hrvatski odgovori

64
1 RAZRED Književnost 1.) LIRIKA- PJESMA, STROFA, RITAM, RIMA, VRSTE LIRIKE(PODJELA) Rijec lirika dolazi od grc.rijeci lira sto znaci njezni instrument. Lirski rod obuhvaca sva knjizevna subjektivna djela u stihu. PJESMA Pojedinacno lirsko djelo tove se lirska pjesma. Lirska pjesma je kratko, subjektivno,knjizevno djelo najcesce u stihu- pjesnik iznosi svoje osjecaje, misli, stihove. Lirska pjesma ima svoju temu ( ono o cemu pjesnik pjeva ) . Rasclanjivanje teme na manje dijelove nazivamo motivima. STROFA Strofa predstavlja određeni broj stihova koji čine osećajnu, ritmičku i misaonu celinu u pesmi. S obzirom na broj stihova, razlikuju se sledeće vrste kitica ili strofa: monostih - strofa od jednog stiha, dvostih (distih) - strofa od dva stiha, trostih (tercina) - strofa od tri stiha, četverostih (katren) - strofa od četiri stiha, peterostih (kvintil ili kvintina) - strofa od pet stihova, šesterostih (sekstina, sestina) - strofa od šest stihova, sedmerostih (septima) - strofa od sedam stihova, osmerostik (oktava) - strofa od osam stihova, deveterostih (nona) - strofa od devet stihova, deseterostih (decima) - strofa od deset stihova. Najpoznatija je strofa od četiri stiha - katren. Pesma od četrnaest stihova, sastavljena od dva katrena i dve tercine, naziva se sonet.

Upload: viktoeija

Post on 18-Jan-2016

189 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

hrvatski odgovori

TRANSCRIPT

Page 1: Hrvatski odgovori

1 RAZRED

Književnost

1.) LIRIKA- PJESMA, STROFA, RITAM, RIMA, VRSTE LIRIKE(PODJELA)

Rijec lirika dolazi od grc.rijeci lira sto znaci njezni instrument.

Lirski rod obuhvaca sva knjizevna subjektivna djela u stihu.

PJESMA

Pojedinacno lirsko djelo tove se lirska pjesma. Lirska pjesma je kratko, subjektivno,knjizevno djelo najcesce u stihu- pjesnik iznosi svoje osjecaje, misli, stihove. Lirska pjesma ima svoju temu ( ono o cemu pjesnik pjeva ) . Rasclanjivanje teme na manje dijelove nazivamo motivima.

STROFA

Strofa predstavlja određeni broj stihova koji čine osećajnu, ritmičku i misaonu celinu u pesmi.

S obzirom na broj stihova, razlikuju se sledeće vrste kitica ili strofa:

monostih - strofa od jednog stiha,

dvostih (distih) - strofa od dva stiha,

trostih (tercina) - strofa od tri stiha,

četverostih (katren) - strofa od četiri stiha,

peterostih (kvintil ili kvintina) - strofa od pet stihova,

šesterostih (sekstina, sestina) - strofa od šest stihova,

sedmerostih (septima) - strofa od sedam stihova,

osmerostik (oktava) - strofa od osam stihova,

deveterostih (nona) - strofa od devet stihova,

deseterostih (decima) - strofa od deset stihova.

Najpoznatija je strofa od četiri stiha - katren.

Pesma od četrnaest stihova, sastavljena od dva katrena i dve tercine, naziva se sonet.

Page 2: Hrvatski odgovori

RITAM

Sve sto zivi ima ritam. Strojevi imaju mehanicki ritam. Postoji i prirodni ritam.

Postoji ritam umjetnicke pjesme,glazbeni ritam. Pravilno zmjenjivanje tzv. PROZODIJSKIH elemenata jest ritam. Smjenjivanje dugih i kratkih jedinica, smjena naglasenog i nenaglasenog sloga, duljina i kratkoca stiha jest PROZODIJSKI ELEMENT. Postoji brz,umjeren,spor,ujednacen i neujednacen ritam. Ritam je zapravo zvucni efekt lirske pjesme.

RIMA

To je glasovno podudaranje rijeci na kraju stihova(obicno).

Rima daje pjesmi zvuknovnu ljepotu,utjece na ritam pjesme i povezuje stih sa stihom. Prema redosljedu stihova koji se rimuju razlikujemo:

Parnu (aa bb)

Ukrstenu (ab ab)

Obgrljenu (a bb a)

Podjela rime prema broju slogova koji se rimuju:

muska- rijeci se rimuju u samo jednom slogu

zenska- u dva sloga

djecja (daktilska)- u tri sloga

Imamo:

Prava rima . kad se rimuju naglaseni slogovi i svi iza naglasenog ( trava-krava)

Cista rima – isto kao i prava samo se podudaraju i rijeci u vrsti naglaska. ( slava-krava)

PODJELA LIRIKE

a) tematska( prema temi) – ljubavna

- domoljubna

- socijalna

- pejzazna

- religiozna

b) prema povijesnim oblicima – himna

- oda

- ditiramb

- epigram

- sonet

- ekloga

- tuzaljka ili elegija

Page 3: Hrvatski odgovori

- epitaf

c) prema autoru – narodna ( autor se ne zna nego je nastala kao vrsta kolektivne pjesme i prenosila s narastaja na narastaj)

- umjetnicka ( ima svog autor)

d) prema jeziku – lirika na standardno ( sluzbeni, normirani)

- dijalektalna lirika ( na jednom od 3 hrvatska dijalekta).

e) prema stihu – lirika u stihu

- lirika u prozi

2.) STILSKA SREDSTVA- ANAFORA, ASONANCA I DR.

ASONANCA

To je ucestalost nekog vokala u stihu, strofi, pjesmi. Asonanca daje pjesmi zvukovnu efektnost i sugerira neku emociju, stanje.

NOTURNO

To je nocni pejzas tj noturnom nazivamo umjetnicko djelo koje oslikava nocni pejzaz,nocnu atmosferu, ambijent i sl.

ANAFORA

To je stilsko sredstvo nizanja istih rijeci na pocetku stiha u nekoliko uzastopnih stihova.

EPIFORA

To je stilsko sredstvo nizanja istih rijeci na kraju stiha u nekoliko uzastopnih stihova.

SIMPLOKA

Istovremeno prisustvo i anafore i epifore.

ANAELIPLOZA

Kada se jedna rijec s kraja jednog stiha pojavljuje i na pocetku sljedec stiha .

3.) EPIKA- EPIKA KAO ROD, PODJELA EPSKE TEHNIKE, PRIPOVJEDANJA I ODLIKOVANJA LIKOVA.

Epos ( grc.) – prica, pripovijedanje

Epika obuhvaca sva pripovijedacka( narativna djela).

Epika se dijeli na: - epska djela u stihu ( ep, epska pjesma)

Page 4: Hrvatski odgovori

- epska djela u prozi – mit, legenda, bajka, basna, prica, crtica, novela,pripovijetka, roman.

- Stine epske vrste: vic,zagonetka i poslovica.

4.) DRAMA- STRUKTURA I ELEMENTI

Rijec drama dolazi od grc. Rijeci, a znaci sukob, napetost. Drama kao knjizevni rod obuhvaca djela koja su pisana za izvodenje na pozornici. Drama je knjizevno djelo u kojem nema ni pripoviejdanja ni opisivanja nego se likovi sami predstavljaju. Drama kao knjizevni rod obuhvaca sljedece vrste: - dramu u uzem smislu rijeci

- Tragediju - Komediju

Rijec drama ima sljedeca znacenja : - sukob, napetost

- Knjizevni rod- Vrsta dramskog djela koja nije ni komedija ni tragedija nego drama.

DRAMSKI ELEMENTI

1. dramski likovi – to su nositelji dramske radnje, oni stupaju na sceni i sami se predstavljaju, dolaze u kontakt s drugim likobima i s njima se sukobljivaju zbog stava, misljenja, temperamenta, interesa ili karakternih crtica.

2. dramski sukob- nositelj dramske radnje, on ju razvija i cini ju zanimljivom. Dramski sukob moze biti – sukob pojedinca i pojedinca

- sukob pojedinca i grupe

- sukob pojedinca i drustva

- sukob sa samim sobom

3.dramska radnja- dramska radnja inicirana(potaknuta) je dramskim sukobima i ostvaruje se preko dramskih likova, to je proces koji je glavni sukob generirao(proizveo) i koji se moraju privesti kraju, preko raspletanja sukoba.

5.) TRAGEDIJA ANTIGONA

Naziv djela: Antigona

Pisac: Sofokle

Vrsta djela: drama, tragedija 

Vrijeme radnje: V stoljece

Mjesto radnje: Teba 

O Soffoklu: Sofoklo (496-406. p.n.e) rodjen je u kolonu blizu Atene. Pretpostavlja se da je napisao vise od stotinu tragedija, od kojih je ocuvano njih sedam: Kralj Edip, Edip na Kolonu, Antikona, Filoktet, Ajart, Trahinjanke, Elektra. U tragediju je uveo treceg glumca i povecao hor sa dvanaest na petnaest clanova. U centar svojih drama postavio je covjeka i njegovu slobodnu volju, za razliku od dotadasnjih drama, gdje su

Page 5: Hrvatski odgovori

voljom i sudbinom ljudi upravljali iskljucivo bogovi. Primjer takve samo svjesne i slobodne osobe jeste upravo Antigona.

Fabula: Tragedija Antigona sačinjena je od sedam činova. Naziv je dobila po glavnoj junakinji, kćeri tebanskog kralja Edipa. Poslije Edipove smrti, njegovi sinovi Eteoklo i Polinik u borbi za prijesto ubijaju jedan drugog. Tako na čelo tebanske vlasti dolazi Antigonin ujak Kreont. On je nakon pogibije svojih sestrića, Eteokla i Polinika, naredio da se Eteoklo sahrani po svim počastima, a zabranio je Polinikovu sahranu , proglasivši ga izdajnikom domovine. Ko bi slučajno pokušao pokopati i dostojno sahraniti Polinikovo tijelo, izložio bi se opasnosti smrtne kazne koju je propisao Kreont. Polinikove sestre Ismena i Antigona, posve različito prihvaćaju Kreontovu zapovjed; Ismena joj se bespogovorno pokorava, dok Antigona slijedi glas svoje sestrinske ljubavi i vjerničke dužnosti, prema kojima bi trebalo posuti prahom Polinikovo tijelo, kako bi njegova duša našla smiraj u svijetu ostalih mrtvih duša. Razgovor između Antigone i Ismene smješten je  u prologu ove tragedije i u njemu se upoznajemo sa Antigoninom odlučnom i hrabrom namjerom da prekrši Kreontovu zapovjed, koja se kosila i sa božijim i sa ljudskim zakonima. Prlikom pokopa brata Antigonu hvata Kreontov stražar i predaje je ljutitom Kreontu. On je iznenađen Antigoninom odlučnošću i presuđuje da Antigonu živu pokopaju u kraljevsku grobnicu. No, Kreontov sin Hemon, inače Antigonin zaručnik, pokušava spasiti svoju vjerenicu, ali dolazi kasno  i zatiče Antigonu mrtvu. Antigona je već bila izvšila samoubistvo, pa potrešne tim prizorom samoubistvo vrši i njen zaručnik Hemon. Saznavši za tragičnu smrt svoga sina sanoubistvo kasnije izvršava i Kreontova supruga, a Kreont ostaje sam, užasnut i skrhan bolom, odajući sliku žalosnog samodršca koji je i sam postao žrtva vlastite tiranije.

 Kratak sadrzaj:

PRVI ČINPoslije smrti Polinika i Eteokla, koji su poginuli u međusobnom sukobu, vlast u Tebi preuzima njihov ujak Kreont. On je zabranio da se Polinikovo tijelo pokopa, jer je Polinik izdao domovinu, borio se protiv nje. Onaj tko prekrši tu zapovjed bit ce kažnjen, smrću.

DRUGI ČINDolazi stražar i donosi lošu vijest da je netko prekršio zapovjed i pokopao Polinika. Stražar dovodi krivca za to djelo, Antigonu.

TREĆI ČINKreont ju zbog tog čina osuđuje na smrt. Kreont i Antigona se suprostavljajujedno drugom u nepomirljivom sukobu. Antigona objašnjava za šta se ona bori, za Božji zakon, ali moć je na strani novog vladara i Antigona mora umrijetis Izmenom, sestrom, koja joj se sad pridružila.

ČETVRTI ČINAntigonin zaručnik, Hemon, traži od oca Kreonta milost za Antigonu. Sva ta Hemonova preklinjanja nisu uspjela. Antigonu će za kaznu živu pokopati.

PETI ČINTu počinje njezina tužaljka. Ona zajedno sa zborom oplakuje svoj  život, kojem je uskraćena udaja. Antigona završava tužaljku sažeto, obrazloženim opravdanjem.

ŠESTI ČINTiresije, prorok, dolazi i objavljuje da je Kreont zabranjujući sahranu, okaljaosebe i svoj grad. Ali i tada Kreont odbija da odstupi.  Jedino pred pretnjom nesrećeon žurno, ali uzaludno mjenja odluku da Antigonu oslobodi.

Page 6: Hrvatski odgovori

SEDMI ČINHemon dolazi u zatvor, nalazi Antigonu mrtvu i sam se ubija. Euridika, Kreontovažena umire čim je saznala za sinovo samoubojstvo. I tako Kreont ostaje sam kao puka sjena.

Glavni likovi: Antigona i Izmena, sestre, kćeri EdipoveKreont, njihov ujak, kralj TebanskiHemon, sin Kreontov, zaručnik Antigonin

 

Opis glavnih likova:

Antigona: Hrabra, uporna, puna osjecanja duznosti, snazna i strastvena. Ne odustaje od svojeg nauma, cak ni pod prijetnjom smrcu. Hrabro se odupire Kreontu i ne zeli mu se pokoriti. I ne moze se oduprijeti svijesti, sestrinskoj ljubavi i religioznoj obvezi da se pokojnik pospe prahom da dobije mogucnost smirenja u svijetu mrtvih dusa.

Kreont: Grub vladar, podanici ga ne slušaju i boje ga se, odlučan je, vjeran je zemaljskom zakonu zbog kojega krši božanski zakon, na prvom mu je mjesto domovina, a to iskazuje mržnjom prema neprijatelju, u svim ga životnim odlukama vodi mržnja i na taj način ostaje bez obitelji.

 

Hemon: Sin Kreontov, koji je bio razapet izmedju ljubavi prema Antigoni i postovanja prema ocu. Ali ljubav je nadvladala postovanje.

 

Sporedni likovi:

 Tiresija, prorokEuridika, žena Kreontova

stražar, zbor tebanskih starješina,

pratnja

 

Jezik i stil: Uzvišen stil pripovijedanja, korišteno je mnoštvo epiteta i aforističnih misli.

 

Tema: Antigonina pozrtvovanost i sestrinska ljubav na jednoj strani te Kreontova umna zaslijepljenost na drugoj strani glavne su teme ove Sofoklove tragedije.

 

Ideja: Treba poštovati one zakone koji ne ugrožavaju ljudski moral i koji podsti?u ljudsko dostojanstvo.

 

ELEMENTI TRAGEDIJE:Tragični junak: Antigona – poštuje svoja načela i želi pokopati brataTragička krivnja: zbog njezinih ju načela osuđuju na smrtTragični završetak: Antigona umireDramski sukob: odvija se između dobrog – Antigone i lošeg – Kreonta

6.) BIBLIJA – PODJELA, ˝PJESMA NAM PJESMAMA˝ I PSALMI.

Page 7: Hrvatski odgovori

Rijec biblija dolazi od grc rijeci biblios- knjiga. Biblija je vjerska knjiga svih krscana i zidova( Stari zavjet). Bibliju cine dva dijela : - Stari zavjet

- Novi zavjet

Ona je i bastina cijelog svijeta i ima mnoge vrijednosti npr mnogi su biblijski tekstovi knjizenvni biseri poput pjesme nad pjesmama,psalama.

Ima povijesnu vrijednost, iz nje iscitavamo povijest dobrog dijela svijeta. Ona ima i etnografske i kulturoloske vrijednosti uopce. Biblija je najprevodenija knjiga svijeta. Stari zavjet ima 46 knjiga smjestenih u sljedece knjige: Petoknjizje ( prva knjiga je Knjiga Postanka) , Prorocke knjige, Povijesne knjige, Mudronosne knjige i dr.

Novi zavjet ima 27 knjiga smjestenih u ove knjige: 4 Evandelja ( po Luki, Marku, Ivanu, Mateju.), Djela apostolska, poslanice, Knjiga Otkrivenja( Apokalipsa).

Biblija pocinje Knjigom Postanka a zavrsava knjigom Otkrivenja.

Mnogi biblijski likovi postali su simboli a takoder i inspiracija umjetnickih djela.

Postoje razliciti psalmi: tematski, zahvalnicki, slavljenicki, prosidbeni, tuzanjke. Ima ih ukupno 150. 150-ti je psalm hvalospjeva Bogu. Oblik psalma kasnije su preuzimali i drugi pjesnici a utjecat ce na stvaranje slobodnog stiha.

Pjesma nad pjesmama

Dragi je moj bijel i rumen,

Istice se medu tisucama.

Glava je njegova kao zlato,

Zlato cisto,

uvojci poput palmove mladice,

crne poput gavrana.

Oci su njegove kao golubi,

Nad vodom potocnom;

Zubi su mu kao mlijekom umiveni,

U okviru poredani.

7.) GRCKI I RIMSKI KLASICNI PJESNICI I NJIHOVA DJELA.

Page 8: Hrvatski odgovori

GRCKI PJESNICI:

Pindar – 4 knjige epinikija

Alkej – Lađi, Ilijada , Ahilejev stit, Otkup Hektora, Odiseja, Silazak u Had

Anakreont – Pijuckajmo

Sapfa – Ljubavna strast

RIMSKI PJESNICI

Plant – skrtac ,

Vergilije – Eneida, Didonina kletva i smrt, Silazak u podzemlje, Ekloge, Georgike

Katul – Jadni Katule

Ovidije – Poslanice – Pisma Epistule, Ljubavno umijece, Metamorfoze

Horacije – Poslanice iz Pizonima, Prakticki savjeti piscu

Marcijal- Epigrami

Tibul – Deliji

8.) OPISMENJAVANJE HRVATA- REDAKCIJE,KONSTANTIN I METOD.

