hrvatski sabor -

Click here to load reader

Post on 22-Oct-2021

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O ŠUMAMA
Proglašavam Zakon o šumama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 17. studenoga 2005. godine. Broj: 01-081-05-3424/2 Zagreb, 22. studenoga 2005.
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi, v. r.
ZAKON O ŠUMAMA
I. OPE ODREDBE
lanak 1. Ovim se Zakonom ureuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaga nje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem odravanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. lanak 2. (1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. (2) Šume i šumska zemljišta zaštiuju se i koriste na nain odreen ovim Zakonom i posebnim propisima. lanak 3. (1) Šume i šumska zemljišta specifino su prirodno bogatstvo te s opekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban nain uprav ljanja i gospodarenja. (2) Opekorisne funkcije šuma jesu: – zaštita tla od erozije vodom i vjetrom, – uravnoteenje vodnih odnosa u krajobrazu te spreavanje bujica i visokih vodnih valova, – proišavanje voda procjeivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom, – povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost, – proišavanje oneišenoga zraka, – utjecaj na ljepotu krajobraza, – stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje, – osiguranje prostora za odmor i rekreaciju, – uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskoga turizma, – ouvanje genofonda šumskoga drvea i ostalih vrsta šumske biocenoze, – ouvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza, – podravanje ope i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza, – ublaavanje uinka »staklenika atmosfere« vezivanjem ugljika te obogaivanje okoliša kisikom, – opa zaštita i unapreivanje ovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkoga kapitala velike vrijednosti te – znaenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica. lanak 4. (1) U smislu ovoga Zakona, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drveem u obliku sastojine na površini veoj od 10 ari.
Š
(2) Šumom se smatraju i: šumski rasadnici i sjemenske plantae koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupoarni prosjeci te ostala manja otvorena podruja unutar šume, šume u zaštienim podrujima prema posebnom propisu, šume od posebnoga ekološkoga, znanstvenoga, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drvea površine vee od 10 ari i širine vee od 20 m. (3) Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskoga drvea na površini do 10 ari, šumski rasadnici i sjemenske plantae koje nisu sastavni dio šume, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drvea površine manje od 10 ari i širine manje od 20 m, drvoredi i parkovi u naseljenim mjestima. (4) Šumskim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je radi svojih prirodnih obiljeja i uvjeta gospodarenja predvieno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. (5) U sluaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište obraslo šumskim drveem šumom, odnosno smatra li se neko zemljište šumskim zemljištem odluuje središnje tijelo dravne uprave nadleno za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
lanak 5. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedea znaenja: 1. biološka raznolikost sveukupnost je svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekoloških sustava i ekoloških kompleksa, ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta te izmeu ekoloških sustava, 2. certifikacija šuma postupak je u kojem trea neovisna strana ispituje postie li gospodarenje i uporaba šuma unaprijed utvre nu ekološku, gospodarsku i društvenu razinu. Šumarski certifikat pisan je dokument kojim trea neovisna strana potvruje da imatelj potvrde svojim šumama gospodari u skladu s naelima odrivosti, 3. ista sjea jest sjea svih ili gotovo svih stabala u nepomlaenoj sastojini koja nije sukladno dokumentima prostornog ureenja predviena za promjenu namjene šumskoga zemljišta i na površini kojoj je krai razmak izmeu dva kraja preostale sastojine vei od prosjene visine stabala u sastojini, 4. divlja su posebnim zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi, 5. Hrvatska komora inenjera šumarstva i drvne tehnologije jest samostalna i neovisna strukovna organizacija koja uva ugled, ast i prava ovlaštenih inenjera šumarstva i drvne tehnologije (svojih lanova), skrbi da ovlašteni inenjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promie, zastupa i usklauje njihove interese pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu, 6. izvoditelj šumarskih radova jest fizika ili pravna osoba koja je registrirana za izvoenje šumarskih radova te je u postupku licenciranja potvrena kao kvalificirana i poslovno sposobna za njihovo izvoenje, 7. krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od