hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu - dođite svi u ... · pripravaka u zdrastvenim ustanovama...

HRVATSKI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU

REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA ZDRAVLJA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU

2016

Preporuke za imunohematološko testiranje davatelja

krvi u transfuzijskoj djelatnosti RH

Izdavač:

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Priredile:

Nina Juraković Lončar, dr med. Odjel za eritrocitnu dijagnostiku, HZTM

Miljana Stojić Vidović, dr. med. Odjel za testiranje davatelja krvi, HZTM

temeljem izvornog teksta prim.dr.sc. Željke Hundrić Hašpl iz 2014.

Veljača, 2016. godine

SADRŽAJ: Str.

1. Uvod 1

2. Imunohematološko testiranje davatelja krvi 1

2.1. Svrha preporuka 1

2.2. Opći zahtjevi 1

2.3. Uzorci 2

2.4. Reagensi 2

2.5. Oprema 3

2.6. Metode testiranja 3

2.7. Rezultati testiranja 3

2.8. Otpuštanje krvnih pripravaka za upotrebu nakon završetka imunohematološkog

Ispitivanja (finalizacija rezultata)

4

2.9. Obavezni imunohematološki testovi 5

2.10. Dodatni imunohematološki testovi 5

2.11. Određivanje ABO i RhD krvne grupe 5

2.11.1. Određivanje ABO i RhD krvne grupe na potpuno automatskim sustavima 5

2.11.2. Određivanje ABO i RhD krvne grupe na poluautomatskim sustavima 5

2.11.3. Određivanje slabe RhD krvne grupe 6

2.11.4. Pregledni testovi pretraživanja (IAT) 6

2.12. Dodatni imunohematološki testovi 7

2.12.1. Identifikacija antieritrocitnih protutijela 7

2.12.2. Određivanje Rhesus fenotipa i Kell antigena 7

2.13. Kontrola kvalitete određivanja ABO,RhD krvnih grupa i IAT-a 7

2.14. Kontrola kvalitete određivanja Rh fenotipa, Kell i ostalih antigena 8

2.15. Postupak s davateljima kod kojih je pozitivan IAT 8

2.16. Postupak s davateljima kod kojih je pozitivan DAT 8

2.17. Ručno imunohematološko testiranje davatelja 8

3.

4.

Veza s drugim dokumentima

Prilozi: Algoritmi 1-10

9

Preporuke za imunohematološko testiranje davatelja krvi

Algoritam 1.

Imunohematološko ispitivanje davatelja krvi

10

Algoritam 2. Imunohematološko ispitivanje nejasne ABO i RhD krvne grupe (nejasan

hemotest i/ili eritrotest)

11

Algoritam 3. Algoritam interpretacije RhD antigena za dobrovoljne davatelje (test 1 i

2 tehnikom u mikrokartici)

12

Algoritam 4. Algoritam interpretacije RhD antigena za dobrovoljne davatelje (test 1

tehnikom u mikrokartici, test 2 tehnikom u mikroploči)

13

Algoritam 5. Algoritam interpretacije RhD antigena za dobrovoljne davatelje (test 1 i 2

tehnikom u mikroploči, potvrdni test tehnikom u mikrokartici)

14

Algoritam 6. Algoritam interpretacije RhD antigena za dobrovoljne davatelje (test 1

tehnikom u mikrokartici, test 2 tehnikom u epruveti)

15

Algoritam 7. Imunohematološko ispitivanje dobrovoljnih davatelja s inicijalno

pozitivnim direktnim antiglobulinskim testom (DAT-om)

16

Algoritam 8. Postupak kontrolnog imunohematološkog ispitivanja dobrovoljnih

davatelja s pozitivnim direktnim antiglobulinskim testom (DAT-om)

17

Algoritam 9. Imunohematološko ispitivanje dobrovoljnih davatelja s inicijalno

pozitivnim indirektnim antiglobulinskim testom (IAT-om)

18

Algoritam 10. Postupak kontrolnog imunohematološkog ispitivanja dobrovoljnih

davatelja s pozitivnim indirektnim antiglobulinskim testom (IAT-om)

19

5. Lista izmjena 20


1 | 20

1. UVOD

Preporuke za imunohematološko testiranje namjenjene su djelatnicima u transfuzijskim ustanovama

koje vrše imunohematološko testiranje davatelja krvi i krvnih sastojaka s ciljem da se postigne

ujednačenost u radu, što povećava sigurnost krvi i krvnih pripravaka.

Krv i krvni pripravci su lijekovi i njihovo imunohematološko testiranje regulirano je Zakonom o krvi i

krvnim pripravcima (NN 79/2006 I NN 124/2011), Pravilnikom o osiguranju kvalitete krvi i krvnih

pripravaka u zdrastvenim ustanovama (NN 80/2007), EU Direktivi 98/79/EC i Preporukama Vijeća

Europe (17 izdanje, 2013).

U Preporukama su opisani minimalni zahtjevi kojih se mora pridržavati svaka transfuzijska ustanova i

sve osobe koje izvode imunohematološko testiranje dobrovoljnih davatelja u Hrvatskoj.

2. IMUNOHEMATOLOŠKO TESTIRANJE DAVATELJA KRVI

2.1. Svrha preporuka

Davanje smjernica o načinu imunohematološkog testiranja dobrovoljnih davatelja u Hrvatskoj.

2.2. Opći zahtjevi

Svi postupci imunohematološkog testiranja, način provođenja osiguranja i kontrole kvalitete testiranja,

vođenje dokumentacije i zapisa moraju biti detaljno opisani u slijedu postupaka (algoritmi), radnim

uputama i/ili standardnim operativnim postupcima.