Braća Ćiril (pravo ime Konstantin, ime Ćiril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u Solunu.Bizant donekle udovoljava Rastislavljevoj želji i šalje mu Ćirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremili; Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo (glagoljicu) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine 863. braća kreću na put i stižu 864knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije njemackog naroda. Nakon toga Metod se zaredjuje u svecenike ,a Ciril ubrzo umire u Rimu.

9.) Srednji vijek-općenito Srednji vijek traje 1000 godina, to je vrijeme između antike i humanizma i renesanse. Određuje se padom Zapadnog Rimskog Carstva i padom Carigrada pod Turke. Od IV st. do XIV. st ili od V do XV st. Dijeli se na: Rani srednji vijek, Srednji srednji vijek i Kasni srednji vijek. To je vrijeme nastajanja prvih nacionalnih država (Franačka) Promatrano s modernog doživljaja književnosti srednji vijek djeluje sasvim drugčije u raznovrsnosti književnih djela kakva danas ne regirstriramo. Srednji vijek zauzimao je u književnosti zauzimao cijelu Europu od mediteranskog juga do nordijskog sjevera dodirujući i arapske zemlje i Bizant. NACIONALNI EPOVI. U srednjem vujeku ep je izrazito popularna vrsta i tada nastaje mnogo usmenih nacionalnih epova: ''Ep o Cidu'' ''Ep o Rolandu'' ''Ep o Nibelenzima''. Oni veličaju nacionalne povjesne junake-vitezove. Srednjovjekovni vitez ima 3 ljubavi:1) Ljubav prema izabranici svog srca 2) ljubav prema domovini 3) ljubav prema vjeri LJUBAVNA LIRIKA. U srednjem vijeku stidljivo se rađala ljubavna lirika, nešto na tradiciji usmene ljubavne lirike, a ima i originalnih pjesništva, takvo originalno ljubavno pjesništvo jest trubadursko pjesništvo. Trubadursko pjesništvo nastalo je u južnoj

Page 9: Hrvatski odgovori

Francuskoj u pokrajini Provansi a širilo se do Italije. U Njemačkoj se javljaju minesingeri, pjevači ljubavne poezije, koja je također originalna. Pjesme pjevača lutalica sačuvane su u zborniku koji se naziva Carmina Burano. NEKNJIŽEVNA KNJIŽEVNOST. Srednjovjekovna književnost se razlikuje od moderne književnosti što je srv.knj. osim srednjovjekovne estetike bila i didaktična, odgojna odnosno moralizatorska i teološki i religijski ispravna. Moderna knj. je oslobođena svega osim estetske ljepote. U s.v.se čak i povijesni ili pravni tekstovi tretiraju kao književni iz više razloga, a osobito zbog toga sto se na njima iščitava jezik i stil tek formirajućih nacionalnih jezika. JEZIČNA KNJIŽEVNOST. Od IV-IXst piše se na latinskom, od IXst piše se na pučkim jezicima, i ta knjizevnost na puckim jezicima obično se nazivala „vulgarna“ tj nižerazredna, ali to ne znači da su ti tekstovi bezvrijedni. KNJIŽEVNE VRSTE: liturgijski tekstvovi,priručnici i zbornici, apokrifi, hagiografija, alegorije, legende, parabole, egzempli, epovi, sage, romani, novele, bajke i liturgijska drama, mirakule, moralitet, pasije ESTETIKA SREDNJEG VIJEKA Razlika između moderne književnosti i nekasnje srednovjekovne velika je i u zadaći koju ta književnost mora ispunjati. Moderna knjizevnost oslobođena je svih funkcija, osim funkcije lijepoga (umjetničke ljepote) dok srv.kn.mora imati funkciju istinitoga, lijepoga(za estetiku srv) i dobroga. Glagoljica je prema svjedočenju Č. Hrabra imala 38 slova, a zna se da se koristilo toliko znakova. Traktat je dokaz o puno čemu npr. o tom tko je sastavio pismo, što su Hrvati i drugi Slaveni imali prije toga, da su poznavali latinicu,grčki alfabet. Da je vlastito pismo dobijeno poslije pokrštavanja. Ukupan broj vokala koji je imao staroslavenski jezik bio je 13. Traktat potječe iz 10st. Pisan je je staroslavenskim jezikom.

10.) BAŠĆANSKA PLOČA I GLAVNI SPOMENICI NA GLAGOLJICI I HRVATSKOG ĆIRILICI

Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice oko 1100. godine. Pronađena je 15. rukna 1851. u crkvi sv. Lucije kod Baske na otoku Krku, zahvaljujući baščanskom kleriku Petru Dorčiću.Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje lokalnom benediktanskom samostanu, od strane kralja kralja Zvonimira Danas se čuva u akademiji Hrvatske znanosti i umjetnosti a u crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija.Datira se oko 1100 godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda i razvitak hrvatske glagoljice Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851.

11.) HRVATSKI SREDNJOVJEKOVNI SPOMENICI U BIH- HUMACKA PLOCA

Humacka ploca ( 11. i 12. st) spada među najstarije spomenike pismenosti u BiH a pisana je na hrvatskom jeziku, starohrvatskom ćirilicon s uporabom pet slova na glagoljici. Bila je do 1958. uzidana u pročelje Franjevackog samostanana Humcu pored Ljubuskog u Hercegovini, a čuva se u muzeju humskog franjevačkog samostana. Ploča je je duga 68 cm, široka 59 cm, a debela 15cm. Njena težina je 124 kg. Natpis ima 80 slova mu 25 riječi. Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća. Natpis na ploči je uklesan spiralno u tri reda u obliku čeverokuta.

Page 10: Hrvatski odgovori

JEZIK

12.) POJAM JEZIKA,STANDARDNI JEZIK I PISMO

Jezik je opci sustav znakova koji sluzi za sporazumijevanje medu ljudima.Jezicno sporazumijevanje medu ljudima nazivamo jezicna komunikacija. Osnovni element jezika (najmanja jezicna jedinica) je glas (FON). Artikulacija i funkcionalna svojstva glasova proucava disciplina FONOLOGIJA. Organi ljudskog tijela kojo sudjeluju u nastanku glasova jednim imenom zovu se govorni aparati .Standardni jezik kodificiran je oblik jezika. Pojam se često miješa s pojmom književnog ili literarnog jezika,što nije ispravno iz dva razloga:u književnosti se ne upotrebljava samo standardni jezik, rabi se i razgovorni jezik, žargoni i slično.standardni jezik nije u uporabi samo u književnosti nego također i u znanosti, medijima.Norme standardnog jezika: 1) fonološka- uređuje glasovni sustav 2)morfološka- uređuje oblike riječi 3) sintaktična- uređuje rečenicu 4) leksikološka- uređuje riječi 5)ortoepska- uređuje pravilan govor, naglaske 6) ortografska- uređuje pravilno pisanje, veliko i malo slovo…Hrvatski je jedini među europskim jezicima zapisivan trima različitim pismima: uglavnom glagoljicom (od 9. stoljeća), zapadnom ćirilicom (od 12. stoljeća) i latinicom (od 14. stoljeća). S vremenom je najvažnije pismo postalo latinica, no još u 19. stoljeću nalazimo neke zapise pisane glagoljicom.U hrvatskom jeziku osim izvornih hrvatskih riječi ima puno riječi iz ostalih slavenskih jezika te iz grčkoga, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, engleskoga, i turskog.Hrvatska abeceda ima 30 slova.Vokali su ovoga jezika izrazito čisti. Bogat naglasni sustav (4 naglaska) i čistoća vokala daju hrvatskomu melodičnost.

13.) FONEM I ALOFON

Najmanji odsječak govornog lanca jest glas ili fonem. Znanost fonetika bavi se funkcionalnim svojstvima glasova. Fonem je tkz. razlikovni glas, nema svog značenja ali je nositelj razlikovanja riječi. Jedan fonem može imati više svojih varijanti, što znači da je kontekstualno uvjetovan. (mrak- zrak). Svako pojedinačno ostvarenje nekog fonema nazivamo alofon.(Ana- Anka) 3. palatalizacija k-č (junak+e-junače) G+i,e-ž (Bog+e-Bože) h-š (duh+e- duše) ponekad se palatalizira i „c“ stric+e-striče

14.) VRSTE GLASOVA

Page 11: Hrvatski odgovori

Podjela glasova:1. S obzirom na način na koji nastaju 2. S obzirom na mjesto na kojem nastaju. Prema načinu tvorbe glasove dijelimo na 2 velike grupe, odnosno zatvornike kojih u hrvatskom jeziku ima 25. Od toga 8 zvonačnika i 17 šumnika. Šumnici su pravi zatvornici a zvonačnici su napola vokali. ZVONAČNICI SU: V,R,L,LJ,J,M,N,NJ Zvonačnici se dijele na 2 veće grupe: -Nosnike(m,n,nj) i usnike koji se dijele na približnike (v,j) i protočnike koji imaju podjelu na treptajnik (r) i bočnike (l,lj). Šumnici su pravi konsonanti,ima ih 17 i dijele se na 2 velike grupe.Svi imaju svojstvo zvučnosti ili bezzvučnosti, a dijele se na 3 grupe:1)Zapornici ili okruzivi(b,d,g i p,t,k)(bode ga patak) 2)Tjesnačnici ili frikativi- zovu se tako jer se govorni organi na kojima nastaju sasvim približe tako da zračna struja teško prolazi(f,s,š,h, i z,ž)(sažeh se za šefa) 3. Slivenici ili afrikate(c,č,ć i dž,đ).10 je bezvučnih(p,t,l,f,s,š,h,c,č,ć) a 7 je zvučnih(b,d,g,z,ž,dž,đ) Podjela zatvornika prema mjestu tvorbe:USMENICI ILI BILABIJALI(M,P,B), ZUBNOUSMENICI ILI LABIODENTALI(V,F), ZUBNICI ILI DENTALI(R,L,N,T,D,S,Z,C), PREDNEPČANICI ILI PREDPALATALI(Š,Ž,Č,DŽ) NEPČANICI ILI PALATALI (J,LJ,NJ,Ć,Đ), JEDRENICI ILI VELARI(K,G,H)

15.) JEDNAČENJE ŠUMNIKA PO ZVUČNOSTI

Zvukovno jednačenje ili asimilacija je glasovna promjena koja se događa kada se nađu 2 šumnika jedan pored drugog a različita po zvučnosti. Tada se prvi upravlja prema drugom, odnosno jednači s drugim(ZB-BB)(BU-ZZ) Zvučni(Z): B D G Z Ž DŽ Ž

Bezvučni(B): P T K S Š Č Ć F H C

16.) PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA

palatalizacija k-č (junak+e-junače) G+i,e-ž (Bog+e-Bože) h-š (duh+e- duše) ponekad se palatalizira i „c“ stric+e-striče

Sibilarizacija. C,z,s- zovu se još sibilanti ili strujnici k-c (seljak+i-seljaci) g+i-z (drug+i-druzi) h-s (orah+i-orasi) Izuzetci: 1. Osobna imena (Zdenka-Zdenci) 2. Odmilice ili hipokoristici (baka, seka) 3. Imenice čija se osnova završava na ck, čk, zg (mazga-mazgi) 4. Sve one riječi kojima bi se promijenilo značenje ne sibiliziraju se 5.Specifične su imenice na TK. One imaju sibilizirane i nesibilizirfane oblike (pripovijetka-pripovjetki/pripovijetci)

17.) MJESNO JEDNAČENJE

Mjesno jednačenje suglasnika. S,z+palatali-š,ž. h+č-ć-š (kruh+čić-kruščić). U mjesnom jednačenju sudjeluju zubnici s,z, kad se nađu ispred palatala oni će se mjesno jednačiti i postat će palatali š i ž. U mjesnom jednačenju sudjeluje i glas h, kad se nađe ispred č i ć mijenja se u š. Sudjeluje i glas n (n+p,b-m) prehran+beni-prehrambeni. Ova glasovna promjena ne događa se u složenicama (izvan+bračni-izvanbračni)

18.) JOTACIJA, NEPOSTOJANO „A“ I ALITERACIJA „L“ U „O“

Jotacija je glasovna promjena stapanja nepalatalnih glasova s glasom „j“ u novi palatalni glas. Tako ćemo jotacijom dobiti: C+j-č S+j-š h+j-š z+j-ž k+j-č d+j-đ t+j-ć Posebna vrta jest epenteza ili epenteska jotacija. M+j, v+j,p+j,b+j. u suglasničku se skupinu umeće epentetsko „L“. mlj,vlj,plj,blj ..AKO VAS POTREFI OVO PITANJE STVARNO SE BAKSUZI..

Page 12: Hrvatski odgovori

2. RAZRED

1.) HUMANIZAM I RENESANSA – OPĆENITO I KOD HRVATA

Za humanizam kao kulturno razdoblje naziv dolazi od izraza za humanističke znanosti odnosno za latinsku i grčku kulturu. To je period u kojem se izučava latinski i grčki jezik. Središte pozornosti nije više toliko Bog koliko je čovjek. Humanizam je kultura, odnosno kulturno razdoblje koje se pojavilo u Italiji i Hrvatskoj obali i općenito na Mediteranu. Razlog treba tražiti u procvatu Mediterana otvaranje morskih putova preko mediterana. Hrvatska središta humanističke kulture su: Trogir, Šibenik, Zadar, Split, Dubrovnik a malo se primjećivao i na sjeveru Hrvatske. Mnogi hrvatski studenti školovati će se u Italiji, Firenci i Padovi pa zbog toga pišu na latinskom.Nači humanisti slijede trend tog vremena i latiniziraju svoja imena. Pišu na hrvatskom i latinskom jeziku. Iza humanizma slijedi renesansa. Naziv potječe od riječi renesans što znači preporod, procvat. To je zapravo kultura sa istim stavom kao humanizam samo što se umjesto latinskog afirmiraju pučki jezici. Filozofija života u humanizmu i renesansi je hedonizam. Renesansa je u Hrvatskoj dođekana u teškom stanju: Bosna, dobar dio Slavonije, unutrašnjost Dalmacije sve do Splita su bili pod Turcima. Dalmacija i otoci su bili pod mletačkom vlašću,a slobodu je u potpunosti imao Dubrovnik i Zagreb sa širim područjem. U takvim okolnostima nije baš mogla cvjetati književnost. Renesansne vrste:-epovi:religiozni, domoljubni..-lirika:1. Ljubavna(petrarkistična)2.pokladna(maskerate)3.satirična i refleksivna-romani-drame:1.komedije2.pastorale3.tragedije

2.)MARKO MARULIĆ

Marcus Marulus- Spalatensis. Rođen u Splitu 1450, umro 1524g. Otac hrvatske književnosti. Pisao na latiskom i hrvatskom, predpostavlja se da je studirao u Padovi.Njegova su djela bila bestseller u Europi. Određuju ga humanističko obrazovanje i kršćansko uvjerenje. Najpoznatija latinska djela: De istitutione bene vivendi per exempla Sanctorum(pouke za čestit život mladih s primjerima iz zivota svetaca) Quinquaginta parabolae(Pedeset priča) Evangelistarium(Evanđelistar) Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI( pismo gospodina marka marulica splicanina papi hadrijanu sestom) Najpoznatije djelo je Davidias- davidijada. Ep na latinskom koje je tek kasnije preveden na hrvatski. Ima 7000 stihova u 14 knjiga. Ep vergilijanskog tipa-strukture. Alegorijski ep s puno simbolike. BIBlijska tematika. Počinje invokacijom

Invokacija

Davida, pobožnog kralja, kazivat počinjem slavna

Djela. No tko će mi sada udijeliti dovoljno snage

Da ih opjevam?

A ti što si jedini, jedini tvorac

Toga veliki Bože, pomozi mi sada u ovoj pjesmi.

Hrvatska djela: Judita-biblijski ep u 6 knjiga, Molitva suprotiva Turkom, tuženje grada Hjerozolima,Suzana..

3.)HRVATSKI RENESANSNI PJESNICI- PETRARKISTI: DRŽIĆ, MENČETIĆ, RANJIN I DR.

Page 13: Hrvatski odgovori

Džore Držić-svećenićko lice, rođen u građanskoj obitelji. Njegove pjesme su uglavnom melankolične i djeluju poput malih ljubavnih priča. Teme su mu najčešće bijeg od ljubavi, rastanak s dragom. Osim pjesama napisao je i eklogu Radmio i Ljubmir. Dijalog vodi ljubmir koji je zaljubljen i brani svoju ljubav sa Radmilom koji racionalno pristupa fenomenu ljubavi

Grem si grem gdigodir misal mi pozađe jeda se gdi ki mir mom srcu obnađe..

6.) PETAR ZORANIĆ – PLANINE

autor prvog hrvatskog romana: PLANINE. To je pastirski roman, iako je prvi u smislu riječi Zlatarevo zlato. Napisan je u prozi, a ima dijelova u stihu, domoljubnog karaktera, iako je prva zamisao pisca bila da to bude ljubavni roman. Glavni junak je pastir Zoran, koji zbog ljubavnih jadi odlazi u planine u okolici Zadra i nađe se u Perivojod od slave. Rasuta ,, bašćina” – o jeziku koji je pošpuren latinskim, o velikim i slavnim hrvatskim imenima i sl. U Perivojod od slave susreće 4 vile: Hrvatsku, Kaldejku, Grkinju i Rimnjanku, te vile nose puno zlatnih jabuka(simbol bogatstva njihove kulture), samo je Hrvatica siromašna plodovima. Ovaj roman je tiskan 1569. godine.

