37 GODINA III ZAGREB

13. srpnja 1994.

GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb

NAGLASAK

V I S O K STUPANJ ZNANOSTI U NAŠIM RADOVIMA Komisija za znan­stvenoistraživački rad usvojila Plan znanstvenoistraži­vačkog rada za 1994. godinu, us­mjeravajući istra­živače i njihove suradnike prema temama i ciljevi­ma istraživanja či­ji će rezultati po-moći u pronalaže­nju najboljih nači­na gospodarenja šumskim ekosus­tavima koji posta­ju iz dana u dan sve ugroženiji

Dana 28. srpnja ove godine u TV emisiji »ZNANOST I Ml« sud­jeluju eminentni šumar­ski stručnjaci s temom »Problematika gospo­darenja lužnjakovim šu­mama i šumama jele«

13. srpnja 1994.

ODNOSI NA RELACIJI SAVEZ SSS -ŠUMARSKI SINDIKAT

OSTATI ILI ISTUPITI? R

azgovori o teritorijalnom ustroju Saveza samostalnih sindi­kata Hrvatske, vodeni u par navrata na sastancima Glav­nog odbora Hrvatskog sindikata šumarstva završavali su obično općim razmatranjem odnosa SSSH i HSS u smislu

korektnosti međusobnih davanja i primanja sredstava i usluga. Bit­no različito nije bilo ni na posljednjoj sjednici Glavnog odbora prili­kom razmatranja odluke Vijeća SSSH o usvajanju dokumenata o te­ritorijalnom ustroju. Na sjednici Vijeća, istakla je Gordana Colnar, zahtjev šumarskog sindikata za posebnim statusom obzirom na teri­torijalni ustroj Hrvatskih šuma, nije prihvaćen. Izazvao je čak i neza­dovoljstvo. Ponovile su se tvrdnje kako organi Saveza SSH na terenu i te kako sudjeluju i pomažu u radu šumarskih sindikalnih podružni­ca. A mi znamo da podružnice uglavnom rade same. Stav je Vijeća SSH da šumarski sindikat još jednom raspravi odluku o ustroju Sa­veza te o tome izvjesti vijeće.

Za neke članove Glavnog odbora bio je to znak da bi se konačno trebalo postaviti pitanje daljnjeg ostanka u Savezu, i pokušati djelo­vati zajedno sa sindikatima ostalih javnih poduzeća, dok su drugi su­gerirali da se još jednom pokuša pronaći zajednički jezik i zajednički intresi sa Savezom SSH. Nije bilo ni za očekivati da će kod takvog raspoloženja proći zahtjev vijeća SSSH za povećanjem članarine. Glatko je odbijen s tim, kako je istakao povjerenik bjelovarske pod­ružnice Željko Cutvarić, »da se ne prihvaća članarina od 0,6 iz brutta već 1 posto na netto, a od toga 8 posto Savez. Jer i to je pitanje vezano za prethodno, za daljnje članstvo u Savezu«. M. M.

SINDIKALNI KOLAČIĆI PLAĆA

- Ako netko, a to su naše sin­dikalne središnjice, potpisuje naj­nižu osnovnu plaću (u Ugovoru) na 667 K sebi u sindikatu odobri t.000 K onda ne znam kako da to nazovem. Istina je da su sindikal­nim središnjicama visoke plaće. A u ime nas potpisuju ovakve, pa onda i povećanje mase plaće za posto...

Ne može čistačica u sindikatu imati 1.000 K negdje su to smanji­li, a kod nas u šumariji 400 K. Ako je tome tako onda je vrijeme da se razmisli o daljnjem ostanku u takvoj sindikalnoj središnjici..

{Željko Cutvarić povjerenik bjelo­varske podružnice na sastanku Glavnog odbora)

REPLIKA Nakon što je Vlatka Drakulić

Štiglić još jednom podsjetila da su dvije sobe iz njihovog odma­rališta u M. Lošinju dodijeljenje radnoj organizaciji Drvenjača, i kako bi se tim pitanjem trebao po­zabaviti i sindikat, repliku je za-htjevao Filip Šabić (Split).

»Nitko ne može više govoriti o svojim odmaralištima, svi imaju ista prava u svim odmaralištima koja nisu sindikalna već njima ra­spolažu Hrvatske šume. Može se eventualno u ovom prijelaznom razdoblju govoriti o tome da upra­ve koje su ih gradile imaju neke prednosti...«

V. D. Štiglić:« Stažem se s tim, no protiv sam da se iz svih ovih aktivnosti izuzme sindikat, a to je upravo učinjeno«.

IZ UPRAVE ŠUMA POŽEGA

NAJVIŠE PRIJAVA ZA SELCE Iove godine zaposleni u požeškoj

Upravi šuma imat će organizirano ljetovanje na moru i u toplicama. Oni radnici koji su se odlučili za more iza­brali su u jednoj od osam smjena od­marališta u Selcu (404 radnika i člano­va njihovih obitelji), na Malom Lošinju (33), Vrsaru (12), Dugoj uvali (10), Bar-barigi (8) i u Njivicama (4). Za more se prijavio 471 radnik i članova njegove obitelji a od toga je najveći interes za Selce kod Crikvenice. Naime, u ovom slikovitom primorskom mjestu bit će 86% ukupnog broja korisnika.

U toplicama je odlučilo provesti godišnji odmor 24 korisnika a zanim­ljiva je mogućnost boravka u inozem­stvu pa je 17 ljudi iskoristilo ovu pri­godu prijavivši se za Harkanj (11) i Češku (6). Za domaće, bizovačke to­plice želju je izrazilo njih sedmero.

Ukupno se s požeškog i novogra-diškog područja prijavilo 500 ljudi (5000 pansionskih dana) od čega je 145 uposlenih i 355 članova njihovih obitelji. Od 720 radnika u Upravi šu­ma Požega, njih 20 posto koristit će organiziran način godišnjeg odmora, koji počinje s prvom smjenom 20. lip­nja a završava s osmom, 8. rujna. Ci­jene dnevnih pansionskih usluga su formirane prema vrsti objekta pa su u odmaralištima i toplicama 15 DEM u apartmanima 8 DEM a 'u kamp-kući-cama 6 DEM. Ako zaposleni radnik ima prihod po članu domaćinstva ma­nji od 235,84 K mjesečno može kori­stiti popust 50 posto od navedenih ci­jena. Budući da požeška Uprava kao ni zagrebačka i našička, nema vlastiti kapacitet, nakon odobrenja Uprav­nog odbora, zakupit će odgovarajući prostor. Postoji mogućnost da zajed­no s Upravom šuma Zagreb zakupi prostor na otoku Cresu.

U mjesto ljetovanja s najvećim brojem korisnika bit će organiziran prijevoz a u ostale objekte za njega se svatko sam mora pobrinuti.

I. TOMIĆ

Prva bitnica 10-tog topničkog diviziona za vrijeme svečanosti na Medvedgradu.

POHVALA GENERALA BOBETKA TO JE NAŠA BITNICA!

Za Dan državnosti

je, kao što je pozna­to, na Medvedgradu bilo vrlo svečano-, dr.

Franjo Tuđman je otvorio »Oltar domovine«. Mnogi znani i neznani sudjelovali su u svečanosti, a medu nji­ma i jedna postrojba HV: Prva bitnica 10-tog topnič­kog diviziona iz Karlovca, u kojoj su dobar dio svojih ratnih godina za domovin­skog rata proveli i neki od djelatnika Uprave šuma Karlovac i s kojom i nada­lje održavaju čvrste veze, posjećujući vojnike koji i dalje borave u HV i čekaju kraj rata. Ova je bitnica do­bila čast da izvede počasni pucanj na svečanosti na Medvedgradu, a temeljem toga je dobila i pohvalu od generala Bobetka.