Preporuke i radne upute moraju biti dostupne i pri ruci svim djelatnicima koji provode i nadziru

provođenje imunohematološkog testiranja dobrovoljnih davatelja.

Sve transfuzijske ustanove koji izvode imunohematološka testiranja moraju sudjelovati u programima

vanjske kontrole kvalitete testiranja. Ukoliko rezultati kontrole nisu točni voditelj transfuzijske jedinice

mora pokrenuti postupak provjere opreme i svih procesa uključenih u izvođenje testa. Postupak

provjere, rezultati, zaključak i korektivne mjere moraju biti dokumentirani i pohranjeni.

Tijekom imunohematološkog testiranja mora se provoditi procesna kontrola kvalitete rada.

U pojedinačnim slučajevima može se odstupiti od načela i pravila opisanih u Preporukama i/ili radnim

uputama. Za svako odstupanje odgovornost snosi rukovoditelj transfuzijske ustanove.

Odstupanje mora biti detaljno obrazloženo i opisano na sljedeći način:

mora biti jasno dokumentiran razlog odustupanja

u pisanom obliku mora biti detaljno opisan promijenjeni postupak

moraju biti jasno naznačene moguće posljedice promjena i točno opisani postupcima u cilju

sprečavanja istih.

Kada u tijeku laboratorijskog testiranja postoje poteškoće koje transfuzijska ustanova ne može sama

riješiti uzorak krvi treba poslati u referentni laboratorij ili neki drugi transfuzijski laboratorij koji može

napraviti potrebna testiranja ili riješititi problem u laboratorijskom ispitivanju.

U radnoj uputi u transfuzijskoj jedinici mora pisati u koji referentni ili drugi laboratorij se šalje uzorak,

na koji način se pakira, kako se šalje, ime i prezime kontaktne osobe u tom laboratoriju.

Ustanova koja je poslala rezultate dodatnog testiranja mora uz rezultate navesti vrste primijenjenih

testova i točnu interpretaciju rezultata.

Transfuzijska ustanova koja šalje uzorke na dodatna testiranja mora s transfuzijskom ustanovom koja

ih izvodi napraviti ugovor kojim se utvrđuju obveze i odgovornosti svake strane u ugovoru.


2 | 20

Ustanove korisnice usluga imaju pravo uvida u kvalitetu rada referentnog laboratorija ili drugog

laboratorija koji za njih radi dodatna testiranja.

2.3 Uzorci

Uzorci za imunohematološko testiranje moraju biti uzeti u epruvete s antikoagulantnom otopinom

(etilen tetra-octenom kiselinom/EDTA uzorak).

U pisanim postupcima treba biti:

opisan način čuvanja uzoraka prije početka imunohematološkog testiranja

opisan način obaveznog vizualnog pregleda uzorka kojim se utvrđuje prikladnost uzorka za

imunohematološko testiranje.

jasno definiran nesukladan uzorak

opisan točan način postupka s nesukladnim uzorcima.

Nesukladni uzorci su:

o hemolitični uzorci

o lipemični uzorci

o uzorci s ugrušcima

o uzorci s nedovoljnom količinom krvi

o uzorci u kojima je nezadovoljavajući omjer količine eritrocita i plazme.

Uzorci za imunohematološko testiranje moraju biti obilježeni „barkod brojem“ i odgovarajućim mu

alfanumeričkim brojem koji se jasno može pročitati.

„Barkod broj“ i odgovarajući alfanumerički broj uzorka moraju omogućiti sljedljivost uzorka s dozom

krvi, krvnim pripravcima proizvedenim iz te doze i matičnim kartonom davatelja te doze.

2.4 Reagensi

Za sve reagense koji se koriste u testiranju, ovlaštena transfuzijska ustanova mora voditi zapise o

podacima koji potvrđuju prikladnost svakog korištenog reagensa upotrijebljenog pri testiranju uzoraka

davatelja krvi i krvnih sastojaka.

Svaki lot i/ili pošiljka reagensa prije upotrebe mora proći propisanu, ulaznu kontrolu. Rutinska

upotreba reagensa bez provedene i zapisom ovjerene ulazne kontrole nije dozvoljena.

Skladištenje i način upotrebe reagensa moraju biti u skladu s uputama proizvođača.Za „in house“

proizvedene reagense moraju postojati pisani postupci o kontroli ulaznog materijala, validiranju i

kontroli opreme, načinu proizvodnje, procesne i završne kontrole reagensa. Moraju postojati zapisi u

kojima se evidentiraju postupci od početka proizvodnje do izdavanja reagense za korištenje.

Pisanim postupcima mora biti:

izraženi najmanje sljedeći elementi vezani uz reagense: broj serije (lot) reagensa, datum isteka

roka valjanosti reagensa, naziv proizvođača i/ili dobavljača i količina reagensa u skladištu.

osigurana jasna sljedljivost tijeka uporabe svake serije reagensa korištenih u testiranju svakog

uzorka

opisan način upravljanje zalihama reagensa na način „first in first out“, uz naglasak da prvo

koriste reagensi s najkraćim rokom uporabe.


3 | 20

2.5 Oprema

Prije uvođenja u rutinsku upotrebu ispravnost rada svakog aparata mora biti provjerena (validirana)

sukladno pisanim postupcima. Za svaki aparat potrebno je učiniti validacijski plan unutar kojega su

detaljno opisani postupci koji se moraju provesti da bi se utvrdilo da se s opremom pouzdano dobivaju

ispravni rezultati.

Način korištenja, čišćenja i kalibriranja aparata mora biti opisan u pisanim uputama koje u potpunosti

moraju biti u skladu s preporukama proizvođača.

