu godina. Prelijepo je živjeti u našem
gradu pa nas malo i obiđite.
Zenica je grad sa oko 130.000 stanovnika,
smješten u dolini rijeke Bosne koja u iznimno
lijepom meandru teče kroz samo središte grada.
Mada je mnogi redovno poistovjećuju sa teškom
industrijom, a mi vrlo rado posjetimo naš teatar,
likovna stvaralaštva i druge raznovrsne djelatnosti
Imala je u srednjem vijeku značajnu ulogu, naročito
u osmanskom periodu, kada je bilo sjedište
kadiluka. Za austrougarske uprave Gračanica
postaje značajno trgovinsko i zanatsko sjedište,
Među značajnijim historijskim spomenicima su
pored grada Sokola, Ahmed-pašina ili Bijela
džamija, sahat kula iz istog perioda, medresa iz
devetnaestog vijeka. Sve te različitosti nalaze se u
našem gradu Gračanici.
Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom
dijelu Bosne. Na suprotnoj strani Save u Hrvatskoj
se nalaze gradovi Stara Gradiška i Nova Gradiška.
Unatoč geografskim granicama u našem gradu
granice ne postoje.
Grafičar i kipar Ivan Ekert izradio je u Bosanskoj
Gradiški spomenik kralju Petru i spomenik
hrvatskom kralju Tomislavu.
UGLJEVIK
GRAČANICA
ZENICA
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
BOSANSKA GRADIŠKA
6
Una kroz slike
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine. Ukupna dužina Une je oko 212 km.
Ušće je u mjestu Jasenovcu, gdje se ulijeva u
rijeku Savu. Danas je Una dio velikog blaga
prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, mjesto
bogatog turističkog prometa i održavanja
međunarodne sportsko-turističke manifestacije Una-
Regata. Često mamac za oko turista ali i za njene
građane. Gornji tok ove rijeke dio je Nacionalnog
parka "Una.”
Rijeka Una biser Bosanske Krajine i Bosne, jedna
od najljepših rijeka Evrope sažeta u nevjerovatnom
kolažu boja, kaskada, brzaka, sedri i okoliša. Una je
Krajini ono što je Neretva Hercegovini – život, a
životna snaga Une poštovana je kroz historiju ovoga
tvog i mog regiona. Rijeka Una, je dobila ime od
starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu
živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova,
uzviknuli: „UNA“ što bi prevodu značilo “jedna” ili
“jedina“.
RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI - UNA
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
7
Neretva kroz slike
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
Neretva svojim šumom teče 230 km i ulijeva se u
Jadransko more s istočne obale kao najveća
pritoka. Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Izvire u
planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim
dijelom svog toka ima odlike planinske rijeke. Zbog
tih odlika na njoj su
izgrađene hidroelektrane Jablanica,
Grabovica, Salakovac, Vrapčići i Čapljina.
Desne pritoke Neretve jesu Zurevića potok,
Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji
Krupac, Dindolka, Bjelimićka
rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička
Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Dreža
nka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat, a lijeve
su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac,
Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska
Bijela, Buna, Bregava, Krupa. Tako male pritoke
uliše se u našu Neretvu da i nas i turiste očaraju,
pa da joj se uvijek rado vračamo.
RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI – NERETVA
8
Trebević u slikama
OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -
TREBEVIĆ
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
Trebević јe planina u јugoistočnom dijelu Bosne i
Hercegovine. Nalazi se јugoistočno od Sarajeva,
visoka јe 1627 metara i nadovezuјe se na
planinu Jahorinu. Sarajlije na svoj odmor od
Centra Grada idu na svoju obližnju planinu.
Trebević predstavlja značaјan turistički i
rekreativni centar, koјi јe u proteklom ratu dosta
uništen. Sa ovim izletištem grad јe povezan
asfaltnim putem i žičarom koja će kako Sarajelije
kažu biti još malo u funkciji.