— Prva smo i zasada jedi­na postrojba koja je to izve­la — kaže Dejan Bockaj, za­povjednik. — Izveli smo 25 pucnjeva kao simbol 25 po­

lja u grbu. To je za nas bila velika čast i svi smo se po­svetili tom zadatku, jer smo imali i pripreme, uglavnom logističke prirode. Osjećali smo odgovornost i trudili se da sve to ispadne kako treba, u čemu smo i uspjeli. Začudo, sve što je planira.-. no ispalo je besprijekorno. Mnogo možemo zahvaliti i zapovjedniku diviziona boj­niku Marjanu Bastjančiću — dodaje zapovjednik bit­nice, koji je i osobno pohva­ljen od generala Janka Bo­betka.

»Rezevni vojnici« ovog di­viziona iz Uprave šuma Karlovac su nedavno posje­tili članove bitnice, čestitali im na pohvali i naravno — počastili ih janjetinom. Uz njih, vojnike su posjetili i neki od djelatnika »Karlo­vačke pivovare«, s kojom su veze također vrlo čvrste. Nepotrebno je reći što su oni donijeli u bitnicu.

V. C.

UKRATKO IZ KOPRIVNICE

SINDIKALNI IZLET indikalna podružnica Uprave šuma Koprivnica, organizirala je

• trodnevni izlet u Mađarsku i Austriju, odnosno glavne gradove tih susjednih i prijateljskih država, Budimpeštu i Beč.

Na izletu je bilo 32 djelatnika ove uprave, koji su u tim starim prijestolnicama, bogatim povijesno kulturnim spomenicima, sa veli­kim zanimanjem razgledali glavne znamenitosti tih metropola.

Tako su u budimpešti razgledali; TRG HEROJA, PARLAMENT, BUDIM, CITADELA, NEP STADION i ostale znamenitosti. U Beču su između ostalog razgledani; KATEDRALA SV. STJEPANA, KARTNER-STRASSE, HOFBURG, BELVEDERE, RINGSTRASSE i naravno dvo­rac SCHONBRUNN.

Svi sudionici izleta vratili su se zadovoljni i prepuni dojmova, jer su razgledali i dio naše povijesti. M oOMOVIĆ

Ispred zgrade Parlamenta u Beču

GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

Izdavač: »HRVATSKEŠUME« p.o. Zagreb Lj. F. Vukotinoviča 2. JP »Hrvatske šume« organizirane su u Direkciju Zagreb i IS Uprava šuma i to: Vinkovci, Osijek. Našice, Požega, Bjelovar. Koprivnica, Zagreb. Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split. Direktor poduzeća: Josip Dundović, dipl. ing. šumarstva Savjet lista: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), dr. Joso Graian, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan Krmpotič, dipl. ing. Tomislav Starčevie,

Filip Šabić, prof. dr, Josip Vukelić Glavni i odgomrtti urednik: Antun-Zlatko Lonćarii, dipl. ing. Uređivački odbor: Petar Jurjević, dipl. ing. (predsjednik), Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Vesna Hrkalović, dipl. pol. han Hill. dipl. iur. Gordana Colnar Grafički urednik: Miijenko Bogdanić Redakcija lista: Marijan Domović. dipl. polit. Vesna Hrkalović, dipl. polit.. Arnun-Ztatko Lončarić, dipl. ing., MirosUi Mrkobrad, dipl. polit Vesna Pleše, dipl. polit, i Zvonko Peičević

Adresa redakcije: Lj. F. Vnkotinorića 2, Zagreb. Tel. 041/448-ffli, 448-034 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta Zagreb dobivaju ga besplatno na kućne adrese. Tisak: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska aveniia 4 Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa btoj 532-03-1 7-93-01 glasilo je oslobođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.

13. srpnja 1994.

SA KOMISDE ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD

VISOK STUPANJ ZNANOSTI U NAŠIM RADOVIMA N

a sjednici Komisije za znanstvenoistra­živački rad »Hrvat­skih šuma«, održa­

noj nedavno u Zagrebu, na­šao se je na razmatranju još jednom Plan znanstvenois­traživačkog rada za ovu go­dinu. O projektima i podpro-jektima, odnosno o temama iz ovog Plana pisali smo u br. 33. »Hrvatskih šuma«. Kom­pletan Plan se sastoji od 3 projekta sa 7 podprojekta, odnosno ukupno 80 tema, medu kojima ima i vrlo za­nimljivih za »Hrvatske šu­me«, poput tema: »Uzgojni zahvati njege i obnove kao mjera povećanja kvalitete, stabilnosti i produktivnosti nizinskih šuma«, "Utjecaj na­čina gospodarenja na stabil­nost, produktivnost i moguć­nost obnove brdskih i viso-koplaninskih šuma«, »Bio-tehnologija i ekonomika lov­nog gospodarenja u Republi­ci Hrvatskoj« i drugih.

Članovi Komisije su i ovog puta »pretresli« sve teme (sagledavajući dosadašnje rezultate i planove daljnjeg rada), te dali svoja mišljenja i primjedbe na predložene planove. Jedna od zanimljivi­jih primjedbi odnosila se je na plan rada na temi: »Pri­mjena daljinskih istraživanja u šumarstvu«, na koju je i na posljednjoj sjednici bilo pri­mjedbi. Naime, riječ je o ae-rosnimkama, na osnovu ko­jih se fotointerpretacijskim metodama mogu izlučiti ti­povi šuma i izvršiti njihovo kartiranje, ali i pratiti degra­diranje sastojina. Primjedba se je odnosila na područje na kome je potrebno izvršiti ova istraživanja. Istraživači su željeli snimati šume hrasta lužnjaka, a Komisija traži

podatke za priobalno pod­ručje, odnosno krš. Ujedno su preporučili da se u ova is­traživanja uključe i djelatnici »Hrvatskih šuma« iz Direkci­je i zainteresiranih uprava šuma, posebno UŠ Split.

Komentirajući ovu i druge primjedbe prof. dr. Slavko Matić je rekao:

— Ovo što radimo na Šu­marskom fakultetu, odnosno u našem Zavodu za istraživa­nja u šumarstvu i na Šumar­skom institutu jest znanost i to visoki stupanj znanosti i znanstvenih disciplina, ali moramo raditi istraživanja koja će naći svoju primjenu u praksi. Mislim da je bolje naći metode uzgajanja u pri­

rodnim šumama nego obja­viti naučni rad u američkom časopisu, iako je u nas stanje takovo da se znanstvenika više priznaje kad uspije obja­viti nešto u stranim časopisi­ma...

Plan znanstvenoistraživač­kog rada za ovu godinu je prihvaćen uz nekoliko pri­mjedbi i dopuna koje je dala Komisija, a suštinu rasprave izrazila su dva člana Komisi­je:

— Za »Hrvatske šume« je bitno da dobiju rezultate ko­je mogu koristiti — rekao je mr. Juraj Zelić, član Komisije iz Uprave šuma Požega — na primjer — odgovor na pita-

Članovi Komisije za znanstvenoistraživački rad su

usvojili Plan znanstvenoistraživačkog rada za ovu

godinu, usmjeravajući istraživače i njihove suradnike prema temama i ciljevima istraživanja čiji će rezultati pomoći u pronalaženju najboljih načina gospodarenja šumskim ekosustavima, koji postaju

sve ugroženijima...

nje: zašto panjaču ne mogu prevesti u visoku šumu?

