i l0 - ivanticoksida). robert stark bio je relativno blag astmatidar od svoje druge godine, i uzimao...
TRANSCRIPT
Uvodstmaje teZak teret za djecu i njihove roditelje, a procjenjuje se da pogada
25 posto djece i l0 posto odraslih osoba u vedini zapadnlhzemalja.tZasvakogje roditelja zastra5ujuie gledati kako se udubina na grlu uvladi pre-
ma unutra sa svakim udisajem njihovog djeteta i sluSati njegovo hripanje
i kaSalj. Medutim, starije osobe najteLe podnose ovu bolest i kod njih de56e dolazi do
smrti od guSenja.2
Buduii da astma pogada tako velik broj ljudi, ne izrenaduje Sto postoji uspjeSna
industrija inhalatora, pilula i napitaka koji se prodaju Sirom svijeta, obeiavaju6i olak-
Sanje ove podmukle bolesti. GlaxoSmithKline, vodeia kompanija na ovom polju,prijavila je da je u 2004. njena prodaja Seretidea/Advaira porasla za l9%o, na 2,5 mi-lijardi funti,3 a AstraZeneca je prijavila da je prodaja njenog Symbicorta iste godine
dosegnula 797 milijuna ameridkih dolara, s porastom od 32 posto.a Svaku zemlju na
Zapadu astma ko5ta cijelo bogatstvo, ne samo u novcu, nego i u nesre6i. To je jedina
kronidna bolest kod koje je udestalost u porastu,s'6 iako je, nasre6u, smrlnost op6enito
podela opadati.T'8
Uditelji Buteykove metode kaZu da mogu pomodi ljudima s astmom i u mnogim
sludajevima eliminirati simptome i potrebu za lijekovima. Po5teno govoredi, lijekovi unajboljem sludaju smanjuju ozbiljnost simptoma zato Sto se, dak i kod svakodnevnog
uzimanja lijeka, ovi simptomi ipak vra6aju, i lijekovi ne dine niSta u smislu izljedenja
same bolesti.e"Prema uputama na5eg lijednika, na5em sinu Robertu davali smo sve vi5e i vi5e
lijekova, i dinilo se da je njemu sve gore Sto smo mu vi5e lijekova davali, ali budu6i
da smo vjerovali naSim lijednicima u to vrijeme nismo povezali ove dvije stvari", kaZe
Russell Stark, dugogodiSnji astmatidar, uditelj Buteykove tehnike i koautor (zajedno
s piscem ovog dlanka) knjige The Carbon Dioxide Syndrome (Sindrom ugljidnog di-oksida).
Robert Stark bio je relativno blag astmatidar od svoje druge godine, i uzimao jebronhodilatatore dva ili hi puta godi5nje kad bi se prehladio. Kad mu je bilo Sest godi-
na, njegov lijednik op6e prakse prepisao mu je inhalirajudi kortikosteroid - koji je on
revno uzimao sljededih osam godina u sve veiim dozama. Medutim, dinilo se da ovaj
lijek nema neko madajnije preventivno djelovanje, jer bi on joS uvijek dobio astmu
svaki put kad bi se prehladio. Kako je rastao, napadi su se podeli javljati i tijekomno6i, posebno zimi. Dosta se bavio sportom, Sto mu je takoder izazivalo astmu; dobioje upute da svaki put prije sporta dvaput udahne svoj bronhodilatator radi spredavanja
napada. Ta praksa dovela je do toga da je Robert uzimao svoj lijek skoro svaki dan
tijekom barem detiri godine.
Usprkos astmi, s deset godina Robert je pobjedivao na utrkama na srednje pruge
u svojoj rodnoj drZavi Queenslandu, Australija, a s jedanaest godina podeo je pobje-
divati na nacionalnim natjecanjima. Robert je dobio jak napad ne5to prije nego Sto
je napunio trinaest, Sto je potaknulo prepisivanje cjelodnevnog uzimanja Ventolina(bronhodilatatora) i potrebu za Prednisonom (oralnim kortikosteroidom) svakih par
tjedana kroz idu6e dvije godine.
PROSINAC-SIJEEANJ 2OO5 www.nexusmagazrne.com NEXUS .27
Kad je Robertu bilo detrnaest, njegova se astma toliko pogor-Sala da ga nisu primili u sporlski tim njegove Skole, a ponekad
dak nije bio u stanjLr odvesti se biciklom do Skole. U odaju istrahu od ove nekontrolirane bolesti, njegovi roditelji odveli su
ga na tedaj Buteykove metode, gdje je njegova astma dudesno
prestala doslovno preko nodi. Robertje kao i obidno ponio svojsprej za udisanje kadje krenuo na prvi sat, i otada mu viSe go-
tovo nikada nije zatrebao."U dvanaest godina uzeo sam Ventolin oko Sest puta, a ste-
roide sarno jednom na tri dana. Smanjenje lijekova isimptomabilo je ogromno, ali morao sam naporno raditi Buteykove vjeZ-be dva mjeseca kako bih postigao pobolj5anje. I dalje se de-
sto bavim sportom - ragbijem, trdanjem, plivanjem i voZnjombrdskog bicikla. Rijetko uop6e dobivam astmu, a kada se toi dogodi, koristim Buteykovu metodu koja mi pomaZe da juprebrodirn", kaZe Robert, koji trenut-no Zivi u Taiwanu, s njegovim vjednimsmogom ivlagom.
Lijednici bi mogli re6i da je Robert"prerastao" svoju astmu, baS kao Sto su
mislili da je u nju "dorastao". Metlu-tim, njegovi roditelji uvjereni su da jesvakodnevno uzimanje bronhodilatato-ra kao dio redovnog reZrrna pogor5alo
njegovu astmu. Kad je podeo provoditiono Sto je naudio na edukaciji u sklopuButeykovog programa - to jest koristitiinhalator samo kada je stvamo potreban
i raditi posebne vjeZbe - njegovo stanje
se ubrzo popravilo.
robljen u njima. To oteZava problern zato Sto osoba Zeli udah-
nuti prije nego Sto je zavrSila s izdisanjern r5Kal<o se poveiava
otpor u diSnirn putevirna, osoba ptirodno diSe dublje l<ako bi
savladala ogtanidenje i, paradoksalno, to prejako disarrje pove-
6ava otpor, pogorSavajuii problern. r6
Uzroci astmeU podetku se mislilo da asttrru uzrokuju "Livcl",tt^ a nakon
toga se mislilo da je primarno uzrokovana grdenjern glatkih
miSiia koji okruZuju diSne puteve.'7b Stoga se rnoralo dini-ti logidnim da 6e redovno uzimanje kratkodjelujuiih bron-hodilatatora zaustaviti grdeve i ublaZiti sitnptome astme.