7. )  MARIN DRŽIĆ - DUNDO MAROJE

Marin Držić- DUNDO MAROJE; likovi: Dundo Maroje, Maro, Popiva, Bokčilo, Ugo, Pomet, Laura, Petrunjela

Dundo Maroje dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata jer je mislio da će mu se sin Maro obogatiti. Poslao ga je u Jakin da kupi i proda tkaninu, ali Maro nije poslušao oca, te je iz Jakina otišao u Rim, a ne u Firencu. Potrošio je sam očev novac.Kad je Maroje to doznao odmah je sa svojim slugom Bokčilom otišao u Rim da ga pronađe. Za to vrijeme Maro je živio kao bogataš, trošio je novac na hranu, piće, a ponajviše na kurtizanu Lauru. Cijelim njihovim putem u Rim, Marojev sluga Bokčilo kuka kako je žedan i gladan, no Maroje, iako ima mnogo novaca, ne daje mu ni hranu, niti piće. Škrt je.Ugo Tudešak, stari Laurin udvarač i njegov sluga Pomet dolaze do kurtizane Laure, moleći je za ruku. Laura ga ne želi, čak i kad joj Pomet svim silama govori koliko Ugo zapravo ima novaca.Razočarani odlaze piti, gdje susreću Popivu, Marinog slugu, koji im se ruga zbog Laure. Hvali se lijepom ogrlicom koju će dati Lauru od Mara. Usred te svađe koja se odvijala ispred gostionice, izlazi Maro. Ljuti se na svog slugu i Uga koji su stalno blizu laurine kuće, te im prijeti. Pomet Mara stalno podbada svojim sarkastičnim komentarima. Maro dolazi Lauri na večeru.Maroje, Bokčilo i Tripčeta dolaze u Rim, gdje se Maroje žali na svog sina. Bijesan čeka da Maro izađe iz Laurine kuće, te da se s njim suoči. U grad također dolazi Pera, Marova zaručnica i njen brat Dživo. U međuvremenu, Maroje viče na svog sina, naziva ga lopovom. Maro glumi da ne poznaje svog oca, naziva ga ludim te zove policiju koja odvodi Maroja. Nakon toga, njegov sluga Bokčilo ostao je sam, luta gradom i susreće Pometa koji mu sve objašnjava.Petrunjela, Laurina sluškinja, nakon razgovora s Pometom, saznala je da Mara traži otac, da mu nedostaje mnogo novaca koje je Maro potrošio i da bi lauri bilo bolje da se uda za Uga Tudeška. Petrunjela mu obećaje da će pokušati nagovoriti svoju gospodaricu. Kad Laura sazna za to, poziva Mara k sebi kako bi mu pomogla. Posuđuje mu novac.Petrunjela susreće Peru, Marovu zaručnicu koja joj kaže da su njih dvoje zaručeni već 3 godine, na što ona požuri kući ispričati to svojoj gospodarici.Sva

Page 14: Hrvatski odgovori

bijesna, zove Mara i između njih izbija svađa.Pomet, lukav i snalažljiv, odjene se u plemića i ode k Lauri, i u zamjenu za 3000 dukata, nudi joj Uga Tudeška. Ruga se Marinu, koji bijesni. Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Pomet se ženi sa njenom sluškinjom Petrunjelom, a Pera i Maro se mire. Svi odlaze natrag u Dubrovnik.

SKUP; likovi: Satir, Skup, Andrijana, Variva, Gruba, Kamilo, Dobre, Zlati kum, Niko, Dživo, Pjerić, Munuo, Pasimaha, Drijemalo

Kratki sadržaj:Skup je pronašao blago u zemljanoj posudi, i u njoj je i dalje čuva, iako živi u krajnjoj oskudici koju trpi i njegova kći Andrijana. U Andrijanu je zaljubljen mladi Kamilo, kojemu majka ne odobrava ženidbu bez miraza. Skup se pak želi riješiti djevojke koja se, po tadašnjem običaju, ne može udati bez miraza. Bez miraza ju pristaje uzeti Kamilov stari ujak Zlati Kum. Kamilo se boji da će se Andrijana udati za Zlatoga Kuma, pa na nagovor sluge Munua glumi smrtnu bolest. Skup, u pripremama za kćerino vjenčanje, sakriva blago u grob u crkvi, no prati ga Munuo koji krade blago. Munuo je zaljubljen u Dživinu služavku Grubu, koju prosi Zlati Kum koji je odustao od vjenčanja kad je vidio Skupovu mahnitost. Skup traži svoje blago, a Kamilo želi Skupu otkriti da su se on i Andrijana zaručili pa mu govori da je njegovo blago, tj. njegova kći, njegova. Skup misli da Kamilo govori o zlatnicima pa ga optužuje za kradu. U međuvremenu Munua otkriva Kamilov prijatelj Pjeric, i dovodi ga pred Kamila, Skupa, Dživa i Zlatnoga Kuma. Tu završava sačuvani tekst komedije. Nije teško naslutiti da svatko dobiva sto želi: Kamilo Andrijanu, Munuo Grubu, a Skup svoju posudu sa zlatom.

NOVELA OD STANCA; likovi: Stanac, Vlaho, Miho, Dživo Pešica, vile i vlasi, maskari. Tema: Ismijavanje Stanca Dubrovačkih mladića

Kratak sadržaj: Vlaho, Miho i Dživo Pešica (mladi Dubrovčani) sastali su se, kao i svake večeri kako bi razgovarali o zanimljivim događajima tog dana. Govorili su o tome kako svakodnevno varaju svoje roditelje, koji misle da oni spavaju, a zapravo odlaze van. Miho je opisao kako on vara svoje roditelje: čim odu spavati, on se obuče i izađe kroz prozor svoje sobe.Zatim je ispričao jako zanimljivu vijest, kako je čuo da je jučer u grad došao neki smiješan gospodin koji nije našao stan, pa kako nema gdje spavati, spava ispred fontane. taj je gospodin sa sobom donio i kozle, grudu i sir. Miho je smislio kako bi ga njih trojica zajedno mogli nekako prevariti, ili se barem s njim malo našaliti.Dživo je drugi dan otišao kod Stanca i počeo je razgovarati s njim, te mu je starac rekao kako je donio tržak,ali da ga nitko nije htio ugostiti. Dživo mu je zatim slagao i rekao da je on trgovac, te da će mu rado pomoći. U razgovor sa Stancem, Dživo je rekao da on nije uvijek bio tako mlad, već da su ga pomladile vile kad je došao u grad. Stanac i Dživo su se pozdravili, a Dživo je otišao kod Vlaha i Miha da im to ispriča.Nakon što je Dživo opisao što je ispričao Stancu, svi su se obukli u vile i otišli k njemu kako bi ga prevarili. Stanac je, čim je ugledao vile, naivno povjerovao da će se i on, kao navodno i Dživo, pomladiti. Jedan mladić je glumio vilu koja je pričala Stancu, zatvorila mu oči i zavezala ruke, kako bi mu druga dvojica mogli uzeti sir, tele i grudu. Kad je Stanac otkrio prevaru, počeo je vikati, ali je već bilo prekasno, bio je prevaren.

Page 15: Hrvatski odgovori

8. ) BAROK U EUROPI I U HRVATSKOJ: riječ barok dolazi od romanskog jezika, što znači biser nepravilnog oblika. 17.st.(kraj 16.-početci 18.st.). Barok nije stil, nego razdoblje različitih stilova koji imaju neke zajedničke crte. Barok se u svakoj pojedinoj kulturi različito i zove. Zajedničke crte baroknih stilova su nakićenost, raskoš, nagomilanost stilskih figura, bujnost i sl. Barok je vrijeme u kojem se javlja opera, u trendu su gl. scenska djela poput opere, melodrame i sl. U toj vrsti umjetnosti prenjači španjolska kultura. 16. i 17.st. španjolske kulture-ZLATNI VIJEK. Baroknu umjetnost su nazivali carska, jer se događala na dvorovima zbog skupoće, a velik dio tog baroknog naziva crkvena umjetnost, jer se događala u crkvama. Vrijeme baroka poklapa se s vremenom katoličke obnove, protureformacije, nakon drugog velikog raskola koji je započeo Martinom Lutherom. Nastaje jačanje katolicizma, na europskom južnom dijelu. Pa se u sklopu katoličke obnove javljaju i religiozne teme. U Italiji se barok zove Manirizam, u Španjolskoj Kulteranizam ili Gongorizam, u Francuskoj Precioza,, a događa se istovremeno i Klasicizam. U baroku se ljudi uozbiljuju, drugačije promišljaju, jedan od uzroka je i osiromašenje ovih zemalja jer su se pronašli i drugi morski putevi, pa pomalo dolazi i do financijske atrofije. Zato će i teme biti ozbiljnije kao što su prolaznost i ništavnost ljudskog života, općenito refleksivne teme, u kojima se promišlja o osmislu, ljubavni, tu su i povijesne teme, nacionalne. A ponajviše se odnose na odnos islama, turskog imperia i kršćanskog svijeta Europe. Te teme sukladno ovoj tematici, osnovno stilsko izražajno sredstvo, biće antiteza, hiperbola, nagomilane metafore i sl.

9.) Ivan Bunić Vučić- Plandovanja

Njegovo najpoznatije djelo. Teme su refleksivne, ljubavne, domoljubne, religiozne. Najčešća stilska sredstva koja koristi za metaforičke antiteze, apostrofe, metafore, zazivanja tipična za stariju hrvatsku liriku. Zatim vrlo bogate poredbe, nabrajanja, gomilanje. Djela: Nemoj, nemoj, ma Ljubice, Tvrđa je vil moja tvrdoga mramora, Prsi ima od leda vil moja gizdava, Slatka dušo mom životu.

10. Ivan Gundulić 

OSMAN Tema: dolazak turskog sultana Osmana II. na vlast, Hoćimska bitka i sklapanje mira, smrt u Carigradu Osmana II.Likovi: Osman, Mustafa, Mustafina majka, Daut, Dilaver, Kazlar aga, Ali paša, Husein paša, Rizvan paša, Sokolica, Krunoslava, Sunčanica, Ljubica, Kalinka, Korevski, Vladislav, Zborovski, Begun Adžamkinja20 pjevanja, 14. i 15. ,,izgubljeni“, dopunio ih Ivan Mažuranić

Pod vodstvom Osmana 1621. godine bila je poražena turska vojska u bici kod Hoćima. Za tu je pobjedu bio zaslužan kraljević Vladislav. Nakon tog poraza Osman je pobjegao natrag na Istok, da bi prikupio snažnu vojsku da ponovo osvoji Zapad. Kada se vrato kući, dogovara se sa savjetnicima o potrebi nasljednika (o ženidbi) te o sklopi mir sa Poljskom u svrhu skupljanja nove vojske. Na pregovore je u Poljsku poslao Ali-pašu. Kazlar - aga je dobio zadatak da ide tražiti Osmanu žene, te je tako otišao u Smederevo i oteo lijepu Sunčanicu ocu. Sokolica je bila turska junakinja koja je obećala

Page 16: Hrvatski odgovori

da se više neće boriti protiv kršćana te se vratila u Carigrad kod Osmana, jer je bila jako zaljubljena u njega i tako spriječila brak Osman s Sunčanicom. Na kraju je u Carigradu izbila pobuna, koju su vješti iskoristili za svrgavanje Osmana i ponovnog dolaska na vlast sultana Mustafe. Osman je na kraju bio zadavljen.

SUZE SINA RAZMETNOGATema: očev oprost raskajanom sinu, odnos čovjeka i Boga3 plača: sagrješenje, spoznanje i skrušenje1 plač ima 74 strofe, 2 ima 56 strofa, a treći 92 strofeLirski elementi: oblik poeme, bogatstvo osjećaja, stilske figureIma razrađenu fabulu, dobru karakterizaciju likova i uključuje pripovjedača

U prvi plač uvodi se suzama sina koji oplakuje svoje grijehe u nadi da će njegova duša biti ponovo čista i dostojna božje prisutnosti. Zaziva Boga i moli ga da mu pošalje Duha Svetoga, a obraća se i Isusu, objedinjujući u svom zazivu sve tri božanske osobe u simbolično Sveto Trojstvo. Govori o grijesima i grešnu čovjeku nedostojnu Božje milosti, uzdajući se ipak u to da će se Bog smilovati onom tko se iskreno pokaje za svoje grijehe. Obraća se grešniku, istodobno se obraćajući cijelom čovječanstvu, savjetujući mu da se kloni zla kako bi bio dostojan života s Bogom.Nakon razmišljanja o grijehu počinje govoriti o sebi, sinu koji se odmetnuo od oca, uzevši njegovo imanje da bi zadovoljio svoje apetite za putenim užicima, sve dok nije potrošio sve bogatstvo zbog fatalne žene i ostao bez ičega. Jedino što mu još preostaje jest kajanje.U drugom plaču sin razmišlja o ljepoti koja je bila uzrok svakog njegovog zla. Svojim životom on svjedoči o svijetu koji se temelji na suprotnostima što se stalno izmjenjuju.Sve što je lijepo krije nešto loše, sve što ima početak, ima i svoj kraj. U ovom životu ništa nije stalno, sve prolazi. Razmišlja i o smrti, koju dijeli na duhovnu i fizičku. Razmetni sin obraća se Bogu zbog straha od pakla, on želi očistiti svoju dušu. Treći plač prikazuje sinovo skrušenje. On se ispovijeda Bogu i On mu oprašta i čisti ga od njegovih grijeha. Ganut Božjom ljubavi, sin se vraća svome ocu, njegovo srce više nije ledeno, zahvalan je na onome što ima i moli oca za oprost. On ga srdačno dočekuje, oprašta mu i slavi Boga što mu se sin ipak vratio.

DUBRAVKATema: slavljenje slobode i vjenčanje plemstva i dubrovačke slobodeIzvedena 1628.god. u DubrovnikuMitološkog-pastoralnog sadržaja, alegorijskog značenjaObuhvaća ukupno 1696 stihovaLikovi: Dubravka, Miljenko, Grdan, Ribar, Ljubmir, Ljubdrag, Radmilo, Gorštak satir, Divjak satir, Vuk satir, Stojna, Zagorko, Jeljenka, Pelinka, Brštanko, Tratorko, glasnik, redanik

Radnja drame odvija se u pastoralnoj Dubravi, u neko mitsko, pogansko vrijeme sreće i blagostanja, u vrijeme koje po svojim obilježljima podsjeća na zlatni vijek čovječanstva. Od starine je običaj u Dubravi da se svake godine svetkuje sloboda, i tada se vjenčaju djevojka i momak za koje suci izreknu da su najljepši i najplemenitiji par. Dramski zaplet u ovom djelu počinje u trenutku kada vjenčanje i očekivani sretan rasplet radnje sprečava bogati a ružni Grdan tako da podmiti suce te oni odrede da se Dubravka kao najljepša ima vjenčati s tobože najljepšim Grdanom. I kada je već sve spremno za to neprilično vjenčanje u hramu boga Lera, boga ljubavi, sam bog Lero

Page 17: Hrvatski odgovori

sprečava vjenčanje čudesnim znamenjem, pa se Dubravka ipak vjenča s Miljenkom, koji je najbolji i najčestitiji momak, a Dubravka i on vole se već odavna. Narod slavi njihovo vjenčanje, a ujedno i svetkovinu slobode, te svi božici slobode na oltar pridonose darove i pjevaju himnu slobodi.

11) KLASICIZAMParalelno s barokom u francuskoj se javlja umjetnicki stil klasicizam.Ime je dobio potome sto su im uzori grcka i rimska kultura.Klasicizam kao umjetnicki stil nastoji ponovo ozivjeti grcku i rimsku kulturu pisuci po izoru na grcku poetiku.Djela se u klasicizmu uglavnom pisu stihovano,ona imaju visok,patetican ton,tragedije s 5 cinova,djela su didakticna.Negleda se je li djelo uceno nego samo lijepo.Poznati franc.klasicisti:Pierre Corneille,Jean Racine idr.Racionalizam i prosvjetiteljstvo-ratio-razumRacionalizam je period gdje se prosiruje duh racionalisticke filozofije tj,dominantan je.NA to vrijeme utjecat ce filozof Descartes koji je izrekao misao:Mislim dakle jesam(Cogito ergo sum)-prema racionalistickoj filozofiji nalaze se da razum nije u potpunosti iskoristen.Zalet racionalisticke filozofije dat ce neku vrstu nade da ce se prosvjecenjem rijesiti mnoga pitanja drustva,da ce drustvo uznapredovati.S racionalizmom zapocinje proces sekularizacije drustva(odvajanje drzave od crkve).Prosvjetiteljstvo je razdoblje ucenosti,opceg znanstvenog duha i znanstvenog ispitivanja.Tada nastaju mnoge znanosti:statistika,sociologija,ekonomija,empirijska psihologija.Francuski prosvjetitelji:Montesque,Voltaire,Roussea(Raso se cita),Denis Diderot idr.

12) HRVATSKI PISCI 17 I 18.stFran Krsto Frankopan-hrvatski plemic,iz loze krckih knezova-Frankopani,govorio vise stranih jezika,sudjeluje sa Zrinskim u uroti protiv Beca i zahvaljujuci izdajicama bivaju otkriveni i pogubljeni 30.travnja 1671 u Beckom novom mjestu.Njegova cuvena misao:Človiste zove se prava lipota.Napiso zbirku pjesama:Gartlić za cas kratiti.Juraj Habdelic-potomak turopoljske obitelji,skolovao se kod zagrebackih isusovaca a zatim u Becu.Napisao 2 knjige:Zercalo Mariansko i Pervi oca nasega Adama greh.Katarina Zrinska-sestra Frana Krste Frankopana a zena Petra Zrinskog,sudjelovala u uroti protiv Beca.Djelo:Putni tovaruš.Ovo djelo sadrzava molitve upucene svecima.Fra Matija Divković , bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u BiH. Djelovao je u duhu obnove Katoličke Crkve.Djela:Nauk krstjanski za narod slovinski,Sto čudesa alili znamenja blažene i slavne Bogorodice i Divice Marije

13)HRVATSKI PROSVJETITELJI-RELJKOVIC,MIOSIC I DR.Andrija Kacic Miosic-franjevacRoden kraj Makarske,prevodio Bibliju i neke biblijske knjige,napisao djelo koje ce u narodu postati besceler pod naslovom:Razgovor ugodni naroda slovinskog.Kroz 300 godina nije bilo popularnije knjige od ove.Djelo je napisao u desetercu.Ratgovor se

Page 18: Hrvatski odgovori

sastoji od 2 dijela.Prvi u stihu i naziva se Pisamrica a 2 je proza u kojoj nalazimo kronologiju hrvatskih vladara i drugih vladara.Matija Antun Reljkovic-hrvat.prosvjetitelj 18st..U sedmogodisnjem ratu bio zarobljen i boravio u Frankfurtu na Odri.Iskustvo zapadnog svijeta zeli prenjeti na svoju Slavoniju koja je porusena,osiromasena,zapustena.On zato pise prosvjetiteljski didakticni ep u 11 pjevanja i stilom desetercem pod nazivom SATIR ILITI DIVJI COVIK.U ovom epu on pokusava dati svoje spoznaje i upute o boljem zivotu.Matija Petar Katancic-franjevacsmatraju ga pretecom romantizma,prevodio sv.pismo.Napisao zbirku klasicistickih pjesama koju cine pjesme na :1)latinskom i 2)Hrvatskom(narodne popivke)Pisao je ode,elegije,pastirske ekloge,poznata pjesma FRUCTUS AUCTUMNALES(jesenski plodovi).