ovjeka stvorenih krajobraznih sastavnica (bioloških, ekoloških, geoloških, geomorfoloških i kulturnih vrijednosti), 8. krenje šuma jest ista sjea šuma radi prenamjene šuma i šumskih zemljišta drugoj kulturi, odnosno za namjene sukladno dokumentima prostornog ureenja, 9. krš je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim znaajkama, u kojem je podzemno vodno otjecanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se površinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni površinski (škrape, ponikve, uvale polje u kršu i dr.) i podzemni oblici (špilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatima, evaporiranim ili gipsanim stijenama, 10. licenciranje izvoditelja šumarskih radova jest postupak u kojem od drave ovlaštena institucija u posebnomu postupku potvruje da pristupnik ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga ine struno kvalificiranim i poslovno sposobnim za izvoenje radova u šumarstvu, a za što mu se izdaje strukovna licencija, 11. Nacionalna inventura šumskih resursa jest višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima, 12. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta jest svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta radi stjecanja imovinske ili druge koristi, 13. njega šuma je skup mjera, poslova i aktivnosti u gospodarskim sastojinama i kulturama koji obuhvaaju sve radove u svezi s tlom i sastojinom od njezina osnivanja do njezine sjeive zrelosti, 14. Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, Program za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu i Program za gospodarenje šumama šumoposjednika jesu temeljni planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem odreene gospodarske jedinice, 15. odrivo gospodarenje jest temeljno naelo planiranja i gospodarenja šumama kojim se nastoji ostvariti trajna ravnotea izmeu sveukupne proizvodnje biomase i opih koristi od šuma te sveukupnoga korištenja, na nain
da se korištenjem dijela biomase odrava trajna proizvodnja svih koristi od šume, s obzirom na to da je šuma obnovljivi prirodni resurs, 16. podruje provenijencije jest izvorno podrijetlo potomstva jedne lokalno adaptirane populacije, 17. pošumljavanje jest osnivanje sastojina sadnjom šumskoga drvea ili sjetvom sjemena šumskoga drvea, 18. preborna šuma jest niz raznodobnih (prebornih) sastojina s uspostavljenom pravilnom dinamikom prebornih sjea temeljenih na ophodnjici, 19. pustošenje šuma jest svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se trajno remeti gospodarenje šumama, 20. regularna šuma jest niz jednodobnih sastojina u kojemu su zastupljeni svi razvojni stadiji sastojine u podjednakom omjeru, 21. sastojina je dio šume koji je po sastavu i strukturi podjed nak, a razlikuje se od ostalih dijelova šume po jednom ili više bitnih obiljeja, 22. stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, odreena zemljopisnim i abiotikim svojstvima; sva staništa iste vrste ine jedan stanišni tip, 23. šume šumoposjednika jesu šume koje su u vlasništvu i/ili posjedu drugih pravnih i fizikih osoba, a nisu u vlasništvu Repub like Hrvatske, 24. šumoposjednik jest pravna ili fizika osoba – vlasnik i/ili posjednik šume, osim Republike Hrvatske i Trgovakog društva koje gospodari šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, 25. šumska infrastruktura jesu šumske prometnice (šumske ceste, vlake i stalne iare) i drugi objekti u šumama namijenjeni prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma, 26. šumski poar jest poar koji nastaje i širi se šumom i šumskim zemljištem ili koji nastaje na drugomu zemljištu i širi se šumom i šumskim zemljištem, 27. šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskoga zemljišta, ukljuujui: a) šumsko drvee i grmlje te sve njihove dijelove, b) biomasu ukupne šumske vegetacije, c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje, d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijee, ljekovito, aromatino i jestivo bilje, druge biljke i njihove dijelove, e) gljive, f) med, smolu, g) listinac, travnati ili pašnjaki prekriva, h) divlja i ostale ivotinje koje ive u šumi, te i) treset i humus. 28. šumskogospodarsko podruje jest funkcionalna cjelina za koju se kao cilj utvruje odrivo gospodarenje, planiranje i usmjera vanje razvoja šuma i šumskih zemljišta bez obzira na vlasništvo, a dijeli se na gospodarske jedinice, 29. šumske kulture i plantae u širemu znaenju obuhvaaju sve umjetno osnovane nasade šumskog drvea, 30. zaštita šuma jest skup mjera koje su dune poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od poara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja, 31. zaviajna vrsta (autohtona vrsta) jest vrsta koja prirodno obitava u odreenom ekološkom sustavu nekog podruja, 32. zaštieno podruje jest podruje zaštieno na temelju propisa o zaštiti prirode.