Medutim, barem od 1990.17c poznato je da redovno uzirnanje
doza kratkodjeluju6ih bronhodilatatora ne pornaZe u kontroliastme,le i procjenjuje se da je ta praksa, temeljena na pogreinoj
teonli, uzrokovala pogorianje astme u
tisu6ama sludajeval8're kao i smrl utisu6ama drugih sludaj ev a.2o'2'
Dok danas nema nidega za Sto bise smatralo da uzrokuje pojavljiva-nje astme,22 po glavama istraZivada
vjerojatno se motaju lnnoge teorije.budu6i da provode beskrajna istra-
Livanja o tome. Prvo razilaienje mi-Sljenja u vezi s uzrocima astme javljase oko toga da li ju uzrokuju geni iliokolina.23
Oni koji podrZavaju teoriju o ge-
nima joS nisu uspjeliutvrditi koji bi
Veza izmedu svakodnevne upotrebe
bronhodilatatora i pogor5anja astme prvije put utvrdena 1960-
ih, kada je u Engleskoj i Australiji izbila prva svjetska "epide-mija" astme. Ta epidemija i one koje su uslijedile povezane su
s prekomjemom upotrebom lijekova ovog tipa.r0 rl
Sto je astma?Drugo ime za astmu je "reverzibilni opstruktivni poreme6aj
di5nih puteva", Sto znadi da tipidni simptomi stezanja u prsi-
ma, hripanja, kaSlja i kratkog daha nisu prisutni cijelo vrijeme.Ti simptomi takoder se javljaju kod drugih bolesti, kao Sto jebronhitis ili prehlada. Dilemu pojadava to Sto astma nema stan-
dardnu definiciju; umjesto toga, dijagnoza se temelji na obi-
ljeZjima promjenjive zadepljenosti diSnih puteva koja se javljau kraiim vremenskim razdobljima.12 Sve to oteLava todnu di-jagnozu.
U "napadu astme", kojije za ovaj dlanak definiran kao situa-
cija kada astmatidar ima poteSko6a s disanjem i potreban mu je
kratkodjelujuii bronhodilatatorski lijek da prebrodi simptome,
tipidno se javljaju tri stvari:r3
o grdevi glatkih mi5i6a omotanih oko di5nih puteva;
o naticanje unutarnje stijenke di5nih puteva;
o stvaranje velike kolidine sluzi u diSnim putevima.
Ovi faktori suZavaju prostor za nak u si6u5nim cjevdicama,
Sto dovodi do pove6anja otpora u di5nim putevimara i poseb-
no oteZava izdisanje. Zbog nemogu6nosti slobodnog izdisanja
dolazi do pretjeranog nadimanja plu6a zato Sto zrak ostaje za-
gen, ili koliko bi gena, moglo bitiukljudeno;2a ali ova teorija ima srni-
sla, jer su di5ni putevi astmatidara abnormalni. Di5ne puteve
astmatidara omotava do sedam puta vi5e glatkih mi5i6a u us-
poredbi s neastmatidarima; u njihovim di5nim putevima imapet puta vi5e mastocita koji otpu5taju upalne kemikalije kao
5to su histamini; stanice koje stvaraju sluz ve6e su i brojnije udi5nim putevima astmatidara; i osnovna tkiva di5nih puteva su
deblja.zs'ze'zz Te razlike dine di5ne puteve "neryomim" ili preo-
sjetljivim na stvari koje obidno ne Skode ljudima.Ako je uzrok astme disto genetidki, tada ova spoznaja treba
biti primgenjena tako da moZe sprijediti problem ili barem po-
bolj5ati skrb o pacijentu. Provedena su, na primjer, istraZivanja
velidine novorodendadi koja pokazuju da ako je beba iznad
odredene duZine ili ima opseg glave ve6i od 37 centimetara,
postoji nematno ve6a vjerojatnost da 6e beba oboljeti od as-
tme.2e Dok to moZe biti zanimljivo za akademske krugove, dini
se da nedostaje praktidna primjena u smislu Sto udiniti s bebom
koja ima veiu glavu.U mecluvremenu, oni koji zagovaraju teoriju o okolini mogli
bi biti u stanju popraviti ishod bolesti, ali se Eesto ne slaZu ne
samo sa zagovornicima genetidke teorije, nego i meclusobno.
Na primjer, govore nam da je astma bolest koja uglavnom
pogatla zapadna druStva, i da je problem de56i Sto je standard
viSi.r. Takoder nam kaZu da bi pranje odjeie u hladnoj vodimoglo biti glavni uzrok astme.sr Medutim, nije ba5 vjerojatno
da ljudi koji Zive u siromaSnim zemljama u kojima doslovno
nema astme koriste vru6u vodu zapranje svog rublja.
28 .NEXUS www. nexusmagazlne. com PROSINAC-SIJECAN 2oos
Drugi primjeri ovih neslaganja ukljuduju:o Cijepljenja potiiu astmu.32
o Crjepljenja spredavaju astmu.33
o Plinske pe6i uzrokuju astmu.3a
o Plinske pedi ne uzrokuju astmu.rs
o Odsutnost infekcija uzrokuje astmu.36
o Infekcije su uzrodni faktor, posebno kod male djece.r?
