i. izmjene i dopune prostornog ppuo rasa.pdfi. regulacijske i zaštitne građevine na ostalim...

Naručitelj:

OPĆINA RAŠA

Stručni izrađivač:

I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG

PLANA UREĐENJA OPĆINE RAŠA

OBRAZLOŽENJE PLANA

PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU

RASPRAVU

Rijeka, veljača 2016.

Županija Istarska županija

Grad Općina Raša

Naziv prostornog plana I. izmjene i dopune prostornog plana uređenja

Općine Raša

PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU

JAVNU RASPRAVU

TEKSTUALNI DIO

Odluka Općinskog vijeća o izradi plana: Odluka Općinskog vijeća o donošenju plana:

“Službene novine“ Općine Raša br. 7/14, 14/15 ...

Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan

... od:

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Igor Radić, dipl.oec.

Pravna osoba koja je izradila Plan:

Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba:

Valter Perčić, dipl.ing.geod.

Odgovorni voditelj izrade Plana:

Gorana Ljubičić,dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi Plana:

Nikša Capelletti, dott.sput. Gorana Ljubičić, dipl.ing.arh. Luka Trkanjec, dipl.ing.arh.

Lusiana Iveković, dipl.ing.arh. Ante Senjanović, dipl.ing.arh. Vladimir Tutek, dipl.ing.arh.

Pečat Općinskog vijeća: Predsjednik Općinskog vijeća:

Željko Zahtila

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:

________________________________________

(ime, prezime i potpis)

I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE RAŠA PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU

Geoprojekt d.d. Opatija

1

1. POLAZIŠTA

Plan se izrađuje u skladu s Odlukom o izradi I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Raša

("Službene novine Općine Raša" broj 7/14, 14/15), donesenom na sjednicama Općinskog vijeća Općine

Raša, 27. ožujka 2014. i 18. lipnja 2015.

Ovim izmjenama i dopunama PPUO Raša (u daljnjem tekstu: Plan) mijenja se i dopunjuje važeći

ProstornI plan uređenja Općine Raša ("Službene novine Općine Raša" broj 12/11) (u daljnjem tekstu:

važeći PPUO).

Plan se izrađuje radi:

- pojmovnog i sadržajnog usklađenja Odredbi za provođenje sa Zakonom o prostornom

uređenju i drugim u međuvremenu usvojenim propisima

- usklađenja s Prostornim planom Istarske županije ("Službene novine Istarske županije" broj

2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 - pročišćeni tekst i 13/12.)

- izmjene u dijelu izdvojenih građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene (izmjene u

gradevinskim područjima s brisanjem pojedinih zona koje ne opravdavaju njihovo otvaranje s

iskazanim interesom gospodarskih subjekata i u odnosu na troškove za njihovo opremanje)

- izmjene u dijelu granica građevinskih područja s utvrđivanjem izgrađenog, neizgrađenog i

neuređenog dijela građevinskih područja

- izmjene i dopune u odredbama za provođenje radi usklađenja s planom više razine te onih

odredbi koje su se pokazale sporne u dosadašnjoj provedbi Plana

- utvrđivanje lokacije za građevinski otpad i reciklažna dvorišta

- izmjene i dopune u dijelu infrastrukture - promet, telekomunikacije, vodoopskrba, odvodnja i

energetski sustavi.

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE RAŠA U ODNOSU NA

PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Raša u odnosu na prostor i sustave županije i države se

nisu promijenili o odnosu na važeći PPUO.

S obzirom na donošenje Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina

državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/2014, 154/14) samo se revidira popis postojećih

građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju na području Općine.

Građevine i površine državnog značaja na području Općine Raša su:

1. prometne i komunikacijske građevine i površine:

I. državne ceste: D66 (Pula - Labin), D421 (Most Raša (D66) – luka Bršica)

II. luke otvorene za javni promet od osobitog (međunarodnoga) gospodarskog interesa: luka

Bršica (luka Rijeka, bazen Raša-Bršica)

III. luka Koromačno, posebne namjene - industrijska

2. vodne građevine:

I. regulacijske i zaštitne građevine na vodama I. reda: rijeci Raši (obodni kanal br. 2 Donja

Raša, obodni kanal br. 5 Donja Raša, obodni kanal Krapan)

3. proizvodne građevine:

I. građevine za proizvodnju cementa: tvornica cementa Koromačno, tvornica hidratiziranog

vapna Most Raša

4. posebne građevine i površine:

I. vojne lokacije i građevine: uvala Tunarica - dva maskirna veza



2

II. stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom prometu Raša-

Bršica

5. površine za eksploataciju mineralnih sirovina: Koromačno, Most Raša

Građevine i površine županijskog značaja na području Općine Raša su:


I. županijske ceste Ž5081 (Labin – Crni – Ravni), Ž5103 (Labin - Stanišovi - Koromačno),

Ž5173 (Ž5081 - Marina), Ž5177 (Ž5103 - AC Tunarica)

II. lokalne ceste L50125, L50147, L50148, L50149, L50151

III. željeznička pruga od značaja za lokalni promet, s pripadajućom željezničkom

infrastrukturom: L213 (Lupoglav - Raša (Štalije))

IV. luke otvorene za javni promet županijskog značaja: Sv. Marina, Trget, Tunarica

V. odašiljači nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža izvan građevinskog

područja

2. energetske građevine:

I. dalekovodi 110 kV: Plomin - Dubrova - Raša, Plomin - Raša 2, Raša - Dolinka, Raša -

Koromačno,

II. dalekovod 35 kV Labin - Raša,

III. trafostanice: Raša 110/35 i 110/20 kV, Koromačno 110/6 kV


I. regulacijske i zaštitne građevine na ostalim vodama,

II. vodne građevine za melioracijsku odvodnju: obuhvatni kanali br. 1, 2, 3 i 5, sabirni kanali

Foška i Štalije, crpne stanice Foška, Raša, Štalije

III. vodne građevine za zahvaćanje voda: vodocrpilište Fonte Gaja.

4. površine izdvojenih građevinskih područja gospodarske i/ili javne namjene:

I. proizvodne namjene: Koromačno, Most Raša (Tvornica vapna), Štalije

II. ugostiteljsko-turističke namjene: Ravni, Sveta Marina, Tunarica

III. sportsko-rekreacijske namjene: Viškovići.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Osnovni podaci o stanju u prostoru se ne mijenjaju u odnosu na važeći PPUO, osim u segmentu

stanovništva te površine i izgrađenosti građevinskih područja.

Županija ISTARSKA ŽUPANIJA

Površina

Stanovnici

Stanovi

Kućanstva

Gustoća naseljenosti

Popis 2001.

Popis 2011.

Popis 2001.

Popis 2011.

Popis 2001.

Popis 2011.

2011.

km2

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

broj

broj stan/km2

Općina RAŠA

80,15 2,87 3535 1,54 3183 1,53 2029 1,98 2740 2,06 1329 1233 39,71

Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Raša nastanjeno je 3183

stanovnika, što predstavlja smanjenje u odnosu na podatke popisa stanovništva iz 2001. godine i

nastavak kontinuiranog trenda pada stanovništva od 1991. godine:

- u razdoblju 1991. - 2001. broj stanovnika je smanjen za 591 stanovnika

- u razdoblju 2001. - 2011. broj stanovnika je smanjen za 352 stanovnika.



3

Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika se smanjuje u većini naselja na

području Općine, uz najveći gubitak na području središnjeg naselja Raša (213 stanovnika), a u manjem

broju naselja (Crni, Drenje, Ravni, Sv. Bartul, Sv. Marina i Topid) broj stanovnika raste, ali sa

značajnijim porastom samo u Sv. Bartulu.

U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine broj stanova/stambenih jedinica povećao se s 2029 na

2740 (+711) stambene jedinice, dok se istovremeno broj stanovnika smanjio sa 3535 na 3183 (-352) , a

broj kućanstava s 1329 na 1233 (-96).

Unatoč padu broja stanovnika i kućanstava, porastao je i broj stanova za stalno stanovanje s 1629 na

1706 (+77), iako je ustvari broj stalno nastanjenih stanova pao s 1289 na 1212 (-77) - porastao je broj

privremeno nenastanjenih (+55) i napuštenih stanova (+99). Odnos broja stalnih stanovnika i stalno

nastanjenih stanova je pao s 2,74 na 2,62 stanovnika po stanu, a odnos broja stalnih stanovnika i svih

stanova za stalno stanovanje s 2,17 na 1,87.

Ukupni broj stanova je porastao s 2029 na 2740, u čemu najveći udio ima porast broja stanova koji se

koriste povremeno za odmor i rekreaciju (+158) i stanova u kojima se samo obavljala djelatnost

iznajmljivanja turistima (+208).

NASELJE postojeći broj

stanovnika 2001. g.

postojeći broj

stanovnika 2011. g.

Barbići 66 66

Brgod 180 157

Brovinje 91 81

Crni 13 15

Drenje 41 45

Koromačno 227 180

Krapan 203 151

Kunj 85 70

Letajac 43 33

Most Raša 91 78

Polje 26 25

Raša 1653 1440

Ravni 60 73

Skitača 11 3

Skvaranska 5 5

Stanišovi 49 38

Sveti Bartul 185 227

Sveti Lovreč

Labinski

55 55



4

Sveta Marina 42 50

Topid 123 136

Trget 45 35

Trgetari 59 50

Viškovići 182 170

UKUPNO 3535 3183

Broj povremenih stanovnika u naseljima se ne ustanovljava jer više nije primjenjiv za dimenzioniranje

građevinskih područja naselja, tako da se ti podaci iz važećeg PPUO više ne upotrebljavaju.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Prostorno razvojne i resursne značajke se u svom sadržaju ne mijenjaju u odnosu na važeći PPUO, osim

manjih izmjena i dopuna:

Državna cesta Most Raša (D66) - Bršica nosi oznaku D421.