lanak 6. Interes Republike Hrvatske u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se: 1. provoenjem mjera u gospodarenju šumama kojima se, uz ekološku ravnoteu osigurava trajno odravanje i obnova šuma na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima, 2. u zaštiti šuma i šumskih zemljišta te zaštiti i ouvanju opekorisnih funkcija šuma i biološke raznolikosti (uvanje šuma, zaštita šuma od bolesti i štetoina, od poara, izgradnje objekata u šumi i na šumskom zemljištu, utvrivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na nain i pod uvjetima propisanim zakonom, 3. odobravanjem šumskogospodarske osnove podruja Repub like Hrvatske, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama, 4. utvrivanjem interesa Republike Hrvatske kod izdvajanja šuma i šumskih zemljišta iz šumskogospodarskoga podruja, 5. donošenjem Nacionalnoga šumarskog programa, 6. nadzorom nad provoenjem šumskogospodarskih planova i nad korištenjem nedrvnih šumskih proizvoda,
7. osiguravanjem sredstava za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroenih sušenjem i elementarnim nepogodama te za zaštitu šuma, 8. razminiranjem šuma i šumskih zemljišta, 9. sudjelovanjem u upravljanju i nadzoru Trgovakog društva kojem je povjereno gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, 10. dugoronim nadzorom nad stanjem šuma s ciljem: a. poveanja znanja o stanju šuma i šumskog zemljišta te odnosa izmeu njihova stanja i prirodnih i antropogenih imbenika ugroenosti, b. procjene utjecaja klimatskih promjena na šume i šumsko zemljište, ukljuujui utjecaj na njihovu biološku raznolikost, c. identificiranja kljunih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekološkog sustava koji e se koristiti za procjenu stanja biološke raznolikosti u šumama te za zaštitu njezinih funkcija, uvaavajui postojee pokazatelje.
II. GOSPODARENJE ŠUMAMA
lanak 7. (1) Gospodarenje šumama obuhvaa uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i odravanje šumske infra struk ture, sukladno sveeuropskim kriterijima za odrivo gospodarenje šumama. (2) Sveeuropski kriteriji za odrivo gospodarenje šumom jesu: 1. odravanje i odgovarajue poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika, 2. odravanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava, 3. odravanje i poticanje proizvodnih funkcija šume, 4. odravanje, ouvanje i odgovarajue poboljšanje biološke raz nolikosti u šumskom ekosustavu, 5. odravanje i odgovarajue poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode), 6. odravanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.
lanak 8. (1) »Hrvatske šume« d.o.o. (u daljnjem tekstu: Trgovako dru štvo) i šumoposjednici duni su gospodariti šumama odravajui i unapreujui biološku i krajobraznu raznolikost te skrbiti o zaštiti šumskoga ekosustava na ovaj nain: – odravati prirodni sastav šume i podravati zaviajne vrste, – teiti produenju ophodnje gospodarski vanijih vrsta drvea gdje za to postoje uvjeti i potreba, – smještajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poti cati zaštitu i obnovu prirodnih šuma, a ne poveavati pritisak na njih, – odabir vrsta za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na temelju ope prikladnosti stanišnim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajui prednost zaviajnim vrstama i lokalnoj provenijenciji, – koristiti samo one unesene vrste, provenijencije i varijetete utjecaj kojih je na ekosustav, genetiki integritet zaviajnih vrsta i lokalnu provenijenciju struno procijenjen i kojih se negativni utjecaj moe izbjei ili umanjiti, – izbjegavati sjeu zaštienih, rijetkih i ugroenih vrsta drvea, šumskih vokarica i ostalih vrsta s bobiastim plodovima te ih štititi i unositi prilikom obnove šume, – voditi skrb o drugim vrstama u ekosustavu koje su vezane uz suha i trula stabla, odnosno prilikom sjee ostavljati potreban broj starih dubova, šupljih i trulih stabala, u takvom rasporedu i broju kako bi se ouvala biološka raznolikost, – podravati tradicionalni sustav gospodarenja na odgovarajuim staništima koji oblikuje vrijedan ekosustav, kada je to ekonomski provedivo, – u šumama koje su ugroene sušenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mreu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa, – njegu i sjeu šuma provoditi na nain kojim se ne uzrokuju trajne štete ekosustava te poduzimati mjere za poboljšanje i odranje biološke raznolikosti, – vrstu i nain korištenja sredstava pri uzgoju, iskorištavanju i zaštiti šuma prilagoditi posebnostima staništa i vrsta, – uzgoj, iskorištavanje i zaštitu šuma te gradnju i odravanje šumske infrastrukture prilagoditi zaštiti tla i voda u smislu izbjegava nja štetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i akumulacija te slobodno kretanje
površinskih i podzemnih voda. (2) Infrastrukturu u šumskim ekosustavima treba projektirati na nain koji je najmanje štetan za šumsko stanište vodei brigu o posebnim geološkim, vegetacijskim, hidrološkim i drugim vrijed nostima, a posebno o ekološkim, vrijednim dijelovima ekosustava utvrenim posebnim propisima (dijelovi ekološke mree, staništa, selidbeni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroenih vrsta).