Medutim, postoje neke stvari oko kojih se ve6ina istraZivada
astme slaZe:
l. Temeljni uzrok astme je upala di5nih puteva, i kemijskispojevi ukljudeni u ovaj proces o5tecuju di5ne puteve, izaziva-judi "preoblikovanje". Tako,iako simptomi mogu biti pe-
riodidni, promjene na diSnimputevima su trajne.38
2. Bronhodilatatori Sire su-
Zene di5ne puteve opu5taju6iglatke rni5i6e.3e
3 Prekomjema upotrebabeta-2 agonist bronhodilatato-ra pogor5ava astmu,ao
4. Upotreba protuupalnihinhaliraju6ih kortikosteroidasmanjuje upalu diSnih putevai potrebu za bronhodilatato-rirna. Smatraju se kamenomtemeljcem uspje5ne kontroleasttn e. al
Lijekovi protiv astmeLledenje astme nije se bit-
no promijenilo od 1950-ih. Uposljednjih 20 ili vi3e godina,jedini novi lijekovi koji su se
podeli proizvoditi su modifi-katori leukotrijena. koji po-kazuju odrealen napredak ukontroli astme, ali manje odonoga Sto se moZe vidjeti kodniskih doza kortikosteroida.a2Drugi "novi" lrlekovi koji se s
vremena na vrijeme pojavlju-ju zapravo su samo varrjacijestarih, Sto je pametan marke-ting od strane farmaceutskihkompanija. Na primjer, u izvje5taju GlaxoSmithKlinea za
2004. otkrivenoje:"Respiratornu fran5izu GlaxoSmithKlinea pokeie rast Sere-
tidea/Advaira [kombinacije kontrolera i steroida], pridobivanjepacijenata koji su koristili konkurentne proizvode i preimeno-vanj e [postoj e6ih lij ekova] Sereventa i Flixotidea/Floventa."a3
U istom izvje5taju spominje se l0 "novih" proizvoda za astmu"u razvoju", a skoro svi sadrZavaju dugodjeluju6e beta-2 agoni-
ste,aa koji se koriste u lijedenju astme ve6 nekoliko godina. Du-godjelujuii beta-2 agonisti su snaZnija verzija katkodjeluju6ihbronhodilatatora, koji glatke mi5i6e drZe opu5tenima do l2 sati.
Medutim, Sto vi5e lijekova uzimate, to 6e vam ih vi5e tre-
bati. Cak i uzimanje jednog udisaja kratkodjeluju6eg bronho-
dilatatora svakog dana uzrokuje pogor5anje kontrole astme, i
potrebno je viSe hjekova za postizanje istog rezultata zato Sto
se razvija tolerancija na lijek.a5
Od ranih 1990-ih, ta informacija dovela je do sadaSnjih pre-
poruka da bi ove hjekove trebalo uzimati samo za tretiranje
akutnih simptoma, a u sludaju da su potrebni de56e od triputtjedno, osoba bi takoder trebala uzimati inhaliraju6e steroide u
cilju smanjenj a simptoma.46
Zbogtoga pomalo iznenaduje Sto se mnogim astmatidarima
prepisuje da dvaput dnevno uzimaju snaZne, dugodjeluju6e
bronhodilatatore s beta-2 ago-
nistom. Glavni problem kojisejavlja kod ove prakseje Sto
su astrnatidari manje svjesni
koliko je te5ka osnovna upala
diSnih puteva.o' ijedno britan-sko istraZivanje otkrilo je da
je rizik od umiranja od astme
tri puta ve6i kod astmatida-
ra koji koriste dugodjeluju6iSerevent nego kod onih kojikoriste kratkodjeluju6i Ven-
tolin.as Ti srnftni sludajevi su
vjerojatno posljedica zate-pljenja diSnih puteva upravoonoga Sto bi Serevent trebao
sprij editi.ae'50
"Malo je llednika koji bi pa-
cijentu s i5daSenim gleZnjern
preporudili da uzirnaju sred-
stvo za ublaZavanje bolovadanju i no6u kako bi maskiraliproblem i nastavili hodati ilitriati normalno, zato Sto bi topogor5alo upalu i uzrokovalovi5e Stete na gleLnju", l<aLe
Russell Stark. "Budu6i da se
vjeruje da je temeljni uzrokastme upala di5nih puteva, a
dugodjeluju6i bronhodilata-tori prikrivaju simptome, dinise moguiim da bi oni moglidoprinijeti pogorSanju upale
diSnih puteva, i dovesti do do-
datnog preoblikovanja diSnih puteva u budu6nosti."Kortikosteroidi smanjuju upalu di5nih puteva i spredava-
ju imunolo5ki sustav da prejako reagira na alergene. Time se
simptomi astme ublaZavaju i zradni putevi postaju manje re-
aktivni, Sto je zasigumo dobra stvar s todke gledi5ta astmati-
Eara.st's2 Medutim, budu6i da steroidi suzbijaju prirodni imuni-tet,53 oni mogu doprinijeti infekciji i rastu gljivica i bakterija,ne samo u di5nim putevima, nego i sistemski.54'55
"Di5ni sustav je tako oblikovan da su pluia u normalnimokolnostima sterilna, i namjemo udisanje bilo koje tvari obidno
se smatra lo5om idejom", nastavlja Russell Stark. "Mudrost da
PROSINAC-SI JEEANJ 2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS. 29
treba udisati ne5to Sto spredava trjelo da se brani od stranih ti-jela kao Sto su bakterije treba preispitati, jer su upale plu6a dest
uzrok simptoma astme. Ljudi koji koriste steroide primjeiujunuspojave kao Sto su upala sluznice u ustima, promukao glas,stanjenje koZe i lako dobivanje modrica, i duju za de56ejavlja-nje glaukoma i katarakti, tako daje vjerojatnije da 6e prestatiuzimati ovaj lijek prije nego njihov bronhodilatator, koji nematakvih primjetnih nuspojava. Budu6i da se dini da lijekovi iza-zivaju ovisnost, ve6ina ljudi s astmompolako poveiava svoje doze tijekomgodina. Usprkos tome, bronhodilata-tori se prepisuju kao da su bezopasni,i ve6ina pacijenata nije svjesna da biprekomjerna upoheba mogla pogor5atinjihovo stanje."
MoZda najgora stvar u vezi s lije-kovima protiv astme je to Sto oni nisujako djelotvorni, Osoba ga uzima, ali idalje ima simptome, i nijedna trenutnodostupna terapija lijekovima ne moZemadajno promijeniti prirodni tok as-
tme u pozitivnom smislu,56'57
Zbogtoga i zbog primije6ene opasno-sti od ftlekova protiv astme, mnogi astmatidari postaju razota-rani konvencionalnim tretmanima i traZe druge oblike kontro-le, ukljuduju6i Buteykovu metodu.