Zbog idealne konfiguraciјe terena ovdje јe
izgrađena kombinirana staza za bob i sankanje, i
tu su održana natjecanja u ovim disciplinama za
vrijeme 14. Zimskih olimpiјskih igara 1984.
Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen јe
telekomunikacijski toranj visine 60 m. Važan јe
telekomunikacijski čvor za Saraјevo i predaјnik
za nekoliko RTV postaja.
9
Bjelašnica u slikama
Pećina Magara
OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -
BJELAŠNICA
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
Bjelašnica je planina u centralnom dijelu Bosne i
Hercegovine, pripada dinarskom planinskom
sistemu. Susjedne planine su joj Igman sa
sjeverne strane, koji se praktično naslanja na
Bjelašnicu, te Treskavica i Visočica. Bjelašnica je
prekrivena snijegom od novembra do maja, a
nekada i u ljetnim mjesecima, i otud dolazi
objašnjenje za njeno ime. Visoravan omeđena
planinama, Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom
sa istoka, Visočicom sa juga i planinom Obalj sa
zapada, naziva se bjelašnički plato. Gledajući je iz
Sarajeva uvijek nas začara pa je često moramo i
obići.
Pećina Megara, poznata još i pod nazivom Kuvija,
nalazi se u zapadnom dijelu planinskog sklopa
Bjelašnice (Preslici planina, na sjeverozapadnoj
padini brda Orlovca). Pećina Klokočevica ili
Klokotnica nalazi se na istočnim padinama
Bjelašnice, u blizini Babinog dola.
10
Igman u slikama
OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -
IGMAN
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
Igman je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Nalazi se direktno na jugozapadu Sarajeva,
okružujući planinu Bjelašnicu i dio grada, Ilidžu.
Najviša tačka Igmana je visoka 1502 metra, čineći
je najmanjom od sarajevskih planina.
Igman je popularno odredište
za planinarenje i skijanje. Tijekom 14. zimskih
Olimpijskih igara, bila je glavna planina korištena
za olimpijske događaje,
uz Jahorinu, Trebević i Bjelašnicu. Tako je ova
bosanska ljepotica okupljala ljude iz cijelog svijeta.
Igman je područje najniže zabilježene temperature
u regiji, −43°C. Kada je vrijeme pogodno, s
Igmana pruža se pogled sve do Crne
Gore i Jadranskog mora. Pa zar to nije ogromno
bogatstvo?
11
Meša Selimović o Mak Dizdaru:
Meša Selimović, veliki
bh. književnik o
Dizdaru je
svojevremeno rekao:
"Od Gorčina nastaje
čudo; rodio se pravi
pjesnik, izuzetne
vrijednosti, osobenog
izraza, samo svoj.
Maku je uspjelo ono
što je u poeziji najteže
i što uspijeva smo
rijetkima, da uspostavi
pravu, nenasilnu vezu
sa tradicijom, da
obnovi stari jezik
pronašavši u njemu
savremenost, da na
sadržajnu suštinu
srednjovjekovnih
zapisa nadogradi
misao i osjećaje
današnjeg čovjeka".
Mak Dizdar je bh. pjesnik rođen
17,10,1936. godine u
Hercegovini u Stocu.
Gimnazijsko obrazovanje završio
je u Sarajevu gdje se počeo
baviti novinarstvom kada izlazi i
njegova prva zbirka pjesama
"Vidovopoljska noć". To je snažno obilježilo Dizdarevu
poetiku i izravno motiviralo njegovu najpoznatiju zbirku
poezije "Kameni spavač" koja govori o tradiciji bosanskih
krstjana. On je pomno istraživao njihovu baštinu - epitafe na
stećcima i predanja. Skupljao je tekstove brojnih kamenih
natpisa na stećcima, darovnice, povelje i pisma. Pisao je i
tekstove vezane za pitanja i problematiku jezika, socijalnu
funkciju književnosti i pragmatičnost umjetnosti. Pogledajmo
šta naš Mak Dizdar zapisuje o Bosni.