14)ROMANTIZAM U EUROPU-POKRETI,PISCI I DJELA.S romantizmom zapocinje moderna knjizevnost i moderna estetika.On se javlja zbog razocaranosti u racionalizam(njemu se suprostavlja),u znanje,znanost i opcenito razocaranost u drustvo.Mislilo se da ce prosvjetiteljstvo promjeniti svijet ali to se nije dogodilo zato je glavna crta romanticara razocaranost.Rezultat te razocaransti bit ce bijeg od drustva,izolacija,odlazak u daleke egzoticne krajeve.Zajednicko svojstvo svih romanticara je bas ta bujnost emocija,osobito sveopci pesimizam koji se pokriva pojmom Wetlschmertz-svjetki bol.To je osjecanje potpunog klonuca pesimizma tj.misljenje da zlo vlada svijetom.Romanticarska boja je plava,njih zanima dusa covjeka,ljubav te intimne teme..Romanticari podupiru nacionalne pokrete za nacionalno samoosvjescenje.Pisu se lirske pjesme,drame,povjesni romani i osobito poeme.Zacetnik poeme je Gordon Byron.To je duza lirska pjesma s elementima epskog i lirskog,a ponekad i dramskog ugodaja.Prestavnici njemackog romantizma:Wolfang Goethe(Faust,Ifigenija,Tasso,Egmont,Fuchs)-djela zatim Friedrich Schiller(Razbojnici,Spletka i ljubav,Oda radosti,Don Carlos).Predstavnici engleskog romantizma:William Black,Gordon Byron(Putovanje Childea Harolda) u rusiji poznati su:Aleksandar Sergejevic Puskin(Oda slobodi,Zarobljenik Kavkaza,Braca razbojnici,Kapetanova kci) ,Jurjevic Ljermontov(Junak naseg doba,Meyri) u francuskoj:Alphonse de Lamartine ,a u americi:Edgar Alan Poe(Gavran,Crni macak i dr.)

15)MORFEM,VRSTE MORFEMA I ALOMORFEMMorfem je najmanji odsjek rijeci koji ima svoje znacenje (skol-sk-i)Prema znacenju morfemi mogu biti leksicki i gramaticki.Leksicki daju osnovno znacenje rijeci,a gramaticki su obicno u znacenju odnosa medu rijecima.Prema polozaju(2 podjela)morfemi mogu biti:prefiksani,korijenski i sufiksalni.Osnovni morfem pek nalazi se u nekoliko varijanti(pec,peč,peć)-alomorfemPrema funkciji i sluzbi morfemi mogu biti:Rijecotvorni i oblikotvorni

Page 19: Hrvatski odgovori

16.) IMENICE

Imenice

Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave. Mogu biti:

Konkretne – imenujemo ono što je stvarno, konkretno – Luka, selo, Požega, trava...

Po opsegu ono što označuju mogu biti opće, zbirne, vlastite i materijalne.

Opće ili apelativne imenuju svaki pojedini član neke vrste, a time i cijelu vrstu; npr. mačka je imenica i za jednu mačku i za sve ostale mačke.

Zbirne imenice imenuju skup stvari ili pojava i mi ih shvaćamo kao cjelinu: lišće, granje, telad...

Zbirne su imenice po obliku jednina jer i znače jedno. Lišće je žuto, ali su listovi žuti!!!

Vlastita imena (nomina propria) imenuju samo jedno biće ili stvar. Npr. Mihovil je ime jedne osobe (iako više osoba može nositi isto ime, mi uvijek mislimo na jednu).

Materijalne ili gradivne označuju nešto materijalno. Npr. sol, voda, zlato, kisik, meso...

Apstraktne imenice – označavaju nešto nestvarno, neopipljivo. Npr. sreća, smijeh, život, učenje...

Gramatičke kategorije imenica

U imenica razlikujemo gramatičke kategorije: rod, broj, padež.

GRAMATIČKA KATEGORIJA RODA

Tri su gramatička roda: muški, ženski, srednji.

Muški rod – sin, konj, golub...

Ženski rod – majka, kuća, lutka...

Srednji rod – označava mlado od ljudi i životinja – dijete, slonče, ždrijebe.. (sunce!)

U nekih se imenica spol i gramatički rod ne podudaraju. Primjerice, imenica starješina označava mušku osobu, ali se sklanja kao imenica ženskoga roda.

GRAMATIČKA KATEGORIJA BROJA

Jednina i množina

Većina imenica ima oblike i za jedninu i za množinu – konj – konji; žena – žene...

Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini (singularia tantum). To su:

· Osobna imena i prezimena (Iva, Mario, Marković, Janković...)

· Neka zemljopisna imena: Zagreb, Kupa, Vransko jezero

· Zbirne imenice: telad, granje, smeće...

· Opće materijalne (gradivne) imenice: zlato, med, mlijeko, ulje... ako i imaju množinu, to je onda različita vrsta istog materijala (sva su mlijeka zdrava – misli se na mlijeka bilo kojeg proizvođača)

Neke se imenice upotrebljavaju samo u množini (pluralia tantum). To su:

· Neka zemljopisan imena: Vinkovci, Ploče...

· Neke opće imenice: grablje, naočale, usta...

GRAMATIČKA KATEGORIJA PADEŽA

Page 20: Hrvatski odgovori

Hrvatski jezik ima 7 padeža jednine i množine. Nazivi padeža podrijetlom su latinski i svaki odgovara na pitanje za živo i neživo.

Nominativ tko? što?

Genitiv koga? čega?

Dativ komu? čemu?

Akuzativ koga? što?

Vokativ oj!

Lokativ o komu? o čemu? (uvijek je s prijedlozima na, o, po, prema, pri, u)

Instrumental (s) kim? (s) čim?

Promjena riječi kroz padeže zove se sklonidba ili deklinacija.

Sklonidba imenica:

Sklanjati imenice znači njezinoj osnovi dodavati padežne nastavke.

17.) ZAMJENICE

Zamjenice su promjenjiva vrsta riječi, zamjenjuju imenice ili upućuju na osobu, predmet, misao i sl. Po značenju zamjenice mogu biti:· Lične ili osobne zamjeniceZamjenjuju osobe u komunikaciji.Ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona· Povratna zamjenicasebe, sePovratna zamjenica znači da subjekt vrši radnju na sebi, radnja se vraća na subjekt. Povratna zamjenica nema nominativa i vokativa, ista je za sva lica, rodove i brojeve:Ja se češljam, ti se češljaš, oni se češljaju..· Posvojno-povratna zamjenicaSvojP-p zamjenica zamjenjuje posvojni pridjev, znači da što pripada subjektu. Ona zamjenjuje sve posvojne zamnjenice. Isti je oblik za jd. i mn., za sva tri lica.On čuva svoju kuću.· Posvojne zamjeniceMoj, tvoj, njegov, njezin (njen), naš, vaš, njihovZamjenjuju posvojne pridjeve, označavaju što kome pripada.· Pokazne zamjeniceOvaj, ova, ovo, taj, ta, to, onaj, ona, ono, onolik, onoliko, toliko...Odgovaraju na pitanja Koji? Kakav? Koliko?· Upitne zamjeniceTko, što, koji/koja/koje, kakav/kakva/kakvo, čiji/čija/čije, kolik/kolika/koliko.Upotrebljavaju se u pitanjima. Imaju oblike za sva tri roda. Tko je upitna zamjenica za živo, a što za neživo.

Page 21: Hrvatski odgovori

Tko je to napisao? Što je napisano?· Odnosne zamjeniceTko, što, koji, čiji, kakav, kolikOdnose se na riječi iz glavne rečenice ili na cijelu rečenicu. Upitne i odnosne zamjenice iste su izrazom. Razlikuju se samo po upotrebi.Neka se javi čiji je to sat.Kada je što odnosna zamjenica, može se odnositi i na živo.To je žena što sam je vidio.· Neodređene zamjeniceNetko, nešto, neki, nečiji, nitko, ništa, svatko, svačiji, itko, išta...Njihov naziv govori da su to zamjenice koje zamjenjuju nešto neodređeno, nepoznato. Upitne i odnosne zamjenice postaju neodređene i kada ispred njih stoji čestica ma, makar, bilo ili čestica god iza njih. (ma tko, ma što, tko god...)Velikim početnim slovom pišu se zamjenice Ti, Tvoj, Vi, Vaš kada se obraćamo jednoj osobi iz poštovanja.

18. ) PRIDJEVI

-promijenjive riječi koje se dodaju imenicama da bi ih pobliže označili. Dijele se na opisne, posvojne i gradivne pridjeve.A) Opisni ili kvalitativni pridjevi označuju kakvo je što,izriču svojstvo imenice. Pripadaju im i glagolski pridjevi radni i trpni. ( podivljao, učen).npr. Dječak je velik. Rijeka je brza.Gradivni ili materijalni pridjevi označuju od čega je što, izriču građu onoga što imenica imenuje.Često se upotrebljavaju u prenesenom značenju. Tada imaju sva obilježja opisnih pridjeva. (zlatno doba, staklene noge...)npr. Lopta je gumena. Sat može biti zlatan. Ogrlica može biti biserna.Posvojni ili posesivni pidjevi označuju čije je što, izriču pripadanje.npr. Auto može biti bratov. Zemlja može biti majčina.S obzirom na određenost dijelimo ih na:

ODREĐENE – odgovaraju na pitanje koji? Označavaju izabrani, određeni pojam, predmet i sl.

NEODREĐENE –Odgovaraju na pitanje kakav? Upotrebljavamo ih kada imenica uz koju stoji znači nešto neodređeno, nepoznato, općenito. Neodređeni je pridjev dio imenskog predikata.

Komparacija ili stupnjevanje pridjeva- uspoređivanje najmanje dvaju imenica na temelju neke zajedničke osobine.Prvi stupanj - pozitiv (star mornar) – oblik pridjeva koji označava svojstvo nečega bez usporedbeDrugi stupanj - komparativ (stariji mornar) – oblik pridjeva koji označava da netko ili nešto ima to svojstvo u većoj mjeri od drugoga.Treći stupanj - superlativ ( najstariji mornar) – označava kada netko ili nešto ima to svojstvo u najvećoj mjeri.Kompairati se mogu samo opisni pridjevi.; iznimno se mogu komparirati i gradivni i posvojni pridjevi ali samo kada imaju preneseno značenje.( ovo dijete je zlatno.)1.nepravilna komparacija- samo ovi pridjevi : dobar- bolji, zao- gori, malen- manji, velik- veći, dug- dulji (ili duži).2.nastavak -ši - samo ovi pridjevi: lak- lakši, mek- mekši, lijep- ljepši

Page 22: Hrvatski odgovori

3.nastavak -(j)i - pridjevi koji završavaju na nepalatal ( uvijek dolazi do jotacije); jak- jači, gluh- gluši, lud- luđi, crn- crnji, bijel- bjelji.-pridjevi koji završavaju na palatal ili -r ( ne dolazi dojotacije, j ispada); krnj- krnji, riđ- riđi, vruć- vrući4.nastavak -iji – komparativ tvore svi u pozitivu trosložni i višesložni pridjevi; redovit – redovitiji; jednostavan - jednostavniji 5. Pridjevi na –ak, -el I –ok (u pozitivu) gube te izraze u komparativu:dalek – dalji; žestok – žešći…6. Pridjevi koji u pozitivu imaju ije u komparativu ije krate u jelijep – ljepši, vrijedan, vredniji, vrjedniji...Tvorba superlativaNaj + komparativ = superlativjači – najjači

19. ) BROJEVI

Brojevi su dijelom promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče koliko čega ima i koje je što po redu.Dvije su vrste brojeva:a) GLAVNI – označavaju koliko čega imajedan, pet, tri...b) REDNI – označavaju koje je što po reduprvi, peti, treći...

Od glavnih brojeva sklanjaju se samo 1, 2, 3 i 4. Naravno, sklanjaju se i svi višeznamenkasti brojevi koji završavaju sa 1, 2, 3 ili 4.Slaganje broja s imenicom· S brojem 1 imenica se slaže u rodu, broju i padežu:Jedan čovjek, jednoga čovjeka.. četrdeset jedan čovjek...· Brojevi 2, 3, 4 u N jd. imaju uza se imenicu u G jd. za muški i srednji rod, u N mn. Za ženski rod.N dva slonaG dvaju slonova· U ostalim padežima uz broj dolaze imenice (pridjevi ili zamjenice) u istom padežu množine:Npr. uplašio se zbog dva miša/dvaju miševa.Kada je uz brojeve 2, 3, 4 prijedlog, oni se ne moraju mijenjati.Npr. Došao je s dva prijatelja.· Brojevi 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 (...) 20 (i dalje svi brojevi kojima je zadnji broj 5, 6, 7, 8, 9, ili 0), ne sklanjaju se. Uz njih stoji imenska riječ u genitivu množine.Npr. pet slonova, četrdeset osoba, devet žena...Redni brojevi se svi sklanjaju. Imaju, dakle, kategoriju roda, broja i padeža.Brojevne imenice – Tvore se od glavnih brojeva od 2 – 99 (dakle, osim broja 1 i brojeva s brojem 1 na kraju): trojica, dvadesetdvojica..

Brojevni pridjevi – Upotrebljavaju se samo uz imenice u množini – uz imenice koje nemaju jednine ili uz imenice koje znače par nečega; dvoja vrata, troje hlače..Brojevi i pravopis – sastavljeno i rastavljeno pisanje: sastavljeno se pišu brojevi od 11 – 19, zatim sve desetice.Stotice se mogu pisati i rastavljeno i sastavljeno. (dvije stotine, dvjesto)Kada uz broj dolazi riječ tisuća, milijun, milijarda itd. onda se pišu rastavljeno.

Page 23: Hrvatski odgovori

Rastavljeno se pišu i ostali složeni brojevi.Sa spojnicom pišemo brojeve kada oni zajedno označavaju približne vrijednosti: dva-tri..Nazivnici se u razlomcima pišu sastavljeno, a brojnici kao glavni brojevi: 21/33 dvadeset jedna tridesettrećina.

20.) GLAGOLI

Glagoli su promjenjiva vrsta riječi koja označava:a) radnju: pisatib) stanje: živjetic) zbivanje: roditi seGlagoli imaju pet gramatičkih kategorija: vrijeme, način, vid, lice, broj.Promjena glagola po licima zove se sprezanje ili konjugacija.Glagole po vidu dijelimo na:Svršene – označavaju radnju koja je izvršena – pastiNesvršene – označavaju radnju koja traje, nije završena ili se ponavlja s prekidom – padatiNeki glagoli mogu biti dvovidni, i svršeni i nesvršeni: ručati, doručkovati...Glagole po predmetu radnje dijelimo na:Prelazne – imaju uza se imenicu u akuzativu(predmet radnje), tj. objektOn ima knjigu. (ima što?)Neprelazne – nemaju uza se im. u A, objekt. Oni znače stanje ili zbivanje.Spavao je na sijenu.Povratne – imaju uza se povratnu zamjenicu se.- pravi povratni glagoli – nenaglašeni oblik se možemo zamijeniti naglašenim oblikom sebečešljam se/sebe- nepravi povratni glagoli – Brinemo se (ne možemo reći Brinemo sebe)Glagolski obliciInfinitiv – neodređeni glagolski oblik. Kazuje nam radnju, stanje, zbivanje. On je osnovni gl. Ooblik. Završava na –ti ili –ći (hodati, leći)Prezent – je jednostavni glagolski oblik koji izriče radnju u sadašnjosti. Tvori se i od svršenih i od nesvršenih glagola. (hodam, plešem, govorim...)Perfekt – složeni glagolski oblik koji označava radnju u prošlosti. Tvori se od oblika prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji označava određenu radnju, stanje ili zbivanje (pisao sam, pisao je)

Aorist – jednostavni glagolski oblik koji označava prošlu svršenu radnju. Tvori se od svršenih glagola nastavcima: h, -,- , smo, ste, še - oh, e, e, osmo, oste, ošeNpr. napisah, napisaše..Imperfekt – jednostavni gl. oblik kojim se označava prošla nesvršena radnja. Tvori se od nesvršenih glagola nastavcima: ah, aše, aše, asmo, aste, ahu/jah/ijah; pisaše, trčaše..Pluskvamperfekt – složeni gl. oblik koji označava pretprošlu, davno svršenu radnju. Tvori se od gl. pridjeva radnog i i perfekta ili imperfekta pom. gl. biti: bio sam pisao/bijah pisao.Futur 1. – složeni gl. oblik kojim se izriče buduća radnja. Tvori se od prezenta pom. gl. htjeti i infinitiva koji označava radnju o kojoj se govori: ja ću pisati !! pisat ću !!Futur 2. – (EGZAKTNI) – složeni gl. oblik koji označava predbudućnost, radnju koja prethodi budućoj radnji. Tvori se od gl. pridjeva radnog i prezenta pom. gl. biti; budete

Page 24: Hrvatski odgovori

pisali..

GLAGOLSKI NAČINI

Imperativ – zapovijedni načinTvori se od infinitivne osnove glagola kojoj se dodaju imperativni nastavci, i to samo za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mn. Za 3. lice jd. i 3. lice mn. Imperativ se tvori česticom neka s prezentom; piši, pišimo, neka piše..Kondicional prvi(sadašnji) – tvori se od aorista pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog odgovarajućeg glagola. Izriče želju ili mogućnost; pisali bismoKondicional drugi (prošli) – tvori se od kondicionala prvog glagola biti i gl. pridjeva radnog odgovarajućeg glagola; bih bio pisao

GLAGOLSKI PRILOZI

Glagolski prilog sadašnji (particip prezenta) – tvori se tako da se glagolu u 3. licu mn. u prezentu doda morfem –ći; plivaju – plivajućiGlagolski prilog prošli (particip perfekta) – infinitivnoj se osnovi doda morfem – vši, -avši; napisati – napisavši, baciti – bacivši..

GLAGOLSKI PRIDJEVI

Glagolski pridjev radni (aktivni) – tvori se od infinitivne osnove kojoj se dodaju morfemi:Jednina- -o/-ao, -la, -loMnožina - -li, -le, -laPisala, pisali..Glagolski pridjev trpni (pasivni) – tvori se od infinitivne osnove kojoj se dodaju morfemi: -n, -en, -jen, -t; pisan, započet.

21.) NEPROMJENJIVE VRSTE RIJECI

PRILOZI – nepromjenjiva vrsta riječi koja se najčešće prilaže glagolima kao oznaka mjesta, vremena, načina, količine i drugih okolnosti. Mogu se priložiti i imenicama i pridjevima: mnogo posla, jako lijepo. Ono brzo (pridjev) mače brzo(prilog) jede.Prilozi gdje, kamo, kuda! = gdje se upotrebljava kada pitamo za mjesto radnje (gdje si ostavio kaput?); kamo za cilj kretanja (kamo si krenuo?); a kuda za smjer kretanja (kuda si se provukao?).PRIJEDLOZI – nepromjenjiva vrsta riječi, označavaju odnose među imenicama. Ne mogu stajati samostalno, nego uz imenske riječi (u njemu, na suncu, pred kućom..) Prijedlozi su: do, iz, k, na, nad, o, od, po, pod, pri... Prijedlog s pišemo s naveskom a (sa) ako iza njega doleze riječi koje počinju sa s, z, š ili ž ili ako ta slova stoje na drugome mjestu, a ispred njih je suglasnik. (sa stilom, sa ksilofonom..)ČESTICE – nepromjenjiva vrsta riječi koja služi za preoblikovanje, mijenjanje značenja. Zovu se još riječce ili partikule. To su:ne – mijenja jesnu rečenicu u niječnu: Želim to – Ne želim to.li, zar – služe za oblikovanje pitanja: Hoćeš li? Zar hoćeš?evo, eto, eno – služe za upućivanje, pa se zovu – upućivačke riječi.neka- za tvorbu imperativa (3. lice)VEZNICI – nepromjenjiva vrsta riječi , služe za povezivanje rečenica. To su: i, pa, te, ni,

Page 25: Hrvatski odgovori

niti, a, ali, nego, već, no, ili, jer, ako, iako, premda, dakle, stoga...Službu veznika mogu imati i prilozi i odnosne zamjenice: Neka se javi tko je to učinio.USKLICI – njima označavamo osjećaje, raspoloženje. Mogu biti i onomatopejski (oponašaju zvukove iz prirode): oh, eh, hi, haj, jao, uf, bljak, pljus...Usklici mogu zamjenjivati i značenje pridjeva, imaneica ili glagola (posebno u razgovornom stilu): Bilo nam je bljak!; Prišao je Ireni i pljus!; Osjećam se haj!

3 RAZRED

1.) Hrvatski narodni preporod (Što je preporod? Koje su teme? Koje su karakteristike?)Hrvatski narodni preporod (u daljnjem tekstu samo “HNP”) traje od 1813. do 1860. godine.HNP je proces koji traje nekoliko desetljeća društvenih aktivnosti I rada na buđenju nacionalne svijesti u Hrvata. To su aktivnosti tadašnjih svjesnih intelektualaca koji primjećuju dvije činjenice, tj. Stanja u hrvatskom nacionalnom biću, a to su:-sve veća germanizacija i mađarizacijeU skolupu Austro-ugarske vladavine više se puta događala apsolkutistička vlast koja je Hrvatima sve više oduzimala prava, a kada bi se prividno stišala germanizacija, jačala bi mađarizacija. 1825. godine je Požunski sabor donio zakon da se mađarski jezik uvodi u škole.

Ciljevi HNP-a su:

1. teritorijalno sjedinjenje hrvatskog nacionalnog bića (Istra i Dalmacija bile su pod Italijom, Slavonija pod Turcima i Austrijom)

2. stvoriti jedinstven standardni jezik (književnost se do tada pisala na sva tri dijalektra, 1835. štokavsko narječje)

3. stvaranje nacionalnih institucija (ovaj proces je trajao 50 godina)

1813. godine zagrebački nadbiskup Maksimilijan Vrhovac poslao je okružnicu -pismo koje viša crkvena vlast šalje svećenicima kako bi ga ččitali svom puku. U toj okružnici se potiče okupljanje narodnog blaga (pjesme, priče, bajke) kako bi poticao razvoj svijesti u Hrvata.

1813. godine Antun Mihanović piše članak "O hasnovitnosti pisanja vu domorodnome jeziku".

HNP je ustvari hrvatski romantizam i dok su evropski romantičari isticali induvidualizam, za hrvatski vrijedi kolektivizam.

Dok su evropski romantičari pesimisti, hrvatski su za aktivizam.

Teme hrvatskog romantizma

Preovladavaju nacionalne, domoljubne teme, osobitno u lirici, romanu, drami, a ima i intimno ljubavnih tema, a od forme je popularna gazrla, a tematski su najpopularnije pjesme budnice i davorije.Budnice su domoljubne pjesme koje izražavaju zanos, ushit, ljubav prema domovini, a davorije su domoljubne pjesme koje su buntovnije od budnica, borbenije (Davor je staroslavenski bog rata).

Page 26: Hrvatski odgovori

Od književnih vrsta poznati su putopisi (M. Mažuranić "Pogled u Bosnu i Antun Nemčić "Putositnice" i Stanko Vraz "Put u gornje strane").

U sklopu HNPa kao sveopšteg društvenog pokreta javlja s politički pokret nazvan "Ilirski" pod vodstvom Ljudevita Gaja -kajkavca rođenog u Krapimi 1809. godine, doktora filozofije.Gaj je smatrao da su Hrvati potomci Ilira, zalagao se za sjedinjenje s Južnim Slavenima.42 godine Gaj će ostati usamljen u svojim idejama, ali je imao zasluge na književnom i jezičnom polju. 1830. godine u Budimu objavljuje gramatiku pod nazivom "Kratka osnova Hrvatsko-slovinskog pravopisanja", također je zaslužam ma reformi pravopisa (uveo je tzv. Tilde za palatale).Pisao je pjesme budnice i političke članke. Njegova poznata budnica je "Hrvatska sloga i zjedinjenje", poznatija po prvom stihu "Još Hrvatska ni propala".

Page 27: Hrvatski odgovori

2.) Petar Preradović – pjesme

On je hrvatski pjesnik rođen u Grabovici blizu Grubišina Polja. Bio je njemački general (Austro-ugarska vojska) pa je čak počeo zaboravljati hrvatski jezik, zato će znati cijeniti domovinu.Pisao je domolubne pjesme, a najpoznatije su: "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga".

Pisao je o refleksivnim temama, najpoznatije su "Pjesnik", "Stari mujezin", "Ljudsko srce".Ljubavne pjesme su mu: "Mrtva ljubav", a pisao je i programske pjesme za neke prigode poput "Zora puca".

Objavio je zbirku pjesama "Prvenci", i "Nove pjesme", a kasnije su mu izlazila sabrana djela.

U privatnom životu je bio nesretan je izgubio ženu i djecu, a kasnije se oženio nekom vračarom koja mu je donosila samo nesreću. Bio je poliglota. Objavljivao je za časopis "Zora Dalmatinska" 1844. g. Njegove pjesme su lirski narativne.

"Pjesnik" je refleksivna pjesma koja govori o smislu pitanja, a ističu se dva stava: jedan je idealistički (sokol), a drugi je pogled realističan (pjesnik). Dijalog se vodi između sokola koji pjesnika budi i potiče na pisanje, život; i pjesnika koji vidi svoj život u klonulosti, u boli, bez snage za let.Gotovo sve Preradovićeve pjesme su aforistične (mudronosne).

"Ljudsko srce" je sonet u kojem se progovara o spoznaji trajnog biljega ljudskog bića, a to je da uvijek želi još, o nezasitosti ljudskog srca iz kojeg se rađa želja za nečim novim pa i pohlepa.

"Stari Mujezin"; Moto balade i tema ove balade su promjena, mijena svega.

Fabulativni dio ove poeme govori o kairskom Mujezinu Hadži Kerimu koji vjerno obavlja svoju službu da poziva na molitvu na minaretu džamije. Spoznaje da se mali broj ljudi odaziva na molitvu, razočaran se vraća kući razmišljajući kako se mijenja i pokuđava se utješiti svojom kćeri jedinicom.Međutim, u vlastitom perivoju ga čeka iznenađenje, mala se zabavlja s kaurinom (kršćanom). Po formi je poema, a po temi balada.

"Putnik" pripada domoljubnoj lirici. To je druga pjesma biografskog sadržaja, putnik je zapravo pjesnik koji pokazuje bolnost tuđine, hladnoću tuđine, osamljenost u tuđini, neprihvćenost, strah, nasuprot domovine koju naziva majka i u koju se vraća i osjeća kao sin. Pjesma je rađena u tipičnom romantičnom kontrastu (domovina-majka, tuđa zemlja-maćeha).

Narativnog je karaktera i ispovjedna je.

Page 28: Hrvatski odgovori

Ljudsko srce

Ljudskom srcu uvijek nešto treba,Zadovoljno nikad posve nije:Čim željenog cilja se dovreba,

Opet iz njeg sto mu želja klije.

Putnik

Bože mili, kud sam zašo!Noć me je stigla u tuđini,Ne znam puta, ne znam staze,Svuda goli kamen gaze,Trudne noge po pustini!

Page 29: Hrvatski odgovori

3.) Dimitrije Demeter – "Grobničko polje"

On je hrvatski pisac i utemeljitelj Hrvatskog narodnog kazališta. Doktor je filozofije i medicine, dakle, visoko je obrazovan.Porijeklom je Grk.Odigrao je veliku ulogu u HNP. Napisao je nekoliko drama pod naslovom "Dramska pokušenja", a najpoznatija djela su mu libreta za opera V. Lisinskog "Teuta" (a napisao je i dramu "Teuta"), "Ljubav i zloba" i "Porin".Pisao je i davorije, a poznata je "Pjesma Hrvata".Najpoznatije djelo mu je poema "Grobničko polje".

Poema "Grobničko polje" umjetnički je najvrjednije djelo gdina Demtra. Izdana je 1842. godine na 600-tu obljetnicu pobjede Hrvata nad Mongolima.Prema predaji tu su Hrvati zaustavili prodor Mongola u Evropu.U poemi pronalazimo kontraste između lombardijskih bogatih pejzaža i pustog i kamenitog Grobničkog polja (kod Rijeke). Iako je polje pusto i bez života i travke, njemu je prekrasno i drago jer je spomen na pobjedu,Pjesma je napisana naizmjenično u dvanaestercu i desetercu.

Svojim kraljem tu sve Hrvat spase kralje,

Batu-kanu kameni su ovi

Strašni bili stupi Herkulovi,

"Gdje upisa udes:

Do tuda, ne dalje!

Tu nek Hrvat uči,

koja mu je cijena,

Tu nek crpe hrabrost, ponos, volju,

Nek ne ište vijek utjehu bolju,

Nego što mu daje ova uspomena!

Page 30: Hrvatski odgovori

4.) Ivan Mažuranić – "Smrt Smail-age Čengića"

Ivan Mažuranić je hrvatski pjesnik i političar rođen u Novom Vinodolu. Prvi je ban pučanin i Gajev suradnik. Dopunio je Gundulićeva "Osmana" (14. i 15. pjevanje".

"Smrt Smail..." povijesni je ep nastao djelomice po narudžbi Dimitrija Demetra. Ima 1134 stiha u osmercu i desetercu. Ima 5 pjevanja (Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob).Ima mnogo stilskih sredstava: gradaciju, hiperbole, retorička pitanja, slavenske antiteze, anafore, epifore, alteracije itd.

Likovi:

-Smail-aga

-Durak

-Novica

-Bauk

-Mujo, Haso, Jašar, Omer; turski vojnici

-četa

Agovanje; tiranija Smail-age koji poziva sluge da dovedu brđane (raju) da ih ubije (ali i Turke koji su ih spašavali); smrt Durakova oca.Noćnik; dolazak Novice (nov čovjek), turskog vojnika kojem su ubili oca, on želi osvetu te prelazi na stranu raje.Četa; 100 vojnika se sastalo da napadnu agu, moralna i crkvena prodika starca (svećenik) te pokrštenje Novice, odmor na Morači.Harač; 622 stiha, najpotresnije i najdulje pjevanje, muška nemuslimaska glava -porez, Smail-aga i vojnici traže harač.Kob; poenta djela: Svaka je tiranija prolazna, govori o lutki (Smail-aga) koja ima sve odlike Smail-age.

Page 31: Hrvatski odgovori

5.) Protorealizam ili "Šenoino doba"

Nakon Bachova apsolutizma 60-tih godina nastaju nove političke stranke:

1. Uninistička (koja se zalagala za unije s Mađarima)2. vladajuća narodnjačka "s težnjom za federalizacijom)3. pravaška (ujedinjenje svih dijelova Hrvatske, Slavonije i Dalmacije)1876. godine nagodba između Austrije i Ugarske, naziv se mijenja u Austro-ugarska Monarhija. Tom nagodbom Hrvatska pripada jurisdikciji Mađarske. 1863. dolazi i do Hrvatsko-ugarske nagodbe gdje Hrvatska dovija neku autonomiju, više na papiru nego u stvarnosti jer se mađarizacija sve više povećavala.Za trajanja Bachova apsolutizma književnost je bila zamrla, ali se 60-tih godina ponovno rascvjetava, a najplodniji pisac tog perioda bio je August Šenoa pa se po njemu to vrijeme sve do njegove smrti 1881. godine naziva "Šenoino doba". Plodni pisci su bili i:

-Mirko Bogović koji je uređivao časopis "Neven" i koji je pisao povjesna djela: drame: "Frankopan", "Stjepan, posljednji kralj bosanski" te "Matija Gubec"

-Luka Botić Splićanin koji je pisao stihovana djela od kojih su najvažnija "Bijedna Mara", "Pobratimstvo", "Dilber Hasan" (pripovijest)

-Fra Grgo Martić, novelist Ivan Trnski, Antun Nemćić (komedija "Kvaz bez kruha", "Tko će biti veliki sudac") i čuveni estetilar i epičar Franjo Marković (napisao je epohe "Dom i svijet", "Kohan i Vlasta" i dramu "Benko Bot".

Književnošću su se bavili i Ante Starčević, Adolfo Weber Tkalčević, te čuveni jezikoslovac Vatroslav Jagić (utemeljitelj slavenske filologije) i Josip Eugen Tomić (autor čuvenog romana "Zmaj od Bosne", "Emin-agina ljubav"; "Kapetanova kći", "Melita"; dovršio je i Šenoin roman "Kletva").

Teoretičar književnosti, Šenoa, u članku "Naša književnosti" progovara o zadaćama, cilju i smislu književnosti. Za njega književnost mora biti tendenciozna, mora utjecati na socijalni život puka.On smatra da je bolje prikazivati svijet kakav bi trebao biti, a ne onakav kakav jeste.

Page 32: Hrvatski odgovori

6.) August Šenoa – "Prijan Lovro" i "Propast Venecije"

Šenoa je porijeklom Čeh, a osjećajima Hrvat. Doktorirao je pravo koje je studirao u Zagrebu i Pragu. Urednik je časopisa "Vijenac".U Beču je uređivao časopis "Glasonoša" i "Slaviše bleter".Živio je uglavnom u Zagrebu i oko Zagreba. Zalaže se za književnost koja bi trebala prik<zivati bolji svijet, a ne realni svijet. Bio je podpredsjednik Matice hrvatske. Šenoa spada u naplodnije hrvatske pisce. Napisao je mnogobrojne pripovijesti kao što su "Prosjak Luka", "Mladi gospodin", "Branka", "Karanfil s pjesnikova groba", "Kanarinčeva ljubavnica", "Barun Ivica"; romane: "Zlatarevo zlato" (prvi hrvatski umjetnički roman), "Seljačka buna", "Diogeneš", "Čuvaj se senjske ruke" i nedovršeni roman "Kletva"; napisao je i mnoga atihovanja djela, balade, povjesnice poput "Kamenih svatovi", "Lijepa Jana", "Kugina kuća" i dr.U poeziju, izuzevši stihovane poemene, Šenoa nije bio posebito darovit. Izuzetak je pjesma "Budi svoj". Pisao je eseje, feljtone, kritike.Zovu ga piscem Zagreba, zagrebačke povijesti, a s tim i hrvatske povijesti.Za Šenou je povijest zrcalo sadašnjosti. Zovu ga i "zagrebački hroničar", kako je radio u zagrebačkoj arhivi istraživao je povijest Zagreba pa su mnogi njegovi likovi i povijesne ličnosti.

Prijan Lovro

-psihološko-socijalna pripovijest-uokvirena povijest-razgovara s udovicom o literaturi-likovi: udovica

pisac prijan Lovro i njegova obitelj

-ljubavi: Makvina, Minka, Anđelika-grof i njegov sin-studenti u Češkoj-stari kanonik

Propast Venecije

Šenoa je pisao i stihovane pripovijesti (povijesnice, poeme), a najpoznatije su "Kugina kuća", "Kameni svatovi" i "Propast Venecije".Venecija je bila najjača mediteranska sila od srednjovjekovlja do 1797. kad je porobljuje Napoleon. Bila je bogata i najjača pomorska sila jer su se napljačkali i porobljavali u ratovima.Danas Mletačku Republiku simbolizira stijeg i crkva sv. Marka, grad na vodi, gondole, most uzdaha, grad koji tone, duždeva palača (dužd i veliko vijeće), murano staklo, maske i maskembal, grad umjetnosti i ljubavi te lav s grba.Kako je Cenecija porobljavala Hrvatsku Šenoa se otvoreno veseli propasti Venecije.

U prvom dijelu ove poeme pjesnik prikazuje uvalu Venecije, noć je, priča o povijesti naziva je divom i lavom. Govori o velikoj Veneciji koja sve osvaja.

U drugom dijelu prikazuje se vojnik koji čuva stražu pred duždevom palačom, snažan, obučen u mletačko odijelo, ali porijeklom Dalmatinac, misli mu lete u Dalmaciju, u zavičaj, vidi ženu, djecu, kuću.U trećem dijelu odvija se drama na Velikom vijeću, razmtra se Napoleonov imperativ da se predaju. Neki mladić romantično se zalaže za borbu, za otpor, a stariji vijećnici odgovaraju mu realnim stavom da je odzvonilo vrijeme njihove sreće.U četvrtom dijelu pisac govori da

Page 33: Hrvatski odgovori

sw nw trgu nešto događa, da se čuje neka silna vreva, pogledaju i vide pobunu vlastitoga svoga puka i na početku te kolone Hrvat nosi stijeg slobodere. On se čudi da Hrvat nosi stijeg (zastavu).Zadnje, peto, pjevanje Šenoin je komentar i neprikrivena radost u govoru da je Venecija morala propasti.

Al u noć crnu strši veličajno,Strahotno, silno čudovište tajno;

Tajinstven div je, mermer-zagonetka,Kamenita iz mora nikla spletka;Sred vreve silne crnijeh talasa

Nepojmiv svijetu, tisućljetan zglob,Tjelesina divotnog gorostasa

I slave hram, slobode krvav grob.Venecijom to grdno čudo zovu;

Na svijetu nema jeke tomu slovu.

Page 34: Hrvatski odgovori

7.) Silvije Strahimir Kranjčević – "Mojsije" i "Moj dom"

Jedan je od najčvršćih stubova hrvatskog pjesništva. Filozof je među pjesnicima, pravaš po političkoj orijentaciji pa je zato progonjen od vlasti Kuena Hedervarija, morat će bježati van Hrvatske -u Bosnu (boravi u Livnu, Mostaru, Sarajevu), gdje književno djeluje u sjeni, ženi se i umire.U Sarajevu je bio skriveniuradnik "Nade".Bježeči u progon nosio je svoju Hrvatsku u srcu, O njoj je i napisao pjesmu "Moj dom".Što se školovanja tiče, bio je poslan u Rim na studije teologije, međutim nije se pronađao pa postaje učitelj. Svojim pjesništvom on postaje grandiozna figura u hrvatskoj kulturi i ne zabavlja se sentimentalnim stvarima nego zadire u bit čovjekove egzistencije, čovjekove misije na Zemlji, položaj čovjeka u svemiru i jednako oštro šiba društvenu nepravdu, moćnike svih kategorija i zalaže se za čovjekove žuljave ruke radnika.Teme su mu: socijalne, refleksivne, domoljubne (ropstvo-sloboda, ljudsko licemjerje, položaj i misija genija u svijetu, odnos čovjeka i boga i sl.).Njegove zbirke pjesama su: "Bugarkinje", "Trzaji", "Izabrane pjesme", "Oratorij za operu Prvi grijeh". Najpoznatije Kranjčevićeve pjesme su "In tyranos", "Zadnji Adam", "Za spuštenih trepavica", a socijalne su: "Radniku", "Naš čovo" i domoljubna "Moj dom".

Mojsije

Poema "Mojsije" oblikovana je kroz dijalog Mojsija i boga. Mojsije je čovjek i ljudski razmišlja. Tu se suprotstavlja božji i čovjekov stav. Mojsije je veliki židovski sin i izbavitelj iz 400-godišnjeg ropstca egipatskog.Izlazili su iz ropstva u izabranu zemlju Kanan 40 godina.Mojsije znači "izvađen iz vode". Odgojile su ga 2 majke: egipćanka -faraonova kći koja ga je našla u vodi jer nije imala djece. Sisala ga je majka prava pa je zarana saznala o svom identitetu (???).On prima 10 božjih zapovijedi na brdu Sinaj i to mu je prvi izravni susret s bogom. Bog na Egipćane šalje 7 zala zbog toga što su držali druge u rpšstvi. I nakon smrti sina farao ne odustaje.On izbavlja narod koji se buni nakon nedostatka hrane.On tada gubi vjeru, a nije došao u obećanu zemlju. On u pjesmi govori o odnosu: čovjeka i boga, ropstva i slobode i položaju genija u svijetu.

I tebi baš što goriš plamenom Od ideala slavnih, vječitih, Ta sjajna vatra crna bi će smrt, Mrijeti ti ćeš kada počneš sam U ideale svoje sumljati!I narodi su djeca velikaSto lako im je kupiti igrackeA što je život - ko i pustaraA što su ljudi - ko i prašina.

Page 35: Hrvatski odgovori

8.) Realizam u Evropi

Evropski realizam traje od 1830. do 1850 g., a ponedje i do 1870.Dolazi od riječi realist – stvarno, činjenično.

Realizam se razvija pod utjecajem naglo razvijenih prirodnih znanosti kod kojih se sve može egzaktno dokazati matematički ili eksperimentalno i pod utjecajem sociologa Hipolita Taine ("Ipolita Tejna").Njih zanimaju samo činjenice, činjenice i činjenice. Prikazuju objektivno društvo u kome žive pa je objektivnost jedna od glavnih značajki evropskog realizma. Najčešće pišu socijalne teme i socijalno-psihološke teme, a od vrsta dominiraju romani i pripovjetke tj. Opsežnije književne vrste jer oni pišu detaljno i opsežno. Osobito detaljno opisuju interijere i eksterijere koji su obično u službi oblikovanja lika. Glavni lik se obično prikazuje od rođenja do smrti ili bar dobar dio života.Likovi su tipizirani lik – tip, što znači da lik predstavlja čitavu jednu društvenu grupi ili klasu.Likovi su mnogovrsno motivirani sa socijalnog, individualnog-psihološkog i s govornog aspekta. Likovi realista govore svojim lokalnim jezikom (mucaju i govorno su okarakterizirani).Oni se po oslikavanju istini približavaju znanstvenicima.U realizmu se prvi put koristi književni postupak zvani unutarnji monolog, prvi ga je upotrijebio Dosotjevski. Zbog naglaska na upravo to psihološko u likovima ruski realizam bit će nazvan psihološko realizam, a francsuki "kritički realizam" jer dajući vjernu sliku društva izriče i njegovu kritiku.

Predstavnici realizma:

U Francuskoj su to bili: Stendal koji je napisao roman "Crveno i crno", zatim Balzac koji je napisao stotinjak djela koji nose zajedničko ime "Ljudska komedija".Flaubert je napisao "Gospuđu Bovary".U Engleskoj su predstavnici Charles Dickens s "Oliverom Twistom" i "Crvčkom na ognjištu", William Tachery s "Sajmom taštine".U Rusiji tu je čuveni Dostojevski te Gogolj, Tolstoj, Turgenjev.

Eksremni pravac realizma naziva se naturalizam:

Pojava naturalizma veže se uz Emila Zolu, francuza talijanskog porijekla, koji je 1880. napisao svoj prvi eksperimentalni roman. Naturalizam je smjer koji je nastao pod utjecajem nekih društvenih teorija po kojima čovjeka određuje njegova biološka komponenta tj. Čovjek je rob svojuh strasti, krvi i nagona. Da bi zo i upotvrdio Zola u svom Eksperimentalnom romanu to dokazuje.žUzima likove s ruba društva: kriminalce, zločince, umobolne, degenerike pa su njegova djela puna zločina od krvi i strasti. Osim ovog romana Zola je napisao romane "Žerminal", "Therese Raquin", "Nana" i trilogiju "Rim", "Lurd" i "Pariz".Kasnije se Zola odriče svojih djela. On prikazuje čovjeka u najvulgarnijem smislu riječi.

Page 36: Hrvatski odgovori

9.) Realizam u Hrvatskoj

Razdoblje realizma traje samo desetak godina, od Šenoine smrti 1881. g. Do početka 19. stoljeća. Šenoa je svojim golemim literarnim opusom naznačio i razvio mnoštvo tema koje će tek poslije njegove smrti literarno potpuno afirmirati naraštaj realista. Tipični i ztreli plodovi realističke književnosti produžit će se duboko u razdoblje moderne.

Povijesne, gospodarske i političke prilike

Na Hrvatsku onog vremena osobito pogubno djeluje vladavina Kuena Hedervarija (1883.-1903.).Njegova krilatica bila je prastara "Podijeli pa vladaj" ("Divide et impera") tako da njegova vladavina uništava samosvjesno hrvatsko biće i politčko biće Hrvatske jer nastaju mnoge međustranačke i unutarstranačke borbe. Najizrazitiji je sukob prvaša (Ante Kovačić) i narodnjaka (August Šenoa, Štrosmajer).Problemi u Hrvatskoj još su bili: agrarna kriza i posljedica te krize -osiromašenje seljaka, pauperizacija (osiromašenje) seljaka i raspadanje seljačkih zadruga, propadanje hrvatskog plemstva, njihov apsolutne odlazak s društveno-političke scene, političke borbe i odsutnost općenacionalnog hrvatskog interesa na političkoj sceni. Zato će teme realizma i biti realno oslikavannje ovakvog društva pa su najčešće teme:

1. propadanje plemstva (Gjalski, Vjenceslav Novak)2. odnos sela i grada – selo je pri,mitivno i siromašno, grad je središte u kome seljačka djeca postaju gradskom inteligencijom. Kod nekih pisaca je vidljiva kritika i osuda grada, a simpatije prema selu.3. politika i političke stranke, izdaje i urote.Treba naglasiti da je hrvatski realizam nacionalnog karaktera. Pisci teme uzimaju iz lokalnih društvenih sredina pa imamo zagorske pisce, Istru i primorje.

Časopisi hrvatskog realizma

Dominantan časopis je "Hrvatski vienac". Poslije Šenoine smrti uređenje Vienca preuzima Fran Galović. Postoje još časopisi "Sloboda", "Hrvatska", "Hrvatska vila" i kad prestaje izlaziti "Hrvatska vila", a izlazi 2 godine, uredništvo izdaje "Balkan" 1886. Balkan uglavnom uređuju pisci pravaške orijentacije poput pjesnika Augusta Harambašića.

Vrste u hrvatskom realizmu

Najčešći je roman, a rijetko je pjesništvo. Romani su ili povijesni ili s aktualnom nacionalnom tematikom te socijalni, Pripovijetka je također česta, s klasičnom fabulom i s temama koje smo već naveli. U hrvatskom realizmu se formira poseban žanr govorništva ili oratorstva, a u vezi s tim razvit će se i polemike, osobito političke i književne.Među najbolje govornike toga doba spadaju: Ivan Kukuljević, Eugen Kumičić, Ante Starčević, biskup Štrosmajer i mnogi drugi.

Naturalizam se kod nas u praksi rijetko pojavljuje i bez jačine kakvu je imao u Europi. Ima ga u teoriji, osobito Eugena Kumičića u njegovom članku kojeg je objavio u "Hrvatskoj vili" pod naslovom "O romanu".

10.)Ante Kovacic je hrv. romanopisac,novelist,pjesnik. Pohadao osnovnu skolu u Mariji Gorici. (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca

Page 37: Hrvatski odgovori

1889)-roden i umro. Djela:Barunicina ljubav,romani:Fiskal,U Registraturi, Među žabari,Stihovi,Djela 1-2,Feljtoni i ćlanci.

KNJIŽEVNA VRSTA=roman (Bildungsroman/odgojni roman, socijalni, lika/karaktera, prostora, ljubavni, psihološki)TEMA=životni put nadarenog seoskog dječaka Ivice Kičmanovića

MJESTO RADNJE=relacija selo-grad, Hrvatska

VRIJEME RADNJE=2.pol. 19.st. s rasponom od 30-ak godina

LIKOVI=Ivica Kičmanović, Jožica Kičmanović, Kanonik, Miho, Pero, Anica, kumordinar Žorž, Mecena, Laura, Ferkonja, baba Huda, Medonić

KOMPOZICIJA=događaji nisu ispripovijedani kronološki.Vremenski kontinuitet pisac prekida retrospektivnim, introspektivnim pripovijedanjem i digresijama.Roman podijeljen u 3 dijela:1.dio--Ivičino djetinjstvo i početak školvanja, 2.dio--dominira lik Laure, 3.dio--ljubavni trokuti i niz paralelnih radnji koje se odvijaju

-uokvirena kompozicija

-------na početku romana je neobičan okvir unutar kojega se pripovijeda priča o životu Ivice Kičmanovića

------U registraturi(u arhivu) kojega vodi ostarjeli činovnik Ivica Kičmanović, razgovaraju prašnjavi spisi.Najvažniji spis, Registar(popis svih ostalih spisa), vodi glavnu riječ i stišava sukobe između "starijih"i "mlađih" spisa.Ton uvodnog dijela je ironičan i satiričan

-----Za riječ se javlja "Životopis Ivice Kičmanovića, mali crnoruhi čovo", koji se nalazio na registratorovu stolu.Objašnjava drugim spisima da želi govoriti jer je regostrator napisao "Svemu bit će kraj".Dobiva riječ i tako započinje radnja romana u čijemu je središtu životni put Ivice Kićmanovića.

11.)Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. - Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog[1].Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju.. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike .Romani:-Pavao Šegota-Posljednji Stipančići-Dva svijeta-Tito Dorčić-Pod Nehajem-Nikola BaretićPripovijetke:-Iz velegradskog podzemlja-Nezasitnost i bijeda-U glib-Pripovijest o Marcelu Remeniću 

Page 38: Hrvatski odgovori

Roman prikazuje propadanje senjskih patricija u prvim desetljećima 19. stoljeća u kojem se prati generacijsko kretanje obitelji Stipančić, s posebnim usmjerenjem na posljednja dva naraštaja. Nejednak položaj djece u obitelji u kojoj se sva pozornost pridaje jednoj, a potpuno zapostavlja druga osoba, pa je roman svojevrsna analiza socijalnih, moralnih i psiholoških sastavnica tadašnjega hrvatskoga društva. - -Kratka bilješka o djelu[uredi VE | uredi]-U jednoj uglednoj senjskoj obitelji, gazda Ante Stipančić je zgodan čovjek, vrlo sebičan i osjećajno hladan. S obzirom da okolina utječe na čovjeka, on je vrlo strog otac, obrazovan čovjek koji želi da mu sin bude bolji od njega. U svome sinu vidi sve i zapostavlja kćer, prema kojoj se nepravedno postavlja i samo misli na ugled imena Stipančić, te svoju karijeru. Majka je nježna i svjesna, pokorno sluša muža i brine se o djeci. Nema mnogo utjecaja na muža, već se ponaša kao sluškinja, jer ne bi voljela da je muž odbaci, jer bi ju od naroda bila velika sramota. Otac sve čini kako bi njegov sin svojim učenjem podigao ugled obitelji, ali u dodiru s lošim društvom postaje neodgovoran. Loše se odnosi prema ocu, koji mu sve pokušava omogućiti da završi fakultet u Beču. Kći Lucija je mlada, lijepa djevojka koja traži malo slobode, ali je otac zapostavlja, kao da ne postoji i ona biva nesretna i tužna. Odrastanjem se za nju zanimaju mladići, ali njen otac ne poštuje njene želje, već ju majka samo tješi. Obitelj je podijeljena na muški i ženski rod, što je u devetnaestom stoljeću bio običaj. To znači da žene nemaju nikakva prava, a otac je glava obitelji, koji si previše umišlja. Kraj završava osiromašenjem obitelji, tragedijom, smrću oca, zatim kćerke i majke. Likovi:-Ante Stipanćić-Valpurga Stipanćić-Lucija Stipanćić-Juraj Stipančić-Vukasović-Major Benneti-Fabijan Martinčić-Martin Tintor

12.)Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. - Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist - novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovjetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara. Osnovnu školu završio je u Vinkovcima, te je pohađao gimnaziju koju je završio s puno muke, ali se sve promijenilo kada je upisao fakultet šumarstva u Beču. Smatran je piscem jako oštrih zapažanja i jednostavnih, ali, često i prodornih, dubokoumnih misli.Djela:«Zmija»«Priče djeda Nike»«Moj djed»«Biser-Kata»«Slavonska šuma», «Vienac», Zagreb, 1888. godine«Mrtvi kapitali», «Vienac», Zagreb, 1889. godine«Medju svjetlom i tminom», Matica hrvatska, Zagreb, 1891. godine

Page 39: Hrvatski odgovori

«Tena», «Dom i sviet», Zagreb, 1894. godine«Mira Kodolićeva», «Prosvjeta», Zagreb, 1895. godine«Oprava», «Prosvjeta», Zagreb, 1899. godineTema[uredi VE | uredi]Život slavonske žene koja je bila omamljena vlastitom ljepotom i odjednom na kraju shvati, da osim ljepote ništa više nije imala. Moralno propadanje seoske djevojke.Vrijeme radnje[uredi VE | uredi]druga polovica 19. stoljeća

Mjesto radnje[uredi VE | uredi]Radnja se zbiva u pograničnom slavonskom selu na obali Save, tik uz tursku Bosnu, u vrijeme austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878.Kratka bilješka o djelu[uredi VE | uredi]U djelu Tena pokazuje izuzetan dar u opisivanju društvene stvarnosti pograničnog slavonskog sela, na obali Save, tik uz tursku Bosnu, u vrijeme austrijske okupacije Bosne i Hercegovine. Kozarac krivca za to stanje pronalazi u strancima koji nemilosrdno iskorištavaju prirodna bogatstva – šume, iskorištavajući radnu snagu, ali isto tako utječu na pad morala seoske djevojke, koja osiromašena, ali i lijepa, koristi ono što joj je priroda dala, a to je lijepo žensko tijelo i čari. Roditelji u pravilu u tim poslovima sudjeluju, jer su prisiljeni i osiromašeni zbog propasti zadruga. Uz sve moguće padove Tene i osude njezinog ponašanja i sredine, na kraju se pronalazi sretan izlaz.Likovi:-Tena-Beranek-Leon-Đorđe-Jozo-Jozo-Jozo

Page 40: Hrvatski odgovori

13.) Moderna u Evropi – Parnasovci i simbolisti

Možemo reći da evropska moderna započinje 1857. kada izlazi Baudelaire-ova zbirka "Cvjetovi zla". Osim ovog djela početak označava i "Gospođa Bovary" u kojoj se otvotreno piše o ženi preljubnici i Ibsenovim djelom "Nora" ("Lutkina kuća")."Nora" govori o ženi koja je ostavila muža i troje djece.Prio put u ovom periodu evropske književnosti i umjetnosti gledamo kako se radikalno mijenja poetika i teorija umjetnosti. Do sada su sva djela bila utilitarna (društveno korisna), didaktična, a sada imamo novu koncepciju umjetnosti. Njihova je deviza L'art pout l'art ("Lar pur lar") -"Umjetnost radi umjetnosti", a to znači da je umjetnost oslobođena svega i svih funkcija, sve društvene utilitarnosti i dovokjna je sama sebi. Od tada do sada stvari će se još radikalizirati.Među najpoznatijim grupacijama stilskih umjetnika su dvije struje okupljene oko dva stilska koncepta umjetnosti: parnasovci i simbolisti.Parnasovci su ime dobili po časopisu "La parnas" kojeg su pokrenuli, a ime je mitološko brdo u Grčkoj na kojem su boravile muze. Oni radikaliziraju "Lar pur lar" tako što oslobađaju omjetnost svih funkcija i normi njegujući i usavršavajući jedino formu. Zato je njihova umjetnost nazvana hladnom i objektivnom. U početku je i sam "Bodler" pripadao parnasovcima.Simbolisti su umjetnička struja koja je naziv dobila po tome što u svojoj poeziji upotrebljavaju skrivene, tek naslućene i pomalo mistične simbole. Njihova poezija je harmonična, retorična i njihova deviza je "Glazba prije svega" (Verlaine, "Verlen"). I oni njeguju kult forme tako da pišu i sonete (osobito Baudelaire). Poezija im je nježna, a uz to i dosta melankolična.Prestavnici parnasovaca: Maria Heredia ("Eredia"), Laconte de Lisle ("Lakont de lil"), Theophilr Gautie ("Teofil Gotje").Simbolistima pripadaju: Charles Baudelaire ("Šarl Bodler"), Arthur Rimbaud ("Artir Rembo"), Paul Verlaine ("Pol Verlen") i Stephane Mallarme ("Stefan Malarme").Njihovu poetiku osmislio jer Paul Verlaine napisavši knjižicu "Pjesnička umjetnost".