Inž. Vlatko Skorup, član Komisije iz UŠ Senj, bio je još konkretniji:

— Istraživanje »Metode ob­nove i njege prirodnih sasto­jina i šumskih kultura Medi­terana«, koje se provodi na Krku i bavi istraživanjima strukturnih osobina degradi-

ranih medunčevih šuma, a na plohama se vrši njega i zaštita biljaka lijep je pri­mjer istraživanja koje će nam pomoći u gospodarenju krškim šumama i utjecati na promjenu 500-godišnje tradi­cije gospodarenja. Više ovak­vih ploha i njihova praćenja dalo bi i bolje rezultate gos­podarenja šumama na kršu...

Komisija je na svom dnev­nom redu imala i nekoliko redovnih tema, poput Finan­cijskog plana za ovu godinu, izbora ponuđača za tiskanje »Izvješća za 1993. g.« i pripre­ma za izradu prijedloga srednjoročnog plana znan­stvenoistraživačkog rada za vrijeme od 1996.—2000. g. Na­kon usvajanja financijskog plana i donošenja drugih re­dovnih odluka, tijekom ras­prave o srednjoročnom pla­nu, istaknuto je da znanstve­noistraživački rad treba pri-

" avati potrebama fk\\\ šuma«, odnosno

BrVati ih s promjenama i stanjem u šumskom eko­sustavu. Stoga je predloženo da se imenuje Radna grupa koja će pripremiti projekte i dati osnovene ideje za vrije­me od 1996.—2000. g. U radnu grupu su izabrani: dr. Joso Cračan, dr. Slavko Matić, dr. Milan Glavaš, mr. Ivan Mrzljak, mr. Petar Jurjević, mr. Juraj Zelić i inž. Vlatko Skorup.

V. GUNIĆ

IZ PLANA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA ZA 1994. Prostorno uređivanje šuma u Hrvatskoj

Voditelj: Prof. dr. se. Šime Meštrović Pravilnik za uređivanje šuma predviđa pro­

storno uređivanje šuma Hrvatske na novim principima bez obzira na vlasništvo. Šumsko-gospodarska osnova područja 1996. g. izradit će se na novoj prostornoj podjeli, pa je u tom pravcu neophodno pripremiti sve potrebno ti­jekom 1994. i 1995. godine.

Tijekom 1994. g. donijeti kriterije za gospo­darsku podjelu na osnovi stvarnog stanja svih šuma.

Napraviti prijedlog rostornog uređivanja na svim upravama šuma i to prema utvrđenim kriterijima. Gospodarske jedinice i odjeli će biti upravno gospodarske kategorije.

Izvršiti kategorizaciju šuma prema uređaj-nim razredima, te naznačiti osnovne smjerni­ce, cilj i način gospodarenja, kako državnih, ta­ko i privatnih šuma u okviru jedinstvenog pro­pisa za gospodarsku jedinicu kao cjelinu.

Područje istraživanja je područje cijele Hrvatske, odnosno svih šuma i šumskih tala.

Istraživanje staništa u cilju unapređenja šumske proizvodnje

Voditelj: Dr. se. Branimir Mayer Tijekom 1994. g. predviđa se kompleksna pe­

dološka, uzgojna i biljnohranidbena istraživa­nja staništa sa ciljem unapređenja šumske pro­izvodnje provesti na površinama pojedinih up-

(dijelovi teksta) rava »Hrvatskih šuma« prema prijavama. Do sada su prijavljene površine kod UŠ Našice.

Do sada se okvirna površina kretala oko 400 ha, što predstavlja grubu orijentaciju, jer se te­renska i laboratorijska istraživanja po toj temi na zahtjev operative provode sve detaljnije, po­put Varaždinskih podravskih šuma, tako da se planirana sredstva utroše na manje površine, uz znatno detaljniju obradu...

Istraživanje uzroka izostanka uroda žira

Voditelj: Dr. se. Miroslav Harapin Pregled sastojina hrasta s obzirom na cvat­

nju i urod žira. Fenološka opažanja i registraci­ja pojave cvatnje, muških i ženskih cvijetova na g ranama tijekom zime, kako bi se mogao pro­gnozirati urod. Istraživanje biljnih bolesti i štetne entomofaune, osobito defolijatora i dru­gih konzumenata žira. Postavljanje dijagnoze ugroženosti uroda. Poduzimanje preventivnog i represivnog suzbijanja radi očuvanja uroda žira.

Unapređenje gospodarenja nizinskih šuma bazena

Voditelji: Prof. dr. se. Zvonimir Seletković, Dr. se. Branimir Mayer

Objediniti višegodišnja hidropedološka is­traživanja, te uz primjenu GIS tenike izraditi hidropedološku kartu istraživanog područja.

Završiti fitocenološke radove, usporediti iste sa stanjem šumskih zajednica s prijašnjim istraži­vanjem te utvrditi odstupanja od tipičnog flor-nog sastava i vegetacijske strukture u pojedi­nim biljnim zajednicama.

Na osnovu provedenih biološko-ekoloških istraživanja prikazati stanje u rizosferi i nasta­le promjene, te analizirati zdravstveno stanje i vitalnost stabala. Usporediti ista s rezultatima opterećenosti tala teškim metalima i dinami­kom hranjiva u Ušću hrasta lužnjaka.

Prikazati tečajni prirast i na temelju promje­na koje su nastale tijekom utvrdivanog razdob­lja, ustanoviti korelaciju između prirasta i osta­lih zbivanja unutar ekosustava.

Analizirati pojave biljnih bolesti i štetne en­tomofaune s procjenom utjecaja biotičkih čini­telja na stanje ovih šuma, te preporučiti mjere za povećanje stabilnosti ekosustava.

Analizirati dosadašnje rezultate iz postoje­ćeg pokusa s različitim provenijencijama hras­ta lužnjaka na ovim prostorima, koji mogu biti od značajne pomoći kod obnove ovih šuma.

Dovršiti istraživanja u svezi s uzgajanjem šuma, te dati detaljne smjernice u obnovi i gos­podarenju ovim šumama.

Predviđa se izrada prijedloga za ustanovlja­vanje jednog lovišta na prostoru Pokupskog bazena. Načinit će se osnovne smjernice gos­podarenja tim lovištem, snimit će se površine koje su redovito poplavljivane, kako bi se za njih odredio poseban način gospodarenja s divljači.

Pokrenut će se zakonske i administrativne radnje s ciljem osnivanja lovišta.

13. srpnja 1994.

ŠTI DONOCI SPREGA PLANA I INFORMATIKE?

PLAN JE PROJEKT ZA UPRAVLJANJE PODUZEĆEM Ubroju 30 našeg glasila

»Hrvatske šume« od 2. veljače ove godine iznesena je tvrdnja:

»PLAN JE SLIKA PODUZE­ĆA«!

Sada je u tijeku skok u raz­voju sistema planiranja, koji nas uvodi u novo doba plani­ranja i dopušta tvrdnju: »PLAN JE PROJEKT ZA UP­RAVLJANJE I RUKOVOĐE­NJE PODUZEĆEM!«

Od opisnog, statičkog pla­niranja prelazimo na funkci­onalno, dinamičko planira­nje. Kako se ostvaruje ovaj kvalitetan napredak?

Radom zajedničkog Rad­nog tima Razvojno-planske i Informatičke službe 1., (Mr. M. Zdjelar, V. Bank i Z. Lne-niček), izrađen je »Projekt in­formatičkog sustava planira-

— jedinstvena klasifikacija obračunskih jedinica

— jedinstveni šifarski sus­tav

— jedinstvene baze poda­taka

— jedinstveni postupci s podacima

— jedinstvena kontrola podataka.