ZAPIS O BOSNI
Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
Ta Bosna
Rekti
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš jedan zemlja imade
I posna i bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna.
ZAPIS O BOSNI
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
12
Pjesma u slici...
Bosna moja
O mala zemljica
Svakom srcu predraga
Na Balkan nastanjena
A u centru njega, srcolika
I ako nije velika
Hiljadama godina prkosono je
stajala
Evo svoj inat tjera
Rijeke protiču ne presušuju
Cijelu sebe planinama ogradila
Eto sada u njoj žive svi
Grade različitosti
Od kultura svih
Vremenom nastanjeni ljudi
I uče djecu
Njihovu tradiciju da zavole
A onda svoju BIH da vole.
PJESMOM DA TI KAŽEM
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
13
Sarajevo u ilustraciji:
Izet Sarajlić je rođen 16.
marta 1930. u Doboju. Ime je
dobio po djedu s očeve
strane, koji je bio činovnik za
vrijeme Austro-Ugarske
monarhije. Djetinjstvo je
proveo u Trebinju i
Dubrovniku, a 1945. se
nastanjuje u Sarajevu, u
kojem će ostati sve do kraja
života, 2002. godine.
Sad nek spavaju svi naši i besmrtni.
Pod mostom, kraj “Druge Ženske” nabujala Miljacka
teče.
Sutra je nedelja. Uzmite prvi tramvaj za Ilidžu.
Naravno pod predpostavkom da ne pada kiša.
Dosadna duga sarajevska kiša.
Kako li je bilo Ćabrinoviću bez nje u tamnici!
Mi je preklinjemo, psujemo, a ipak dok pada
zakazujemo ljubavne sastanke kao da smo u
najmajskijem maju.
Mi je proklinjemo, psujemo, svjesni da od nje nikad
Miljacka neće postati ni Gvadalkivir ni Sena.
Pa šta? Zbog toga zar manje će te voljeti
i mučiti manje kroz stradanja?
Zbog toga zar manja biće moja glad
za tobom i manje moje gorko pravo
da ne spavam kad svijetu prijete kuga ili rat
i kad jedine riječi postaju “ne zaboravi” i “zbogom”?
Uostalom, možda ovo i nije grad u kome ću umrijeti,
ali u svakom slučaju on je zaslužio jednog
neuporedivo vedrijeg mene,
ovaj grad u kome možda i nisam bio najsrećniji,
ali u kome je sve moje i u kome uvijek mogu
naći barem nekog od vas koje volim
i reći vam da sam tužan do očajanja.
U Moskvi to bih isto mogao, ali Jesenjin je mrtav
a Jevtusenko siguno negdje u Gruziji.
U Parizu kako da zovem hitnu pomoć
kad se ona nije odazvala ni na pozive Vijona?
Ovde zovnem li i tople svoje sugrađanke,
i one čak znaće šta je to što me boli.
Jer ovo je grad u kome možda i nisam bio
najsrećniji,
ali u kome i kiša kad pada nije prosto kiša.
IZET SARAJLIĆ - SARAJEVO
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
14
Riheči u slici…
U prostorijama škola: MSŠ D.Vakuf, KŠC
Sveti Pavao, Zenica, Srednja tehnička
škola Tešanj, Behram-begova medesa
Tuzla, održane su javne debate na temu.
„Lokane zajednice o kulturnom nasljeđu
BiH“. Debata je okupila veliki broj
učenika i profesora, što je doprinijelo
njenoj kvaliteti te činjenici da debata
bude vrlo aktivna i da se čuju različita
mišljenja.
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA–
KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ
AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
15
Ovog mjeseca 14.10.2017. naši Tešnjaci su bili kao i uvijek vrijedni.
Naime, u Srednjoj Tehničkoj školi Tešanj, održana je javna debata na temu;
“Tešanj brine o svom kulturnom nasljeđu.”