Ažurira se popis podataka o vodotocima na području Općine:

Red.

br.

Oznaka

u VIS*-u

Naziv Red

vode

Vrsta i

uređenost

Recipijent Dužina

(km)**

1. 8.9 Raša 1. vodotok

"A"

more 6,49

2. 8.9.1.1 Krbok 2. bujica

"C"

Obuhvatni kanal br. 5 -(utok)

3. 8.9.1.2 Čažune 2. bujica

"C"

Obuhvatni kanal br. 5 -(utok)

4. 8.9.1.19 Sabirni kanal br. 1 2. sabirni kanal

"A"

rijeka Raša 3,20


"A"

Obuhvatni kanal br. 3

(preko CP Most Raša)

1,10


"A"

Sabirni kanal br. 4 5,66


"A"

Obuhvatni kanal br. 5

(preko CP Sv. Foška)

1,10

8. 8.9.2 Obuhvatni kanal Krapanj

(uključujući bujicu Krapanj)

1. obuhvatni kanal

"A" i bujica "B"

rijeka Raša 7,01

9. 8.9.3 Obuhvatni kanal br. 2 1. obuhvatni kanal

"A"

rijeka Raša 4,77

10. 8.9.3.4 Obuhvatni kanal br. 3 2. obuhvatni kanal

"A"

Obuhvatni kanal br. 2 1,19


"A"

rijeka Raša 0,94


"A"

more 8,16

13. 8.9.11 Obuhvatni kanal Rakonek 2. obuhvatni kanal

"A"

rijeka Raša 0,40

14. 8.9.1.4 Jelenski potok 2. bujica

"C"


15. 8.9.1.3 Sali 2. bujica

"C"


16. 8.9.3.3 Fontegaj 2. bujica

"B"


17. 8.9.3.2 Domišnica (Barbići) 2. bujica

"C"


18. 8.9.2.3 Vlaška 2. bujica

"C"

Obuhvatni kanal Krapanj 0,47

19. 8.9.2.2 Kature 2. bujica

"C"

bujica Krapanj -(utok)

20. 8.9.2.4 Rogočana 2. bujica Obuhvatni kanal Krapanj 0,39



5

"B"

21. 8.264 Sv. Marina 2. bujica

"B"

more 2,79

„A“ – vodotoci u cijelosti uređeni uzdužnim uređajnim građevinama (kanali)

„B“ – vodotoci djelomično uređeni uzdužnim uređajnim građevinama (kanali) i mjestimičnim

poprečnim građevinama (pregrade)

„C“ – neuređeni vodotoci i vodotoci samo mjestimično uređeni pojedinačnim poprečnim

građevinama (pregrade)

*VIS - Vodoprovredni informacijski sustav

** dužina glavnog toka u obuhvatu Plana

Izmjenjena su područja Nacionalne ekološke mreže (NEM) na području Općine, pa sada obuhvaćaju

sljedeća područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove:

1. HR2001334 Poluotok Ubaš

2. HR2001349 Dolina Raše

3. HR3000432 Ušće Raše

4. HR3000471 Uvala Škvaranska - Uvala Sv. Marina.

U odnosu na poglavlje 1.1.2.8. Bespravna izgradnja važećeg PPUO-a, naglašavamo kako je postupanje

s nezakonito izgrađenim ("bespravnim") zgradama u međuvremenu regulirano Zakonom o postupanju

s nezakonito izgrađenim zgradma (NN 86/12, 143/13) i da je postupanje radi sprečavanja daljnje gradnje

regulirano Zakonom o građevinskoj inspekciji (NN 153/13) te da nije predmet prostornog plana.

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena

postojećih prostornih planova

Važeći dokument prostornog uređenja šireg područja od utjecaja na ovaj Plan je Prostorni plan uređenja

Istarske županije ("Službene novine Istarske županije" broj 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst,

10/08, 07/10, 16/11 - pročišćeni tekst i 13/12.) (u daljnjem tekstu: PPIŽ).

Planski pokazatelji i obaveze iz PPIŽ-a prikazani u obrazloženju važećeg Plana su i dalje na snazi uz

manje izmjene:

- ukida se područje za iskorištavanje mineralnih sirovina Letajac

- promijenjen je sustav gospodarenja otpadom, pri čemu na području Općine nije moguća

gradnja odlagališta otpada osim odlagališta građevnog otpada ("deponija građevinskog

materijala"). Obavezna je izgradnja reciklažnog dvorišta (obaveza iz Zakona o održivom

gospodarenju otpadom), a dozvoljena je gradnja kompostana te građevine za obradu energetski

vrijednog otpada u krugu Tvornice cementa Koromačno.

Poglavlja 1.1.3.2. Prostorni plan Općine Labin, 1.1.3.3. Provedbeni urbanistički plan Marina, 1.1.3.4.

Provedbeni urbanistički plan Trget – Bršica i 1.1.3.5. Detaljni plan uređenja “Marina Tunarica“

obrazloženja važećeg PPUO više nisu relevantna jer se radi o planovima koji već niz godina nisu na

snazi.

Na području Općine Raša nema drugih važećih prostornih planova.



6

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke

te prostorne pokazatelje

Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te

prostorne pokazatelje se ne mijenja u odnosu na važeći PPUO, ali se dopunjava pregledom iskorištenosti

građevinskog područja naselja - tablicama kojima se uspoređuje odnos izgrađenog i neizgrađenog dijela

građevinskog područja naselja te gustoća naseljenosti građevinskog područja naselja u odnosu na

planske gustoće naseljenosti dozvoljene PPIŽ-om.

S obzirom na to, da je važeći PPUO crtan na rasterskoj katastarskoj podlozi, a da se ovaj Plan crta na

digitalnoj katastarskoj podlozi, važeći PPUO je prvo precrtan na digitalnu katastarsku podlogu, kao

međukorak u izradi ovog Plana, čime je utvrđena početna bazna veličina građevinskog područja naselja

- naime, zbog razlika u projekciji te mogućoj preciznosti iscrtavanja, precrtavanjem se dobija različita

površina građevinskog područja naselja od one iz važećeg PPUO.

Revizijom izgrađenog dijela građevinskog područja, u skladu s izgradnjom unutar građevinskog

područja u razdoblju nakon izrade važećeg PPUO, u trećoj tablici je utvrđen novi bazni udio

neizgrađenog dijela u ukupnoj površini građevinskog područja naselja. U ovoj tablici je prikazan i broj

stanovnika koji se može smjestiti u građevinsko područje prema minimalnoj gustoći stanovnika

propisanog PPIŽ-om, uz prikaz razlike - pokazuje se da građevinsko područje određeno važećim PPUO-

m ima prostora za 4920 stanovnika, dakle 1737 više nego ih ima na području Općine, odnosno 820 više

nego li je za 2015. bilo projicirano demografskim osnovama PPIŽ-a.

Naselja su u tablicama razvrstana u kategorije prema PPIŽ, i to:

I kategorija: naselja gradskih osobina, čija gustoća planiranog broja stanovnika ne smije biti

manja od 33 st/ha

II kategorija: naselja i dijelovi naselja s više od 100 stanovnika, čija gustoća planiranog broja

stanovnika ne smije biti manja od 10 st/ha

III kategorija: naselja i dijelovi naselja s manje od 100 stanovnika, čija gustoća planiranog broja

stanovnika ne smije biti manja od 5 st/ha

pri tome se u tablicama, radi ilustracije stanja, koristi gustoća izračunata po postojećem broju

stanovnika.

Udio neizgrađenog dijela u ukupnoj površini građevinskog područja naselja je bitan zbog odredbi

važećeg Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13), i to:

članak 43. stavak (3) "Građevinska područja naselja mogu se proširivati samo ako je postojeće

područje izgrađeno 50% ili više svoje površine."

članak 47. stavak (1) "U prostoru ograničenja [zaštićeno obalno područje mora] se građevinsko

područje određuje tako da se može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela,

ako je taj dio veći od 80% površine toga građevinskog područja."

Građevinska područja naselja koja se u potpunosti ili pretežno nalaze unutar zaštićenog obalnog

područja mora su: Crni, Drenje, Koromačno, Ravni, Sveta Marina, Trget i Trgetari.



7

tablica površina izmjerena prema važećem PPUO

NASELJE

Izgrađeni dio

građevinskog

područja

naselja (ha)

Neizgrađeni dio

građevinskog

područja naselja

(ha)

Ukupna površina

građevinskog

područja naselja

(ha)

Udio

neizgrađenog

dijela u ukupnoj

površini GPN

I KATEGORIJA

Raša 38,93 2,77 41,70 6,64%

II KATEGORIJA

Brgod 19,20 43,21 62,41 69,24%

Koromačno 6,2 4,01 10,21 39,28%

Krapan 10,4 16,08 26,48 60,73%

Sveti Bartul 23,7 25,50 49,20 51,83%

Topid 12,31 21,36 33,67 63,44%

Viškovići 8,13 8,91 17,04 52,32%

III KATEGORIJA

Barbići 4,13 5,69 9,82 57,94%

Brovinje 7,43 8,91 16,34 54,53%

Crni 2,97 11,52 14,49 79,50%

Drenje 14,71 32,05 46,76 68,54%

Kunj 5,83 11,97 17,80 67,25%

Letajac 3,06 3,78 6,84 55,26%

Most Raša 0,73 0,00 0,73 0,00%

Polje 3,24 7,24 10,48 69,08%

Ravni 8,47 6,08 14,55 41,79%

Skitača 2,6 6,05 8,65 69,94%

Skvaranska 1,97 2,18 4,15 52,53%

Stanišovi 7,07 18,46 25,53 72,31%

Sveti Lovreč

Labinski

5,2 19,73 24,93 79,14%

Sveta Marina 8,93 12,82 21,75 64,13%

Trget 3,55 6,18 9,73 63,51%

Trgetari 13,05 39,28 52,33 75,06%

UKUPNO 211,81 313,80 525,61 59,70%



8

tablica površina važećeg PPUO precrtanih na digitalnu katastarsku podlogu

NASELJE

Izgrađeni dio

građevinskog

područja

naselja (ha)