Analizom informacijskog sustava Poduzeća utvrđeno je da neki sektori nisu još do­voljno standardizirani da bi se mogli informatizirati. Mo­ralo se odustati od Priprem­nih planova (planovi pripre­me rada u proizvodnji), tako da će se oni morati za sada izrađivati kao i do sada — ručno! Dakle, sada se »Pro­jektom...« rješava samo pod­sustav Planova poslovanja.

nja poslovanja« i promovi­ran na sastanku šefova Raz-vojno-planskih odjela upra­va šuma u Senju 6. svibnja o.g. (slika l.). Projektom je razrađen način informatičke podrške izradi Plana poslo­vanja od razine šumarije do razine cijelog Poduzeća. Već Plan poslovanja za 1995. go­dinu izradivat će se na novi način!

Što nam donosi novi na­čin?

Prije svega, korištenjem in­formatičkih sredstava olak­šava se i ubrzava posao izra­de planova uz povećanu toč­nost i preciznost. Dakle, sma­njiti će se rutinski poslovi iz­rade i obrade tablica, te će tako više vremena ostati za osmišljavanje planova. Slije­deće, ali ne manje važno je da se podaci samo jednom unose u sustav, obrađivati se mogu više puta na željene načine a uz to trajno ostaju na raspolaganju. Osim toga, sve planske informacije su dostupne širem krugu koris­nika.

Da se postigne ovaj rezul­tat, bilo je potrebno prilikom projektiranja zadovoljiti za­htjeve koje traži informacij­ski sustav. Osnovni zahtjev je standardizacija svih podata­ka i postupaka obrade, a to znači:

Planovi poslovanja su se i do sada izrađivali kao cjeloviti sustav za potrebe Poduzeća, pa ih je moguće uspješno in­formatizirati. Ipak, morali su se usavršiti a neki detalji precizirati:

— definirana je osnovna organizaciona jedinica — od­sjek (radilište kao tehnološka jedinica);

— definirana je osnovna razina unosa podataka — Šumarija i Radna jedinica;

— definirana je čvršća or­ganizacija planiranja određi­vanjem poimenice onoga tko obraduje, unosi, kontrolira i verificira podatke po određe­noj proceduri.

Poseban problem je klasifi­kacija podataka (šifarnici), te je projektiran opći »Model klasifikacije obračunskih je­dinica«

Model je definiran s tri ka­rakteristične skupine obra­čunskih jedinica: I Obračunska mjesta (loka­

cija); II Tehnološke jedinice (rad­

ne operacije); IUPoslovni događaji (aktiv­

nosti). Teoretski, svaka odabrana

obračunska jedinica je defi­nirana točkom na sjecištu triju ravnina u prostoru (I, II i III).

Na osnovu ovog »Mode­la...« moguće je izraditi jedin­stveni informacijski sustav za sve poslovne događaje u Poduzeću. To znači da se projektirani Sustav planira­nja uklapa u opći model, a zatim i da je moguće kompa­tibilno razviti i ostale sustave u Poduzeću:

— sustav osnovnih plano­va gospodarenja,

— sustav pripremnih pla­nova,

— sustav praćenja izvrše­nja planova (knjigovodstvo proizvodnje),

— sustav analize — i druge sustave.

MODEL KLASIFIKACIJE OBRAČUNSKIH JEDINICA ZA LOCIRANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA

I OBRAČUNSKA ' MJESTA

1. PODUZEĆE 2. UPRAVA ŠUMA

01. Vinkovci 02. Osijek 03. Našice 04. Požega 05. Bjelovar 06. Koprivnica 07. Zagreb 08. Sisak 09. Karlovac 10. Ogulin 11, Delnice 12. Senj 13. Gospić 14. Buzet 15. Split

3. ŠUMARIJE I RADNE JEDINICE (1. - 20)

1,0. Radilišta

2.0. Transport i mehanizacija

3.0. Ostalo

4.0. Stručne službe

II TEHNOLOŠKE JEDINICE

1. DJELATNOSTI 01. Uzgajanje šuma

02. Iskorišćivanje šuma

03. Šumski transporti i i mehanizacija

04. Šumsko građevinarstvo

05. Lovstvo 06. Uređivanje šuma 07. Ribnjačarstvo 08. Prerada drva 09. Kamenolom 10. Tehnička radionica 11. Hortikuhura 12. Ugostiteljstvo 13. Trgovina 14. Poljoprivreda

2. PODDJELATNOSTI 1.1. Jednostavna

biološka reprodukcija (JBR)

1.2. Proširena biološka reprodukcija (PBR)

1.3. Rasadnička proizvodnja

1.4 Privatne šume

2.1. Proizvodnja drv. sort.

2.2. Samoizrada 2.3. Sporedni proizvodi

3.1. Prijevoz

3.2. Utovar-istovar

3.3. Mehanička radionica 3.4. STP

3.5. Ostalo

4,1. Građevinska operativa /

4.2. Građevinski strojevi 4.3. Transport 4.4. Mehanička radionica 4.5. Kamen-Šljunčara 4.6. Ostalo

III POSLOVNI DOGAĐAJI

1. KAPACITET

2. PROIZVODNJA

3. ORGANIZACIJA

4. RASHODI

5. PRIHODI

6. DOBIT

7. FINANCIJSKA SREDSTVA

A. Veri f ikaci ja programa

Organizirat će se u izabrane četiri uprave šuma: Osijek, Bjelovar, Delnice i Buzet, po programu realizacije: - probna instalacija programa za šumariju - do 15. 06. 1994.

0. Meštrić i Informatički odjeli Uš) - probna instalacija programa za radnu jedinicu — do 22. 06.

1994. 0. Meštrić i Informatički odjeli UŠ)

- probna instalacija programa za upravu šuma - do 15. 07. 1994. (B. Meštrić i Informatički odjeli UŠ)

- probni rad — testiranje — do 30. 07. 1994. (Tim za verifikaciju i organizatori po upravama šuma)

- dorada programa — do 30. 08. 1994. (B. Meštrić i V. Kovačević)

B. Instalaci ja programa Nakon verifikacije i dorade, gotov program će biti instaliran

prema programu: - instalacija programa u svim UŠ - do 01. 09. 1994.

(B. Meštrić i Informatički odjeli UŠ) - osposobljavanje planera u UŠ - do 15. 09. 1994.

(Radni tim po planu) - osposobljavanje unositelja podataka u UŠ upravitelja, knji­

govođa i revirnika u šumarijama - do 30. 09. 1994. (šefovi Razvojno-planskih odjela UŠ)

Za izvršenje »Projekta...« se izrađuje Izvedbeni program. Izrađuje ga Informatička služba (rukovoditelj Branko Meštrić), a glavni programer je Veljko Kovačević (uz su­radnike).

Tim za verifikaciju, ocjenu i primjenu Projekta je na sas­tanku u Đurđevcu, 25. svib­nja o.g. prihvatio prijedloge Informatičke službe za ko­rekciju rokova predviđenih Projektnim zadatkom i ut­vrdio operativni Program re­alizacije informacijskog sus­tava planiranja poslovanja.

Ovim programom je pred­viđena verifikacija izvedbe­nog programa u četiri upra­ve šuma: Osijek, Bjelovar, Delnice i Buzet tokom lipnja i srpnja.

Najprije će se testirati pro­gram za planiranje šumarija i Radnih jedinica. Verificira­

ni program za ove jedinice će se instalirati u sve Uprave šuma do 1. 9. 1994. godine (In­formatička služba).

Tokom rujna će se obučiti svi planeri u upravama šu­ma te unositelji podataka u šumarijama i radnim jedini­cama (upravitelji, knjigovo­đe, revirnici i dr.) — ukupno 659 naših radnika.

Krajnji rok realizacije »Projekta...«, odnosno sprem­nost za korištenje u svim šu­marijama i upravama šuma je planiran s 30. rujna 1994. godine, tako da se izrada Plana poslovanja za 1995. go­dinu može odvijati na nov, kvalitetan, znatno brži način što će omogućiti donošenje plana Poduzeća za vrijeme — do 30. prosinca!