Prvo je medator debate uveo, prisutne o aktuelenosti problema , te koliko je
on bitan za BiH. Nakon medatora i njegovog uvodnog govora uslijedile su
prezntacije učenika na pomenutu temu.
Obzirom da je karakteristika debatanata njihova marljivost, bez ikakve
pauze poslije prezentacije, zauzeli su svoje pozicije i izložili jasne i čvrste
argumente i potkrepe. Osnovni argumenti prezentovani u debati bili su:
• Danas imamo velike investicije o učuvanju dobra
• Postoji duga tradicija Tešnjačke brige o kulturnoj baštini
• Da bi smo se o nečemu brinuli moramo znati da to postoji
• Loša ekonomska situacija stavlja kulturu na marginu propasti
Nakon izloženih navedenih argumenata uslijedila je javna diskusija.
Najznačajnija otvorena pitanja bila su:
• Kako riješiti problem kulturnih spomenika na privanom vlasništvu?
• Poimanje građana da je “golo preživljavanje” bitnije od kulture?
Svih 75 prisutnih na javnoj debati, zajedno su došli do zaključka da je javna
debata put ka rješavanju problema. Građane trebamo upoznati šta sve
spada u kulturunu baštinu i kako se o njoj brinuti.
U Tešnju kao I u ostalim gradovima BiH mora posojati arhiv i registar
kulturnih dobara.
VELIKOOOOOO BRAVO ZA NAŠE DEBATANTE!
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE
BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA
ŠKOLA TEŠANJ
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
16
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE
BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA
ŠKOLA TEŠANJ – FOTOGRAFIJE
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
17
Naši marljivi debatanti iz KŠC “Sv.Pavao”, Zenica u prostorijama svoje škole su održali
javnu debatu na temu: “ Očuvanje kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti u
BiH.
Naime,14.02 .2017. godine debatanti su svoj dan započeli ranim jutrom i prisustvovali
javnoj debati.
Prvo su izložili svoje prezentacije o kulturnom nasljeđu lokalne zajednice, pa kako ih je
to uvelo u temu, debatanti su zauzeli svoje pozicijei iznjeli čvrste argumente i
potkrepe. Prisutni, njih 64, pažljivo su slušali borbu argumentima na tezu: “Očuvanje
kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti.”
Argumenti koji su debatanti izložili bili su:
• Očuvanje kulturnog nasljeđa pridonosi intelektualnom, moralnom I duhovnom
razvoju
• Poodica ima uticaj na budućnost očuvanja tradicije
• Poštovanje ljudskih prava garantira uspješniju budućnost, a očuvanje kulturnog
nasljeđa je jedno od osonvnih ljudskih prava
• Kulturno nasljeđe ne znači nužno pozitivanu stvar
• Kulturno nasljeđe ugrožava induvidualnost pojedinca
Nakon debate, prisutni su otvorili nejasna pitanja:
Da li je kultura ključna za ekonomski napredak zajednice?
Koliko je kulturno nasljeđe važno za pomirenje u lokalnoj zajednici?
Zaključili su da je kulturno nasljeđe bitno za svaki zajednicu ali se ne smije da kroz
ograničavajuće faktore ugrozuju induvidualna prava osobe.
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE
BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, KŠC SV. PAVAO,
ZENICA
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
18
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE
BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA - KŠC SV PAVAO,
ZENICA – FOTOGRAFIJE
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
19
U MSŠ “Donji Vakuf” 10.02.2017. i 13.02.2017. započeli su dan prezentacijom “O
kulturnom nasljeđu u Donjem Vakufu.”
Nakon tako lijepog uvoda naravno da je uslijedila slavna debata na temu:” Vlast i
građani trebaju imati odgovorniji odnos prema kulturnoj baštini u Donjem Vakufu.