Nakon završetka popravka i/ili kalibriranja aparata, prije početka puštanja u rutinski rad, mora biti

opisan postupak načina kontrole aparata.

Ukoliko se tijekom korištenja aparata odstupa od uputa proizvođača, svaki postupak treba biti opisan

i potvrđen validacijskim postupkom. Za svaki uređaj čija upotreba može utjecati na rezultat

imunohematoloških testova mora postojati Dnevnik opreme u kojem moraju biti zabilježeni najmanje

sljedeći podaci:

naziv servisne ustanove i/ili ime i prezime servisera i njegov telefonski broj

datum prekida u radu

datum i vrsta kvara

datum čišćenja

datum kalibracije i/ili popravka.

Ovi zapisi moraju se čuvati.

2.6 Metode testiranja

Metode testiranja moraju prije uvođenja u rutinski rad biti provjerene u validacijskom postupku kojim

se utvrđuje i/ili potvrđuje njihova osjetljivost, specifičnost i reproducibilnost. Postupak i zaključci

validacije moraju biti pohranjeni u pisanom obliku sukladno propisanim postupcima validacije.

Način izvođenja pojedinih testova mora biti detaljno opisan u radnim uputama.

Svaki test mora biti izveden u potpunosti prema naputcima u radnim uputama.

Svako odstupanje od preporuka proizvođača mora biti ispitano (validirano), potvrđena valjanost i

reproducibilnost testa i dokumentirano.

Ispravnost izvođenja testova mora biti provjeravana i praćena provođenjem dnevne procesne

kontrole. Način provođenja dnevne procesne kontrole mora biti opisan u pisanim postupcima.

Minimalni zahtjevi procesne kontrole kvalitete opisani su u točkama 2.13. i 2.14.

Testove smije provoditi isključivo osposobljeno osoblje čije se znanje provjerava i obnavlja postupkom

trajne izobrazbe o kojoj se moraju voditi pisani zapisi.

2.7 Rezultati testiranja

Rezultati imunohematolo ških testiranja moraju biti upisani u bazu podataka i dokumentirani u

provjerenom automatskom informatičkom sustavu.

Valjanost automatskog prijenosa podataka potvrđuje se validacijskim postupkom koji mora biti

dokumentiran.

Način interpretacije rezultata, prihvaćanje, validacija, otpuštanje ili zaustavljanje rezultata mora unutar

sustava programirati educirana osoba.


4 | 20

Sustav pomoću kojeg se dobiva izvješće s rezultatima testiranja mora osiguravati točnu identifikaciju

svakog uzorka a uključuje minimalno programsko definiranje:

točnog (očekivanog) rezultata

pozitivnog rezultata

negativnog rezultata

nejasnog rezultata.

Upis rezultata laboratorijskog testiranja krvi davatelja u elektronički informatički sustav mora biti

izveden automatski izravnim prijenosom iz sustava za testiranje.

Testovi trebaju biti izvođeni na automatiziranim sustavima testiranja koji moraju zadovoljiti najmanje:

potpunu identifikaciju uzorka, čitanje i tumačenje rezultata testa

sigurno povezivanje rezultata testa s pripadajućim uzorkom, dozom krvi i kartonom

davatelja

automatski prijenos rezultata u elektronički informatički sustav.

Mora postojati pisani postupak rutinskog rada na automatskom sustavu za testiranje.

Kada je to god moguće moraju biti dostupne rezervne verzije aktivnog „software“ sustava za testiranje.

Način imunohematološkog testiranja u slučaju prekida rada ili kvara na automatskom sustavu

testiranja obavezno mora opisan u pisanom postupku.

Iznimno, prijenos rezultata iz sustava za testiranje u elektronički informatički sustav može biti izveden

ručno.

Postupak ručnog unosa rezultata testa u sustav mora biti detaljno opisan, validiran i siguran. Nakon

ručnog unosa mora se izvršiti kontrola ispravnosti unosa testa koja mora biti opisana u pisanom

postupku. Kada je upisivanje rezultata ručno, svaki upisani rezultat trebaju provjeriti neovisno dvije

stručne osobe.

Rezultati testiranja moraju biti upisani u bazu podataka odmah nakon testiranja.

Rezultati testiranja moraju se automatski vezati uz dozu uzete krvi ili krvni sastojak i matični karton

davatelja. Elektronički informatički sustav mora otkriti razlike u AB0, Rh i drugim krvnim grupama

između rezultata zadnjeg testiranja i rezultata ranijih određivanja krvnih grupa.

Svi rezultati testiranja moraju biti dostupni za provjeru i arhivirani.

Nejasni rezultati imunohematološkog ispitivanja mogu se rješavati ručnim imunohematološkim

metodama.

2.8 Otpuštanje krvnih pripravaka za upotrebu nakon završetka imunohematološkog testiranja

(finalizacija rezultata)

Pisanim postupcima točno se mora definirati način rada koji neće dozvoliti izdavanje krvnih pripravaka

za upotrebu dok sva potrebna laboratorijska ispitivanja nisu završena, sukladna s propisanim

zahtjevima i identična s podacima u bazi podataka. Prije izdavanja svakog krvnog pripravka elektronički

informatički sustav mora potvrditi da su svi laboratorijski testovi napravljeni, validirani, sukladni za

izdavanje krvnih pripravaka, upisani i pohranjeni u bazu podataka i na naljepnicu krvnog pripravka.

Program ne smije dozvoliti izdavanje krvnih pripravaka:

koji nemaju završena sva laboratorijska testiranja

čiji su rezultati nakon završene validacije netočni (nesukladni).


5 | 20

2.9 Obavezni imunohematološki testovi

Obavezni imunohematološki testovi su ABO, RhD krvna grupa i pregledni testovi pretraživanja

iregularnih protutijela/indirektni antiglobulinski test/ (u daljnjem tekstu IAT).