15.)Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.), hrvatski političar za vrijeme Nove Jugoslavije, pjesnik, prozaist i prevoditelj. Predsjednik ZAVNOH-a, i prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske.Pučku školu je završio na otoku Braču a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu i Zagrebu.Prvo djelo mu je bilo Slavenske legende (1900.)Godine 1904. u Zadru je objavljeno njegovo djelo Knjiga o hrvatskim kraljevima, a u to vrijeme počinje pisati i Istarske priče. Koju godinu kasnije objavljuje Velog Jožu (1908.) – djelo po kojemu će se prepoznati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim. Godine 1916. objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena..1939., objavljuje Pastira Lodu i Dedeka Kajbumščaka.Nazor je jedan od najplodnijih pisaca u hrvatskoj književnosti, autor golemoga djela sastavljenoga od različitih žanrova: pjesama, epova, novela, romana, dnevničkih zapisa, putopisa, eseja, članaka, priča i igrokaza za djecu.Godine 1904. u Zadru mu izlazi Knjiga o hrvatskim kraljevima, Koju godinu kasnije Matica slovenska, objavljuje Velog Jožu. Zatim nastaju Pjesme ljuvene i Intima. Godine 1916. objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena. U kazalištu mu izvode Crvenkapicu, ali je ogorčen režijom i uspijeva ishoditi skidanje predstave s programa. Uskoro objavljuje Pastira Lodu i Dedeka Kajbumščaka.. Poslije rata objavio je i Pjesme partizanske.

Page 41: Hrvatski odgovori

16.)Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. - Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.Najistaknutiji dramski pisac moderne, često nazivan i posljednjim velikim dubrovačkim piscem.Detinjstvo i prvu maldost provodi u Splitu,*Spisak dela[uredi - уреди]-Geranium, Vienac (1880) I-II-Perom i olovkom, Zagreb (1884)-Ksanta, Zagreb (1886)-Psyche, Zagreb(1889)-Ekvinocij, Zagreb (1895)-Dubrovačka trilogija, (Allons enfants!..., Suton, Na taraci) Zagreb (1903)-Smrt majke Jugovića, Zagreb (1907)-Gospođa sa suncokretom, Zagreb (1912)-Lazarevo vaskrsenje, Dubrovnik (1913)-Akordi, Zagreb (1918)-Imperatrix, Zagreb (1918)-Maškerate ispod kuplja, Zagreb (1922)-Prolog nenapisane drame, Beograd (1929)

Ovo djelo predstavlja, kako to sâm pisac kaže, „tri struka: lovorike, pelina i vrijesa” koje polaže na grob svog oca „da u hladu čempresa na Mihajlu ne uvehnu”. To je, najprije, zalazak sunca Slobode, s stupanjem Loristonove vojske u Dubrovnik (prvi dio: Allons enfants!); zatim surovo propadanje gorde vlastele (drugi dio: Suton) i, najzad, na prekretnici, u tami uspomena, posljednji odsjaj nekadašnjeg gospodstva (treći dio: Na taraci).-Likovi i uloge[uredi VE | uredi]Allons enfants![uredi VE | uredi]Vlastela dubrovačkaKnez (72 god.)Gospar Orsat (41 god.)Gospar Nikša (60 god.)Gospar Marko (36 god.)Gospar Niko (33 god.)Gospar Lukša (42 god.)Gospar Vlaho (27 god.)Gospar Mato (70 god.)Gospar Đivo (60 god.)Gospar Đono (52 god.)Gospar Karlo (30 god.)Gospar Jero (20 god.)Gospar Tomo (30 god.)Gospar Palo (34 god.)Gospar Sabo (60 god.)Gospar Luco (58 god.)Gospar Antun (48 god.)Gospar Miho (50 god.)Gospar Šiško (82 god.)Gospar Luko (50 god.)Gospar Vlađ (26 god.)1., 2., 3. djetić u Orsata1., 2. zdurGospođa Ane Mence-Bobali, tetka Orsatova (69 god.)Gospođa Deša Palmotica, Anina unuka (27 god.)Obadvije vladike dubrovačke

Page 42: Hrvatski odgovori

Kristina, djevojčica pučka (16 god.)Lucija, djevojka u Orsata (60 god.)

Čin se događa u kući Orsata Velikoga, blizu Gospe, dne 27. maja 1806. između 4 i 7½ poslije podne.

-Suton[uredi VE | uredi]Mara Nikšina Beneša, vladika dubrovačka (68 god.)njezine kćeriMade (42 god.)Ore (36 god.)Pavle (27 god.)Kata, djevojka u Mare (60 god.)vlastela dubrovačkaLuco Orsatov Volco (78 god.)Sabo Šiškov Prokulo (62 god.)Lujo Lasić, kapetan pomorski (32 god.)Vaso, trgovac (40 god.)jedna 'kozica'

Čin se događa u Benešinoj kući (na Pustijerni) u Gradu, god. 1832.

-Na taraci[uredi VE | uredi]Gospar Likša grof Mence (Menčetić), vlastelin dubrovački (65 god.)Gospar Niko, brat mu (70 god.)Gospođa Mare, sestra mu (68 god.)Ida, njihova rodica (21 god.)Barunica Lidija (29 god.)Gospođa Slave (48 god.)Emica, njezina kći (19 god.)Gospođa Lukre (52 god.)Ore, njezina kći (18 god.)Jelka, njihova prijateljica (24 god.)Gospođa Klara (60 god.)Dum Marin, paroh (66 god.)Grof Hans (34 god.)Barun Josip Lasić (28 god.)Marko de Tudizi, činovnik (36 god.)Vuko, KonavljaninVica, djevojka u gospara LukšeTri mužikanta iz gradaDvije djevojke u Lukše

Čin se događa u god. 1900. u vili gospara Lukš

20 . Pojam sintakse, recenica i iskaz

Sintaxis – slaganje rijeci-jezicna znanost koja izucava prostor recenice tj. Znacinsku i logicku gramaticnost rijeci.Sintaksa ima sljedece jedinice : rijec, sintagma , recenica.Najmanja sintaksicka jedinica je rijec , veca od nje je sintagma.Recenica je organizirani skup i odnos rijeci koja ima svoje znacenje.Recenica ima znacenje ali nema smisao.

Page 43: Hrvatski odgovori

Kontekstualno iskljucena recenica naziva se iskaz ona ima i svoje znacenje i svoj smisao.

21. Subjekt i predikat

Subjekt je (neobvezni) dio recenice. Iz subjekta se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje. U rečenici se uz subjekt postavlja pitanje "tko" (ljudi, zivotinje,biljke) ili "što" (pojave, stvari), što znači da je subjekt dio rečenice koji je u nominativu. Subjekt se može nalaziti na bilo kojem mjestu u rečenici, obično uz predikat. No, često se mora subjekt dopuniti subjektnim dopunama, koji odgovaraju na pitanja Tko? (Što?), Čiji?, Koji? i Kakav?. Subjekt u rečenici može biti izostavljen.

Predikat je temeljni dio recenice. Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa.Ako predikat izražava radnju, stanje ili zbivanje te ga čini neki glagolski oblik, zovemo ga glagolskim preedikatom, koji ima jedan ili više glagola.

Predikat složen od pomoćnog glagola biti i imenice, zamjenice, pridjeva ili broja zovemo imenskim predikatom.

22. Objekt I prilozne oznake

Objekt je rečenicni dio koji nije nužan, ali je proširuje.Izravni objekt je u akuzativu ili rjeđe u objektnom genitivu. Radnja direktno prelazi na njega.Neizravni objekt nije u akuzativu ni genitivu koji se njime može zamijeniti, već je obično u dativu, ali može biti i u lokativu i drugim padezima. Radnja ne prelazi direktno, već neizravno na njega.Neizravni objekt može biti izrečen i prijedložnim skupom (prijedlogom i imenicom), pa se tada naziva prijedložni objekt i obično je u genitivuObjekt nikad ne može biti u nominative ili vokativu.

Priložna oznaka je recenicni dio koji dopunjuje predikat , pobliže označava okolnost pod kojom se vrši radnja izrečena prdikatom: mjesto, vrijeme, način, uzrok, namjeru, posljedicu, pogodbu, dopuštanje, izuzimanje, količinu, smjer, društvo ili sredstvo.Priložna oznaka može biti jedna rijec, ili skupina rijeci.

23.atribut i apozicija . atribut - atirubitrati znaci oznacitiatribut je sluzba u recenici a ne vrvrsta rijeciatribut stoji uz imenici i priblizno je oznacava . atribut je pridjev zamjenica broj i imenica ali tada je zovemo apozicija . Vrste atributa 1 kvalitativni imenica daje konkretno svojstvo( sareni list) 2 posesivni oznacava

pripadnost (moja knjiga) 3. diferencijalni daje imenici svojstvo u onosu na neko dvojstvo (kratka suknja) 4. relativni daje imenici sasvim uopceno svojstvo

(nekakav putnik)apozicija imenica koja je dodadana imenici i koja je oznacava . npr pjesnik ujevic

jedan je od poznatijih

Page 44: Hrvatski odgovori

24. Nezavisno slozene recenice

Sastavne – je ona recenica, nezavisno slozena, u kojoj sadrzaji teku jedan s drugim , paralelni su.Veznici: i, pa , te , ni , niti

Veznik i i pa imaju klasicnu sluzbu dok veznik te zakljucuje niz.

Rastavne- oznacuju recenice ciji je sadrzaj rastavljenVeznici:ili , bilo, volja

Ili me voli ili me ostavi.Volja ti idi volja ti ostani.Bilo da je bilo bilo da nije bilo.

Suprotne-to su one nezavisno slozene recenice ciji su odnosi medusobno suprotni.Veznici: a, ali ,nego, vec, no

Veznik a oznacava jednostavnu suprotnostJa volim njega, a on ne voli mene.Veznik ali ima vecu suprotnostJa volim njega, ali on volim nju.

Suprotne se recenice odvajaju zarezom.

Iskljucne recenice- u kojima se jedna recenica iskljucuje iz sadrzaja drugeVeznici: samo I jedino

Zakljucne- u kojima se iz sadrzaja jedne recenice zakljucuje sadrzaj druge.

Veznici nisu pravi nego se koriste prilozi.Znala je dobro dakle dobila je pet.

4 RAZRED

1.) AVANGARDNI PRAVCI I NJIHOVI PREDSTAVNICI.

Avangardni pravci su : - Impresionizam(poezija i proza)- Simbolizam- Ekspresionizam(jak izražaj)Ekspresionizam- nastao u Njemackoj, našao je plodno tlo u hrv.knjizevnosti i u nekim drugim, najpoznatiji knjizevnici: Antun Branko Simic, Uldeviko Donadini, Miroslav Krleza.- Imažizam –image –slikaImazizam -pravac koji je ostavio traga u Americkoj i Ruskoj knjizenosti(Jesenjin), teme pocesto morbidne ali su im pjesme lijepe,skladne,metaforicne.- FuturizamFuturizam-umjetnicki pravac koji je utemeljio talijan Tomazo Marinetti. Futurizam je ostavio svoje djelovanje i u Rusiji(Vladimir Majakovski). Oni traze uvodenje tehnickih rijeci u knjizevnost i koriste mnoge vulgarizme. Marinetti je sastavio manifest futurizma.- Nadrealizam

Page 45: Hrvatski odgovori

Nadrealizam je nastao u francuskoj. Utemeljitelj je Andrej Breton, 1924. i on pise manifest nadrealizma. Taj pravac je nastao pod utjecajem Beckog psihologa Zigmunda F. Koji govori da covjek ima svoju svijest ali i podsvijest. Prema njihovom shvacanju knjizevnost bi trebala biti produkt podsvijesti i biti pisana kao umpuls podsvijesti, asocijacije- jedan od nacina nizanja motiva. Knjizevnost bila razvijena u Srbiji.- DadaizamNastao u Zurichu, rijec je nastala prema jednom tumacenju od djecjeg tepanja, a prema drugom to je naziv za konjica. Bliski nadrealizmu, kod njih pjesme nastaju spontano bez mislene organizacije. Bilo je i drugih pravaca poput kubizma ali oni su vise zastupljeni u drugim umjetnostima.

2.) ANTUN BRANKO SIMIC – POEZIJA I POETIKA ( HRVATSKI EKSPRESIONIZAM).

POEZIJAKarakteristika njegove poezija: 1. slobodan stih tj. Bez rime, na rimu gleda vrlo kriticno.2. odsustvo ili redukcija interpukcijskih znakova3. velik prostor daje grafickoj bjelini4. cesta uporaba glagola5. pojmovnost, nije nakicena.6. voli plavu boju, neki simbol, misterija.

POETIKA On je kritican prema tradiciji i tradicionalnoj pjesmi, toj slatkorjecivoj lirici i stvara svoju novu poetiku ( pristup djelu ) koju je objavio u svoj eseju tehnika pjesme. A.B. SIMIC o tehnika pjesmeZa svaku temu nije svaki ritam (...) . Ako u istoj pjesmi pjesnik pjeva i ples i mirovanje i brzinu i cutanje, treba mu za to i razlicitih ritmova u istoj pjesmi. To je vec slobodni stih (...) . Ako ritam treba da bude ekspresiva, a ne mehanicki, onda su svi zahtjevi da ritam bude(uvijek) melodiozan, sasvim neopravdani. Cemu glatkoca ondje gdje trebas hrapavost , lakoca gdje bas treba tezina? Nije isti ritam valcera i valjanja kamena. Za ekspresivni ritam najprilicniji je dakako slobodni stih.Rimovati treba ono sto se rimuje.Rijeci treba da se rimuju onda kada se rimuju stvari. Rima je kao jek i odjek.Umjetnost nije prosta imitacija prirode,nego ekspresija unutrasnjega dozivljaja.

3.) MIROSLAV KRLEŽA – LIRIKA( nemam) , BALADE PETRICE KEREMPUHA

1936. godine napisano

Balade na kajkavskom jeziku

Napisano na staro-kajkavskom

Ovo djelo je vrijedno po svojoj stilsko-leksičkoj razini

Page 46: Hrvatski odgovori

Tema: težak život hrvatskog seljaka, kmeta pod domaćom i stranom vlašću feudalaca i plemića, a dotiče se i sama seljačka buna

Najpoznatije balade iz te zbirke su: Baba cmizdri pod galgama, Petrica i galženjaki, Planetorium, stric Vuje, Na mukah

Lik Petrice Kerempuha je prenesen iz njemačke narodne književnosti, a prenio ga je Varaždinski pisac Jakov LovrenčićLik Kerempuha je seljak, satiričan, podsmjehivač koji zahvaljujući ironiji sve podnosi, cinik, vrlo inteligentan koji predstavlja seljaka i njegovu pamet, ali i nemoć da nešto promjeni

4.) MIROSLAV KRLEŽA – KRALJEVO

-ekspresionistička drama, drama mase, kvantitativna drama, simbolična

1957. izvedena u Varaždinu, 1975. u Zagrebu

Mjesto radnje: Sajam, Zagreb

Vrijeme radnje: 31.8., dan Stjepana kralja

Istinski nositelji radnje su mrtvi, oni su napuhnute sablasti s ribicama u ovratniku ili samoubojice s užetom oko vrata. Junaci su mrtvi, sajam je živ.Tema = sajam.Slikanje provincijskog raspojasanog slavlja i hrvatskih prilika,ali i slika cijelog svijeta u sablasnom razdoblju u kojem se guši i potiskuje strah pred smrću. Didaskalije ne služe kao argument pojašnjenja već kao naracija zasebnih slika, sajamske gužve.. Mogu se shvatiti kao razmjerno neovisan dio teksta

Dva su temeljna sloja priče: problem odnosa spolova i pokušaj uzdignuća i spasenja iz hrvatske neljudske kanibalske stvarnosti toga doba

Ekspresionističke, realističke i naturalističke pojedinosti:

-ispreplitanje realnog i irealnog-uočavanje boja kao slika stanja-neugodni zvukovi

-slikovita vanjska i unutrašnja dinamika

-strast i snaga kao da su se odvojile od ljudi i žive same na sceni

-sajamski ugođaj i kaotična slika, ostvareni su nabrajanjem samih sudionika

Dačar: „ Ja sam gospar ti si muž, ti se meni klanjal buš“

5.)

Gospoda Glembajevi 3 cina soc.psih.drama mjesto radnje- Zagreb 1914-1918- vrijeme radnje 3 ciklusa : 1. gospoda glembajevi, 2.u agoniji, 3. Leda moralni,psiholoski i drustveni plan likovi psiholoski produbljeni, ozivljavaju proslost u konfliktima sadasnjosti i cesto podsvijescu upravljaju mrznjom moralni

Page 47: Hrvatski odgovori

plan- prikazuje se degradacija glembajevih obitelj puna lazi,spletki i prevara likovi: ignjat Glembaj bankar, leone silberbrandt oliver, angelika, pud, paul altmann, š. castelli fabriczy

6.) MIROSLAV KRLEŽA – POVRATAK FILIPA LATINOVIĆA

Likovi: Filip Latinović ( Zigizmund )

Regina ( Kazimiera )Joža

Liepach

Župan Silvije leipach

Ksenija / Bobočka

Vladimir Baločanski

Sergej Kirilović Kyriales

-Prvi moderni hrvatski roman, po strukturi vrlo složen, bez klasične standardne kompozicije

To je roman esej, roman povratka, roman lika koji traži svoj identitet

Vrijeme i mjesto radnje: Nekoliko mjeseci od proljeća do jeseni, smješteno u Zagrebu u Kostanjevcu.