Neizgrađeni dio

građevinskog

područja naselja

(ha)

Ukupna površina

građevinskog

područja naselja

(ha)

Udio

neizgrađenog

dijela u ukupnoj

površini GPN

Brutto gustoća

post. broja

stanovnika (st/ha)

I KATEGORIJA

Raša 40,52 2,82 43,34 6,51% 33,23

II KATEGORIJA

Brgod 19,40 44,57 63,97 69,67% 2,45

Koromačno 6,38 4,16 10,54 39,47% 17,08

Krapan 11,95 15,11 27,06 55,84% 5,58

Sveti Bartul 24,46 26,04 50,50 51,56% 4,50

Topid 12,66 21,94 34,60 63,41% 3,93

Viškovići 8,31 9,17 17,48 52,46% 9,73

III KATEGORIJA

Barbići 4,17 5,90 10,07 58,59% 6,55

Brovinje 7,76 9,08 16,84 53,92% 4,81

Crni 3,02 11,88 14,90 79,73% 1,01

Drenje 15,40 33,38 48,78 68,43% 0,92

Kunj 6,02 12,29 18,31 67,12% 3,82

Letajac 3,16 3,87 7,03 55,05% 4,69

Most Raša 0,82 0,00 0,82 0,00% 95,12

Polje 3,10 7,53 10,63 70,84% 2,35

Ravni 9,35 6,77 16,12 42,00% 4,53

Skitača 2,71 6,21 8,92 69,62% 0,34

Skvaranska 2,04 2,28 4,32 52,78% 1,16

Stanišovi 7,68 18,55 26,23 70,72% 1,45

Sveti Lovreč

Labinski

5,32 20,28 25,60 79,22% 2,15

Sveta Marina 6,04 10,74 16,78 64,00% 2,98

Trget 3,83 5,69 9,52 59,77% 3,68

Trgetari 13,50 40,32 53,83 74,92% 0,93

UKUPNO 217,60 318,58 536,18 59,42% 5,94



9

tablica revidiranih površina izgrađenog dijela građevinskog područja naselja

NASELJE

Izgrađeni dio

građevinskog

područja

naselja (ha)

Neizgrađeni dio

građevinskog

područja naselja

(ha)

Ukupna površina

građevinskog

područja naselja

(ha)

Udio

neizgrađenog

dijela u ukupnoj

površini GPN

Broj stanovnika

potreban za

postizanje

propisane gustoće

I KATEGORIJA

Raša 41,91 1,43 43,34 3,30% 1430 (-10)

II KATEGORIJA

Brgod 23,07 40,90 63,97 63,94% 640 (+479)

Koromačno 6,38 4,16 10,54 39,47% 105 (-75)

Krapan 11,98 15,08 27,06 55,73% 271 (+120)

Sveti Bartul 27,11 23,39 50,50 46,32% 505 (+278)

Topid 16,92 17,68 34,60 51,10% 346 (+210)

Viškovići 9,72 7,76 17,48 44,39% 175 (+5)

III KATEGORIJA

Barbići 4,67 5,4 10,07 53,62% 50 (-16)

Brovinje 8,77 8,07 16,84 47,89% 84 (+3)

Crni 4,55 10,35 14,90 69,46% 75 (+60)

Drenje 21,34 27,44 48,78 56,25% 244 (+199)

Kunj 8,5 9,81 18,31 53,58% 92 (+22)

Letajac 3,69 3,34 7,03 47,51% 35 (+2)

Most Raša 0,82 0,00 0,82 0,00% 4 (-74)

Polje 4,52 6,11 10,63 57,48% 53 (+28)

Ravni 10,95 5,17 16,12 32,07% 81 (+8)

Skitača 2,81 6,11 8,92 68,50% 45 (+42)

Skvaranska 2,23 2,09 4,32 48,38% 22 (+17)

Stanišovi 10,39 15,84 26,23 60,39% 131 (+93)

Sveti Lovreč

Labinski

10,72 14,88 25,60 58,13% 128 (+73)

Sveta Marina 6,90 9,88 16,78 58,88% 84 (+34)

Trget 5,08 4,44 9,52 47,58% 48 (+13)

Trgetari 17,92 35,91 53,83 66,71% 269 (+219)

UKUPNO 259,94 276,25 536,19 51,52% 4920 (+1737)



10

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja su osiguravanje mogućnosti zahvata u prostoru te

građenja građevina županijskog značaja. Ovim Planom se omogućava gradnja retencije Most Raša,

planirane PPIŽ-om, a ostale građevine tog značaja su već planirane važećim PPUO-m.

No, uz to će se pregledno definirati mogućnosti zahvata i način njihovog provođenja u izdvojenim

građevinskim područjima gospodarske namjene

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Na području Općine Raša ne postoje gradovi ni naselja posebnih funkcija.

Prema važećem Zakonu o prostornom uređenju (NN 157/13), određivanje uvjeta za građevine

županijskog značaja je u nadležnosti prostornih planova županijske razine, no za neke od tih građevina

PPIŽ tu mogućnost prepušta prostornim planovima gradova i općina, stoga će se planom jasnije izdvojiti

i razjasniti mogućnosti zahvata na infrastrukturnim i drugim građevinama županijskog značaja, te će se

uvjeti za zahvate jasno odrediti za luke otvorene za javni promet te luke posebne namjene, čiji obuhvati

odnosno način njihovog utvrđivanja nisu do sada jasno bili utvrđeni.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Korištenje prirodnih izvora u smislu koji se može regulirati prostornim uređenjem (iskorištavanje

mineralnih sirovina, vodozahvati, proizvodnja električne energije, korištenje morske obale) je državnog

ili županijskog značaja pa se za ovo područje provodi u skladu s PPIŽ-om, osim u onim segmentima

gdje taj plan to dozvoljava PPUO-u.

Obnovljivi izvori energije će se koristiti za osobne potrebe, u sklopu građevina, pa se za njih neće

planirati posebni planski uvjeti.

Način korištenja planiranih izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene se ne

mijenja ovim Planom, uz manja usklađenja s uvjetima korištenja koje određuje PPIŽ.

Uređenje morske obale za potrebe plaža se planira tako da se njihov obuhvat ograniči na obalu uz

građevinska područja te da se nasipanje ograniči u najvećoj mogućoj mjeri, a istovremeno omogući

dobijanje korisnog prostora za plaže, koji je manjkav, s obzirom na konfiguraciju najvećeg dijela obale.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Sustav zaštite PPIŽ-a nije mijenjan, pa se ne mijenja ni ovaj Plan, osim jasnijeg određivanja mogućih

zahvata u područjima zaštite koja određuje PPIŽ.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

Ciljevi su:

- obuhvatiti Planom sve različitosti prostora Općine Raša posebno u odnosu na izgrađene

dijelove naselja

- Plan strukturirati pregledno, s naglaskom na jednostavnost korištenja

- određivanju izdvojenih građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene pristupiti

racionalno, kako u odnosu na njihov broj, položaj i veličinu, tako i u odnosu na vlasništvo i

troškove opremanja potrebnom infrastrukturom

- redefinirati građevinska područja naselja u odnosu na stvarno stanje izgrađenosti, prikladnost

terena za gradnju, iskazani interes za gradnjom te postojeću opremljenost infrastrukturom



11

- redefinirati uvjete za gradnju prometnica i građevina drugih infrastrukturnih mreža, kako bi se

uklonile nepotrebne zapreke gradnji, a da se postigne zadovoljavajući nivo uređenosti i zaštite

prostora

- uskladiti plansko postupanje s otpadom s propisima o održivom gospodarenju otpadom.

2.2.1. Demografski razvoj

Ovim Planom se ne planiraju izmjene i dopune važećeg PPUO koje bi imale značajan utjecaj na

demografski razvoj, pa se ne definiraju posebni ciljevi. Demografski trendovi na području Općine su

negativni - broj stanovništva pada posljednja dva desetljeća, te se ne očekuje značajni porast stalnog

stanovništva.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Zadržava se prostorno razvojna struktura važećeg PPUO, uz korekcije unutar te strukture:

- usklađenje izgrađenih dijelova građevinskog područja sa stvarnim stanjem izgrađenosti

- izmjena malih proizvodnih - zanatskih zona

- definiranje obuhvata luka

- definiranje obuhvata morskih plaža, pretežno na položajima koji se koriste kao plaže.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

Zadržavaju se postavke razvoja važećeg PPUO, uz revidiranje uvjeta izgradnje, tako da se olakšava

mogućnost gradnje u onim dijelovima naselja u kojima zahvati neće značajno mijenjati postojeću

strukturu površina - područja na kojima postoje izgrađeni putevi i ceste, kao i područja u kojima postoje

javne površine koje se mogu upotrebiti za gradnju prometnica (katastarski putevi) i druge infrastrukture,

iskazuju se kao uređena, s obzirom na to da je procijenjeno kako se izradom urbanističkih planova

uređenja ne bi promijenila prostorna struktura tih puteva, niti bi se za mala naselja njima određivale

dodatne površine javne namjene.