ABO i RhD krvna grupa određuju se nakon svake donacije. Izvođenje IAT-a opisano je u točki 2.11.4.

Obavezni testovi:

moraju se izvoditi prema točno propisanim algoritmima

su testovi bez kojih se ne može izdati niti jedan krvni pripravak.

2.10 Dodatni imunohematološki testovi

Dodatni imunohematološki testovi su Rhesus fenotip, Kell antigen, direktni antiglobulinski test (DAT).

Dodatni testovi:

su testovi koji se ne izvode nakon svake donacije već samo u jasno definiranim slučajevima s

ciljem da osiguraju sigurnost transfuzijske terapije ili povećaju kliničku učinkovitost određenog

krvnog pripravka.

moraju se izvoditi prema točno propisanim algoritmima.

2.11 Određivanje ABO i RhD krvnih grupa

ABO i RhD krvne grupe određuju se nakon svakog davanja krvi ili krvnih sastojaka.

2.11.1 Određivanje ABO i RhD krvne grupe na potpuno automatskim sustavima

Davateljima koji prvi puta daju krv/krvne sastojke ABO i RhD krvna grupa na eritrocitima (hemotest)

mora se odrediti dva puta s anti-A, anti-B, anti-AB i anti-D monoklonskim reagensima različitih klonova

prema algoritmu 1. ABO krvna grupa u plazmi (eritrotest) određuje se jedan puta s A1, B i O testnim

eritrocitima prema algoritmu 1.

Automatski sustav smije zaključiti grupu isključivo ako su rezultati ispitivanja eritrocita (hemotest) u

dva testa i plazme/seruma (eritrotest) u potpunom suglasju (identični).

Višestrukim davateljima krvi ABO i RhD krvna grupa određuje se samo hemotestom s anti-A, anti-B i

anti-D monoklonskim reagensima prema algoritmu 1.

Automatski sustav smije validirati ABO i RhD krvnu grupu doze jedino ako je ona u potpunom suglasju

(identična) s krvnom grupom na matičnom kartonu davatelja u automatskom informatičkom sustavu.

Ako rezultati određivanja ABO i/ili RhD antigena jednog testa nisu identični s rezultatom drugog testa

ili su nejasni rezultat se ispituje i zaključuje prema algoritmima od 2 do 8.

2.11.2 Određivanje ABO i RhD krvne grupe na poluautomatskim sustavima

Na poluautomatskim sustavima koji osiguravaju sljedeće uvjete:

potpunu identifikaciju uzorka davatelja krvi

identifikaciju reagencija ( lot, datum isteka roka valjanosti)

automatski prijenos podataka o uzorku u glavni informatički sustav

automatsku interpretaciju i prijenos rezultata u glavni informatički sustav jedino pod uvjetom

točnih rezultata dnevne procesne kontrole.


6 | 20

davateljima koji prvi puta daju krv/krvne sastojke ABO i RhD krvna grupa na eritrocitima

(hemotest) mora se odrediti dva puta s anti-A, anti-B, anti-AB i anti-D monoklonskim reagensima

dva različita klona prema algoritmu 1. ABO krvna grupa u plazmi (eritrotest) određuje se jedan

put s A1, B i O testnih eritrocita prema algoritmu 1.

o Sustav smije zaključiti ABO i RhD krvnu grupu isključivo ako su rezultati ispitivanja

eritrocita (hemotest) 2 testa i rezultat ispitivanja plazme/seruma (eritrotest) jednog testa u

potpunom suglasju (identični).

višestrukim davateljima krvi ABO i RhD krvna grupa određuje se jedan puta samo hemotestom

s anti-A, anti-B i anti-D monoklonskim reagensima prema algoritmu 1.

o Automatski sustav smije validirati ABO i RhD krvnu grupu doze jedino ako je ona u

potpunom suglasju (identična) s krvnom grupom na matičnom kartonu davatelja u glavnom

informatičkom sustavu.

Na poluautomatskim sustavima koji ne osiguravaju uvjete od 1 do 4:

davateljima koji prvi puta daju krv/krvne sastojke ABO i RhD krvna grupa na eritrocitima

(hemotest) mora se odrediti tri puta s anti-A, anti-B, anti-AB i anti-D monoklonskim reagensima

dva različita klonova prema algoritmu1. ABO krvna grupa u plazmi (eritrotest) određuje se dva

puta s dvije serije A1, B i O testnih eritrocita prema algoritmu 1.

o Sustav smije zaključiti grupu isključivo ako su rezultati ispitivanja eritrocita (hemotest)

sva 3 testa i plazme/seruma (eritrotest) dva testa u potpunom suglasju (identični).

višestrukim davateljima krvi ABO i RhD krvna grupa određuje se jedan puta hemotestom s anti-

A, anti-B i anti-D monoklonskim reagensima i eritroteststom s A1 i B testnim eritrocitima prema

algoritmu 1.

o Automatski sustav smije validirati ABO i RhD krvnu grupu doze jedino ako je ona u

potpunom suglasju (identična) s krvnom grupom na matičnom kartonu davatelja u glavnom

informatičkom sustavu.

Ako rezultati određivanja ABO i RhD krvne grupe jednog od testova nisu identični s rezultatom drugog

testa ili su nejasni rezultat se ispituje i zaključuje prema algoritmima od 2 do 7.

2.11.3 Određivanje slabe RhD krvne grupe

Davateljima koji su u oba direktna testa s anti-D reagensima jasno negativni prisustvo RhD antigena na

eritrocitima ispituje se u indirektnom antiglobulinskom testu prema algoritmu 1.