Zvonimir LNENIČEK, diol. inž. šum.

13. srpnja 1994.

SA SASTANKA SLUŽBE ZA PROIZVODNJU U ISTRI

KRONIČAN PROBLEM - NEDOSTATAK CESTA I VLAKA Masiv Učke ispresijecan brojnim vrtačama i dolcima, zahtjeva gustu mrežu cesta i vlaka, koje se nažalost posljednjih dvadesetak godina nisu izgrađivale, tako da je zaostatak ogroman i predstavlja osnovnu poteškoću u radu sadašnjim šumarijama

R; edovni mjesečni sastanak Služ­be za proizvodnju sa šefovima odjela za proizvodnju Uprava

»šuma u mjesecu svibnju održan je na području Uprave šuma Buzet. Sastanak je trajao dva dana.

Prvog dana održan je razgovor sa stručnjacima Službe za proizvodnju vezano za problematiku gospodarenja šumama na obroncima masiva Učke. O specifičnostima gospodarenja na masi­vu Učke kao i općenit im podacima o Šumariji Opatija koja gospodari tim područjem dao je prisutnima upravi­telj Šumarije inž. Mihajlo Merle .

S obzirom na okolnost da šumarija Opatija iskazuje velike t roškove proiz­vodnje, stručnjake je _s__raziozima..-za njihovu visinu opš i rno upoznao i na­veo zaostatak u izgradenosti šumskih cesta i vlaka za privlačenje drvnih sor-timenata. Teren masiva Učke ispresje-can brojnim vrtačama i dolcima zahti­jeva gus tu mrežu i cesta i vlaka, a one u razdoblju dok je šumarija bila »op­ćinska« od negdje 1965 pa do 1984.

godine nisu uopće izgrađivane. Nor­malno da se taj zaostatak danas osjeća u potrebi osiguravanja dovoljnih nov­čanih iznosa.

Značajan su problem na ovom pod­ručju česti šumski požari i organizacije pot rebne pro tupožarne službe, fluktu­acija radnika zbog politike plaća u JP »Hrvatske šume« te nedovoljna novča­na sredstva za nabavku potrebnih vozi­la za prijevoz radnika diljem radilišta na području Šumarije.

Obilazak masiva Učke, sudionici sastanka iskoristili su kao priliku da posjete i najviši vrh Učke 1.396 m sa kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarner i Istru i karakteristike reljefa

—centrsirtc istr«.— U znak sjećanja ovjekovječen je taj

posjet j ednom zajedničkom fotografi­jom. Nakon masiva Učke put je goste vodio kroz Istru do Turističkog naselja »Duga Uvala« kraj Pule. Tom prilikom pregledani su objekti u kojima su obavljeni razni šumsko uzgojni zahva­ti, pregledano je čišćenje i proreda u

Tipična poljska kućica »kaiun« koja služi za sklonište od nevremena ili jake iege. U pozadini niska šuma hrasta uništena požarom ljeti 1993. g.

Jedna od rijetkih cesta je i ova što vodi do TV tornja na Učki

Zajednički snimak na vrhu Učke na 1.396 m.

Nakon obilaska povijesnih spomenika u Puli, zajednički snimak ispred slavoluka Sergijevaca

predjelu »Lovrin« Šumarije Pazin, čiš­ćenje mladika u predjelu »Pripovida« Šumarije Pula, sanacija požarom uniš­tene borove kul ture u predjelu »Divšić Vale«.

Os im stručnih objekata upozoreni su kolege i na d ruge karakteristične is­tarske objekte, medu kojima je za juž­nu Istru naikarakterističniji način gra­đenja po jskih kućica u suhozidu bez podupirača ili greda, samo slaganjem kamenih ploča tzv. »kažun« (od Časa = kuća).

Prvi dan sastanka zaključen je obi­laskom grada Pula i njegovih kul turno povijesnih spomenika . Tom prilikom obišli smo Arenu, kao najznačajniji pulski spomenik, zatim rimski mozaik, Kaštel utvrdu na vrhu iznad grada pa do slavoluka Sergijevaca. I tom je zgo­dom na običaje iz s tudentskih dana je­dan od kolega uzviknuo »slikaj — oki-ni jedan kipec Luka«.

Dugogodišnj i upravitelj šumarije Pula, sada šef odjela za proizvodnju Uprave šuma Buzet upoznao je tokom šetnje gradom sa povijesnim podacima te između ostalog pokazao i uklesani tekst na palači gradskog poglavarstva Pula, koji govori o zabrani sječe i paše u određenim predjelima.

Drugog dana održan je stručni sas­tanak šefova odjela za proizvodnju sa s tručnim suradnjcima Službe za proiz­vodnju. Tema sastanka bila je ostvare­nje planom zadanih količina proizvod­nje i plasmana drvnih sort imenata te izvršenje radova jednos tavne i prošire­ne biološke reprodukcije te druga pita­nja vezana za prozvodnju.

Nakon sastanka upravitelj šumari je Pula inž. Valter Buršić poveo je dugu kolonu na put do požarom uniš tene šume u predjelu Marčanska prošt ina, zatim do turističkog naselja hotela i bungalova Medul in . oko kojih je hort i-kul turno uređenje izvodila šumarija Pula, pa sve do predjela Mon te Ma-donna u kojem je izvršeno čišćenje i prorjeda u sastojini hrasta crnike.

Posjet tako velikog broja stručnjaka iz cijele Hrvatske iskoristili su šumari Istre da pokažu svoje rezultate i oprav­daju velike t roškove gospodarenja šu­mama u kojima sort imenti deblji od 30 cm predstavljaju veliku rijetkost, na­ravno izuzev područje šumari je Opat i ­ja.

Iskoristili smo i priliku da brojnim stručnjacima pokažemo sastojinu hras­ta crnike staru 50 godina u kojoj je iz­mjerena zaliha od 264 nr1 po ha u sta­rosti od 45 godina, koja je predviđena za pokusnu plohu.

Nedaleko od navedene sastojine su­dionicima je »teta Lucia« priredila ru­čak u obliku »radničkih orada« ili na­rodski rečeno »sardele na gradele« uz »istarsku supu«.

Unatoč lijepom vremenu , nije nam bilo dano uživati u u g o d n o m društvu kolega jer su zbog udaljenosti svojih domova morali rano napusti t i naše područje.

Nadamo se da nose iz Istre lijepe u s p o m e n e i utiske te se nadamo po­novnom susretu tijekom 1995. godine . Dobro došli nam ponovo!

Tekst i snimci: Radovan LUKAČIĆ

13. srpnja 1994.

Posla uvijek ima: Mikele Vižintin, Severio Bonara, Marino Panzin i Milan Vižintin na poslovima Cvijeće iz bujskog rasadnika za potrebe turizma: Marina Petretić i Ariela Kindler pljevljenja svakodnevno brinu da Umag, Poreč i ostali turistički centri dobiju kvalitetno ukrasno bilje.

OKRUŽENI MOREM S TRI STRANE... — Najvažnije zadatak nam je adekvatno riješiti sistem navodnjavanja: inž. Ester

Brajković-Vladilo

Udaljen od mora tek ki lometar i po i sa tri s t rane okružen morem, osim s istočne, rasadnik

Franceskija u Savudriji (šumarija Buje) svojevrstan je zbir posebnosti i zanimljivosti. Ovaj centralni rasadnik buzetske uprave šuma srce je šumars tva ovog kraja, oaza koja u šumars tvu krša život znači. Treba reći i rasadnik s iznimno izglednom budućnošću. Jer ovo je područje centar hrvatskoga tur izma, u ovom t renutku i više od toga, u kome je u rbano šumars tvo našlo svoje zapaženo mjesto.

Mlada inženjerka Ester Brajković Vladilo rukovodi rasadnikom tek godinu dana.

— Morali bi još neke stvari napraviti kako bi stvorili prave uvjete za rad i razvoj rasadnika, kaže ona. Prije svega još više se mehanizirat i , j e r dosad se relativno malo ulagalo, te adekvatno riješiti sistem navodnjavanja. Zasad koris t imo

vodu iz gradskog vodovoda a to u vrijeme pune turističke sezone, dakle kad nam je voda najpotrebnija, znači restrikciju i smanjenu potrošnju. Istina, ovdje imamo i vlastiti buna r koji je i ispitan, no nije u funkciji. S is temom pumpi i to bi se moglo riješiti.

Savudrijska crvenica bujskog rasadnika vrlo je plodna i — vodopiopusna . To znači, vode nikad dosta!

Rasadnik se proteže na površini od 20 ha od čega je 10 ha , proizvodnih površina. Tu je i staklenik s grijanjem (1000 m2) te plastični koridor u kom se po sistemu paperpol linije vrši sjetva sadnih klijanaca. U okviru rasadnika je i plastenik veličine 2.700 m2.

Za potrebe šumarske proizvodnje, pošumljavanja, popunjavanja, konverzije u okviru jednostavne i proši rene biološke reprodukcije, u rasadniku se proizvode sadnice pr imorskog, alepskog, crnog bora (prošle godine 130.000 sadnica), te raslinje hor t ikul turnog sadržaja.

Inž. Brajković-Vladilo ističe također da ima dosta problema s radnom snagom. Čim nade neki bolje plaćen posao, neki od osmero stalno zaposlenih, uglavnom NKV radnika, napusti rasadnik. A to u Istri , pogotovo u turističkoj sezoni nije teško pronaći. Stoga je fluktuacija radne snage izuzetno velika. Isto tako

Tijekom godine ima dosta posla i na slobodnim površinama u rasadniku, posebno na parcelama brucijskog i primorskog bora

vrlo je teško doći do sezonskih radnika koji ovdje imaju vrlo različite (i bolje plaćene) sezonske poslove.

Marinu Petretić i Arielu Kindler zatekli smo u plasteniku, kod cvijeća, dok su Mikele Vižintin, Severio Bonaza, Marino Panzin i Milan Vižintin radili na parcelama

ovogodišnje sjetve brucijskog i pr imorskog bora.

Kad bi plaća bila bolja, svi su se složili, ni tko se ne bi žalio na posao. A njega je uvijek dosta.

Bolje i to nego da ga nema, misli Mikele Vižintin, jer i to je neka sigurnost . A raditi se mora...

Tekst i sn imci : M. MRKOBRAD

SAM NA ZGARIŠTU / JOZO PONJARIĆ

GDJE ME NAĐOSTE... gdje ste me ovdje našli, Bože mili! Ja

•mislio nitko ovamo neće navraća­ti, u ovu osamu...

Tim riječima s mo-torkom u jednoj ruci, a drugom nad očima iščekujući tko se to iz daljine približava, do­čekao nas u 86. odjelu gospodarske jedinice Pula pulske šumarije Jozo Ponjarić. Obarao je posljednja nagorje-la i pocrnjela stabla i dovršavao obiman

posao saniranja dijela površine borove sas­tojine zahvaćene pro­šle godine velikim po­žarom.

Rodom Istrian sa stanom u Labinu Jozo je stari poznanik Is­tarskih šuma.

— Jašta da je teško, kako neće biti. Najgo­ra je ova vrućina, a i sam sam. Pogodili ovaj posao, u tom bili pozvani u vojsku. Bio sam neko vrijeme, po-

,tom se vratio, mora se raditi.

U Istri je već 10-ak godina, no radio je i po Bosni, Sloveniji.

— Ljeti je ovdje strašno vruće i to je najveći problem. Zbog toga sam u to vrijeme obično znao raditi negdje drugdje. No sad sam tu i ovo treba dovršiti.

Da se tyar nešto is­koristi, kažu u šuma­riji. Dio drveta će u Italiju kao celulozno drvo, ^dio kao rudno drvo u° rudnike. — Raditi se svugdje mora, no ljeti je ovdje prevruće: Jozo Ponjarić u 86.

odjelu kojim je »prošao« veliki požar.

RASADNIK FRANČESKIJA U ŠUMARIJI BUJE

13. srpnja 1994.

ŠUMA KAO POLITIČKO PITANJE

G. J. GRAČAC - LUČELNICA, CESTE I DENACIONALIZACIJA

Zabrana sječa u G.J. Gračac - Lučelnica poprimila je razmjere političkog pitanja, pa se tim sredstvima nastoji i razriješiti, jer su sva ostala sredstva (stručna, pravna, pa i ona ljudska) - postala uzaludnima.

Odgađanje sječe, ra­sprave s mještani-ma i sudski procesi vezani uz Gospo­

darsku jedinicu Grača-c —Lučelnica, kojom gospo­dari Šumarija Pisarovina (u sastavu Uprave šuma Kar­lovac) traju već nekoliko godina. Za to su vrijeme djelatnici Šumarije u više navrata pokušali urediti ono što je bilo predviđeno Osnovom gospodarenja i godišnjim planovima — po­sjeći drvnu masu u zreloj bukovoj šumi, u kojoj je pomladak već toliko veliki da gotovo onemogućava rad u šumi. Međutim, svaki puta su naišli na otpor mje­štana obližnjeg sela Lučel­nica, koji su uspijevali one­mogućiti sječu svojim tijeli­ma i verbalnim sukobima s djelatnicima Šumarije i Uprave šuma Karlovac. Svaki sudski proces koji je pokrenut riješen je u korist UŠ Karlovac, pa je nekima od pokušaja sječa prisu­stvovala i policija, ali s isključivim ciljem da sprije­či sukob, a ne da omogući provođenje regularno do­nesenih sudskih odluka.

O ovom smo problemu u listu pisali u više navrata. Iako se je u međuvremenu pokušavalo uraditi i nešto više, svi su napori ostajali bez rezultata, kao i svi raz­govori s mještanima i čelni­cima općina na ovom pod­ručju. Posljednji pokušaj rješavanja ovog, sada već političkog problema, zbivao se je krajem lipnja u pro­storijama Općine Pisarovi­na i Mjesnog odbora Lučel­nica. U Općini Pisarovina je tog dana upriličen sasta­nak s mještanima, na kome su sudjelovali: ministar u Vladi Hrvatske dr. Ivan Majdak, župan Zagrebačke županije dr. Ivica Gazi, di­rektor »Hrvatskih cesta« inž. Ivan Banjad, direktor »Hrvatskih šuma« inž. Josip Dundović, predsjednik »Hr­vatske mladeži« Domagoj Margetić, načelnik Općine Pisarovina Dragutin Grbi-niček, upravitelj UŠ Karlo­vac inž. Josip Maradin, upravitelj Šumarije Pisaro­vina inž. Josip Halinčić i drugi.

Što hoće Lučelničani?

Tko je i zašto u Pisarovini i Lučelnici okupio ovako jak sastav »pregovarača« i kakvi su rezultati?

Inicijativa potiče od »Hr­vatske mladeži«, koja je u ovom slučaju bila posred­nik i pokušala pridonijeti razriješavanju problema u Lučelnici, čiji je Mjesni od­bor sačinio i usvojio Plan razvitka svog mjesta, u ko­me značajno mjesto zauzi­maju prometnice, restaura­cija nekih objekata u mje­stu i poboljšanju uvjeta života u mjestu. Pridonose­

ći realizaciji ovog Plana »Hrvatska mladež« je na­stojala okupiti relevantne radne grupe, pa je jedan od sastanaka organiziranih s sličnim ciljem bio i ovaj sa­stanak. Mišljenje mještana Lučelnice izrazio je Tomo Mikulić:

Smisao Zakona o lokal­noj samoupravi - re­

kao je tijekom razgovora s mještanima Lučelnice dr. Ivica Gazi, župan Za­grebačke županije - jest da inicira razvitak svakog kutka Hrvatske. On je ite­kako važan, a bit će sutra još važniji, jer novac koji izdvajaju građani ostaje u općinama i služi njihovu razvitku. U interesu nam je da svaki zaseok oživi i razvija se. I vaš i naš cilj je da život ovdje buja. Puno puta sam rekao da je inte­res Zagrebačke županije razvitak njenih nedovoljno razvijenih dijelova, poseb­no Pokuplja i Žumberka. Ovaj rat moramo dobiti i u gospodarskom dijelu, a da bismo to mogli - mo­ramo biti bogati. . .

— Lučelnica je mjesto na 30 km od metropole, a zimi ima dana za kojih ne može­mo otići na posao, jer nam ceste nisu raščišćene. Jedi­no naše bogatstvo su šume i ne možemo dozvoliti sječu do trenutka dok se ne riješe naši problemi. Ne možemo više biti građani trećeg ili četvrtog reda.. .

Tomo Smolković, mješta­nin Lučelnice i vijećnik Za­grebačke županije naglasio je suštinu problema: riječ je o 18 km nerazvrstanih ce­

sta, koje mještani moraju održavati sami, o 2,6 km ne­asfaltirane ceste koju bi trebalo asfaltirati, o povezi­vanju desetak zaseoka, koji su povezani neadekvatnim prometnicama.. .

0 mogućim rješenjima - Mi ne bježimo od obve­

za koje »Hrvatske šume« imaju u održavanju pro­metnica koje koriste pri izvozu drvnih sortimenata iz šuma - rekao je tijekom sastanka inž. Josip Dundo­vić, direktor Javnog podu­zeća — i nastojimo sudjelo­vati u njihovoj sanaciji i modernizaciji do gornjeg stroja, a ostali dio posla rje­šavaju »Hrvatske ceste« i »Vodoprivreda«. Spremni smo pomoći koliko može­mo. ..

O stavovima »Hrvatskih cesti« govorio je inž. Ivan Banjad, direktor ovog po­duzeća:

— Svjesni smo problema nekategoriziranih cesta, o kojima »Hrvatske ceste« za-dada nisu dužne voditi bri­gu već o njima brinu župa­nije i općine. Međutim, pri­premamo prijedlog nove kategorizacije, koji bi se trebao u svim županijama pojaviti do jeseni. Ono što u ovom trenutku možemo učiniti je izvršiti stručni očevid na terenu i pripre­miti kompletan prijedlog sanacije prometnica na va­šem području, a financira­nje sanacije se može riješiti samo uz suradnju »Hrvat­skih šuma«, »Hrvatskih ce­sti«, »Vodoprivrede«, Zagre­bačke županije, Općine, pa čak i mještana...

Mještani su spremni su­djelovati u prikupljanju

Arhivska snimka s jednog od pokušaja sječe u šumi Lučelnica: inž. Stjepan Stavljenić, rukovoditelj proizvodnje i inž. Josip Maradin,

upravitelj UŠ Karlovac u razgovoru s mještanima Lučelnice.

sredstava i realizaciji nekih od poslova na cesti. Ipak, pojavilo se je i neizbježno pitanje denacionalizacije šuma, na koje je odgovorio inž. Josip Dundović:

— Kada se donese Zakon o denacionalizaciji kojim će biti reguliran povrat šuma i šumskih zemljišta — »Hr­vatske šume« će onima koji to budu vjerodostojnim do­kumentima mogli dokazati vratiti šume koje su njihovo vlasništvo i to po određenoj metodologiji, koja će osigu­rati da dobiju šume kakve su bile u.trenutku naciona-

Predstavnici »Hrvatske mladeži«, direktor »Hrvatskih šuma«, upravitelj UŠ Karlovac i upravitelj Šumarije Pisarovina prilikom obilaska šume Lučelnica.

lizacije, uvećane za vrijed­nost koju bi dobile tijekom godina kroz koje su bile oduzete. To znači da vla­snik mora dobiti vrijednost koja mu pripada, ali da to može biti šuma na drugoj površini, a ne striktno na onoj koja mu je oduzeta. Računamo da će se nakon donošenja ovog Zakona vlasnicima vraćati oko sto tisuća ha šuma. . . Ovdje nema priče!

Na kraju sastanka dogo­voreno je da stručni tim »Hrvatskih cesti« izvrši te­renski uviđaj i pripremi prijedlog sanacije promet­nica s troškovnicima i do­stavi ih u Općinu Lučelnica, da Šumarija Pisarovina izvuče preostalih stotinjak metara posječene drvne mase, koja je ostala u šumi nakon posljednjeg pokuša­ja sječe u GJ Gračac — Lu­čelnica, te da se dogovori o uređenju prometnica na području Lučelnice nasta­ve.

Problemi u šumi Lučelni­ca su ostali, jer je pomladak u fazi u kojoj je potrebno izvršiti određene radove njege, pa je upravitelju Šu­marije Pisarovina naloženo da izvuče drvnu masu, izvr­ši potrebne radove njege, a sječa i izvlačenje drvne ma­se će biti riješeni najvjero­jatnije žičarom.

Pitanje Lučelnice i dalje je političko pitanje, koje je moguće riješiti jedino odgo­varajućim, političkim sred­stvima, a novinari s HTV i Radia Zagreb, koji su prisu­stvovali ovim razgovorima, mogli su konstatirati jedino — da ovdje nema priče!

Vesna CUNIĆ

13. srpnja 1994.

POTPISIVANJEM POVELJE I PRIGODNOM SVEČANOŠĆU BRATIMILE SE ŠUMARIJE VRBOVEC I KRASNO

ZA BOLJITAK ŠUMARSKE STRUKE... Može // se zamisliti ugodniji šumski ugođaj za svečanost druženja i bratimljenja šumara od ovog u Varoškom lugu

Ni natmureno nebo iz kojeg je svaki čas prijetila kiša, niti

prohladno vrijeme te lipanjske subote nisu mogli omesti veliko slavlje i druženje djelatnika šumarija Vrbovec i Krasno iz bjelovarske i senjske uprave i potpisivanje Povelje o bratimljenju tih dviju šumarija.

U prekrasnom ambijentu hrastika Varoškog luga šumarije Vrbovec, u prisutnosti brojnih uzvanika i gostiju medu kojima su bili doministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva dr Joso Vukelić, direktor »Hrvatskih šuma« inž. Josip Dundović,

upravitelji uprava šuma Bjelovar i Senj mr Ivan Volf i inž. Milan Devčić, župani Zagrebačke i Koprivničko-Križevačke županije Ivica Gazi i Ivan Stančer te brojni gosti i djelatnici obih šumarija, Povelju su potpisali upravitelj šumarije Vrbovec Inž. Duka Kauzlarić i upravitelj šumarije Krasno inž. Jurica Tomljanović.

Sam svečani čin potpisivanja Povelje, gdje su se po starom vrbovačkom i šumarskom običaju potpisnici dovezli kočijama te nakon intoniranja »Lijepe naše« potpisali Povelju, zapravo je nastavak druženja i lani započete suradnje »za boljitak šumarske struke, za mar dobroga gospodara,

za ljudovanje djelatnika, za promicanje iskonskih vrijednosti domovine nam Hrvatske«, kako u Povelji stoji.

To su u svojim pozdravnim govorima naglasili i potpisnici. — Mi ćemo ovu Povelju nastojati oživjeti, provesti u život. Naš boravak u Vrbovcu i susret s ovdašnjim djelatnicima prije svega je šumarski. Na godinu, u Krasnu, nastojat ćemo uzvratiti ovu gostoljubivost, rekao je inž. Tomljanović.