Argumenti afirmacijske ekipe bili su:
• Kulturna baština Donjeg Vakufa je nedovoljno očuvana uz obrazloženje da su mnogi
spomenici kulture u trošnom stanju, i da vlasti, ali i građani bi trebali imati jedan
drugačiji odnos prema vlastitoj kulturnoj baštini. Ovo stanje potrerijepili su iz
Publikacije o kulturnoj baštini Donjeg Vakufa koju je izdalo Društvo za zaštitu kulturne
baštine Donji Vakuf u kojoj je opisano stanje spomenika kulture i tome šta je društvo
poduzelo po tom pitanju.
• Drugi argument odnosio se na to da bi se odgovornijim odnosom prema kulturnoj
baštini stvarala turstička mjesta, obazlažući to da je kulturno-vjerska manifestacija
Ajvatovica nedovoljno promovira njen kulturni značaj u smislu razvoja turizma.
• Argumenti Negacijske ekipe bili su:
• Prvi agument je Dovište Ajvatovica jedan je od pokazatelja postojanja kulturne
baštine u Donjem Vakufu,ali odnos građana i vlasti nije na odgovarajućem nivou
sobzirom na historijski značaj ove manifestacije. Vjerska i kulturna manifestacija
ovakvog značaja zaslužuje odgovorniji odnos kako vlasti tako i građana. Ova
manifestacija može biti značajna i s aspekta razvoja vjerskog turizma.
• Drugi argument Stećci u Donjem Vakufu kao simbol kulturne baštine zaslužuju
bolji tretman u smislu njihovog očuvanja.Stećci u Starom selu nedaleko od Donjeg
Vakufa su trošnom stanju, potkrepu nazalimo u Publikaciji Safeta Kršlaka,
predsjednika Udruženja, kao i u jednoj od knjiga Mule Hadžića
Nakon saslušane debate koju su prisutni pomno slušali otovorili su pitanja koja se tiču:
• Koliko građanai imaju informacija o stvarnom stanju spomenika kulture?
• Koliko je razvijena svjest građana o značaju donjovakufske kulturne baštine?
• Da li se dovoljno govori u školama o tome i koliko učenici obilaze spomenike kulture?
• Šta bi građani mogli doprinijeti većem stepenu zaštite istih i sl?
• Koji nivo vlasti bi trebao, osim lokalne, brinuti za kulturnu baštinu uopće?
Zaključili su a bi učenici o ovom pitanju trebali češće govoriti te da treba doći
do saradnje građana I vlasti na očuvanju kulturne baštine.
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE
BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF,
DONJI VAKUF
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
20
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE
BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF,
DONJI VAKUF – FOTOGRAFIJE
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
21
22.02.2017. u prostorijama škole pred 62 učenika Behram-begove medrese
u Tuzli održana je javna debata ne temu: "Tuzla je grad sa najbogatijem
kulturno historijskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini.”
Uvod u debatu koja bi uslijedila bila je prezentacija o temi “Kulturno-
historijskog naslijeđa u Tuzli.”
Teza debate bila je: "Tuzla je grad sa najbogatijem kulturno historijskim
naslijeđem u Bosni i Hercegovini.“
Argumenti koje su debatanti koristilu su:
• Tuzla ima bogato kulturno-historijsko naslijeđe
• Kulturno historijsko naslijeđe Tuzle je bogato ali nije najbogatije u Bosni
Hercegovini
• Kulturno historijsko naslijeđe treba iskoristiti u svrhu Turizma
• Kulturno-historijsko naslijeđe treba čuvati
Nakon završene debate postavljalo se pitanje da li slabo finansiranje kulture u
Bosni i Hercegovini i loša promocija već finansiranih projekata od strane
državnih organa najviše ima utjecaja na očuvanje nasljeđa.
Kao tim zaključili su da treba više sa mladim ljudima raditi u svrhu promocije
kulturno historijskog naslijeđa i njenog očuvanja.