Davatelji koji u obadva testa imaju dokazano prisustvo RhD antigena u IAT-u (Du pozitivan u

IAT-u) su RhD pozitivni.

Davatelji koji u obadva testa nemaju dokazano prisustvo RhD antigena u IAT-u (Du negativan

u IAT-u) su RhD negativni.

2.11.4 Pregledni testovi pretraživanja

Davateljima koji prvi puta daju krv/krvni sastojak moguće prisustvo antieritrocitnih protutijela u

cirkulaciji ispituje se mikrometodom u indirektnom antiglobulinskom testu (IAT). IAT se izvodi

dvostaničnim testnim stanicama prema algoritmu 1.

Višestrukim davateljima se IAT izvodi samo ako u anamnezi postoje podaci o transfuzijama i/ili

trudnoćama.

Davateljima krvnih sastojaka IAT se izvodi nakon svake donacije.


7 | 20

Metoda IAT-a mora otkrivati prisustvo antiertitrocitnih protutijela u koncentraciji koja je jednaka ili

manja od 0,5 IJ/mL. Osjetljivost metode potvrđuje se dnevnom procesnom kontrolnim serumom u

kojem je potvrđeno prisustvo zadane količine antieritrocitnih protutijela.

2.12 Dodatni imunohematološki testovi

2.12.1 Identifikacija antieritrocitnih protutijela

Kod davatelja koji imaju pozitivan IAT određuje se specifičnost antieritrocitnih protutijela.

2.12.2. Određivanje Rhesus fenotipa i Kell antigena Rhesus fenotip i/ili Kell antigen određuju se dva puta iz dva neovisna uzorka iz različitih donacija prema algoritmu 1. Na naljepnici krvnih pripravaka smije biti upisan samo Rhesus fenotip i/ili Kell antigen čiji je rezultat, određen dva puta iz dvije neovisne donacije, identičan. Automatski informatički sustav smije validirati Rhesus fenotip i Kell antigen jedino ako su u potpunom suglasju (identični) s Rhesus fenotipom ili Kell antigenom određenom u prethodnoj donaciji pod sljedećim uvjetima:

antigeni su dva puta određivani na automatskim ili poluautomatskim sustavima i automatski transferirani i validirani u centralnom informatičkom sustavu

antigeni su prvi puta određivani i uneseni u centralni informatički sustav ručno a drugi puta određeni na automatskom ili poluautomatskom sustavu te transferirani i validirani u centralnom informatičkom sustavu.

2.13 Kontrola kvalitete određivanja ABO, RhD krvnih grupa i IAT-a

Postupci kontrole kvalitete moraju biti u potpunosti u suglasju s preporukama proizvođača reagensa i

opreme.

Potrebno je pridržavati se sljedećeg minimuma:

Kontrola reagensa i testnih stanica za određivanje ABO i RhD krvnih grupa mora se provoditi

najmanje jedan puta dnevno i/ili obavezno kada se počinje koristiti nova serija reagencija.

Anti-A, anti-B, anti-AB moraju dati odgovarajuće reakcije s A1, B i O testnim eritrocitima.

Eritrociti poznate ABO krvne grupe moraju dati odgovarajuće rezultate s anti-A, anti-B, anti-AB

testnim reagensima.

Anti-D reagens mora dati odgovarajuće reakcije s jednim RhD negativnim i jednim RhD

pozitivnim testnim eritrtocitima.

Kontrola izvođenja IAT-a izvodi se kontrolnim reagensom koji sadrži ≤0,5 IJ/mL anti-D

protutijela.

Minimalno je potrebno u kontroli koristiti testne uzorke prema tablici 1 ili tablici 2.

Tablica 1.

Kontrola 1 0 –(neg) uzorak krvi

Kontrola 2 AB +(poz) uzorak krvi

Kontrola 3 Kontrolni reagens s anti-D protutijelom


8 | 20

Tablica 2. 2.14 Kontrola kvalitete određivanja Rh fenotipa, Kell antigena i ostalih eritrocitnih antigena

Potrebno je pridržavati se sljedećeg minimuma:

Kontrola reagensa za određivanje Rhesus fenotipa na potpuno automatskim sustavima mora se

provoditi jedan puta dnevno i/ili obavezno kada se počinje koristiti nova serija reagensa.

Kontrola reagensa za određivanje Rhesus fenotipa na poluautomatskim sustavima ili ručnim

metodama mora se provoditi tijekom izvođenja svake serije zbog opasnosti od kontaminacije i/ili

zamjene reagensa.

Za kontrolu se koriste sljedeće testne stanice:

Rhesus fenotip (CCDee, CcDee, ccDEe, ccDEE, ccdee)

Kell antigen (K poz i K neg)

Ostali eritrocitni antigeni (antigen pozitivna heterozigotna testna stanica, antigen negativna

testna stanica)

Objašnjenje upotrebe gore navedenih fenotipova prikazano je na Tablici 3.

Tablica 3.

Vrsta reagencije Antigen pozitivne testne stanice

Antigen negativne testne stanice

Anti-C CcDee ccdee, ccDEe

Anti-E ccDEe ccdee, CcDee

Anti-c CcDee CCDee

Anti-e ccDEe ccDEE

Anti-K K+k+ K-k+

Ostali antigeni Pozitivni heterozigot Antigen negativna

2.15 Postupak s davateljima kod kojih je IAT pozitivan

Krv davatelja u kojih je dokazana prisutnost iregularnih aloantitijela (pozitivan IAT) ne smije se koristiti

za transfuzijsko liječenje. Davatelju se ne smije uzimati krv najmanje pet godina, odnosno trajno

ukoliko i nakon pet godina ima pozitivan IAT (algoritam 9 i 10).