lanak 9. Radi osiguranja provedbe sveeuropskih kriterija iz lanka 7. ovoga Zakona te uvaavanja opeg interesa u gospodarenju šumama, svi vlasnici i posjednici šuma duni su: – gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim planovima, – dopustiti neometan pristup šumi osobama ovlaštenim za obav ljanje nadzora nad gospodarenjem šumama, – dopustiti provedbu propisanih motrenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih resursa, sakupljanja podataka suklad no meunarodnim obvezama te znanstvenih istraivanja.
lanak 10. Trgovako društvo i šumoposjednici, te pravne osobe koje koriste šumu ili šumsko zemljište dune su pošumiti paljevine, površine na kojima nije uspjelo pomlaivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna ista sjea ili krenje u roku koji odredi upanijska skupština, odnosno Skupština Grada Zagreba, ako taj rok nije utvren šumskogospodarskim planom.
lanak 11. Ukoliko Trgovako društvo i šumoposjednici, te pravne osobe koje koriste šumu ili šumsko zemljište ne izvrše mjere nareene na osnovi ovoga Zakona i na osnovi njega donesenih propisa, kao i na temelju posebnih propisa, ove e mjere provesti tijelo koji ih je naredilo ili pravna osoba koju ono ovlasti, na trošak Trgovakog dru štva, šumoposjednika ili pravne osobe koja koristi šumu ili šumsko zemljište, a bila je duna izvršiti nareene mjere.
lanak 12. (1) Fizike osobe mogu se kretati šumom ili šumskim zemljištem kao posjetitelji šuma, ako nije drugaije odreeno ovim Zakonom ili drugim propisom. (2) Posjetom šumi ili šumskom zemljištu smatra se šetnja i ostali oblici graanskog uivanja u šumi i/ili šumskom zemljištu, bez stjecanja imovinske koristi. (3) Posjetitelji šuma ili šumskog zemljišta preuzimaju sve rizike kojima su izloeni prilikom kretanja šumom ili šumskim zem ljištem. (4) Trgovako društvo i šumoposjednici nisu duni poduzimati posebne mjere opreza prema posjetiteljima šuma niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile nanesene namjerno ili grubom nepanjom prilikom obavljanja redovne djelatnosti gospodarenja šumom.
lanak 13. (1) Šume se razvrstavaju na kontinentalne šume i šume na kršu. (2) Regularne šume i preborne šume u kojima je naglašena gospodarska funkcija svrstavaju se u kontinentalne šume. (3) Degradirane šume s izraenim opekorisnim funkcijama na podruju visokoga krša i šume primorskoga krša svrstavaju se u šume na kršu.
lanak 14. (1) Prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. (2) Gospodarske šume uz ouvanje i unapreenje njihovih opekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda. (3) Zaštitne šume prvenstveno slue za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine. (4) Šume s posebnom namjenom jesu: 1. šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskoga sjemena, 2. šume unutar zaštienih podruja ili prirodnih vrijednosti zaštiene na temelju propisa o zaštiti prirode, 3. šume namijenjene znanstvenim istraivanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske te potrebama utvrenim poseb nim propisima.
lanak 15.