Jasno se planira način gradnje prometne i druge infrastrukture u naselju i van njega - fleksibilno, tako

da može pratiti potrebe razvoja naselja te se usklađuje s važećim propisima, koji sada najvećim dijelom

reguliraju način izgradnje drugih mreža.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Zadržavaju se postavke zaštite važećeg PPUO-a, uz njihovo pojednostavljanje i prilagođavanje

posebnim propisima (zaštite okoliša, prirode, kulturnih dobara). Zadržava se isti nivo zaštite, ali su

planske mjere sada svedene samo na one elemente koji su uistinu u nadležnosti Plana, a ostale se

prepušta posebnim propisima.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Namjena prostora se ne mijenja, osim za neke manje točkaste zahvate, pa se ne određuju dodatni ciljevi

racionalnog korištenja i zaštite prostora osim onih na kojima je zasnovan važeći PPUO.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti

i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

S obzirom na negativni demografski trend na području Općine te velike neizgrađene površine

građevinskih područja naselja, površina građevinskih područja naselja se ne može povećavati te se ne

određuju posebni ciljevi za utvrđivanje građevinskih područja naselja.



12

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Planirani nivo uređenja naselja i komunalne infrastrukture je zadovoljavajuć, pa se ovim Izmjenama i

dopunama ne utvrđuju posebni ciljevi u tom smislu, osim olakšavanja provođenja zahvata komunalne i

druge infrastrukture radi uređenja naselja i građevinskog zemljišta.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA

PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Planirani prostorni razvoj na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

se ovim Planom ne mijenja.

S obzirom na donošenje Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina

državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/2014, 154/14) samo se revidira popis građevina

od važnosti za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju na području Općine.

Građevine i površine državnog značaja na području Općine Raša su:


I. državne ceste: D66 (Pula - Labin), D421 (Most Raša (D66) – luka Bršica)

II. koridori državnih cesta u istraživanju: obilaznica Barban (Puntera (D66) - Most Raša)

obilaznica Raša (Most Raša (D66) - Labin (D66))

III. luke otvorene za javni promet od osobitog (međunarodnoga) gospodarskog interesa: luka

Bršica (luka Rijeka, bazen Raša-Bršica)

IV. luka Koromačno, posebne namjene - industrijska


I. regulacijske i zaštitne građevine na vodama I. reda: rijeci Raši (obodni kanal br. 2 Donja

Raša, obodni kanal br. 5 Donja Raša, obodni kanal Krapanj)

3. proizvodne građevine:

I. građevine za proizvodnju cementa: tvornica cementa Koromačno, tvornica hidratiziranog

vapna Most Raša

4. posebne građevine i površine:

I. vojne lokacije i građevine: uvala Tunarica - dva maskirna veza

II. stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom prometu Raša-

Bršica

5. površine za eksploataciju mineralnih sirovina: Koromačno, Most Raša

Građevine i površine županijskog značaja na području Općine Raša su:


I. županijske ceste Ž5081 (Labin – Crni – Ravni), Ž5103 (Labin - Stanišovi - Koromačno),

Ž5173 (Ž5081 - Marina), Ž5177 (Ž5103 - AC Tunarica)

II. lokalne ceste L50125, L50147, L50148, L50149, L50151

III. željeznička pruga od značaja za lokalni promet, s pripadajućom željezničkom

infrastrukturom: L213 (Lupoglav - Raša (Štalije))

IV. luke otvorene za javni promet županijskog značaja: Sv. Marina, Trget, Tunarica

V. luke nautičkog turizma županijskog značaja: Bršica (marina), Bršica (suha marina)

Tunarica (marina)

VI. sportske luke županijskog značaja: Ravni

VII. odašiljači nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža izvan

građevinskog područja;



13

2. energetske građevine:

I. dalekovodi 110 kV: Plomin - Dubrova - Raša, Plomin - Raša 2, Raša - Dolinka, Raša -

Koromačno,

II. dalekovod 35 kV Labin - Raša,

III. trafostanice: Raša 110/35 i 110/20 kV, Koromačno 110/6 kV


I. regulacijske i zaštitne građevine na ostalim vodama,

II. vodne građevine za melioracijsku odvodnju: obuhvatni kanali br. 1, 2, 3 i 5, sabirni kanali

Foška i Štalije, crpne stanice Foška, Raša, Štalije

III. vodne građevine za zahvaćanje voda: vodocrpilište Fonte Gaja, vodozahvati za

navodnjavanje Raša i Krapanjsko polje.

4. površine izdvojenih građevinskih područja gospodarske i/ili javne namjene:

I. proizvodne namjene: Koromačno, Most Raša (Tvornica vapna), Štalije

II. ugostiteljsko-turističke namjene: Ravni, Sveta Marina, Tunarica

III. sportsko-rekreacijske namjene: Viškovići

5. površine za uzgoj ribe i drugih morskih organizama.

Za navedene građevine, unutar građevinskih područja ovaj Plan i dalje, kao i važeći PPUO, određuje

uvjete smještaja i gradnje. No, s obzirom na to da je prema člancima 67. (građevine državnog značaja)

i 72. (građevine županijskog značaja) važećeg Zakona o prostornom uređenju, prvenstvena obaveza

određivanja uvjeta za te građevine u nadležnosti planova više razine, ako Državni plan prostornog

razvoja i PPIŽ za njih odrede uvjete koji su drugačiji od onih koje određuje ovaj Plan, one će se graditi

po tim uvjetima.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina se pretežno zadržavaju jednakima

važećem PPUO-u, uz određene izmjene.

3.2.1. Građevinska područja naselja

Građevinska područja naselja su analizirana u odnosu na postojeću gradnju i donošenje Zakona o

prostornom uređenju (NN 153/13) te je nanovo utvrđen izgrađeni dio građevinskog područja naselja.

Neizgrađeni dio građevinskog naselja je analiziran, i određen kao uređeni, ako čestice od kojih se sastoji

imaju mogućnost prometnog pristupa po postojećoj prometnici ili po javnoj površini (katastarski put).

Preostali dio neizgrađenog dijela se smatra neuređenim, za što je člankom 79. važećeg Zakona o

prostornom uređenju propisano obavezno donošenje urbanističkog plana uređenja (prema članku 146.

istog zakona te članku 110. važećeg Zakona o gradnji, unutar takvog područja nije moguće izdavanje

lokacijske odnosno građevinske dozvole bez donesenog urbanističkog plana uređenja). Za površine

neuređenih područja za koje je procijenjeno da izrada UPU-a ne bi primjetno doprinijela unapređenju

ili zaštiti prostora, u skladu s člancima 76. (3) i 79. (2) važećeg Zakona o prostornom uređenju, određeni

su uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, pa su na

njima zahvati mogući bez donošenja urbanističkog plana uređenja.

Širenje građevinskih područja naselja se ne planira.

Važeći Zakon o prostornom uređenju, u svom članku 43. (4) propisuje da se građevinska područja

naselja mogu proširivati samo ako je postojeće područje izgrađeno 50% ili više svoje površine. Ukupno

građevinsko područje naselja Općine Raša je izgrađeno manje od 50%, pa se prema tome ne može

proširivati i mora ostati unutar ukupne površine iz važećeg PPUO-a. Uz to, u članku 47. (1) isti zakon

propisuje da se u prostoru ograničenja (zaštićeno obalno područje mora: ZOP) građevinsko područje

određuje tako da se može proširiti samo ako mu je izgrađeni dio veći od 80% površine, što nije slučaj



14

ni u jednom naselju, a na cijelome području Općine, izgrađenost unutar ZOP-a iznosi 43,78%. Prema

tome, 16 od 23 naselja nema niti zakonske mogućnosti širenja (čl. 43. (3) i 47. (1) ZPU), jer im je udio

neizgrađenog dijela građevinskog područja veći od 50% (odnosno 20% u zaštićenom obalnom području

mora) - širenje bi jedino bilo moguće u naseljima Brovinje, Letajac, Most Raša, Raša, Skvaranska, Sveti

Bartul i Viškovići.

No, uz navedena zakonska ograničenja, Prostorni plan Istarske županije (PPIŽ) je propisao dodatna

ograničenja za širenje građevinskog područja naselja, vezujući ga za demografske kriterije - za područje

Općine Raša je u svom Obrazloženju (poglavlje 3.3.1. Projekcija demografskih kretanja, tablica 109.)

projicirao 4000 stanovnika. Građevinska područja naselja važećeg PPUO-a, preračunato prema PPIŽ-

om propisanim minimalnim gustoćama stanovništva (članci 78., 79. i 80.), su dimenzionirana za potrebe

4920 stanovnika, što također govori kako nije moguće proširenje ukupne površine građevinskog

područja naselja na području Općine.

U spomenutim člancima PPIŽ-a (78.-80.) je i jasno određeno da se izračun građevinskog područja

naselja određuje za svako statističko naselje zasebno.

Stoga je bila moguća jedino preraspodjela zemljišta kojom se ne povećava građevinsko područje naselja.

Prostorne cjeline građevinskog područja naselja posebnih namjena

Unutar građevinskog područja naselja Raša, izdvaja se prostorna cjelina društvene namjene, kojom se

štiti prostor za revitalizaciju građevina rudnika u kulturne svrhe, tj. kulturno-turističke - uređenjem

rudarskog nasljeđa bi se stvorilo i odredište kulturnog turizma, s pratećim sadržajima.

Unutar građevinskog područja naselja Krapan, izdvaja se prostorna cjelina proizvodne i poslone

namjene, kojom se prostor nekadašnje tvornice rezervira za razvoj gospodarskih sadržaja.

3.2.2. Građevinska područja izvan naselja

Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene - proizvodne, pretežno zanatske (I2)

iz važećeg PPUO-a se ukidaju jer je procijenjeno kako njihovo uređenje ne bi imalo ekonomskog

opravdanja s obzirom na nedostatni interes gospodarskih subjekata za njihovim otvaranjem. Umjesto

njih se na položaju bivše elektrane Vlaška planira takvo područje, pretežno namijenjeno gospodarskim

sadržajima vezanima uz poljoprivedu u Raškom polju (prerada poljoprivrednih proizvoda, proizvodnja

hrane i pića, prateći gospodarski prostori, prateće ugostiteljstvo i usluge).