Buteykova otlai6a i terapijske prakseKonstantin Pavlovich Buteyko (1923-2003) bio je medicin-
ski staZist zaduLenza jedan odjel u moskovskoj bolnici kada je,jedne noii 1956, prvi put povezao hiperventilaciju i glavobo-lju.5E Imao je posebnu jaku glavobolju kada je primijetio da du-boko di5e, pa je svjesno smanjio volumen zraka koji je udisao iotkrio da je glavobolja popustila, Namjemo je pojadao disanjei glavobolja se vratila. Zatim je podeo buditi pacijente o kojimaje brinuo, jednog za drugim, trale(,i od njih da naizrnjenidno
OVAJ ASIIIRIN JE
pojadavaju i smanjuju svoje disanje. I oni su se, takoder, osje-
cali loSrje dok su jade disali, a bolje dok su udisali manle n'akasvake minute. Vjeruju6i da 6e njegovi uditelji toplo pozdravitiovo otkri6e, prijavio je svoje zakljudke - ali, na njegovo izne-
nadenje, nitko od njih nije bio ni najmanje zainteresiran. iinise da je ta apatija medicinske zajednice uglavnom pratila Bu-teyka na njegovom putu tijekom posljednjih 50 godina.
Nasreiu za ljude sa stanjima kao Sto su astma, migrena, napa-di panike, hrkanje, apneja (presta-
nak disanja) u snu i alergrle, dr. Bu-teyko ostao je zainteresiran za natinna koji disanje utjede na zdravlje.Nastavio je razvrlati ne samo svojuteoriju da moderni Zivot djeluje kao
stres na ljudsko tijelo, izazivaju6ipove6anje automatskih obrazacadisanja i pogor5anje zdravlja, nego
i nadin rje5avanja ovog problema.
Razvio je niz tehnika temeljenih na
posebnim principima u vezi s di-sanjem, prehranom i vjeZbom kojekonvencionalno mi5ljenje o astmiokre6u naglavce.
Smatrajuii suZavanje di5nih puteva stvamim i potencijalnoopasnim problemom, uditelj Buteykove metode na suZavanje
takoder gleda kao na dio rje5enja problema. Prema Buteykovojteoriji,se,60,6r suZenje di5nih puteva dogacla se zbog barem trirazloga:
l. Da bi se nadraZuju6e tvari, bakterije i drugi strani tnateri-jalzadrlali izvan di5nih puteva. Svaki put kada strane iesticeudu u di5ne puteve one stvaraju oZiljke, zbog dega diSni putevigube tonus i elastidnost. Kako bi se strane tvari zadrLale izvan
di5nih puteva, ili kako bi se barem zadrLale najednom mjestu
dok se gradi obrana, imunolo5ki sustav stvara velike kolidinesluzi, upalu diSnih puteva i grdenje glatkih miSica.
2.Dabi se sprijedilo hladenje isu5enje di5nih puteva kojeizaziv a prej ako di sanj e.
3. Da bi se sprijedio prevelik gubitak ugljidnog dioksida kojije posljedica udisanja prevelike kolidine zraka svake minute.
Tre6u todku istraZivadi astme uglavnom ignoriraju.
Iliperventilecija i estmeKonvencionalni nadin kontrole astme primaje da hiperventi-
lacija igra ulogu u astmi, ali ju prvenstveno smatra rezultatom
suZenja diSnih puteva, a ne uzrokom.62'63 Takoder primaje da
akutna hiperventilacija moZe nalikovati napadu astme kod 42
posto astmatidara.s'65 Medutim, Buteykova teorija kaZe da hi-perventilacija nije samo reniltaL suZenih diSnih puteva, nego je
ona ta koja izaziva suZavanje, i kad bi osoba disala normalnodo toga ne bi do5lo.
Postoje dvije vrste hiperventilacije: akutna i kronidna ili ni-skog stupnja. Akutnu je lako prepomatizato Sto je disanje obid-
no ubrzano, glasno ili s vidljivim pokretanjem prsnog ko5a.
Vrsta hiperventilacije koju je prepomao dr. Buteyko je sup-
tilnija, manje izraLena, i on ju je nazlao "skrivena hiperventi-lacija". Taj tip hiperventilacije bio je prvi put otkriven u vri-jeme Gradanskog rata u Americi, kad su vojnici bili bolesni,
30 .NEXUS www.nexusmagazine. com PROSINAC-SIJECAN 2OO5
ali doktor koji ih je hjedio (dr. Da Costa) nije mogao prona6i
ni3ta 5to fizidki ne bi bilo u redu s njima.66 Od tog vremena
bila je poznata pod raznim imenima, ukljuduju6i "Da Costin
sindrom", "sindrom napora", "kroniini hiperventilacijski sin-
drom", pa 6ak i "sindrom debelog fascikla", jer bi pacr.lenti
pro5li kroz toliko testova na razlidite bolesti da bi njihovi me-
dicinski dosjei postali prepuni.6T'68
Disanje uglavnom prolazi neprimije6eno sve dok se ne po-javi neki problem povezan s njim, jer se za njega najve6i diovremena brine primitivni dio mozga. Medutim, moZe ga se na-
rnjerno mijenjati, kao prilikom govora ili kod ronjenja u vodi.Hiperventilacrla je definirana kao udisanje viSe zraka nego
Sto je potrebno za obavljanje aktivnosti;to ne znadi nuZno previSe brzo ili dubokodisarrje. Zdrava odrasla osoba udahne okol2 puta u rninuti, unoseii time pribliZnopet litara zraka."e Prirnjer hiperventilacije jeudisanje 20 puta u rninuti, Sto rnoZe dovestido unosa oko osarn litara zraka. Kada se toradi tjedan dana, udahnut ce se 30.000 litaradodatnog zraka - 5to je dovoljno da ispunirnanji bazen.