2.16 Postupak s davateljima kod kojih je DAT pozitivan

Krv davatelja na čijim su eritrocitima dokazana autoantitijela IgG klase i/ili aktivirane komponente

komplementa ne smije se koristiti za transfuzijsko liječenje (pozitivan DAT). Davatelju se ne smije

uzimati krv najmanje dvije godine, odnosno trajno ukoliko i nakon dvije godine ima pozitivan DAT

(algoritam 7 i 8).

2.17 Ručno imunohematološko testiranje davatelja krvi

Kontrola 1 A –(neg) uzorak krvi

Kontrola 2 B +(poz) uzorak krvi

Kontrola 3 Kontrolni reagens s anti-D protutijelom


9 | 20

Ručno testiranje koristi se za rješavanje testova koji su u automatskom ili poluautomatskom izvođenju

bili nejasni.

Ručni testovi se smiju izvoditi pojedinačno ili u pisanim uputama propisanim malim serijama kako bi

se izbjegle greške u radu.

Tijekom izvođenja ručnih testova strogo se mora pridržavati pisanih uputa kako bi se izbjegla

mogućnost za grešku.

Ručni testovi moraju biti izvedeni i kontrolirani sukladno uputama proizvođača.

Rezultati testova i dnevne procesne kontrole testiranja moraju biti evidentirani u propisanim

obrascima.

Postupak ručnog unosa rezultata testa u sustav mora biti opisan, validiran i siguran. Nakon ručnog

unosa mora se izvršiti kontrola ispravnosti unosa testa prema točki 2.7.

3. Veza s drugim dokumentima

Zakon o krvi i krvnim pripravcima (NN 79/2006 I NN 124/2011)

Pravilnik o osiguranju kvalitete krvi i krvnih pripravaka u zdravstvenim ustanovama (NN

80/2007)

EU Preporuke Vijeća Europe (17 izdanje, 2013)


10 | 20

ALGORITAM 1


11 | 20

ALGORITAM 2

2. IM

UN

OH

EM

AT

OL

OŠ

KO

IS

PIT

IVA

NJE

NE

JA

SN

E A

BO

KR

VN

E G

RU

PE

Ne

jas

an

he

mo

tes

t i/

ili

eri

tro

test

Neja

san

ER

ITR

OT

ES

T

Hem

ote

st jasan

. A

lbu

min

ska k

ontr

ola

ne

gativna

Eri

tro

cite t

estira

ti s

anti-A

1 L

ectin

om

.

Rea

kcija

ne

ga

tiv

na

DD

K je A

2 ili

A

2B

Inku

bir

aj 3

% s

uspe

nziju

A1

,A2

i i O

testih

eritr

ocita

s 2

ka

pi se

rum

a/p

lazm

e

5 m

in /

22ºC

Po

zitiv

an

re

zulta

t s A

1 te

stn

im

eritr

ocitim

a

Učin

i IA

T u

MK

s

A1, A

2,

i O

te

stn

im

eritr

ocitim

a

IAT

neg

ativan

Za

klju

ča

k:

Ire

gu

larn

i a

nti

-A1

rea

kti

van

na

so

bn

oj

tem

p.

Nasta

va

k

pre

ma

alg

ori

tmu

10.

IAT

pozitiv

an s

A1

te

stn

im e

ritr

ocitim

a

Za

klju

ča

k:I

reg

ula

rni

an

ti-A

1

rea

kti

van

na

37ºC

.

Nasta

va

k p

rem

a a

lgori

tmu

9

Hem

ote

st

A,B

,AB

,O

Eri

tro

test p

ozitiv

an

s O

i/ili

bilo

ko

jim

dru

gim

hem

ote

stu

ne

od

gova

raju

ćim

testn

im e

ritr

ocitim

a z

bog

pri

sustv

a

alo

pro

tutije

la u

pla

zm

i D

DK

Učin

i p

reg

led

ne t

esto

ve p

retr

aživ

an

ja n

a

so

bn

oj te

mpe

ratu

ri t

ehn

ikom

u e

pru

veti

Po

zitiv

an

re

zulta

t

Izve

di id

entifika

ciju

pro

tutije

la

isto

m

teh

nik

om

Sp

ecifič

na a

glu

tin

acija

Za

klju

ča

k:

An

tie

ritr

oc

itn

a p

rotu

tije

la u

pla

zm

i/s

eru

mu

(a

nti

-P1

, a

nti

-M, a

nti

-

N, a

nti

-Le

a, a

nti

-Le

b)

Po

no

vite

odre

điv

an

je A

BO

krv

ne g

rup

e

s t

estn

im e

ritr

ocitim

a k

oji

na

se

bi ne

ma

ju

odg

ovara

jući a

ntige

n.

Ag

luti

na

cija

sa

svim

tes

tnim

eri

tro

cit

ima

An

tie

ritr

oc

itn

a p

rotu

tije

la u

pla

zm

i/

seru

mu

(a

nti

-I, a

nti

-H, a

nti

-IH

)

Nasta

va

k

pre

ma

alg

oritm

u 9

Sla

ba

(<

2+

) ag

luti

nac

ija

, m

ješa

na i

li i

zos

tan

ak

ag

luti

nac

ije u

HE

MO

TE

ST

U

Alb

um

inska k

ontr

ola

ne

gativna

, E

ritr

ote

st ure

dan

Mo

gući ra

zlo

g

Sla

be A

ili B

pod

gru

pe

Rje

še

nje

ne

po

du

da

rno

sti

Krv

na g

rup

a t

ehn

ikom

u

epru

ve

ti s

3 p

uta

pra

nim

eritr

ocitim

a

Inku

ba

cija

na

so

bn

oj

tem

p.1

5 m

in.

Ko

ntr

ola

: 2

2%

alb

um

in

A

dsorp

cija

isp

itiv

an

ih

eritr

ocita

s

anti-A

ili

an

ti-B

Ko

ntr

ola

: a

dso

rpcija

A ili

B i O

eritr

ocita

Te

stira

nje

elu

ata

s A

1, B

i O

eritr

ocitim

a

Neja

san

re

zu

ltat

Nast

ava

k in

kubaci

je n

a +

4ºC

30 m

in.

Neja

san

re

zu

ltat

Mo

gući ra

zlo

g

B(A

) ili

A(B

) fe

notip

Tu

ma

čen

je

ne

po

du

da

rno

sti

A t

ran

sfe

raza m

ože

pre

nije

ti B

šeće

r -

A(B

)

fen

otip

B t

ran

sfe

raza m

ože

pre

nijeti

A š

eće

r -

B(A

) fe

notip

Rje

še

nje

ne

po

du

da

rno

sti

Pro

mje

niti kori

šte

ne

mo

no

klo

nske

re

ag

encije

Upo

trijeb

iti re

ag

encije s

dru

ga

čiji

m k

lon

om

anti-A

ili a

nti-B

re

age

ncija

UP

OZ

OR

EN

JE

NE

KO

RIS

TIT

I K

LO

N

MH

04

Mo

gući ra

zlo

g

Kim

eri

zam

Tu

ma

čen

je

ne

po

du

da

rno

sti

Izu

ze

tno r

ijeda

k f

en

om

en

ko

ji n

asta

je z

bo

g p

rela

ska

hem

ato

poe

tskih

sta

nic

a iz

jed

nog

dvo

jajč

an

og

bliz

anca

u d

rugo

g

Rje

še

nje

ne

po

du

da

rno

sti

Mo

gući ra

zlo

g

Anti-A

1 p

rotu

tije

lo

Tu

ma

čen

je n

ep

od

ud

arn

osti

Hem

ote

st

je A

ili A

B

DD

K s

pa

da u

gru

pu o

d 1

-8%

osob

a k

rvn

e g

rup

e A

2 ili

22-3

5%

osob

a k

rvn

e g

rup

e A

2B

Rje

še

nje

ne

po

du

da

rno

sti

Mo

gući ra

zlo

g

Alo

pro

tutij

ela

re

aktiv

na

na s

ob

noj

tem

p.

Tu

ma

čen

je n

ep

od

ud

arn

osti

Rje

še

nje

ne

po

du

da

rno

sti

Je

din

o m

ole

kula

rno

odre

điv

an

je p

risustv

a A

, B

i/ili

O g

en

a

UP

OZ

OR

EN

JE

HE

MO

TE

ST

Uvi

jek m

ješa

na p

opu

lacija

ER

ITR

OT

ES

T

Za

visno

od k

om

bin

acije

krv

nih

gru

pa n

em

a a

nti-A

i/ili

anti-B

pro

tutije

la

Mij

eš

an

a a

glu

tin

ac

ija

u

HE

MO

TE

ST

U, n

eja

san

ER

ITR

OT

ES

T

Alb

um

inska

ko

ntr

ola

ne

ga

tivn

a

UP

OZ

OR

EN

JE

Kod

A3,A

x,A

el po

dg

rupa

s il

i be

z a

nti-A

1

Za

hv

aliti

se i

ob

jas

nit

i

da

oso

ba

nij

e p

od

ob

na

za

da

vate

lja k

rvi


12 | 20

ALGORITAM 3


13 | 20

ALGORITAM 4


14 | 20

ALGORITAM 5


15 | 20

ALGORITAM 6

TE

ST

1

teh

nik

a u

mik

roka

rtic

iT

ES

T 2

teh

nik

a u

ep

ruv

eti

neg

zrn

at

ili

poz d

o 1

+

neg

neg

ili

zrn

ato

neg

poz

do 1

+

neg

ili

zrn

ato

neg

viz

ue

lna

inte

rpre

tacija

viz

ue

lna

inte

rpre

tacija

aglu

tino

sko

pska

inte

rpre

tacija

RE

ZU

LT

AT

INT

ER

PR

ET

AC

IJE

Rh

D

AN

TIG

EN

A

poz

do 1

+

poz

2+

do 3

+

poz

1+

do 2

+

zrn

at

ili

poz d

o 1

+

Rh

D n

eg

ati

va

n

Sla

bo

izra

žen

D

an

tig

en

Sla

bo

izra

žen

D

an

tig

en

Te

st

1 t

eh

nik

a u

mik

rok

art

ici (m

on

oklo

nske

re

ag

en

cije

Ig

M s

tan

ičn

e lin

ije (

otk

riva

ju R

hD

VI

ka

teg

ori

ju -

od

luka

vod

ite

lja/)

Te

st

2 t

eh

nik

a u

ep

ruv

eti

(Ig

M/Ig

G m

on

oklo

nske

sta

nič

ne

lin

ije ili

IgM

sta

nič

na

lin

ija /

pri

jed

log R

UM

1/ o

dlu

ka

vod

ite

lja)

poz d

o 1

+

poz

3+

d

o 4

+

poz

1+

do 2

+

OD

RE

ĐIV

AN

JE

D

AN

TIG

EN

A

MIK

RO

ME

TO

DO

M U

IAT

-u

DA

NE

NE

NE

Sla

bo

izra

žen

D

an

tig

en

Sla

bo

izra

žen

D

an

tig

en

Rh

D p

ozit

iva

n

pozitiv

an

rezulta

t

neg

ativan

rezulta

t

inte

rpre

tacija

apa

rata

neg

poz

?