(1) S ciljem osiguranja jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike Hrvatske ustanovljuje se šumskogospodarsko podruje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko podruje). (2) Šume i šumska zemljišta obuhvaena šumskogospodarskim podrujem utvruju se u Popisu šuma i šumskih zemljišta. (3) Popis šuma i šumskih zemljišta utvruje ministar nadlean za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar), a objavljuje se u »Narodnim novinama«. (4) Ministarstvo vodi evidenciju o stanju i promjenama površina šumskogospodarskoga podruja na osnovi godišnjih izvješa koja dostavljaju uredi dravne uprave u upanijama, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za poslove šumarstva do 31. sijenja za proteklu godinu.
lanak 16. (1) Šumskogospodarsko podruje dijeli se na gospodarske jedinice. (2) Gospodarska jedinica dio je šumskogospodarskoga podru ja koja je, u pravilu, prilagoena konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, a obuhvaa jedan ili više šumskih predjela. (3) Za gospodarsku jedinicu, kao zaokruenu gospodarsku cjelinu, posebno se izrauje šumskogospodarski plan. (4) Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke.
lanak 17. (1) Šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari Trgovako društvo. (2) Pojedine šume i šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga lanka mogu iznimno koristiti tijela dravne uprave i pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska, na nain i uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima, uz prethodno mišljenje Dravnog odvjetništva Republike Hrvatske.
lanak 18. (1) Osniva Trgovakog društva je Republika Hrvatska. (2) Sjedište Trgovakog društva je u Zagrebu. (3) Model organizacije, djelatnosti i nain poslovanja Trgova kog društva utvreni su izjavom o osnivanju.
III. PLANIRANJE U ŠUMARSTVU
1. Nacionalni šumarski program
lanak 19. (1) Nacionalnim šumarskim programom utvruje se politika te uvjeti za gospodarenje šuma s obzirom na njihovu višenamjensku uporabu. Njegov sastavni dio jesu planiranje politike, provedbe, praenja i procjena na nacionalnoj razini s ciljem daljnjeg unapreenja odrivoga gospodarenja šumama te posebno uspostavljanje i ouvanje prirodnih odnosa meu vrstama i unapreivanje njihovih prirodnih staništa. (2) Za kvalitetno planiranje u šumarstvu provodit e se nacionalna inventura šumskih resursa kojom e se prikupljati informacije o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvopreraivake industrije te za potrebe dravnih i meunarodnih organizacija. (3) Sadraj i nain provoenja nacionalne inventure šumskih resursa propisat e ministar. (4) Dokument iz stavka 1. ovoga lanka donosi Hrvatski sabor.
2. Šumskogospodarski planovi
lanak 20. (1) Šumskogospodarski planovi utvruju uvjete za skladno korištenje šuma i šumskoga zemljišta i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogui stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje ivotinjskim svijetom. (2) Šumskogospodarski planovi jesu:
– šumskogospodarska osnova podruja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova podruja), – osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (u daljnjem tekstu: osnova gospodarenja), – programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu (u daljnjem tekstu: programi gospodarenja), – programi za gospodarenje šumama šumoposjednika (u daljnjem tekstu: programi gospodarenja šumoposjednika), – programi obnove i zaštite šuma u posebno ugroenom podru ju (u daljnjem tekstu: programi obnove i zaštite), – programi za upravljanje šumama posebne namjene, – godišnji planovi gospodarenja šumama (u daljnjem tekstu: godišnji planovi), – operativni godišnji planovi. (3) Postupak odobrenja i sadraj šumskogospodarskih planova javan je. (4) Programi gospodarenja šumoposjednika izrauju se uz sudjelovanje šumoposjednika, odnosno njihovih zastupnika. (5) Šumskogospodarski planovi nakon isteka valjanosti trajno se pohranjuju. (6) Sadraj te nain izrade i postupak odobrenja šumskogospodarskih planova propisat e ministar.
lanak 21. (1) Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom podruju gospodari se na temelju Osnove podruja. (2) U Osnovi podruja mora biti utvrena ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i poveanje šumske proizvodnje. (3) Osnove gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentacijski za daljnjih 10 godina (II. polurazdoblje) i za iduih 20 godina (gospodarsko razdoblje). (4) Programi gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljnjih 10 godina. (5) Osnove gospodarenja i programi gospodarenja trebaju biti usklaeni s Osnovom podruja. (6) Šumskogospodarski planovi obnavljaju se ili revidiraju redovito svakih 10 godina. (7) Ukoliko se tijekom provedbe šumskogospodarskih planova ustanovi da su se bitno izmijenile injenice i okolnosti na kojima se temelje njihove odredbe, mora se izraditi njihova izvanredna revizija na nain i po postupku koji je propisan za njihovo odobrenje.
lanak 22. (1) Šumskogospodarske planove,…