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske namjene - poslovne, pretežno trgovačke

(K2) Most Raša se prenamjenjuje u pretežno uslužnu (K1) namjenu. Postojeći poslovni sadržaji unutar

tog građevinskog područja su pretežno uslužni (suha marina, servisi), a trgovina je manji dio.

Procjenjeno je bitnijim omogućiti zadržavanje takve mješavine sadržaja. No, planirana namjena prostora

omogućava i gradnju trgovačkih građevina.

Planiraju se nova izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene - poslovne,

komunalno servisne (K3), namjenjene smještaju odlagališta za građevni otpad (Most Raša) te

reciklažnih dvorišta (Most Raša i Drenje).

Izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene u Tunarici se mijenja - briše se

područje planiranog turističkog naselja (T2) koje je u cijelosti unutar 100 m od obalne crte, gdje prema

članku 48. (3) Zakona o prostornom uređenju nije moguća gradnja smještajnih građevina, zadržava se

dio tog područja kao kamp (T3) te se u cijelosti obuhvaća postojeći kamp Tunarica (T3) i omogućava

mu se proširenje do površine dozvoljene PPIŽ-om.



15

Planira se novo građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene (R6) Gaboka, kako bi se širem

području Svete Marine dodao atraktivan sadržaj. S obzirom na položaj i karakter prostora, pretežno

uređen igralištima i sportskim terenima.

Površine infrastrukturne namjene su razdvojene na: elektroenergetske (IS1), vodoopskrbne (IS2), luke

otvorene za javni promet (IS3) i luke posebne namjene (IS4).

Utvrđuju se obuhvati svih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (osim industrijske

luke Koromačno, koja se razvija unutar površine industrijske namjene (I1) tvornice Koromačno, s kojom

čini gospodarsku cjelinu), kako bi se jasno odredila mogućnost njihove gradnje. Za smještaj luka se

određuju površine infrastrukturne namjene, luka otvorenih za javni promet (IS3) i luka posebne namjene

(IS4). Obuhvaćaju postojeća lučka područja i površine planirane za njihovo širenje, odnosno površine

za planirana lučka područja:

IS3:

- luka Raša-Bršica (od značaja za Republiku Hrvatsku)

- luka Sveta Marina (lokalnog značaja)

- luka Trget (lokalnog značaja)

- IS4: luka nautičkog turizma - suha marina Bršica (od značaja za Republiku Hrvatsku)

- luka nautičkog turizma - marina Tunarica (županijskog značaja)

- sportska luka Ravni (županijskog značaja).

S obzirom na to da katastarski plan na području Trgeta ima potpuno pogrešan položaj u odnosu na obalu

i stvarni položaj nekretnina na terenu, obuhvat luke Trget je na kartografskim prikazima dan

informativno, a točno se utvrđuje prema koordinatama lomnih točaka utvrđenima u tekstualnom dijelu

Plana.

Kako bi se omogućila prihvatljiva doza fleksibilnosti za prilagođavanje promjenjivim ekonomskim

situacijama, daje se mogućnost da se luke, osim unutar površina infrastrukturne namjene, prošire i na

susjedna građevinska područja (naselja ili proizvodne namjene). Za luke državnog značaja - luku

otvorenu za javni promet Raša-Bršica te planiranu luku posebne namjene Bršica daje se i mogućnost

proširenja lučkog područja unutar površine planskog lučkog područja na moru, utvrđenog PPIŽ-om i

prikazanog na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora ovog Plana.

3.2.3. Površine izvan građevinskog područja

Kako bi se reguliralo postupanje s postojećim građevinama koje nije bilo moguće uključiti u građevinsko

područje, zbog ograničenja mogućnosti širenja građevinskog područja naselja (objašnjenje u poglavlju

3.2.1.), utvrđena je mogućnost rekonstrukcije postojećih građevina izvan građevinskog područja

(dozvoljena člankom 44. Zakona o prostornom uređenju), pa su u tekstualnom dijelu Plana određeni

uvjeti za rekonstrukciju i/ili zamjenu tih građevina. Analizom postojeće izgradnje je utvrđeno da je

najveći broj postojećih građevina katnosti prizemlje i kat te da je raspon tlocrtne površine od 75 do 140

m², ali najviše unutar raspona od 90 do 125 m². Stoga se daje mogućnost rekonstrukcije koja odgovara

najvećem broju postojećih građevina, pri čemu se građevine većih dimenzija od omogućenih mogu

rekonstruirati unutar postojećih gabarita. Parcelacija zemljišta za potrebe postojećih građevina se ne

ograničava.

S obzirom na to, da osim nastanjenih odnosno na druge načine korištenih građevina, postoji i veliki broj

napuštenih tradicionalnih građevina, za njih se određuju posebni uvjeti, kojima se također omogućava

njihova rekonstrukcija, ali tako da se zadrži njihov izvorni karakter.

Planom se definiraju površine sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja - igrališta (R7), uređene

plaže (R8) i prirodne plaže (R9). Igrališta se grade kao otvoreni tereni, s mogućnošću gradnje manjih



16

građevina pratećih sadržaja. Unutar površina uređenih plaža je dozvoljeno nasipanje obale te gradnja

pomoćnih i pratećih građevina sa sadržajima za plaže. Unutar prirodnih plaža nisu dozvoljeni zahvati u

prostoru. Akvatoriji plaža mogu obuhvaćati i površine van ove namjene, ali tamo nisu mogući zahvati

u prostoru. Uz navedeno se regulira mogućnost uređivanja pješačkih, biciklističkih, jahačkih, trim i

sličnih staza izvan građevinskog područja.

Nazivi i definicije poljoprivrednih površina su usklađeni s važećim Pravilnikom o mjerilima za

utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P3) poljoprivrednog zemljišta (NN

151/13) koji također definira i ostala obradiva (P3) i ostala (PŠ) poljoprivredna zemljišta. Daje se

mogućnost pri zahvatima na poljoprivrednom zemljištu odrediti točnu kategoriju zemljišta u skladu s

navedenim posebnim propisom, pa prema tome provoditi moguće zahvate - naime, reljefna, zemljišna i

vegetacijska raznolikost prostora, ne omogućava detaljno utvrđivanje točne kategorije svih zemljišta

ovom Planom.

Mogućnosti zahvata na poljoprivrednom zemljištu su usklađene s važećim PPIŽ-om.

Mogućnosti zahvata na šumskim površinama su usklađene sa važećim Zakonom o prostornom uređenju

i Zakonom o šumama te je također dana mogućnost prilagođavanja mogućnosti zahvata stvarnoj namjeni

prostora, jer reljefna, zemljišna i vegetacijska raznolikost prostora, ne omogućava detaljno utvrđivanje

točne kategorije svake čestice na području ovog Plana.

3.2.4. Revizija tekstualnog dijela Plana

Tekstualni dio Plana (odredbe za provođenje) je u potpunosti restrukturiran, kako bi se olakšala

preglednost, umanjila ponavljanja i neusklađenosti, definirani uvjeti provedbe zahvata koji do sada nisu

bili određeni, te iz Plana uklonili uvjeti koji su u nadležnosti posebnih propisa iz drugih područja. Plan

je tako značajno skraćen, ali zadržava koncepciju korištenja i uređenja prostora planiranu važećim

PPUO-m, uz izmjene navedene u prethodnim dijelovima ovog poglavlja.

Poglavlje 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Raša je značajno

pojednostavljeno i skraćeno, tako da sada sadrži način podjele površina po njihovim namjenama, te

svaku površinu kratko definira kroz navedene mogućnosti zahvata unutar njih. Načini provedbe tih

zahvata se onda određuju u poglavlju koje određuje uvjete za uređenje prostora.

Poglavlje 2. Uvjeti za uređenje prostora je dorađeno tako da sada sadrži uvjete za gradnju svih građevina

unutar građevinskih područja. Podijeljeno je u skladu s Pravilnikom o adržaju, mjerilima kartografskih

prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova na poglavlja 2.1.

Građevine od važnosti za državu i županiju (ove građevine se grade u skladu s prostornim planovima

viših razina, pa im se ovdje ne određuju posebni uvjeti, osim tamo gdje su dio cjeline građevinskih

područja, gdje se grade po uvjetima poglavlja 2.2. i 2.3.1. ovog Plana) 2.2. Građevinska područja

naselja i 2.3. Izgrađene strukture van naselja, koje se dalje dijeli na poglavlja 2.3.1. Izdvojena

građevinska područja izvan naselja i 2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja.

Prva dva članka poglavlja 2. utvrđuju mogućnosti provođenja zahvata unutar odnosno izvan

građevinskih područja te definiraju pojmove koji se koriste u potpoglavljima ovog poglavlja.

Poglavlje 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju sadrži popis tih građevina, koje se grade u

skladu s prostornim planovima viših razina, pa im se ovdje ne određuju posebni uvjeti, osim tamo gdje

su dio cjeline građevinskih područja, gdje se grade po uvjetima poglavlja 2.2. i 2.3.1. ovog Plana.

Poglavlje 2.2. Građevinska područja naselja sadrži sve uvjete za gradnju građevina unutar građevinskog

područja naselja osim građevina infrastrukturnih sustava i mreža, koje se grade u skladu s uvjetima

poglavlja 5. ovog Plana. Uvjeti su raspoređeni po potpoglavljima, koja obrađuju uvjete u skladu s

popisom lokacijskih uvjeta potrebnih za ishođenje lokacijske ili građevinske dozvole, u skladu s



17

člankom 140. važećeg Zakona o prostornom uređenju i člankom 112. važećeg Zakona o gradnji. Pri

tome:

- jasno su utvrđene vrste građevina koje se mogu graditi u naseljima, definirane su i određeni

uvjeti su za svaku od njih

- pojednostavljeni su uvjeti za gradnju stambenih građevina - sada se dijele samo na stambene

(manje od 4 stana) i višestambene (4 stana i više)

- pojednostavljeni su uvjeti za veličinu građevina - koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti, koji

se sada više ne vezuju uz veličinu građevne čestica

- ograničenja visine građevina u zaštićenom obalnom području mora određena PPIŽ-om se

ugrađuju u ove uvjete

- ukinute su gornje granice za veličinu građevnih čestica

- određuju se obavezne površine zelenila - prirodnog terena na građevnoj čestici

- način smještaja vozila na građevnoj čestici, odnosno izvan nje je pojašnjen, a broj parkirališnih

mjesta se sada jasno utvrđuje prema posebnom propisu Općine Raša o prometu u mirovanju

- priključenje građevne čestice na prometnu i drugu infrastrukturu je usklađeno s člankom 81.

važećeg PPIŽ te obavezama iz članka 146. važećeg Zakona o prostornom uređenju

- izmjenjene su mogućnosti posrednog pristupa čestice na prometnicu, kako bi se olakšala

provedba zahvata u prostoru

- uvjeti za gradnju i uređenje površina javne namjene su određeni u posebnom potpoglavlju, jer

je to procjenjeno jednostavnijim za provedbu Plana, zbog njihovog specifičnog karaktera;

površine javne namjene su utvrđene u skladu s točkom 27. prvog stavka članka 3. važećeg

Zakona o prostornom uređenju; određeni su uvjeti za gradnju i uređenje, osobito za uređene

plaže

- uvjeti za rekonstrukciju građevina se više ne određuju posebno, jer je rekonstrukcija također

gradnja pa se na nju primjenjuju jednaki uvjeti kao za gradnju novih građevina - u uvjetima za

gradnju su navedeni iznimni slučajevi kada se na postojeće građevine mogu primjeniti

drugačiji uvjeti (za postojeće građevine koje su izgrađene prema uvjetima koji prekoračuju

uvjete ovog Plana).

Poglavlje 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sadrži sve uvjete za gradnju građevina

unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja osim građevina infrastrukturnih sustava i mreža,

koje se grade u skladu s uvjetima poglavlja 5. ovog Plana. Uvjeti su raspoređeni po potpoglavljima, koja

obrađuju uvjete u skladu s popisom lokacijskih uvjeta potrebnih za ishođenje lokacijske ili građevinske

dozvole, u skladu s člankom 140. važećeg Zakona o prostornom uređenju i člankom 112. važećeg

Zakona o gradnji. Pri tome:

- jasno je utvrđena mogućnost gradnje i namjene građevina, ovisno i namjeni građevinskog

područja, uključujući dozvoljeni kapacitet ugostiteljsko-turističkih građevina

- pojednostavljeni su uvjeti za veličinu građevina - koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti, koji

se sada više ne vezuju uz veličinu građevne čestica

- mijenjaju se uvjeti za određivanje oblika i veličine građevnih čestica

- uvjeti za gradnju i uređenje površina javne namjene su određeni u posebnom potpoglavlju, jer

je to procjenjeno jednostavnijim za provedbu Plana, zbog njihovog specifičnog karaktera;

površine javne namjene su utvrđene u skladu s točkom 27. prvog stavka članka 3. Zakona o

prostornom uređenju; određeni su uvjeti potrebni za gradnju, osobito za uređene plaže

- uvjeti za rekonstrukciju građevina se više ne određuju posebno, jer je rekonstrukcija također

gradnja pa se na nju primjenjuju jednaki uvjeti kao za gradnju novih građevina - u uvjetima za

gradnju su navedeni iznimni slučajevi kada se na postojeće građevine mogu primjeniti



18

drugačiji uvjeti (za postojeće građevine koje su izgrađene prema uvjetima koji prekoračuju

uvjete ovog Plana).

Poglavlje 2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja sadrži sve uvjete za gradnju građevina izvan

građevinskog područja osim građevina infrastrukturnih sustava i mreža, koje se grade u skladu s

uvjetima poglavlja 5. ovog Plana. Popis građevina je utvrđen u skladu s člankom 44. važećeg Zakona o

prostornom uređenju te se uz njega daju opći uvjeti koji vrijede za gradnju svih građevina izvan

građevinskog područja. Uvjeti su raspoređeni po potpoglavljima, koja obrađuju sve uvjete za pojedinu

vrstu građevina:

- građevine obrane su postojeći maskirni vezovi na Tunarici

- građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji se grade na poljoprivrednim zemljištima,

prema uvjetima koje je odredio PPIŽ; uz proizvodne građevine mogu sadržavati i građevine

za potrebe seoskog turizma (osim na površinama P1)

- građevine za potrebe seoskog turizma se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu (osim P1)

i moraju biti dijelom namjenjene poljoprivrednoj proizvodnji; seoskim turizmom se smatraju

djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu

- građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu su šumska infrastruktura (gradi se

prema posebnim propisima o šumama) i šumarske postaje, lovačke kuće i sl.

- građevine namjenjene eksploataciji i obradi mineralnih sirovina unutar eksploatacijskih polja

se grade u skladu s posebnim propisima o rudarstvu, i to samo unutar postojećih

eksploatacijskih polja

- rekreacijske građevine su igrališta unutar površina sportsko-rekreacijske namjene - igrališta

(R7), uređene plaže unutar površina sportsko-rekreacijske namjene - uređenih plaža (R8) i

planinarski domovi

- rekreacijske površine su pješačke, biciklističke, jahačke, trim i slične staze, koje se grade s

minimumom zahvata, pretežno uređivanjem terena

- postojeće građevine su sve građevine koje se u skladu sa Zakonom o gradnji smatraju

postojećima; ako su u skladu s ostalim uvjetima ovog Plana, na njih se primjenjuju već

određeni uvjeti za gradnju, no za rekonstrukciju postojećih građevina izvan građevinskog

područja, koje spadaju u kategoriju odnosno namjenu građevina kakve se nove ne mogu graditi

izvan građevinskog područja, određuju se uvjeti rekonstrukcije kojim se omogućava njihovo

daljnje korištenje, s posebnim uvjetima za rekonstrukciju napuštenih tradicionalnih građevina.

Poglavlje 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti samo određuje unutar kojih površina se smještaju

građevine gospodarskih djelatnosti - detaljni uvjeti smještaja i gradnje su definirani u poglavlju 2.

Poglavlje 4. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti samo određuje unutar kojih površina se smještaju

građevine društvenih djelatnosti - detaljni uvjeti smještaja i gradnje su definirani u poglavlju 2.

Za sve zahvate u okolišu potrebno je poštivati mjere zaštite prirode, kulturnih dobara te okoliša, kao i

pridržavati se mjera za zaštitu od požara i drugih nesreća (poglavlje 9.2.).

Zahtjevi i mjere zaštite od požara u građevinama su regulirani posebnim propisima o zaštiti od požara,

pa se ne propisuju dodatne mjere ovim Planom. Važeći propisi o zaštiti od požara u vrijeme donošenja

ovog Plana su:

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

- Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u

slučaju požara (NN 29/13, 87/15)

- Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN

56/12, 61/12)



19

- Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u

postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11)

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)

- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)

- Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)

- Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja

(NN 146/05)

- Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)

- Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07, 67/08, 144/10)

- Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari

(NN 26/09).

Poglavlje 9. Mjere provedbe plana se mijenja, s obzirom na prilagođavanje obaveze izrade urbanističkih

planova uređenja člancima 76. i 79. važećeg Zakona o prostornom uređenju. Za neuređena građevinska

područja je po zakonu obavezna izrada UPU-a, osim ako se PPUO-m ne odrede uvjeti provedbe zahvata

u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja. Za najveći dio neuređenih područja

su utvrđeni takvi uvjeti, s obzirom na to da se radi o područjima manje važnosti za Općinu i koja imaju

jednostavnu mogućnost uređenja građevnog zemljišta. Obaveza izrade UPU-a je utvrđena samo za veće

neuređene površine, osobito unutar zaštićenog obalnog područja te za neizgrađena izdvojena

građevinska područja izvan naselja, u skladu s obavezama propisanima PPIŽ-om.

Ostala poglavlja tekstualnog dijela se obrađuju u odgovarajućim poglavljima ovog Obrazloženja.



20

3.2.5. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Namjena Oznaka Ukupno (ha) % od površine Plana (kopnene)

1.1. Građevinska područja naselja 541,39 6,73

- izgrađeni dio GPN 267,65 3,22

- neizgrađeni dio GPN 273,74 3,38

1.2. Izgrađene strukture izvan naselja 225,67 2,81

- proizvodna namjena I 60,92 0,76

- površine za iskorištavanje

mineralnih sirovina E 83,00 1,03

- poslovna namjena K 2,70 0,03

- ugostiteljsko-turistička namjena T 56,48 0,70

- sportsko-rekreacijska namjena R 15,31 0,19

- groblja + 1,07 0,01

- infrastrukturna namjena

(elektroenergetska i

vodoopskrbna)

IS1-2 6,19 0,07

1.3. Poljoprivredno zemljište 952,58 11,88

- osobito vrijedno obradivo tlo P1 422,99 5,28

- vrijedno obradivo tlo P2 355,96 4,44

- ostalo obradivo tlo P3 173,63 2,17

1.4. Ostalo poljoprivredno i

šumsko zemljište PŠ 1649,32 20,58

1.4. Šumske površine 4647,82 57,99

- šume gospodarske namjene Š1 1852,29 23,11

- zaštitne šume Š2 191,18 2,38

- šume posebne namjene Š3 2604,35 32,49

1.5. Morske površine 1223,00 % od površine Plana (morske)

- površine uzgajališta

(akvakultura) H 29,94 2,45

- infrastrukturna namjena (luke) IS3-4 124,42 10,17

- ostale vodne i morske površine 1068,64 87,38

OPĆINA RAŠA SVEUKUPNO 9238,00 % od površine Plana

- kopneni dio 8015,00 86,76

- morski dio 1223,00 13,24



21

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Planirane gospodarske i društvene djelatnosti se ne mijenjaju u odnosu na važeći PPUO, osim

navedenog ukidanja manjih gospodarskih zona te izmjena specifičnih uvjeta gradnje, obrazloženih u

prethodnom poglavlju.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora se u osnovi ne mijenjaju o odnosu na važeći PPUO, osim

niženavedenih izmjena.

Poglavlje 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina je

pojednostavljeno i skraćeno, tako da obuhvaća samo mjere zaštite koje su provedive prostornim planom.

Više se ne obrađuju mjere i smjernice koje nisu predmet dokumenata prostornog uređenja, mjere koje

su regulirane posebnim propisima o zaštiti prirode odnosno zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao ni

mjere za uređenje zelenih površina, kojima je mjesto u poglavlju 2.

Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti obuhvaćaju mjere zaštite:

- područja zaštićenih temeljem posebnog propisa o zaštiti prirode - na području Općine je to dio

značajnog krajobraza "Područje između Labina, Rapca i uvale Prklog"; područje se štiti

odredbama posebnog propisa o zaštiti prirode (važeći: Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), pri

čemu upravno tijelo područne samouprave, nadležno za zaštitu prirode, određuje posebne

uvjete odnosno dopuštenje za zahvat, kojim se ne smiju narušavati obilježja zbog kojih je

krajobraz zaštićen

- područja zaštićenih odredbama prostornog plana više razine (PPIŽ) - na području Općine su

to posebni rezervati Stanišovi-Viškovići-Brovinje-Skitača i Škvaranska-Ravni-Drenje

(floristički) te poluotok Ubaš (šumske vegetacije), za koje se ovim Planom određuju

ograničenja zahvata do daljnje zaštite tih područja

- vrsta i bioraznolikosti, koja se štite na državnoj razini, područjima Nacionalne ekološke mreže,

značajnima za vrste i stanišne tipove, koja se ugrađuju u ovaj Plan, a čija se detaljna zaštita

provodi ocjenjivanjem prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, u postupku kojeg regulira

posebni propis o zaštiti prirode (važeći: Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13).

Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti obuhvaćaju mjere zaštite krajobrazne cjeline Istarskog priobalja,

određene PPIŽ-om te mjere zaštite površina tradicionalne izgradnje izvan građevinskog područja, koje

obuhvaćaju napuštene tradicionalne odnosno stare zgrade koje se ne nalaze u građevinskom području, i

koje se provode primjenom ograničenja u rekonstrukciji tih građevina tako da se očuva karakter takve

izgradnje, uz mogućnosti manje prilagodbe (manja povećanja i povišenja) standardima modernog

života.

Zaštita kulturnih vrijednosti

Mjere zaštite kulturnih dobara obuhvaćaju mjere zaštite:

- nepokretnih kulturnih dobara od nacionalnog značenja, koja se štite u skladu s posebnim

propisom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (važeći: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih

dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13,

152/14, 98/15)), pri čemu za zahvate na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području

prostornih međa kulturnog dobra nadležno tijelo (sada: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu

kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli) određuje posebne uvjete zaštite kulturnog dobra



22

- nepokretnih kulturnih dobara od lokalnog značaja zaštićenih posebnom odlukom - na području

Općine je to za sada urbanistička cjelina naselja Raša, koja se u skladu s posebnim propisom

o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, štiti na način jednak dobrima od nacionalnog značenja

- nepokretnih kulturnih dobara zaštićenih odlukom o donošenju ovog Plana, koja se štite

mjerama zaštite propisanima ovim Planom, mjerama koje određuje Konzervatorska podloga

Općine Raša (osobito konzervatorske mjere koje određuje za pojedino kulturno dobro u

Katalogu pojedinih građevina s konzervatorskim smjernicama) i posebnim uvjetima zaštite

nadležnog tijela.

Daje se cjeloviti popis nepokretnih kulturnih dobara na području Općine, pri čemu se daju i prijedlozi

za zaštitu (upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske) odnosno preventivnu zaštitu:

R - zaštićeno kulturno dobro od nacionalnog značenja

RL - kulturno dobro od lokalnog značaja zaštićeno posebnom odlukom

ZP - kulturno dobro zaštićenom ovim Planom

PR - prijedlog zaštite nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značenja (prijedlog upisa u Registar)

PPZ - prijedlog preventivne zaštite kulturnog dobra.

1. ARHEOLOŠKA BAŠTINA:

1.1.

ARHEOLOŠKO PODRUČJE Zaštita:

1 Reburići - Trgetari - Perčići - Knapići ZP/PPZ/PR

1.2.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI - KOPNENI

prapovijesna nalazišta i lokacije:

2 Bobrine (Skitača), kota 449 - prahistorijski tumuli ZP/PR

3 Brdo (Skitača), kota 475 - gradina ZP/PR

4 Cuf (Skitača), kota 342 - gradina ZP/PPZ/PR

5 Gradac (Koromačno), kota 120 - gradina ZP/PPZ/PR

6 Gradina (Ubas), kota 91 - gradina ZP/PPZ/PR

7 Gradac (Tunarica), kota 32 - gradina ZP/PR

8 Špeharica (Topit), kota 237 - gradina ZP/PR

antička nalazišta i lokacije:

9 Junac - rimska nekropola ili rimska villa rustica, rimski

nadgrobni natpisi, urne

ZP/PR

10 Škrokoni - rimska villa rustica ZP/PR

11 Sv. Marina - rimska villa rustica ZP/PPZ/PR

12 Stanišovi - ostaci rimske arhitekture ZP/PPZ/PR

13 Zartinj - rimske urne ZP/PR



23

14 Barbići - rimska villa rustica, rimski natpis, rimske urne ZP/PPZ/PR

srednjovjekovna nalazišta i lokacije:

15 Junac - kapela Sv. Fabijana ZP/PPZ/PR

16 Škrokoni - kapela Sv. Sebastijana ZP/PR

17 Sv. Marina - kapela Sv. Marine ZP/PR

18 Prodol - Sv. Matej R

19 Brovinje - Sv. Ivan Glavosijek ZP/PR

20 Turan (Koromačno) - srednjovjekovna kula ZP/PR

21 Knapići - kapela Sv. Blaža ZP/PPZ/PR

22 Stanišovi - crkva Sv. Jeronima R

23 Trget - kapela Sv. Jurja ZP/PR

24 Ušće rijeke Raše - Sv. Foška ZP/PPZ/PR

25 Donišnica - kapela Sv. Dioniza ZP/PPZ/PR

26 Sv. Bartul - kapela Sv. Bartolomeja ZP/PPZ/PR

27 Barbići - kapela Sv. Augustina ZP/PPZ/PR

1.3. ARHEOLOŠKI LOKALITET - PODMORSKI

28 Raški zaljev - rimski hidroarheološki lokalitet, podvodni

nalazi amfora

ZP/PPZ/PR

29 Uvala Presika kod Koromačna - hidroarheološki lokalitet ZP/PPZ/PR

2. POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA:

2.1. GRADSKA NASELJA

Zaštita:

30 Raša - urbanistička cjelina RL/PR

2.2. SEOSKA NASELJA

31 Vlakovo ZP

32 Barbići ZP

33 Kunj ZP

3. POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE:

3.1. CIVILNE GRAĐEVINE

34 Škola u Sv. Marini ZP

35 Škola u Drenju ZP

36 Svjetionik, Crna punta ZP/PR



24

37 Svjetionik, Rt Ubas ZP

38 Ladanjski kompleks obitelji Battiala, Tunarica ZP

39 Kuća obitelji Battiala - Lazzarini, Sv. Lovreč ZP

40 Škola u Barbićima ZP

3.2. SAKRALNE GRAĐEVINE

41 Kapela Sv. Fabijana, Junac ZP

42 Kapela Sv. Sebastijana, Škrokoni ZP/PR

43 Kapela Sv. Marine, Sv. Marina ZP

44 Crkva Sv. Nikole, Drenje ZP

45 Kapela Sv. Martina, Cerovica ZP/PR

46 Crkva Sv. Mateja, Prodol R

47 Crkva Sv. Lucije, Skitača ZP

48 Kapela Sv. Ivana Glavosijeka, Brovinje ZP/PR

49 Crkva Sv. Josipa, Koromačno ZP

50 Kapela Sv. Nikole, Ubas (Tunarica) ZP

51 Crkva Sv. Lovre, Sv. Lovreč Labinski ZP

52 Kapela Sv. Blaža, Knapići ZP

53 Crkva Sv. Jeronima, Stanišovi R

54 Kapela Sv. Ivana, Polje ZP

55 Kapela Sv. Jurja, Trget ZP/PR

56 Kapela Sv. Foške, ušće rijeke Raše ZP

57 Kapela Sv. Kuzma, Štalije ZP

58 Kapela Sv. Dioniza, Donišnica ZP

59 Crkva Sv. Barbare, Raša ZP/PR

60 Kapela Sv. Barbare, Krapan ZP

61 Kapela Sv. Bartolomeja, Sv. Bartul ZP/PR

62 Kapela Sv. Augustina, Barbići ZP

4. MEMORIJALNA BAŠTINA

4.1. MEMORIJALNO I POVIJESNO PODRUČJE Zaštita

63 Partizanska bolnica, Ubas ZP

64 Rudnik iz mletačkog razdoblja, Prodol ZP/PR

65 Memorijalno područje Barbići-Kunj ZP



25

4.2. SPOMEN (MEMORIJALNI) OBJEKT

66 Spomenici u Skitači ZP

67 Spomen ploča u Brovinju ZP

68 Spomenik NOB-u iznad Krapna ZP

4.3. GROBLJA

69 Drenje ZP

70 Skitača ZP

71 Sv. Lovreč Labinski ZP

5. ETNOLOŠKA BAŠTINA:

5.1. ETNOLOŠKO PODRUČJE Zaštita

72 Škvaranska ZP

73 Cerovica ZP

74 Skitača ZP

75 Stara Tunarica ZP

76 Stanišovi ZP

5.2. ETNOLOŠKA GRAĐEVINA

77 Slamnata kuća, Skitača ZP

6. INDUSTRIJSKA BAŠTINA:

6.1. INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA, POSTROJENJA I

INFRASTRUKTURA

Zaštita

78 Građevine raškog rudnika ZP/PR

79 Postrojenje i oprema rudnika ZP/PR

80 Termoelektrana Vlaška ZP/PR

81 Lučka postrojenja Štalije ZP

82 Stara kapetanija u Bršici ZP/PPZ

7. KRAJOBRAZ:

7.1. KULTIVIRANI KRAJOBRAZ Zaštita

83 Vrtače i suhozidi u Skitači ZP/PR

84 Vinogradi u Brovinju ZP

85 Dolina rijeke Raše ZP



26

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

U tekstualnom dijelu Plana, poglavlje 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i