Nitko ne prirnje6uje da li neka osoba udi-5e svake tri sekunde urnjesto svakih pet,
osirn. moZda, ako je disanje budno.Medutirn, vaSe tijelo je toga svjesno,
1er takvo disanje moZe bitr skoro ne-prekidno. Njirne se postupno smanjujekoliiina ugljidnog dioksida u plu6imai krvotoku, Sto rnoZe pokrenuti bilokoji od sljede6ih simptoma:70'7r
o Di5ni sustav: Zadihanost, steza-
nje u prsima, velika osjetljivost di5nihputeva, prekomjerno stvaranje sluzi,kihanje, dugotrajnu zadepljenost ilicurenje sinusa, ka5lj anj e, prekomjernozijevanje i uzdisanje.
o ZivEani sustaY: Smu5enost, vr-toglavica, teturanje, slaba koncentracija, omamljenost, trncii hladno6a, posebno u rukama, stopalima i licu. U ozbiljnimsludajevima, gubitak pamdenja ili gubitak svijesti.
o Srce: Ubrzan rad, lupanje ili preskakanje.
o Psiha: Razni stupnjevi tjeskobe, depresije, napetosti, stra-ha ili osje6aja odsutnosti duhom.
o Op6enito: Suho6a usta, nadutost u Zelucu, podrigivanje,vjetrovi, brzo urnaranje, slab san, znojenje dlanova, desto na-
kail.javanje, svrbeZ po koZi, bolovi u prsima (nisu vezani uzsrce), glavobolje, op6a slabost i kronidna iscrpljenost.
Simptomi su brojni i raznoliki zato Sto disanje pogacla crjelotijelo, i ljudi neke simptome doZivljavaju u ve6oj mjeri nego
druge.Ve6ina ljudi s astmorn poku5ava eliminirati svoje simptome
izbjegavanjem situacija koje ih pokre6u ili uzimanjem lijeko-va. Malo tko od njih bi pomislio da udi5e previ5e zraka, zato
Sto je prirnarni sirnptorn kratko6a daha, i bilo Sto nenormalno
u obrascu disanja obidno se smatra rezultatorn, a ne uzrokomastrne. Takoder postoji zapadna filozofija daje duboko disanje
zdravo. Oba ova faktora made da se hiperventilacija ne prepo-
znaje i ne uzima u obzir, a jo5 manje regulira.
RavnoteZa uglj iEnog dioksidaButeykova teorija radi na temelju premise da astmatidari po
navici di5u s vi5e snage ili brZe nego Sto je to potrebno skoro
cijelo vrijeme. Ovu teoriju potkrepljuju istraZivanja u kojimase navodi da astmatidari svake minute udahnu l0- l5 litara zra-
ka kada nemaju simptome, umjesto normalnih 4-6 litara.12'1'
Pritisak ugljidnog dioksida u njihovoj krvi to potvrduje, zato
Sto je desto niZi od normalnih 40 mm Zive sve dok osoba ne
dobije ozbitjnu zadepljenost di5nih puteva, kada moZe naglonarasti, izaziv ajuti drugi probl em. 7a'75
Kada osoba udi5e vi5e zraka nego itojoj je potrebno i nema ve6ih problema s
izmjenom plinova u plu6ima, tada pritisak
ugljiinog dioksida u pludima i krvotokupada, Sto tijelu stvara velik problem. Bu-teykova teorija kaLe da je suZavanje di5nih
puteva jednostavan, iako prilidno ekstre-
man, nadin izbjegavanla gubitka prevelikihkolidina ugljidnog dioksida.
Jedna od najvaZnr.lih uloga ugljidnog di-oksida je Sto osigurava predaju kisika sta-
nicama tkiva. Kada je pritisak ugljiko-vog dioksida nizak, hemoglobin zadr-
Zava vi5e kisika, a manje ga se predaje
tkilu za stvaranje energije u t1elu.Ovo je prvi otkrio danski znanstvenik
Christian Bohr prr.ye pribliZno 100 go-
dina, i zove se "Bohrov efekt".76
Nizak pritisak ugljikovog dioksidatakoder izaziva mnoge druge proble-me i reakcije:77'78'7e
o Grdenje glatkih mi5i6a u cijelomtrjelu;
o Pove6ano stvaranje histamina;
o SuZavanje diSnih puteva;
o BrZe lupanje srca;
o Zivtani sustav postaje podraZen;
o Razvija se stanje poznato kao respiratoma alkaloza.
Primarni podraZaj kod disanjaje odrZavanje zadanog pritiskaugljikovog dioksida u krvotoku, a disanje je prilagodeno tako
da razinu odrZava konstantnom. Ugljikov dioksid stvara se unu-
tar stanica tkiva, i kada stanice naporno rade, stvaraju pove6ane
kolidine ugljidnog dioksida. Toje razlog za5to se tijekom vjeZbe
obrazac disanja pojadava kako bi se oslobodio viSka, a za vri-jeme sna se usporava. Medutim, centar za disanje u mozgu pri-lagoilava se novim pritiscima ugljikovog dioksida, i produZeni
pad pritiska potaknut 6e mozak da prihvati nov i niZi pritisakkao normalan. On 6e tada stimulirati obrazac disanja tako da
zadrLi novi pritisak. Dobra vijest je da wriedi i suprotno.
Prema Russellu Starku, pridrZavanjem Buteykovog progra-ma postupno se zadrlava viSe ugljikovog dioksida, i obrazac
disanja ponovno opada na normalnu razinu. To otvara diSne
puteve i oslobada dovoljno kisika u tkivo, zbog dega se sirnp-
toml astme znatno smanjuju.
PROSINAC_SI JEEANJ 2OO5 www. nexusmagazlne. com NEXUS.3l
Kada se javi prekomjerno disanje, gubitak ugljidnog dioksi-da prvo se opaZa u plu6ima, i ako osoba ima plu6a astmatidnog
tipa, tada je gubitak posebno izraLen. Medutim, ako se prejakodisanje uspije zaustaviti u ovoj toiki, tada 6e se di5ni puteviodmah ponovno otvoriti. Ako osoba ne zaustavi prejako disa-nje i pritisak ugljikovog dioksida u krvi dodatno opadne, tada6e problem biti teze rjeiiv zato Sto, kao i grdevi glatkih mi5i6a,upala diSnih puteva i stvaranje sluzi ulaze u najvi5u brzinu.Sluz i neiisto6a zadepljuju sve ve6i dio plu6a, sve dok izmjenaplinova ne postane ozbiljno otei,ana.