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH
KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF,
BEHRAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
22
ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE
BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF,
BEHAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA – FOTOGRAFIJE
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
23
OPIS KVISKOTEKE
Dragi čitatelji
pred vama su
pitanja na koja svi
moramo znati
odgovore, ne zato
što trebamo biti
sveznalice nego
zato što je ovo
tema koja se
odnosi i na tebe i
na mene. Na naše
pretke, naše
roditelje, nas i
našu djecu.
Znati znači umjeti
se oduprijeti zlim
iskušenjima!
Odgovori su na 65. stranici
RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA
1. Šta znači autohton?
2. Na kojoj rijeci se nalazi vodopad Kravice?
3. Stećci su?
4. Koje godine je nastala Baščaršija?
5. Nacionalni spomenik Plava voda se nalazi u?
6. U kojem periodu je izgrađena Vijećnica?
7. Koje godine je osnovan Zemaljski muzej?
8. Gradačac je poznat po?
9. Na kojoj rijeci su nastala Plivska jezera?
10. Koje godine je sagrađen Stari most u Mostaru?
11. Koliko godina je trajala gradnja Saborne crkve u
Sarajevu?
12. Gdje se nalazi džamija Ferhadija?
13. Ko je podigao grad Bobovac?
14. Koje godine je osnovana Gazi Husrev-begova
biblioteka?
15. Iz kog doba potiče arheološki spomenik
Mogorjelo?
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
24
ODGOVORI IZ
KVISKOTEKE SA
STRANICE 67:
1. Starosjedilac,
koji od davnina
živi u nekom kraju
2. Trebižat
3. Kameni
nadgrobni
spomenici
4. 1462.
5. Travniku
6. U periodu vlasti
Austro-Ugarske
7. 1888.
8. Kuli Huein-
bega
Gradašćevića
9. Plivi
10. 1566.
11. Jedanaest
godina
12. U Banja Luci
13. Ban Stjepan II
Kotromanić
14. 1537.
15. Rimskog doba
Sevdalinka predstavlja jedinstven narodni muzički izraz u Bosni i
Hercegovini, koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim
slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove i "sevdah". Sama riječ
sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" što znači "crna žuč", a u
turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u
bosanskom jeziku pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara,
ljubavnih jada. Omer Pobrić, veliki poznavatelj savdalinke, daje sljedeću
definiciju ovog muzičkog žanra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna
pjesma, pri čemu riječ "bosanska" geografski određuje autohtnost
sevdalinke, riječ "gradska" urbanost, a riječ "ljubavna" sadržajnu tematiku. "
Sevdalinka je prvenstveno gradska narodna pjesma Bošnjaka, mada je
popularna širom Jugoistočne Evrope, posebno u Srbiji i Crnoj Gori,
te Makedoniji. Ne može se odrediti tačan vremenski period nastanka
sevdalinke, ali se pretpostavlja da je ona nastala osmanskim osvajanjem
srednjovjekovne Bosne kada se formiraju prva gradska naselja. Nastanak
prvih gradova sa svim institucijama (škole, biblioteke, sudovi, i sl.), kao i
glavnih gradskih četvrti - mahala, uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života
od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namjenjene
isključivo za stanovanje i gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima,
veoma se poštovala privatnost. Kuće su se djelile na ženski dio kuće -
haremluk i muški dio kuće - selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od
radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od
onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog
cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u
Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života
uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke.
Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se
generacijama prenosila i uobličavala, da bi do nas došla kao savršeno
izbrušen i formiran oblik.
UMJESTO KRAJA – PRIČA O SEVDAHU
TEZE ZA DEBATE:
- Sarajevo je centar kulture BiH?
- Očuvanje nacionalnog bogarstva je priroritet svake zemlje?
- Muzeji u BiH i nacionalni spomenici trebaju biti zaštićeni na
državnom nivou?
AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno
naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih
zajednica”
25
Debatne novosti, br. 2 februar 2017. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH [email protected]
www.ckdbih.com
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
UREDNICA
Nadina Balagić
IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica
REDAKCIJA
Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.
DTP
Anesa Vilić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA
Centar za kulturu dijaloga
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts