hrvatski - nastavni program

NASTAWI PROGRAMI ZA GilI,INAZI]E HRVATSKI JEZIK

!

i

I

LryODI.

Naziv nastavnog predmeta je llrvatski jezik.Nastavni predmet Ilvatski jezik obuhvaia tri nastavna

podruCja: a) I{rvatskijezik, b) llrvatsku i svjetsku knjiiev-nost i c) Jezidno izraiavanje.

Nastavna podrudia su samostalne cieline koie se r)vrstopovezuiu u n'astavnf predmet prema iradelima unutarniekoretaiiie. Nazivom n'astavnosa poclrudia istidu se sadrZdi,svrha i ndaee udenja te rJjelat"noiti kojima se ta svrha i zd-dade postiZu

SadrZaji nastavnih podrudja su obvezatni i izborni.

il.Program hrvatskogn jezika za gimnazije sadrZajno se,

metodoloSki i koncepciiski povezuie s Programom hrvat-skoga jezika za osnovrnu'Skofu i s njiin dini zijednidki sustaviczidnoga i kniiZevnosa odgoia i naobrazbe. Ostvaruie sei,i5om ieorets(om razl nom"u"nrist un u iezidn im i kn iiZev-nim saclrZajima te novim, stoZ6nijim organizacijskim obli-ci ma odgojho-naobrazbene djelainosti."

III.

OBVEZATNI PROGRAM

a) Nastavno podrudje Ilrvatski jezik:Program nastave hrvatskoca iezika za gimnaziie polazj

od dostisnule oro gramske razlne nastave h-rva tsko'pa'iczikau osnovioi St6ti i irspostavlia viSu teoretsku razinri u.*enia.Poveiavaiir se obveze teorctskoga i praktidnos bavlienia ie-zikom..stjedu l.e.z!.alje i sposobndsti za sluy'enje jezit

GLASNIK TVTINISTARSTVA PROSV]ETE I SPORTA

- stci i kni iZevno znanje, kni iZcvnu kulturu i sposob-nost i k-rko bi ucehici mosl i samostalno- di tat iknjiZevna tljela,

.razumijcvati ih., tumaditi i pro-sudrva t r (procjenJ lvatl, ocjcnj rval l);stedi jezidnu, knjiZevnu, kazaliSnu i mcdijsku kul-turu koiom se pbiedinac potvrduie kao samosvoi-no bi ie 'sposobrio za Zivot s drugir i ra u sno3l i ivost i iraztiditostima Sto ih pruZa dem

NASTAWI PROGRAMI ZA G]MNAZ]]E HRVATSKIJEZIK

Ste6ci;Mak Dizdar,Zapis o zemlji (epitafi)Josip Pupadi1,Zaljubljen u ljubav (ljubavna)Dobri5a Cesarid, Pjesma mrtvog pjesnika, VagonaSi

(misaona - socijalna)Silvije S. iftanjdevid, Moj dom (domoljubna)Ivo AnclriirNemiri, I, 4 lBogizbija kao svjetlo.../, -

Nikola Sop, Isus dita novine (duhovno-religiozna)Vladimir Vidri6, Jutro (pejsaina) i A. G. Mato5,

Jesenje vede (sonet)A. G. MatoS;T. Ujevi6; M. KrleZa:Notturno

(primjeri usporednih motiva)Anakreont, Pijuckajmo - France Pre5eren, Zdravica

(anakreontska)Fran MaZuranii, Svemir (misaona)I. Andrii, Ex Ponto, I, 5 /Poimam i shvaiam.../,(pjesma u prozi)D. Gervais, Tri nonice - D. Domjanii, Ciklame,

krvave ciklame (dijalektalna)- Zakljudak (sinteza)

EPIKA(Pojam - raz-toj - vrstc, novela - pripovijest - roman;pripovjedat. - pripovijedanje - lik; ep i. ma.nje epskelorme: epl l l l , splev, st lhovana pnpovl letka; lednoslav-ni obl ic i : mit , fecenda. baika. saga. vi i , zaconetka. po-slovica; memoa"ri - 'nioerifiid '- auto"biografiidprimjeri: ep, roman - klasjdni'i moderni, pripovilest,hovela, bajka, basna)Homer (8. st . pr. K.) , I l i iada, pievanje I . , Vl . , XVI. ,

XVl l l . , XXIV. (ep)"Ezoo - I. A. Krilov ili J . de la Fontaine: Basne

(po izboru)H. C. Andersen, Kraljevo novo ruho - L Brli6-

MaZuranid, Kako je Potjeh traZio istinu (bajka)August Senoa, Zlatarovo zlato (povijesni roman)J. D. Salinger,.Lovac u Zitu (moderni roman)Vjenceslav Novak, U glib i/i Mile Budak, Opanci dida

Vidurine (pripovijest)Altun G. Mato5, Cvijet sa raskrS6a - Vjekoslav Kaleb,

Gost (novela)Pavao Pavlidi6, Dobri duhZagreba: (pri& - po izboru)

-Zakljudak (sinteza)DRAMA

(Poiam - razvoj - vrste; struktura i kompoziciia; sukob- likovi - monolog i diialog - drama i kAzaliSt-e - prim-jeri: tragedija, kohedija. diama)Sofoklo, Antigona (tragedija)Marin DriiC, Skup (komedija)I. Vojnovii, Ekvinocijo (drama)

- Zakljudak (sinteza)

DISKURZIVNI KNJT2EVNI OBLICI

(Pojap - {az.voj .: vrs1q.i znadajke -. putop.is,.studija,esej, dlanak; kritika, feljlon, polemika - piimjeri: pu-toprs, cseJ)Antun Nemdid, Putositnice (Porod putne misli,

Zagr eb, Grobnidko po lj e, Pad ov-a...) (p u topis)M. de Montaigne, O odgoiu (ulomci: O cilju odgoja,

O udenju tltasienin jEzft

G LAS I,I I K M I N I S TARSruA PRO SVJ ETE I S PORTA

3. JEZIENO IZRAZAVANJEU skladu s nastavom iezika i kn jiZevnosti.u prvome se

r ar edu. uvjeZbava j u razli ei ti ob I ici' jeziCn o g iziaiavania istvaranJa.

Pisano i govorno izraZavanje kao jezidna djelatnost.Glavne znadaike pisania kao iezidne dielatnost i . Pisaniekao pr iopi ivahie lkornirnikaci ja) i kao umietnidko stva-ranjd. PiSanje, praVopis i grafo'stil istika.

Govorenie kao iezidna dielatnosl. Govorenie i pravoqo-vor. Neutra"lno i 'stilski o'oilieZeno govoreriie.'Ulos; ivaZn os I vred n o ta govo rn oga j ezika (in-tona cij :i, i n tenzitet,stanka, redenidni"tempo,"niimika'i geste). Govorenje,slu5anje i Sutnja.

Tekst, Nadini oblikovania teksta. Vrste teksta: opis,ra5dlamba (analiza), tumrdenje (interpretacija), samogo-vor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog.

Opis kao vrsta teksta. Glavne zna(ajke logic'ke i jezidneorsanizaciie opisa. Umietnidki i znanstveni opis: iezidne istilske razlikei slidnosti. Usmeni i pisani opid. Dinamidnii statidni opis. Opis vanjskog i unuthrnjeg siileta.. -

TumaCenje (in(crpre(acija, eksplikacija). Logidka i je-zlcna organrzacl la lumacenla. usmeno l plsano tumacenle.AnalitidT

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE HRVATSKI TEZIK

RENESANSA(Europska renesansa - renesansa kao kulturni iknjiZevni pokret.- o.dn.gg prqmg prirodi i

-dovjeku _- od-nob prema antici - kniiZevni obfici i znadaike - glavnipiscii diela; hrvatska jencsansa i n[czina sfediSta-: Du-brovnik, Split, Hvar, Sibcnik, Za

GLASNIK MINISTARSTVA PROSVJETE I SPORTA

Zivotopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti Zivoto-pis (autobiografija) i Zivotopis poznate osobe (knjiZevnika,irmj'et nika, [j

""g!i, Spo rr ada). Logi c'\1 i jezidha b rga niza -a).Logic'ka i jezidha brganiza-

nica u"obl i ko"va n iu Zivo tooisa.ciia ZivotopiSa. Ulosd dinien'ica u-oblikovaniu Zivotopisa.Riazli kova n j e di nje nTca pd vaZnos t i. Zivo to p"is pre ma'st il -skim znadaikamd: suRazlikovanie dinienica po vaZnosti. Zivotopis prema stil-skim znadajkamd: subjdklivni (literarni i l iterhrizirani) i

Edgar Allan Poe, Gavran - Crni madakAleksandar S. PuSkin, Evgenij OnjeginMihail J. Ljermontov, Junak naSeg dobaFrance Pre5eren, Sonetni vijenac

- Zakljudak (sinteza)

3. JEZIENO IZRAZAVANJE

. Tred razred

objekt ivni (poslovni,-s luZbeni) . Enciklopedi jski pr ikazZiVotopisa: Hrvatski biografski lcksiko n.

Prikaz kao vrsta teksta. Obiasnidbeno-obaviiesna na-rav pr ikaza. Usrneni i p ismeni 'pr ikaz: s l idnost i i razl ike.Prikaz i meclii: novinski, radiisk'i i televiziiski prikaz. Te-matska raznolikost prikaza: prikaz kniise, kaza'liSne pred-stave, filma, st ripa, televizijs ke emis ijd, -kdnc erla, izloZbe idr.

Saietak kao vrsta teksta i kao izraz potrebe zaznadeniskim zguSniavaniem teksta. SaZimanle kao ra-zludivahje bitnbg od manje vaZnog u tektd. Osnovneznadajke jezidnog, slilskog i obaviiesnog ustrojavanjasaZetlia. SdZetak dlanka i saZetak knjige.

Upufivanje (instrukciia) kao vrsra reksta koiim se pla-nira bilo kakvo ponaSanie u buduCnosti: upravnd, tehnieke,p.oslo.vng, metoilidke i ctiuge upute - g.lagoli iglagolski obli-cl zantllevanla, zapouleoanla, pottcanla, upozoravanlakao nos itel j i u pudiv'adkih (ins't ru lit ivn ih )"r6denica. Linear-ni odnos retenica u upuCivadkome teksiu.

Obvezatan je tjedno jedan doma6i uradak (zadala)..

Udenici pi5u tijekom godine tri Skolska uratka (zada&)s lspravclma.

1. HRVATSKI JEZIKPoiam sintakse (kao gramatidke discipline u koioi se

proudavaiu odnosi rireduiedinicama u nizu). Jedinic'e iin-iakse: rijed (oblik), skup fijedi (sintagma) i iedenica.

Riiedi u redenici. Spoievi riiedi. Tipovi odnosa medu sa-s tavniira ma spoj eva rifedi :. srodnost (ko ngruencij a), up ra -vuanJe (reKcrJa) l pnoruzrvanJe.

Pojam redenice. ilanjivost. Ciljna usmjerenost: izjav-ne, upitne i usklidne redehice.

..

Modalnost i predikativnost redenice. Obavijesnadlanjivost: dato i novo (tcma i rema).

ilanovi redenidnog ustrojstva. Preclikat. Glagolski i ne-glagolski preclikat. Gl"agolski oblici u predikatu.

Subjekt.Obj ekt (glagolska dopu na) i prilo Lna oznaka (predikat-

nidoclatakJ." "

Atribut iapozicija.

Redcnice po sastavu. Sklapanie redenica: nizaniem i po-vezivanjem. NezavisnosloZehe iedenice. Tipovi oclnbsamedu dijelovima sastavnih, suprotnih i rastavhih redenica.

Sklapan je uvrStavaniem. ZavisnosloZene redenice: sub-jektne, preilikatne i objektne.Atributne i apozitivne redenice.PriloZne (adverbne) redenice: mjesne, vremenske,

nadinske.PriloZne (adverbne) redenice: poredbene, uzrodne, po-

sliedidne.PriloZne (adverbne) redenice: namjerne, pogodbene i

donusne.Sklana n ie redenica bezveznlka.NezavisnosloZene asin-

detske r'eCehice. ZavisnosloZcne asindetske redenice.Redenica i tekst. Povezivanie redenica u tekstu. Tekstni

prilozi suprotnosti, obja5njenja, zakljudivanja itd. Tipoviteksta.

Intonaciia redenice: redenidni naclasak, stanke,redcn idna nielod iia. inlenzi tet. temDo. ReEenidni znakovi itodka, zar ez, dvoio(je, tro todj e, us kl idnik, upitnik.

Red rijedi u redenici (osnovni i aktualizirani).Osnovne sintaktidke osobitosti dakavskos i kaikavskos

narjedj a prema hrvatskome stanilarclnom i eiitu.Hrvatski standardni jezik u XIX. stoljeiu.

2. KNJIZEVNOST(Hrvatski romantizam - hrvatski narodni preporod.ilirski pokret, il i; izam - uloga kniiZevnosti u Uudenidnacionhlne sviicsti - budnice i davoriie - temelini tek-slovi: Mihanoviieva "Red domovini o hasnovitosti ni-sania vu do