http---dl.iu-travnik.com-uploads-23-4763-1-uvodno_predavanje.pptx

8/10/2019 http---dl.iu-travnik.com-uploads-23-4763-1-Uvodno_predavanje.pptx

1/58

Predmetni nastavnikDr. sc. Danislav Drakovi

Asistent

Mr. Ormanovi Samed, dipl. ing.

1

2013/20

14


2/58

Cilj predmeta je upoznavanje s osnovnimpojmovima, logistikim funkcijama istrukturom logistikog sistema te logistikojkoncepciji poslovanja preduzea.

2


3/58

Predavanja

Vjebe

Seminari

Konsultacije

3


4/58

3 + 2 (predavanje + vjebe)

6 ECTS (Europien Credit Transfer System)

4


5/58

Prisustvo i aktivnost na nastavi 10 %

(predavanje 5%, vjebe 5%)

Izrada i prezentacija seminarskog rada 20%

Kolokvijum (parcijalni ispit) 20%

Zavrni ispit (pismeni i usmeni) 50%

5


6/58

6


7/587


8/588


9/589


10/5810


11/5811


12/5812


13/58

13


14/58

1. Pojam, sadraj, cilj i naela logistike

2. Logistiki sistemi i procesi

3. Logistika u saobraaju4. Organizacija saobraajne logistike

5. Saobraajna logistika i planiranje uesnika u

logistikom lancu

6. Saobraaj tereta-koliina i struktura

14


15/58

7. Mjesto distribucije u logistikom sistemu

8. Organizacija logistike u preduzeima

9. Prevoz u logistikom sistemu: drumski,eljezniki, pomorski i ostali oblici prevoza

10. Informacijska logistika

11. Trendovi u saobraajnoj logistici

12. Logistike djelatnosti u svezi s transportom

i saobraajem

15


16/58

13. Saobraajna logistika i odrivi razvoj

14. Povezanost uesnika u saobraajnom i

logistikom sistemu

15. Analiza sluajeva iz prakse na podruju

opte i saobraajne logistike

16


17/58

Zelenika, R.: Prometni sustavi (tehnologija-organizacija-ekonomika-logistika-menadment),Rijeka,2001.

amanovi, J.: Logistiki i distribucijski sustavi,Split, 1999.

Zelenika, R.: Logistiki sustavi, Ekonomski fakultetSveuilita u Rijeci, Rijeka, 2005.

Radivojevi, G., Milju, M., Vidovi, M.: Logistikikontroling i performanse, Saobraajni fakultetUniverziteta u Beogradu, Beograd, 2007.

17


18/58

18


19/58

Istorijski razvoj logistike

Pojam i definicija

Primjena i znaaj logistike

19


20/58

Primjena logistike datira duboko u prolostijood vremena pojava prvobitnog organizovanogzanatstva, a naroito je bila prisutna prilikom

velikih pokreta naroda.

Najznaajnija primjena saznanja iz logistike, prijenego to je sama rijeulau upotrebu, svakako je

na planu pripreme, podrkenajrazliitijih vojnihaktivnosti o emu svjedoe brojni istorijski zapisi.

20


21/58

21


22/58

Veina vladara i vojskovoa u istoriji ne samo dasu bili hrabre linosti ve, su imali i veoma dobarsmisao za organizaciju vojske.

Primjenjivali su logistike principe i prijepostojanja logistike kao nauke, to govori daprimjena logistikih elemenata ne samo da ima

korijene u prolosti, nego se i odr

ala dodananjihdana.

22


23/58

Meutim, prvi zapisi posveeni logistici poeli suda se pojavljuju tek sredinom prologvijeka uvrijeme kada Piter Draker, poznati biznisekspert,autor i konsultant, izjavljuje da je

logistika postala mogunost za organizacijekoje ele da uveaju svoju korporativnuefikasnost.

23


24/58

U civilstvu, logistika dobija na znaaju poetkomprologvijeka kroz rjeavanjeproblemadistribucije poljoprivrednih, transportnih i

skladinih problema.

70-ih godina logistika prodire u proizvodnju 80-ih u oblasti trgovine i irenjekompjuterske

tehnike, 90-ih u koncentraciji roba, a u dananjevrijeme u oblasti putnikog saobraaja.

24


25/58

Pojmovi logistika, marketing logistika i poslovnalogistika, kao i logistika u saobraajuodnosi sena skupove aktivnosti vezane za upravljanjatokovima sirovina materijala od mjesta

proizvodnje do potronje.

25


26/58

Logistikapredstavlja proces planiranja,sprovoenja i kontrole: nabavke, odravanja,skladitenja, transporta, informacija i prodaje saciljem njihovog poboljanja.

26


27/58

Rijelogistikau smislu kakva se danasprimjenjuje upotrijebljena je oko 1800.godine ibila je vezana za odreena pozadinskaobezbjeenja tj.vojna snabdijevanja.

Korijen rijei logistika se nalazi u grkoj rijeilogoskoja ima slijedea znaenja: misao,zamisliv, plan,

isplaniran i izreen.

27


28/58

Rijelogistikatakoe znai vjetinaraunanjapomou slova (umjesto cifara), algebra, vjetina

pravljenja zakljuaka, sposobnost zakljuivanjaili vojno znaenje nauka koja ui kako seproraunavaju vrijeme i prostor koji su potrebnida bi se izveo kakav taktini pokret

28


29/58

Rijelogistikaje objanjenai kao Cjelokupanproces planiranja, obezbjeenja, kontrole ievidencije snabdijevanja i zbrinjavanjamaterijalnim sredstvima (intendanska i tehnika

sluba), organizacija transporta (saobraajnasluba) i rada odravanja postrojenja oruanihsnaga (vojna industrija, ratna privreda i dr.).

Neki smatraju da je naziv dobila od latinskerijei logista, kojom su nazivani inovnici kojisu obavljali administrativne poslove u rimskimlegijama.

29


30/58

1948 god. AMA (American MarketingAssosiation) usvojila je definiciju logistike.Logistika predstavlja kretanje i rukovanjerobom od momenta proizvodnje do momenta

potronjeili korienja.

30


31/58

1985 god. CLM logistiko udruenje definielogistiku

kao proces planiranja, primjene i kontroleefektivnosti i efikasnosti tokova (skladitenjasirovina,zaliha u procesu prerade gotovihproizvoda, usluga i sa njima povezanih

informacija, od mjesta njihovog porijekla domjesta potronje, a sve u cilju prilagoavanjazahtjevima potroaa.

31


32/58

Centar za izuavanje transporta u sastavuuvenog MP daje odgovor da je logistika

...upravljenje tokovima materijala,informacija, novca i ideja putem usklaivanjaprocesa u lancima snabdijevanja i putemstrategijskog dodavanja vrijednosti u pogledumjesta, vremena i pakovanja.

32


33/58

Pri tome se precizira da izvorno znaenje pojmalogistika upuuje na tri osnovne operacije kojeuveavaju vrijednost (cijenu) dobara. To su:

1. Operacija promjene mjesta koja povlaitrokove transporta,

2. Operacija savladavanja vremena koju pratetrokoviskladitenjai

3. Operacija poruivanja prema kojoj se robapakuje u eljene koliine.

33


34/58

Meunarodno udruenje za logistiku SOLEpreporuuje slijedeu definiciju:

Logistika je vjetinai nauka upravljanja,ininjeringa i tehnikih aktivnosti u vezi sazahtjevima, projektovanjem i resursimasnabdijevanja i odravanja u podrciciljeva,

planova i operacija.

34


35/58

Logistika funkcija obuhvata upravljanjeskupom sredstava koja se koriste za transport itransformaciju proizvoda tamo gdje je i onda

kada je to potrebno sa minimum ukupnihtrokova.

Logistika je dio operacionih istraivanja i

obuhvata studiranje svih problemasavladavanje vremena i prostora u procesimaproizvodnje, transporta i distribucije proizvodai prateih usluga.

35


36/58

Definicija logistike prema Vijeu Europeglasi:"Logistika predstavlja upravljanje tokovima

robe i sirovina, procesima izrade, zavrenihproizvoda i pridruenim informacijama odtoke izvora do toke krajnje uporabe u skladus potrebama kupca. U irem smislu logistikaukljuuje povrat i raspolaganje otpadnimtvarima."

36


37/58

U duhu savremenog poslovanja moe se rei da jelogistika skup aktivnosti koje imaju za cilj da seradi bre, bolje, efikasnije, kvalitetnije ipravovremeno Just in time.

37


38/58

Cilj logistikeje da na uinkoviti nain izvridobavu proizvoda, poluproizvoda, sirovina,opreme i ostalog reprodukcijskog materijala te

ostalih sredstava od isporuitelja do krajnogkorisnika.

Bitna odrednica logistike je maksimalna

uinkovitost proizvodnog, poslovnog ili nekogdrugog procesa u kojima se vri dobava, smjetaj,isporuka odreenih materijalnih vrijednosti.

38


39/58

Veliina preduzea i vrsta djelatnosti utjeu nadefinisanje logistikih podsistema, npr. :

1. Nabava i zalihe reprodukcijskog materijala,opreme, poluproizvoda i potronog materijala2. Saobraajni putevi3. Zaliha gotovih proizvoda i dobava krajnjemkorisniku

Temeljni instrument utvrivanja globalnoglogistikog sustava i njegovih podsistema je

organizacija.

39


40/58

Organizacija logistike podrazumijeva, u jednomdinamikom procesu, odgovarajue inpute i

outpute, kadrove i tehnika sredstva.

Cilj procesa je smanjenje trokova koje se postiena vie naina s obzirom na veliinu privrednog

sistema te vrste djelatnosti i njegoveorganiziranosti.

40


41/58

Temeljni zadatak logistike je da otkriva iprimjenjuje nove metode voenja proizvodnje isaobraaja, organizacije robnih tokova,privreivanja te djeluje na sniavanje trokova nanajmanju moguu razinu.

41


42/58

Cilj logistike se sastoji u poveanju efikasnostiposlovanja putem ubrzavanja cirkulacijeangaovanih sredstava. Ovaj cilj se ostvaruje nadva naina:

42


43/58

1. Putem skraivanja prosjenog vremenaangaovanja (npr. eliminacijom prepreka kojeuzrokuju zastoje unutranjegtransporta isaobraaja uopte, primjenom specifinihmetoda).

2. Putem smanjivanja prosjene sumeangaovanih sredstava.

43


44/58

Kao nauka, logistika se bavi istraivanjima u oblastiprojektovanja i upravljanja podrkomfunkcionisanjasistema u ostvarivanju njihovih ciljeva, funkcija ilioperacija.To je multidisciplinarna oblast koja

podrazumijeva poznavanje i praenje dostignua:

- Informacionih tehnologija

- Operacionih istraivanja

- Teorije sistema

- Teorije upravljanja i organizacije i dr.

44


45/58

Logistika kao nauka predstavlja skupmultidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanjakoja izuavaju i primjenjuju zakonitosti

planiranja, organizovanja, upravljanja ikontrolisanja tokova materijala, osoba, energije iinformacija u sistemima.

Nastoji nai metode optimizacije tih tokova sciljem ostvarivanja ekonomskog efekta (profita).

45


46/58

Obuhvaa sve djelatnosti potrebne zakompleksnu pripremu i realizaciju prostorne ivremenske transformacije dobara i znanja.

Nastoji upotrebom ljudskih resursa i sredstava usistemima staviti na raspolaganje tritu traenadobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu utraenoj koliini, kvaliteti i cijeni s taniminformacijama vezanim uz ta dobra.

Naglasak je na minimalnim trokovimaioptimizacijikako bi se postigla veaprofitabilnost.

46


47/58

Ako bi smo logistiku u preduzeu promatralikao sistem, onda treba imati u vidu da sunjegovi bitni elementi materijalna dobra,kadrovi i informacije.

Ti su elementi ukljueni u jedan proces, ukojem se vri transformacija dobara. Logistikisistem obino ima vie podsistema u kojima seodluuje i provodi sljedee:

1. Dranje zaliha2. Skladitenje i otprema3. Pregrupiranje, pakovanje i otprema4. Ukupno izvrenje naloga

47


48/58

Kao najvanije domene djelovanja logistike uposlovnom sistemu moemo istaknuti irazmotriti sljedee:

1. Nabava

2. Proizvodnja

3. Skladite

4. Distribucija i saobraaj

48


49/58

Funkcija nabave je dio poslovnog procesa u kojemzapravo zapoinje njegov fiziki dio.

Logistiki zadaci i djelovanje, odnosno aktivnostinabave jesu sljedee:

49


50/58

1. Odluka o nabavi ili proizvodnji nekog inputa

2. Utvrivanje postupaka, uslova i nainafinanciranja

3. Usklaivanje rokova i koliina sproizvodnjom

4. Analiza i utvrivanje djelovanja u ciljusmanjivanja trokova inputa

5. Kontrola kvalitete sirovina, reprodukcijskogmaterijala i opreme

6. Izbor ambalae

50


51/58

Proizvodnja je centralni dio poslovnog procesa ukojem je uloga logistike sljedea:

1. Organizacija opskrbe i kretanja materijalnih

vrijednosti

2. Odluivanje do koje mjere kupovati odnosnoproizvesti

3. Planiranje i upravljanje proizvodnimprocesima

4. Razvoj skladita i internih prometnih putova51


52/58

Jedan od najbitnijih dijelova logistike sudistribucija reprodukcijskog materijala i gotovihproizvoda.

Uinkovita distribucija reprodukcijskogmaterijala znai utjecati na smanjenje trokova, aisporuiti gotove proizvode do krajnjih kupacastvara zadovoljstvo.

52


53/58

Posebnosti distribucije kao elementa logistikeoituje se u sljedee:

1. Organizacija i definiranje lokacije skladita

2. Odluke o visini zaliha na pojedinimskladitima

3. Utvrivanje sistema dostave

4. Izbor posrednika i sl.

53


54/58

Skladite je centar logistike bez obzira je li je rijeo

sirovinama, reprodukcijskom materijalu ili o gotovimproizvodima.

Politika skladitenja moe biti razliita, ali je teite

na utvrivanju optimuma zaliha, kako bi s jednestrane proizvodnja bila zadovoljena, a s druge stranekupci bili na vrijeme opskrbljeni.

54


55/58

U skaditnom se poslovanju obino vodi briga osljedeem:

1. U kolikoj mjeri je skladite uope potrebno

2. Organizacija jedinstvenog skladita ilinjegova dislokacija na vie jedinica

3. Gospodarenje s materijalnim sredstvima, teprimjena savremenih metoda skladitenja i sl.

55


56/58

Saobraaj se u smislu izvrne logistike funkcijedijeli na vanjski i unutarnji, jer svaki za sebe imaodreene posebne znaajke.

56


57/58

57


58/58

HVALA NA PANJI!

[email protected]

http---dl.iu-travnik.com-uploads-23-4763-1-uvodno_predavanje.pptx

Documents