drugih infrastrukturnih sustava zadržava osnovnu koncepciju i sadržaj važećeg PPUO, ali je

pojednostavljeno i prerađeno, jer je važeći PPUO u ovom segmentu sadržavao veliki broj odredbi i

elemenata koji su već definirani posebnim propisima i nisu u nadležnosti prostornog plana ili ih njime

nije potrebno dodatno obrađivati, a i dobar dio referiranih posebnih propisa je zastario od donošenja

važećeg PPUO.

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

Prometni infrastrukturni sustav planiran važećim PPUO-m se u svojoj osnovi ne mijenja, te se samo

provode manje izmjene:

- određene su površine za razvoj morskih luka (površine infrastrukturne namjene IS3, IS4), a

iznimno od toga, ne određuje se posebna površina za industrijsku luku Koromačno, jer ona

čini gospodarsku cjelinu s tvornicom cementa Koromačno, pa se oboje smještaju unutar

površine proizvodne namjene (I1)

- ispravljeni su naziv državne ceste do Štalija (D421) i trasa županijske ceste Ž5173, u skladu s

Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/15).

U tekstualnom dijelu Plana, poglavlje 5.1. Prometni infrastrukturni sustav se dijeli na potpoglavlja 5.1.1.

Cestovni promet, 5.1.2. Željeznički promet i 5.1.3. Pomorski promet. U svakom od njih se jasno određuju

smještaj i uvjeti gradnje prometnih građevina te njihovi zaštitni pojasi (u kojima osoba koja upravlja

prometnicom može ograničavati gradnju) te zaštitni koridori (prostori unutar kojih se grade planirane

prometnice van naselja). Pri tome:

- određene su minimalne potrebne širine javnih i nerazvrstanih prometnica

- uvjeti za željeznički promet su usklađeni s posebnim propisima o željeznici

- pomorski promet je na jednom mjestu objedinio uvjete za gradnju luka, uz jasno definirane

mogućnosti utvrđivanja lučkog područja i gradnje unutar luka, u skladu s posebnim propisima

i PPIŽ-om.

3.5.2. Elektronički komunikacijski sustav

Elektronički komunikacijski sustav planiran važećim PPUO-m se u svojoj osnovi ne mijenja, te se samo

provode manje ispravke u radiorelejnom sustavu.

U tekstualnom dijelu Plana, elektronički komunikacijski sustav je usklađen s važećom Uredbom o

mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12,

92/15).

3.5.3. Energetski sustav

Energetski sustav planiran važećim PPUO-m se u svojoj osnovi ne mijenja, te se samo provode manje

izmjene:

- ukida se 110 kV dalekovod do nekada planirane TS Strmac, koja ukidanjem planiranih

vjetroelektrana postaje nepotrebna

- ukidaju se magistralni plinovodi u istraživanju te položaji LNG terminala u istraživanju, koji

su postali bespredmetni utvrđivanjem smještaja LNG terminala u Omišlju na Krku.

U tekstualnom dijelu Plana:

- elektroenergetski sustav je prerađen tako da jasno određuje mogućnosti zahvata, a zaštitni

pojasi su utvrđeni u skladu s PPIŽ-om



27

- plinski sustav je prerađen tako da jasno određuje mogućnosti zahvata, a ukidaju se lokacije i

plinovodi za potrebe LNG-a, jer je tome određena lokacija u Omišlju na Krku.

3.5.4. Vodnogospodarski sustav

Vodnogospodarski sustav planiran važećim PPUO-m se u svojoj osnovi ne mijenja.

Manje su dopune vodoopskrbnog sustava i manje izmjene sustava odvodnje radi usklađenja sa stvarnim

stanjem, razvojnim planovima komunalnih tvrtki te PPIŽ-om, pri čemu su u tekstualnom dijelu

vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje prerađeni tako da se jasno odrede mogućnosti zahvata, te su

zaštitni pojasi utvrđeni u skladu s PPIŽ-om. Značajnija izmjena je utvrđivanje položaja uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Raša, prema studiji izvedivosti Sustava odvodnje otpadnih

voda - aglomeracije Labin-Raša-Rabac, i načelno određivanje pripadajućeg kolektora.

Određuju se uvjeti za zahvate uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda. Zahvati se provode

u skladu s posebnim propisima o vodama te uvjetima prostornih planova više razine (državne i

županijske), odnosno u skladu s uvjetima ovog Plana, ako ti planovi takve uvjete ne određuju. Planom

su prikazani vodotoci na području Općine, koji zajednički čine koridor sustava uređenja vodotoka i

zaštite od štetnog djelovanja voda. Važeći podaci Vodoprivrednog informacijskog sustava za područje

Općine, dani su u poglavlju 1.1.2. ovog Obrazloženja.

Hidromelioracijski sustav Donja Raša je uvršten u važeći Popis građevina za osnovnu melioracijsku

odvodnju i mješovitih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku (NN 83/2010).

Crta razgraničenja kopnenih voda i mora za rijeku Rašu utvrđena je Odlukom o granici kopnenih voda

i voda mora (NN 89/2010).

Vodotoci se uređuju tako da se osigura neškodljiv protok slivnih voda, zaštita građevinskih područja,

infrastrukturnih građevina, poljoprivrednih površina i drugih vrednijih sadržaja od bujičnih voda te

vodna erozija zadrži u prihvatljivim granicama.

Operativna obrana od poplava za rijeku Rašu te Obuhvatni kanal Krapanj, Obuhvatni kanal br. 2 i

Obuhvatni kanal br. 5, koji pripadaju vodama I. reda, provodi se temeljem Državnog plana obrane od

poplava i Glavnog provedbenog plana obrane od poplava - Sektor E - Sjeverni Jadran, branjeno područje

22 - mali slivovi "Mirna - Dragonja" i "Raša - Boljunčica" - područje malog sliva "Raša - Boljunčica".

Za proglašavanje pojedinog stupnja obrane od poplava mjerodavni su podaci na mjernoj postaji "Most

Raša" (km 3+250,00), s kotom "0" na 0,01 m.n.m. i sljedećim stanjima obrane od poplava:

1. Pripremno se oglašava temeljem hidrometeorološke prognoze.

2. Redovita obrtana od poplava na vodnim građevinama se proglašava kod vodostaja od +110 cm.

3. Izvanredna obrana od poplava na vodnim građevinama se proglašava kod vodostaja od +160 cm.

4. Izvanredno stanje se proglašava kod vodostaja od +210 cm.

Za ostale obuhvatne i sabirne kanale i bujične tokove operativna obrana od poplava se provodi temeljem

"Plana obrane od poplava na vodama II. reda Istarske županije Sektor E - Sjeverni Jadran, branjeno

područje 22 - mali slivovi "Mirna - Dragonja" i "Raša - Boljunčica" - područje malog sliva "Raša -

Boljunčica".

Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima prvenstveno treba provoditi preventivno, uređenjem i

održavanjem korita bujica.

Planom se određuje i poplavno područje rijeke Raše, koje se primjenjuje do izrade preciznije karte

poplavnog područja



28

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom se usklađuje s propisima o održivom gospodarenju otpadom. Sustav gospodarenja

otpadom je sada organiziran na državnoj i županijskoj razini. Na području Općine Raša će se odlagati

jedino građevni otpad na lokaciji Most Raša, uz postojeći kamenolom. Uz to se određuju površine za

uređenje dvaju reciklažnih dvorišta - jedno za zapadni dio općine, kod Mosta Raša (uz planirano

odlagalište građevnog otpada) i drugo za istočni, kod Ravnih. U skladu s time se mijenja poglavlje 7.

Postupanje s otpadom tekstualnog dijela Plana.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

U tekstualnom dijelu Plana, poglavlje 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš je

pojednostavljeno i skraćeno, tako da obuhvaća samo mjere zaštite koje su provedive prostornim planom,

usklađene s važećim propisima iz područja zaštite okoliša. Poglavlje je podijeljeno na potpoglavlja

prema sastavnicama zaštite okoliša definiranima u važećem Zakonu zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13,

78/15): tlu, šumskom području, zraku, vodi, moru, buci i svjetlosnom onečišćenju.

Zaštita okoliša je u najvećem dijelu normirana posebnim propisima, pa je prostornim planom potrebno

odrediti mjere samo za neke specifične situacije. Procjene utjecaja zahvata na okoliš odnosno ocjeni o

potrebi takve procjene, za zahvate koji bi mogli imati utjecaj na okoliš, provode se u skladu sa Zakonom

o zaštiti okoliša i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.

i. izmjene i dopune prostornog ppuo rasa.pdfi. regulacijske i zaštitne građevine na ostalim...

Documents