Dobro je dokumentirana dinjenica da je za vrijeme napadaastme pritisak ugljikovog dioksida u krvi nizak, sve dok napad
ne postane vrlo ozbiljan, kada su rezultati testa rada pluia is-pod 20 posto od normalnih.Eo'8r
Medutim, pritisak uglji6nog dioksida na-glo ie porasti kad se di5ni putevi zaEepe, iako se tr1ekom napada astme utvrdi da jepritisak uglji6nog dioksida normalan ili po-viSen, toje znak da se radi o opasnom napa-du.82 Buteykova metoda u tom henutku nijeprikladan tretman; umjesto toga, potrebnoje odmah pribjeii hjekovima.
Dokez djelotvornosti Buteykove metodePrema ispitivanjima Buteykove metode
koja su dosad provedena i objavlje-na, ova tehnika nesumnjivo smanju-je simptome, zato Sto se izvjeStavao minimalnom smanjenju upotrebebronhodilatatora od 850/o i 50%-tnomsrnanjenju upotrebe steroida.E3'E' iak ikada je ispitan video snimak uz mini-malnu intervenciju obudenih uditelja,smanjenje upotrebe bronhodilatatora i
dalle 1e iznosilo 60o ."s
Stotine prida slidnih iskustvu Ro-berta Starka doprinijele su dvogodi5-njoj medrlskoj kampanji u Australiji,koja je konadno potaknula AustralskoudruZenje zaklada za astmu da finan-cira testiranje Buteykove metode u Brisbaneu 1994-95. Na-kon Sest tjedana testiranja, sudionici tedaja Buteykove metode
smanjili su svoju upotrebu bronhodilatirajuiih lijekova za 90
posto. Lijeinik kojije vodio istraZivanja, Simon Bowler, rekaoje: "Rezultati su nas iznenadili, jer nismo odekivali bilo kakve
zn adajnr.y e promj ene."86
Obidno je skoro potpun prestanak upotrebe bronhodilatatoramogu6 sarno uz matno poveianje upotrebe steroidnih preven-
tivnih hjekova, pa ipak je i njihova upotreba takoder smanjena
za 49 posto par tjedana kasnije.ET Lijednici nisu imali odigled-nih obja5njenjazaovo smanjenje simptoma od 71 posto i znat-
no poboljSanje kvalitete Zivota, osim da su moZda posljedica
brojnih telefonskih poziva koje su uditelji Buteykove metode
uputil i sudionicima.88
Astma koita tako puno novca i patnji, iako se svake godi-
ne provodi ogromna kolidina istraZivanja o ovom problemu.
S obzirom da je ovo ispitivanje Buteykove metode dalo tako
zadivljuju6e rezultate, zapanjuje Sto istraZivadi astme nisu
poZurili napraviti nova ispitivanja Buteykove metode. U stvari,
istina je upravo suprotna, i od tog vremena provedena je samo
Sadica ispitivanja, i sarno jedno koje je shjedilo isti model pri-mijenjen u Brisbaneu.
To ispitivanje provedeno je 2000. u Gisbomeu na NovomZelandu, usprkos tome Sto ga je Novozelandska zaklada za as-
tmu i respiratome probleme odbila financirati. Kako bi se utvr-
dilo da li su astmatidare iz brisbaneske grupe uditelji Buteyko-ve metode zaista pridom uvjerili da nemaju simptome, svaki
sudionik u ovom ispitivanju povezan je s jednim sudionikomiz kontrolne grupe, i svaki kontakt uditelja s dlanom bilo kojegrupe uzvra6en je kontaktom s drugim dlanom para. Rezultati
Sestomjesednog ispitivanja opovrgnuli su
tvrdnju o psiholoikom udinku Buteykovemetode, i bili su sliini rezultatima iz Bri-sbanea.te
Kad bi rezultati klinidkih ispitivanja biliponovljeni na satovima Buteykove metode
Sirom zapadnog svijeta, to bi znadilo nevi-denu u5tedu novca koji se trenutno izdvajaza zdravstvo.
Na primjer, do5lo bi do barem 1\o/o-tnogsmanjenja onih 700 milijuna australskih
dolara koje australska vlada svake godinepotro5i na lijedenje astme.8e" Vladekoje bi inkorporirale Buteykovu me-
todu u svoj zdravstveni sustav moglebi urediti da ovu tehniku predaju edu-
katori o astmi koji su vei zaposleni uvladinim sluZbama ili organizacijamaposvecenim poboljSanju stanja astma-
tidara. Kad bi se Buteykova metoda
prije svega predavala Skolskoj djeci,za manje od pet godina udestalost as-
tme podela bi opadati umjesto da raste,
i zdravstveni sustavi bili bi manje op-
tere6eni.
venje ove oEigredno o;n::"lTepFovedene dalinia ispiti-
Imaju6i u vidu da je bezopasnost lijekova protiv astme pod
velikim anakom pitanja, bi li nas trebalo imenaditi Sto se ne
provodi viSe istraZivanja o mogu6nostima kontrole astme bez
lijekova - posebno Buteykove metode, budu6i da je pokazala
sp ektaku I ame r ezultate?
o Nedostetek zenimenie od strene istreffvaEeNe moZete patentirati disanje, i bilo bi te5ko nekome dati
dugotrajnu ((doru" ugljikovog dioksida, Sto znadi da ima malo
mjesta za interese drugih igrada u industriji lijekova protiv as-
hne. Takoder se dini da se kod istraZivanja viSe radi o ispitiva-
nju osobnih teorija ili dokazivanju daje hjek bezopasan, nego
o popravljanjv stvarne kvalitete Zivota astmatidara.
32 .NEXUS www. nexusmagazlne.com PROSINAC-SIJECAN 2OO5
o Nedostetak sredstava za ispitivanjaVe6ina sredstava za testiranja dolazi od farmaceutskih kompa-
nija koje nastoje dokazati da su njihovi proizvodi djelotvomi i da
nete izazvati ve6e zdravstvene probleme. Malo je vjerojabro da
ie bilo koja farmaceutska kompanija koja odgovara svojim dio-nidarima podvrgnuti ispitivanju ne5to za Sto se ve6 pokazalo da uogromnoj mjeri smanjuje potrebu za njenim proizvodima, a timei njenu profitabilnost. Privatnim pojedincima koji poudavaju Bu-teykovu metodu nedostaje sredstava za provedbu opseZnih ispiti-vanja ove metode, zbog dega nisu pokrenuta druga ispitivanja.
o Nedostatek kohezije meilu uiiteljima Buteykove metodeUditelji Buteykove metode skloni su nezavisnom radu, i ne
postoji standardizacija poudavanja ili obuke novih uditelja, zbogdega opie znanje o Buteykovoj metodi i tehnici poudavanjamoZe enormno varirati od uditelja do uditelja.