? ili

po

z

poz

NA

LA

Z

Rh

D p

oz

NA

PO

ME

NA

Sla

bo

izra

žen

D

an

tig

en

Kao

pri

ma

telj

Rh

D

ne

g*

*Jed

ino

ako

je

mo

lek

ula

rno

m

meto

do

m o

dre

đen

sla

bi

D

Tip

1,

2 i

3 D

DK

je

i

ka

o p

rim

ate

lj

Rh

D p

oz

Ob

avezna

jačin

a s

ero

loške r

eakci

je z

a

inte

rpre

taciju

re

zultata

kod s

lab

ih

varija

nti D

an

tigen

a

Očekiv

an

a jačin

a s

ero

lošk

e

reakcije

mon

oklo

nskih

re

ag

encija

kod s

lab

ih v

arija

nti D

an

tigena

poz 4

+p

oz

poz

1+

d

o 4

+

poz

2+

d

o 4

+R

hD

po

zit

iva

n

NA

LA

Z

Rh

D p

oz

NA

LA

Z

Rh

D n

eg

6. A

lgo

rita

m in

terp

reta

cije

Rh

D a

nti

gen

a z

a d

ob

rovo

ljn

e d

ava

telj

e


16 | 20

ALGORITAM 7


17 | 20

ALGORITAM 8


18 | 20

ALGORITAM 9


19 | 20

ALGORITAM 10

Ko

ntr

oln

a id

enti

fik

acija a

nti

eri

tro

cit

nih

pro

tuti

jela

po

lisp

ecif

ičn

im m

ikro

kart

icam

a u

gel

teh

no

log

iji

NE

GA

TIV

AN

RE

ZU

LT

AT

1.

U e

-Delp

hyn u

ka

rton

DD

K u

pis

ati p

od

:

„Up

ozo

ren

ja”:

Datu

m i

sp

itiv

an

ja

IAT

NE

GA

TIV

AN

.

DO

PU

ŠT

EN

O D

AR

IVA

NJE

KR

VI!

KO

NT

RO

LA

IA

T-a

KO

D S

LIJ

ED

EĆ

EG

DA

RIV

AN

JA

2.

Davate

lja o

ba

vije

stiti p

ism

om

IH

E iz Z

birke p

isa

ma u

e-D

elp

hyn-u

OB

-44

0 O

bavij

es

t o

po

no

vn

om

uklju

čiv

an

ju u

da

vala

štv

o;

Neg

ati

vn

i re

zu

lta

ti D

AT

-a,

IAT

-a,

AL

A i

AT

A

UT

VR

ĐE

NO

PR

ISU

ST

VO

AN

TIE

RIT

RO

CIT

NO

G

PR

OT

UT

IJE

LA

10

. K

ON

TR

OL

NA

ID

EN

TIF

IKA

CIJ

A A

NT

IER

ITR

OC

ITN

IH P

RO

TU

TIJ

EL

A (

IAT

)

KO

D D

DK

NA

KO

N 5

GO

DIN

A

1.

U e

-Delp

hyn u

kart

on D

DK

up

isa

ti p

od

„U

po

zore

nja

” :

Datu

m i

sp

itiv

an

ja

IAT

PO

ZIT

IVA

N

SP

EC

IFIČ

NO

ST

PR

OT

UT

IJE

LA

(n

aves

ti)

TR

AJ

NA

ZA

BR

AN

A D

AR

IVA

NJ

A K

RV

I!

2.

Davate

lja o

ba

vije

stiti p

ism

om

IA

T2 iz Z

birke p

isa

ma u

e-

Delp

hyn-u

, O

B-2

89

Tra

jna z

ab

ran

a d

av

an

ja k

rvi

Ind

irek

tni

an

tig

lob

ulin

ski te

st

po

zit

iva

n >

5 g

od

ina

DA

VA

TE

LJA

KR

VI T

RA

JN

O

OD

BIT

I

PO

ZIT

IVA

N R

EZ

UL

TA

T

1. Lije

čnik

uzi

ma a

nam

nezu i

pod

atk

e u

pis

uje

u M

edic

insk

e n

apom

ene u

kart

onu D

DK

u e

-

Delp

hyn

2. D

ava

telju

se u

zme

nativ

ni i

uzo

rak n

a E

DT

A, pro

pis

no o

bilj

eže

ni ID

bro

jem

i im

enom

i pre

zim

enom

. D

ost

avlja

ju s

e u

labora

torij z

a im

uno

hem

ato

lošk

o test

iranje

uz

kart

on d

ava

telja

.


20 | 20

HZTM

LISTA IZMJENA

Naziv dokumenta koji se mijenja: Preporuke za imunohematološko testiranje davatelja krvi

Oznaka: godina izdavanja 2014.

Izmjene:

1. Naziv dokumenta se mijenja iz Preporuke za imunohematološko testiranje davatelja krvi u

Preporuke za imunohematološko testiranje davatelja krvi u transfuzijskoj djelatnosti RH

2. Točka 2.12.2 na stranici 8 briše se dio teksta i to:

Rhesus fenotip i/ili Kell antigen čiji rezultat se bazira isključivo na ručno unesenim i prepisanim podacima nikada ne smije biti validiran u automatskom informatičkom sustavu.

3. Algoritam 2 se briše što mijenja brojeve algoritama 3,4,5,6,7,8,9,10 i 11 u 2,3,4,5,6,7,8,9,10

4. U algoritmima broj: 1, 8, 9, 10 i 11 učinjene su manje izmjene

Oznaka: Godina izdavanja 2015.

Nema izmjena u Preporukama za 2016. godinu.

hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu - dođite svi u ... · pripravaka u zdrastvenim ustanovama...

Documents