To je vrijeme samo okvir u kojem se složenom retrospekcijom prikazuje život glavnog junaka, ali ta retrospektivnost nije provedena neprekinutim vremenskim slijedom.

Osnovni motiv povratka F. Latinovića ogleda se kroz 3 faze:

1) On se nakon 3 godine vraća u Zagreb ( Svitalo je kada je Filip stigao u Kapitolski kolodvor, 23 godine nije ga bilo a znao je još uvijek sve kako dolazi )2) Retrospektivni – on sjećanjem pokušava sagledati svoj život

2) Introspektivni – on traga za smislom života koji se ostvaruje kroz pronalazak vlastitog identiteta, egzistencije, porijekla

Imamo dvije vrste tematike: Prva je egzistencijalna ( život preopterećen osobnim i profesionalnim dilemama).Druga je socijalna i racionalna (tema iskorijenjenog hrvatskog intelektualca koji odlazi iz svoje kuće i ponovno se vraća, ne osjeća pripadnost nikamo)Filip: Rastrojen, nesiguran, intelektualac, traumatičan, otac mu je nepoznanica, uništen mu je odnos s ljudima, a samim tim uništeno je i slikarstvo, traga za korijenjem, podvojen u sebi..

7.) -pripovijetka-prstenasta kompozicija(krugovi pripovijedanja)-likovi: fra Mijo Josić, fra Petar, Zaim- aga, Zatil-aga(Karađoz), 2 bugara,

Page 48: Hrvatski odgovori

Emil(Džem- sultan), Haim-simbolizira svaku totalitarnu drzavu u kojoj je pojedinac uvijek kriv. Slika i kritika Osmanskog Carstva.- " Ako hoces da znas kakva je drzava i njena uprava, i kakva im je budućnost, gledaj samo da saznaš koliko u toj zemlji ima čestitih i nevinih ljudi po zatvorima, a koliko zlikovaca i pristupnika na slobodi. To će ti najbolje kazati.

8.) Dobriša Cesarić (1902. - 1980.)- Pjesnik njezan cije se pjesme same pamte. Roden u Pozegi.On je filozof medju pjesnicima, tj. u svojim pjesmama otkriva prave zivotne mudrosti.Kupamo se njeznoscu njegovih pejzaža a u toplini njegovih malih ljubavnih priča i kroz lagane refleksije propitujemo bit zivota. Stihovi su mu glazbeni, jednostavni, a misao duboka. Zbog jednostavnosti stihova nazvali su ga pjesnikom za domaćice. Napisao je mnoge zbirke, a najpoznatije su: Lirika, Spasena svjetla, Svjetla za daljinu, Slap, Vocka poslije kise, Moj prijatelj i dr.Osobito se svojom ljepotom isticu njegove lirske minijature od kojih su poznate: Slap, Jesen, Vocka poslije kise. Pisao je pjesme u prozi: Oblak, Bol.Balada iz predgrađa : socijalna pjesma. Zastupljen je polisindeton veznika i ponavljanje i zbog toga pjesma dobiva svoju snagu. Ovo je mala priča o predgrađu nazvana balada zbog smrti malih ljudi: "Sve je u predgrađu isto samo njega vise nema."Polisindeton-nizanje veznika bez gramaticke potrebe u svrhu stilskog sredstva.Često je Cesaric pisao o temi pjesnika i pjesnistva, o njegovoj misiji, pojavi genija. Najpoznatije takve pjesme su: Poludjela ptica, Oblak, Pjesma mrtvog pjesnika.Socijalne pjesme: Vagonasi, Mrtvacnica najbjednijih.

9.) Dragutin Tadijanovic ( 1905. - 2009.)- Jedan od najradosnijih pjesnika. Pjesnik tkz. govorne poezije ciji su stihovi zapravo rečenice sintaksicki neobicno poredane. Kod njega je sve obicnost i iz te obicnosti rastu refleksije o zivotu. Inspiracije nalazi svuda u obicnom zivotu, u dobro zapamcenim detaljima ili dozivljajima.Mozemo reci da je njegovo rodno selo Rastusje kraj Slavonskog Broda postalo mitski simbol i čini se da ce životnu radost crpiti iz Rastušja, djetinjstva, oca i majke, zavicaja, zemlje. Primjecujemo da su asocijacije pokretaci njegovih motiva. Najpoznatije zbirke su: Lirika, Tuga zemlje, Pepeo srca, Sunce nad oranicama, Kruh svadgasnji, Srebrne svirale.-"Prsten"- pjesma govori o prolaznosti i vjecnosti i trajanju.Prsten-vjecnost, ruke-prolaznost.Nazivi nekih od pjesama: Tuzna jesen, Dugo u noc, u zimsku bijelu noc, Prsten, Pozdrav sumi, Vecer nad gradom, Mjesecina, Pjesma o covjeku i suncu.

10.) Augustin Tin Ujević (1891. - 1955.)-Rođen u Vrgorcu blizu Makarske. Pjesnik s kamena, ali se skolovao ugl. u Splitu i Makarskoj. Upisao se na filozoski fakultet, ali ga nije zavrsio. Boravio u Beogradu, pa i u mnogim dr gradovima, a 1913. odlazi u Pariz i tamo ostaje 6 godina. Zadnjih 15. god zivota proveo je u Zgrebu.Bio je pod velikim utjecajem Bodlera kao i Matos.Bio je iskljucivo pjesnik, ali pisao je eseje, kritike, polemike.Poznate su ostre polemike s Krlezom i osobno neprijateljstvo.Bio je genije i boem.-Djela su: Lelek srebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojađeno zvono, Žedan kamen na studencu.

Page 49: Hrvatski odgovori

-Eseji:Ljudi za vratima gostionice i Skalpel kaosa.Vec 1916. pise drugu pjesmu poput biblijske tuzaljke Svakidasnja jadikovanja u kojoj se oslikava potpuni pesimizam pjesnika.Ima 21 tercinu.Pjesma obiluje mnogim stilskim sredstvima koja sugeriraju pjesnikovu osamljenost, izgubljenost, očaj, silan teret zivota, a stilska sredstva su: polisindeton( nizanje veznika i ), nabrajanje, antiteze i kontrasti, metafore, izmjene aktiva i pasiva, gradacija(pojacava se osjecaj usamljenosti) iz strofe u strofu, tautologija(nizanje rijeci istog ili slicnog korijena i iste zvucnosti), vokacija(zazivanje Boga).Od 1932. od "Auta na korzu", Ujevic mijenja svoj pesimizam u optimizam, svoju zatvorenost u vlastitu intimu, izlazi u neko drustveno zajednistvo i otvara se opcem optimizmu i zivotnoj radosti. O tome svjedoce njegove 3 zbirke: Auto na korzu( Visoki jablan). U ovoj pjesmi je jablan simbol genija, koji dublje misle, koji su poneseni idealima, njih Ujevic atribuira u ovoj pjesmi. Oni trpe i samocu i patnje. -Kolajna; zbirka koja izlazi 1926., to je potpuno drugacija zbirka Leleka srebra. Zbirka je zapravo svojevrsni povratak hrvatskoj petrarkistickoj ljubavnoj lirici 16.st. Naziv Kolajna znači ogrlica. Pisuci pjesme o apstraktnoj zeni on joj niže kolajnu oko vrata u čast. Ovo nije ljubavna poezija jer Ujeviceva zena je imaginarna, apstraktna, daleka, ona je beata-bozica. Pjesme iz zbirke Kolajna nemaju naslove vec su zbirke oznacene lirskim brojevima. Notturno je takodjer pjesma iz Kolajne.-Večer nad gradom: Grad je Firenca, a rijeka je Arno.Bljeste svjetiljke razmislja o Mikelandelu, o njegovu djelu i skulpturama. Replika Davida je iznad Firence. Razmislja o rukama i ne moze vjerovati da su Mikelandelove ruke mrtve, te razmislja o zavicaju o zenskim rukama majke i sestre, daje prednost tim rukama da ognjiste ne zgasne.Zatim asocijacija ide prema nekim jacim rukama koje ce ugasiti svjetiljke umiruje se i spava.

11.Naziv druga moderna odnosi se na hrv.knjizevnost od 1952-1968 god,a naziv je dobila od prve mooderne koja je skinula tzv. stege (poput didakticne,odgojne i dr.) Prijelomna godina bila je 1952. kada na hrvatsku literarnu scenu stupa novi narastaj pisaca koji se okupljao oko casopisa Krugovi.Krugovi izlaze od 1952.-1958. te krugovaska generacija aktivno okuplja do 1960. narastaj pisaca rodjenih izmedju 1920.-1932. Donose estetske promjene,nastaju novije,smjelije knjizevne kritike.Krilatica im je : "Neka bude zivot " . Glavni predstavniici :Nikola Milicevic,Slobodan Novak,Slavko Mihalic,Vlado Gotovac,IVan Raos,Ranko Marinkovic,iVAN SLAMNIG. Druga poslijeratna knjizevna generacija-Razlogovci (1961.-1969. ) Casopis Razlog pokrenut je u Zg 1961.god. oko kojeg se okupljaju Danijel Dragojevic,Igor Zidic,Zvonimir Majdak,Vladimir Pavlovic,Vesna Parun... Razlogovska poetika se okrece ztv. pojmovnom pjesnistvu,stavljajuci znak jednakosti izmedju knjizevnosti i filozofije pa je pjesnistvo nekomunikativno,hermeticno,zasiceno.Naglasena je intelektualna spoznaja i njoj se podredjuju svi elem.strukture.

12. Ivan Desnica je pjesnik,novelist,romanoopisac.Bio je poliglot te prevodio sa talijanskog,francuskog i ruskog.Njegovi romani su : Zimsko ljetovanje,Proljeca

Page 50: Hrvatski odgovori

Ivana Galeba,a novele : Olupine na suncu,Proljece u Badrovu,Fratar sa zelenom bradom,tu je i pjesma Slijepac na zalu. O djelu : rOMAN ESEJ KOJI JE IZRADJEN NA NIZU NAOKO NE POVEZANIH razmisljanja Ivana Galeba.Prisutna je retrospekcija,vraca se u djetinjstvo.Tema : Glazbenik Ivan Galeb nosen sjecanjem na djetinjstvo propituje svoj zivot i trazi mu smisao.Likovi : Ivan Galeb,djed i baka,dvije tetke,majka i otac,Bucko,Ivan,Maato,Pero,Kalpurija,Alda,Dolores,Maja,Erna,slijepi djecak.

13.Ranko Marinkovic je dramaticar,esejist.Njegove drame su : Glorija,Tri drame,Pustinja,eseji : Geste i grimase,Nevesele oci klauna,romani : Kiklop,Zajednicka kupka,Never more,zatim novele : Ni braca ni rodjaci,Oko bozije,Ruke,Pod balkonima,POnizenje Sokrata..Djelo Ruke : prvo izdanje je 1953. gdje je sadrzavalo 10 novela,ali su dvije naknadno postale sastavni dio romana Kiklop,a jedna je usla u knjigu novela ranije pisceve faze.Sadrzaj zbirke s 8 novela oblikovan je 1962.god. pRIPOVJETKA SIMBOLICNO GOVORI O NERJESIVOM LJUDSKOM konfliktu,razumu i osjecajnosti.Lijeva i desna ruka razgovaraju, tocnije svadjaju se.Lijeva ruka predstavlja ljudsko srce,a desna razum.Opcenitto predstavljaju ljude i njihove zivotne poglede.

14.Vesna parun najveca je hrv. pjesnikinja 20.st.Mnogobrojne metafore iz njezina pjesnistva kao i poredbe uzimala je iz svijeta prirode,kako iz biljnog tako i zivotinjskog.Zovu je pjesnikinja zenstva.Njene pjesme djeluju modernisticki,slobodan stih,neobicna struktura recenica.Najpoznatije zbirke pjesama su joj: Zore i vihori,Crna maslina,Koralj vracen moru..Djecija poezija: Dzingiskan i Miki Trasi,Macak na mjesecu,Kornjacin oklop..

15.Ivan Aralica je akademik koji se koristi povijesnim sredstvom da progovori o suvremenim problemima te da se uoce podudarnosti izmedju proslog i sadasnjeg vremena.Novele: Svemu ima vrijeme,Propaast Magnuma..romani : Filip,Konjanik,Duse robova,Ima neko siv i zelen,Psi u trgovistu..Roman se sastoji od 3 dijela :Nekamo moras,Mac samosjek i Koza za bubanj.U sredistu su zanimanja likovi Antuna Vrancica,sultana Sulejmana i njegova sina Dzihangira.Likovi :Antun Vrancic,Ursula,Izabela,Mehmed pasa Sokolovic,Sulejman,Rustem pasa,Ibrahim,hUREM,mUSTAFA..

16. IVO BREŠAN- PESTAVA HAMLETA SEL MRDUŠA DONJA Ivo Brešanje hrvatski književnik i scenarist. Diplomirao je hrv.jezik Zagreb, te bio srednjoškolski profesor. Ravnatelj šibenskog kazališta.Dobio je Nobelovu nagradu za roman Katedrala 2008.godine. Najpoznatija djela su mu: Ptice nebeske, Ispovjedi nekarakternog čovjeka, Država božja, Ništa sveto, Nečastivi na filozofskom fakltetu, Viđenje Isusa Krista u kasarni VP207. Predtava Hamleta u selu Mrduša Donja je dramski prvijenac Ive Brešana. Po mnogim kritičarima to je najbolja drama u suvremenoj hrv.književnosti. To je groteska drama koja se gradi na sprotstavljanju općenitim svjetovima i vremenu, a komični prizori proizilaze iz odluke da seljaci zajedno s mjesnim učiteljem zbog „klturnog uzdizanja“ uvježbaju Šekspirovog Hamleta.

Page 51: Hrvatski odgovori

18. VREMENSKA RASLOJENOST HRVATSKOG JEZIKA Jezik je razvija, mjenja i dijalektičan je, a to znači da zbog niza uzroka neke riječi zamiru, nestaju ili su rjeđe u upotrebi, a neke nove nastaju (neologizmi) ili neke starije ožive (oživljenice), takav je život svakog jezika, zato možemo govoriti o vremenskoj raslojenosti. Tako možemo konstatirati da postoji pasivni leksik tj.riječi koje sada ns potrebi i aktivni sloj jezika, tj.leksika koja je sada živa. Zastarjelice koje s zastarjele iz izvanjezičnih razloga nazivamo historizmi i one spadaj pasivni leksik, to su riječi za koje nema potrebe jer nema stvari koje s one imenovale. Koristimo ih samo kada govorimo o vremenu u kojem su postojale (ban, grof, kmet, car). Zastarjelice iz jezičnih razloga nazivaju se arhaizmi i oni nisu dio standardnog jezika i ne mogu biti oživljenice ( čislo-broj, ljepos-ljepota)

19. Prostorna raslojenost se djeli na : lokalizme, regionalizme i dijalektalizme. Najšira grpa podrčne leksike su dijalektalizmi, a budući da hrv.postoje 3 dijalekta, tako se i dijalektalizmi dijele na 3 dijalekta. Postoji nekoliko vrsta dijalektalizama, a to su: 1. Leksički (hiža-kuća) 2. Značinski (tovar-teret) 3. Fonološki (človek-čovjek) 4. Tvorbeni (pesek- psić) 5. Etnografski

20. FUNKCIONALNA RASLOJENOST HRVATSKOG JEZIKA Funk.htv.jezika jest tome da pokrije sve komunikacijeske potrebe svih govornika, ipak nije sva leksika poznata i potrebljiva kod sve grupe govornika. Iz tog i proizilati fnk.raslojenost jezika i leksika u pojedinim grupama govornika ne mora biti razmljiva i nije drugoj grupi govornika, pa je to zapravo govor o stilovima: 1. Književno-umjetnicki 2. Znanstveni 3. Pravno-administativni 4. Publicisticki.

21.) SINONIMI- to su rijeci koje razlicito zvuce a isto znace( znak plodnosti jezika). npr šija-vrat, inat-prkos, snazan-jak, tama-mrak, zao-los.HOMONIMI-razlicito znace, a isto zvuce. npr Papa Pio je pio. ANTONIMI- rijeci suprotnog znacenja npr- visok-nizak, uredan-neuredan, star-mlad.

23.) POSUDENICE- to je preuzimanje jezicnih jedinica(fonoloskih,morfoloskih,leksickih i dr) iz drugih jezika u vlastiti jezik. to je kulturoloska pojava koja je znak medusobne povezanosti drzave,grada tj ljudskih odnosa.Nema jezika koji nema tudih rijeci.Razlozi jezicnog posudivanja:- ekonomske naravi( razmjena i dr)- geografska blizina-iz kulturoloskih veza pojedinih drzava i kultura i dr- iz politickih vezaJezicno posudivanje moze biti: - izravno- preko jezika posrednika( Turski, dobivamo posudenice iz Arapskog i Turskog)Neke se posudenice uspiju prilagoditi normama hrvatskog jezika pa ih nazivamo prilagodenicama ( npr Koloseum- u hrv Kolosej)

Page 52: Hrvatski odgovori

Najcesce vrste posudenica prema jeziku od kojeg dolaze:- iz njem.jezika- germanizmi- iz madarskog - hungarizmi-iz turskog, arapskog i perzijskog- orijentalizmi- iz ceskog- bohemizmi-iz francuskog-galicizmi- iz portugalskog i Brazila- luzitanizmi- iz srpskog- srbizmiPrema naravi:- internacionalizmi- nazivamo ih tako jer je njihova osnova u vecini europskih jezika ista, a i izrak je isti ili slican. Korijen im je u latinskog ili grckom a nazivaju se jos i europeizmi, npr. problem, katastrofa, demokracija, moda, skola, kvalitet- rijeci koje oznacavaju posebnost nekih naroda ili kultura- egzotizmi grc. egzotiko- tude, strano. Npr. nazivi jela: pizza, spageti, sataras,hamburger, tekila, nazivi odjevnih predmeta: kilt,kimono,sombrero, nazivi politickih pojava, lord, grof, ser , fasizam,socijalizam, nazivi gradevina: Pantenon, nazivi sportova: ragby, golf, bejzbol- eponimi- posudenice koje su nastale od stranih imena pa su postale imenice( od vlastitih) i pisu se malim slovom, npr. rengen, zilet, ford, baraba,sendvic,petrarkizam, marksizam.