Svi uditelji se zapravo meilusobno natjedu za klijente, Sto jedovelo do toga da neki od njih svoje tedajeve reklamiraju vrloagresivno i/ili uz ocrnjivanje drugih u6itelja. Taj agresivni mar-ketinSki pristup obidno nije dio znanstvenog sustava i zajednicine ulijeva povjerenje u Buteykovu metodu.
o Nepovierenje medicinske zajedniceIako su simptomi i lijekovi drastidno smanjeni na ispitivanji-
ma Buteykove metode koja su dosad provedena, dest je komen-tar da lijednici nisu sigumi postoji li bilo kakva stvarna koristod kori5tenja Buteykove metode, buduii da su testovi funkcijeplu6a ostali nepromijenjeni.eo'er Russell Stark tvrdi da to Sto jeuzimanje preventivnih lijekova prepolovljeno bez pogor5anjafunkcije pluia znadi da je Buteykova metoda morala biti od ko-risti. Dokazano je da testovi funkcije pluta izazivajz suZavanje
di5nih puteva i simptome astme,e2 i on kaZe da to dovodi u pita-nje njihow todnost u mjerenju temeljne upale.
o Profesionalna ljubonora?Kod odraslih osoba koje imaju astmu zapravo se ne odekuje
da ie se stanje ikada popraviti. U stvari, astma bi se s godina-
ma trebala pogorSavati, buduii da se vedina smrtnih sludajeva
od astme javlja u dobnoj grupi starih osoba. Meclutim, na ispi-tivanjima Buteykove metode ljudi su smanjili svoje simptome
za prosjednih 7l posto i znatno popravili kvalitetu svog Zivota.
Rezultati poput ovih mogli bi biti frustrirajudi ili nevjerojatni za
lijednike dijim se pacijentima stanje pogor5ava - posebno zato
5to veiina ljudi koji poudavaju Buteykovu metodu nema medi-
cinsku naobrazbu, tvrde neki lijednici koji podrZavaju Buteyko-vu metodu.
o Suparni5tvo koie izazivaju medijiiini se da je u svojim kasnijim godinama dr. Buteyko rado
govorio dvije stvari:L Konvencionalna medicina je glupa i ima naopaka gledi5ta
u vezi astme.e3
2. Ovu metodu bi trebali poudavati samo oni ljudi kojiju kori-ste u svom Zivotu, kako se ne bi iskvarila naopakim medicinskimznanjem.ea
Neki uditelji Buteykove metode i novinari prenosili su njeg-ovu poruku u medijima. U mnogima od tih prida dinilo se da jemedicinska struka nenormalno nepovjerljiva i ponosna na svojapostignuia, a Buteyko je izgledao kao dudotvorac. Kada lijedni-ku njegov pacijent kahe da se osje6a puno bolje, lijednik ispada
glup, i premda to moZe biti korisno za prodaju novina, ne izaziva
naklonost onih kojima se mediji izruguju.Sve gore navedeno znadi dvije stvari:I . Vei duZe od l0 godina, javne organizacije posve6ene poma-
ganju astmatidarima bile su se u stanju skrivati iza iste tvrdnjedaje Buteykova metoda po svemu sudeii bezopasna, aliju se ne
moZe podrZati zbo g nedovolj ne ispitanosti.es'%'e7
2. Astmatidari jo5 uvijek nemaju lak pristup sigurnoj i djelo-
Vioxx i drugi dokazi protuzakonitog pona5anja FDA privukli su
paZnju javnosti. Vje5ti televizijski marketinga5i kao Sto su KevinTrudeau i Bill Sardi rade na mijenjanju slike o lijekovima na recept u
odima javnosti.Meilutim, budu li Codexove restikcije na dodatke prehrani odobrene, us-
koro 6e postati vrlo te5ko nabavljati vitamin C u optimalnim kolidinama"
O autoru:Dr. Owen R. Fonorow predsjednik je lntelisoft Multimedia lnc. sa
sjedi5tem u lllinoisu, SAD. Njegova kompanija posjeduje prava na
distribuciju video materijala nobelovca dr. Linusa Paulinga o srianojbolesti. Suosnivai je Zaklade za vitamin C i vlasnik Owen R. Fono-row Naturopath & Associates, konzultantske firme koja kombiniraviie od 50 godina uienja i iskustva s vitaminima, mineralima, ami-nokiselinama, antioksidantima i enzimima.
Nutricionistiika specijalnost i glavni predmet zanimanja dr. Fono-rowa je vitamin C, a klijenti su mu zdravstveni radnici, kao i iira ja-vnost. U posljednje vrijeme blisko suratluje s proizvoifaiem nado-puna prehraniTower Laboratories iz Las Vegasa, Nevada, i kreirao je
nekoliko njihovih proizvoda s visokim dozama vitamina C.
Owen Fonorow diplomirao je na vojnoj akademiji Ameriikogratnog zrakoplovstva 'l 976. i stekao magisterij iz poslovne admin-istracije prije nego ito je napustio zrakoplovstvo 1981. Pridru2io se
AT&TBell Laboratories 1984. kao ilan tehniikog osoblja, gdjeje os-
tao sve do odlaska u mirovinu 2001 .
Fasciniran istraZivanjima dr. Linusa Paulinga o vitaminu C, Fonorowje stekao doktorat iz nutricionizma 2002. i titulu lUeinik-naturopatna koledZu Chatworth 2003. Njegova dizertacija bavila se odnosomnedostatka vitamina C i srianih bolesti i inherentnim problemima u
sadaSnjem sustavu zdravstvene skrbi.Dr. Fonorowa moZe se kontaktirati e-mailom na owen@vitamin-
cfoundation.org. Njegov izvorni ilanak, "Chronic Scurvy: The 5up-pression of the Real Nature, Cause and Outright Cure for Heart Dis-
ease" moie se pronaii na http://www.internetwks.com/owen/sup-press.htm. Detaljnije informacije o istraiivanjima na ovu temu moguse pronaii na sljede(im web{okacijama koje odriava dr. Fonorow:
http://www.PaulingTherapy.com; http://www.VitaminCFoundation.org; http://www.TheCureForHeartDisease.com; http://www.Nature-sPerfectStatin.com.
56.NEXUS www. nexusmagazine. com PROSINAC-SIJEEAN 2OO5
tvornoj metodi smanjenja svojih simptoma, a time i kolidine li-jekova koje uzimaju.
Sirenje vijestiUsprkos tome Sto medicinska zajednica nije prihvatila Bu-
teykow metodu, tehnika polako postaje sve popularnija Sirom
svijeta. Medutim, Buteykova metoda mora jo5 puno poraditi na
tome, jer ni u jednoj zapadnoj zemlji nema vi5e od 20 ljudi koj i
cijelo vrijeme poudavaju ovu metodu, dok Sirom svijeta ima vi5eod 300 milijuna astmatidara.es
Imajuii u vidu da tako malo ljudi poudava Buteykow metodu,
zadivljuje Sto itko uop6e i zna zanju, a kamoli Sto su vei prove-
dena neka klinidka ispitivanja. To pokazuje koliko je Buteykovametoda djelotvorna u kontroliranju astme, i za5to bi s vremenom
trebala dobiti svoje zasluZeno mjesto na delu borbe protiv ove
bolesti.Zavr5nu rijed ima Russell Stark:"Dr. Buteyko iskoristio je osnovnu fiziologiju i anatomiju koje
su bile poznate 100 godina i primijenio to znanje na astmu. Ko-risteii njegovu tehniku, Ijudi prestaju dobivati simptome, i zato
im prestaje trebati veiina, ako ne i svi njihovi lijekovi. U osnovi,
oni koji trenutno zaracluju na industriji astme nemaju nikakvograzloga podrZati Buteykovu metodu.
"Buduinost Buteykove metode je u rukama astmatidara kojiZele bolju kvalitetu Zivota i lijednika koji stvarno Zele pomo6i
svojim pacijentima. Lijednici opie prakse nemaju nikakvih inte-
resa u astmi, i mnogi od njih govore pozitivno o Buteykovoj me-
todi zato Sto su vidjeli njene zapanjuju6e dobre udinke, kao i ne-
gativne strane dugotrajnog uzimanja lijekova. Kada astmatiiariprimjenjuju Buteykow metodu, oni smanjuju svoje simptome
zabarem 70 posto. To je snaZna pokretadka sila iza Buteykove
metode, i razlog za5to tako mnogo ljudi zna za nju iako ju pou-
iava tako malo ljudi."
O autorici:Jennifer Stark i njen suprug Russell Stark obutavali su se za
uiitelje Buteykove metod e kod Alexandera Stalmatsko g iz ru-
ske ikole, a kasnije su proili dodatnu obuku kod tvorca Bu-
teykove metode, dr. Konstantina Pavlovicha Buteyka. Njihovsin Robert imao je teiku astmu koja nije popuitala iako je on
slijedio preporuiene konvencionalne medicinske terapije, i
oni su se u oiaju okrenuli Buteykovim tehnikama disanja. Bu-
teykova metoda dovela je do tako potpune promjene zdrav-
stvenog stanja da su se odluiili obuiiti za uiitelje i pomagati
drugima.Donijeli su Buteykovu metodu na Novi Zeland 1994, a la-
koder su pridonijeli iirenju ove metode u Australiji, SAD-u,
Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, lzraelu i Nizozemskoj. Viieod 7.000ljudi s respiratornim problemima pouiili su primjeni
tehnike i poboljiali njihovo zdravlje na prirodan nacin, a tako-
der su obuiili preko 60 novih uiitelja.Starkovi su takotler pouiavali ovu tehniku na kliniikim ispi-
tivanjima i istra2ivanjima u Novom Zelandu, Kanadi i Ujedinje-nom Kraljevstvu. Bilisu domaiini prve meclunarodne Konferen-
cije za Buteykovu metodu u Novom Zelandu u prosincu 2000.
Jennifer Stark i Russel 5tark autori su knjige The Carbon Dio-
xide Syndrome: Learn why changing your breathing can improve
your health and wellbeing (Buteyko Online Ltd, NZ, Australia,
2002, I SBN 0-47 3-0961 0-2).
Jen n ifer se mo2e konta kti rati e-mailom na i [email protected] ili preko web-lokacije Buteyko Works na http://bu-teykoworks.com.
Napomena urednika:Zbog ograniienosti prostora, nismo u stanju objaviti sve
opiirne popratne biljeike koje sadrii ovaj tlanak. Umjesto
toga, objavili smo ih zajedno s ilankom na naSoj web-lokaciji,http://www.nexusma gazi ne.com.
OlgUm Vifide - djeviiansko maslinovo ulje extra
osebujnije vofni sok izuzetne kvalitete.
Tvrtka Olea B.B.sa sjedi5tem u Rapcu, vlasni3tvo obitelji Belii, u
rnaslinicima okruija Fa2'tne,GaliL,ane i Peroja svake godine ztpotirye
za.tarani iivotni ciklus od masline do maslinovog ulja.
Zdravt,poluzreli plodovi maslina, rutna berba i suvremen:r tehnologija
hladrro g pre3anj a p re duvj et s u vrhunskoj kvali red i pr ep oznarljiv o g
proizvoda.
Oleum viride sadrZi manje od 0,25 % slobodnih rnasnih kiselina, peroksidni
broj do 2 rnmol/kg i vi$e ocl 30 wari s antioksidacivnim djelovanjern, Krasi
ga lijepa zelena boja, miris na vaniliju i svjeii plod rnasline r" okus cikorije s
uplivon'r badema i artjdoke, un-rjerene gordine i pikanmosd'
Tako snaino i moino dievidansko maslinovo ulje excra zasigurno moietno
svrstati u ljekovitu i dragocjenu hranu, te ornilienu natnirnicu gurmanr ikulinarskih struinjaka.
PROSINAC_SIJECANJ 2OO 5 www. nexusm agazlne. com NEXUS. 57