Podsjećajući na lanjski prvi susret šumara sa surog Velebita i nizinskog i pitomog vrbovečkog kraja, inž. Kauzlarić je ' nagovijestio: »Dogovorili smo se

da se i u buduće sastajemo, a potpisivanjem Povelje ovo druženje želimo proširiti i surađivati na promicanju šumarske struke.«

A dr Joso Vukelić, i sam Krasnar, pozdravljajući goste istakao je da su se kao šumari sastali ovdje, »u prekasnom kutku domovine, gdje su se spojili veličina, krasota i strahota Velebita s mirom i tišinom nizinskih hrastika. »Ovdje su se sastali djelatnici jedne od najstarijih šumarija u Hrvatskoj, šumarije Krasno, te jedne od najuspješnijih, šumarije Vrbovec. Dr Vukelić podsjetio je da je i ova suradnja dviju šumarija u ulozi

— Ovdje su se spojili veličina i krasota Velebita i mir i tišina nizinskih hrastika, rekao je, pozdravljajući djelatnike šumarija Vrbovec i Krasno, dr Joso Vukelić.

»Za boljitak šumarske struke...«: Povelju o bratimljenju, Vrbovec inženjeri Jurica Tomljanot

13. srpnja 1994.

VRBOVEC Na oko 8.000 ha Suma i šumskog zemljišta godišnji etat šumarije

Vrbovec iznosi 60.000 kubika, pro­sječna drvna zaliha 2,3 milijuna ku­bika. Ono što je još važnije, 60 posto čini hrast, 19 posto grab, 11 posto bukva... Godišnje se njega pomlatka vrši na oko 300 ha, čišćenje na oko 100 ha, pošumi se i popuni 50-ak ha u okviru jednostavne i proširene bio­loške reprodukcije. Ovog proljeća, na primjer, posađeno je 385.000 sadni­ca od čega na hrast otpada 250.000.

Medu 90 zaposlenih osam je inženje-

KRASNO Među sedam šumarija senjske up­rave šumarija Krasno s 34.000

ha šuma, od čega 22.000 ha otpada na gospodarske a 12.000 ha na za­štitne šume, te prosječnim etatom c»d 85.000 kubika, spada među naj­veće u senjskoj upravi. To je i najsta­rija šumarija, osnovana 1768. godi­ne, šumarija zauzima područje Sj. Velebita (gdje je 15 gospodarskih je­dinica) te dio Velike Kapele na kojoj su još dvije gospodarske jedinice. Bukva je pretežno zastupljena vrsta (65 postoj, dok na četinjače otpada 35 posto, s najviše jele. Šumarija ras­polaže vlastitim transportom od 12 kamiona s dizalicom, od 164 zapos­lena, tri su inženjera šumarstva.

ukupnog promicanja šumarstva Hrvatske, koje postaje ozbiljan partner s kojim Europa može računati, o čemu će i ovdje prisutni prof. Davide Pettenella iz Padove, ekspert FAO-a imati zacijelo što reći.

Druženje šumara Vrbovca i Krasna u staroj hrastovoj šumi Varoškog luga, pod prikladnim drvenim nadstrešnicama i uz zvuke vrbovečkog sastava »Lero« potrajalo je cijeli dan. Nastavilo se u gradu gdje se uklopilo u trodnevnu vrbovečku manifestaciju »Kaj su jeli naši stari« i proslavu 750. godišnjice osnutka Vrbovca. Tekst i snimci:

Miroslav MRKOBRAD

Svečanosti u Varoškom lugu prisustvovali su i ugledni gosti: prof. dr Milan Glavaš, prof. Davide Pettenella, inž. Josip Dundović, inž, Milan Devčić, mr Ivan Volf, inž. Stjepan Tomljanović, dr Joso Vukelić, inž. Tomislav Starčević.

• -

Marljivi domaćini pobrinuli su se da ne manjka »ni ića ni pića«!

Hpisali su upravitelji šumarija Krasno i i Đuka Kauzlarić Jedan od ciljeva bratimljenja je i druženje, upoznavanje i stvaranje novih prijateljstava medu djelatnicima dviju šumarija

13. srpnja 1994.

Miroslav Harapin, Josip Maradin, Vesna Rukavina, Marija Halambek, Ante Ivanišević i Vjekoslav Kuri u Marmontovoj aleji s povećalom proučavaju štetnike na platanama

SUŠENJE PLATANA U KARLOVAČKIM ALEJAMA KAKO OČUVATI POVIJEST?

Platane u Marmontovoj aleji su dio povijesti ovog grada — rekao je inž. Josip Maradin, upravitelj Uprave šuma Karlovac na kratkom dogo­

voru s doktorima iz Šumarskog instituta Miroslavom Harapinom i Marijom Ha­lambek, predstavnikom Gradskog pogla­varstva inž. Vjekoslavom Kuriem, struč­nim suradnikom za zaštitu okoliša grada Karlovca i djelatnicima iz Uprave šuma koji su zajedno s njima obišli platane: inž. Antom Ivaniševićem, savjetnikom i inž. Vesnom Rukavinom, stručnim suradni­kom za zaštitu šuma.

Što se dogodilo s platanama u Marmon­tovoj aleji, od kojih je većina posađena još 1809. g., za vrijeme francuske vladavine ovim prostorom? Ovog je proljeća primi­jećeno da dio platana kasni s listanjem i da su krošnje »rjeđe« nego što bi trebale biti. Naravno, postavila su se pitanja — zašto je došlo do sušenja krošnji platana i što uraditi da bi ih se spasilo? Odgovore na ova pitanja pokušali su pronaći i odgo­vorni ljudi u gradu, tim više što je s plata­nama i ranije bilo problema.

— General Marmont je posadio 112 pla­tana — rekao nam je inž. Ante Ivanišević, donedavno direktor Javnog poduzeća »Zelenilo«, a od preuzimanja šuma na os­novi Uredbe Vlade RH, savjetnika u UŠ Karlovac — a danas ih ima 57. Godine 1967. smo vršili interpolaciju i unesli 6—7 novih platana. Tada su intervenirali urba­nisti grada Karlovca i Republički zavod za zaštitu prirode i zabranili taj posao. U niz navrata smo upozoravali i tražili za­branu parkiranja u tom pojasu, poduzi­mali mjere sanacije, pa smo u suradnji sa stručnjacima zagrebačkog poduzeća »Zri-njevac« proveli statičku obradu platana, a radili smo i pročišćavanje krošnja. Treba­lo je izvršiti i određene kirurške zahvate, za koje, nažalost, nije bilo sredstava. Kad smo primijetili da ovog proljeća vegetaci­ja kasni — zamolili smo upravitelja Upra­ve šuma da pomogne...

Zanimljivo je da je u nekim od radova (statička obrada stabala) sudjelovala i Vatrogasna postrojba MUP-a pri PU Kar­lovac, bez koje nije bilo moguće obaviti radove na visinama od 30—35 m.

U gradu postoji i Komisija za zaštitu sta­bala, u kojoj su predstavnici »Zelenila«, Komunalnog fonda za stambenu izgrad­nju i urbanizam, Gradskog poglavarstva i povjerenik za zaštitu prirode Karlovca. Komisija na temelju zahtjeva i uviđaja odobrava tko i što može sjeći uz prometni­ce i na javnim površinama. Jedan od čla­nova Komisije je i Vjekoslav Kuri, koji je rekao:

— Bilo je prijedloga da se dio platana zamijeni novima. Smatramo da prije tre­ba vidjeti što se događa i poduzeti potreb­ne mjere. Provedeno je obrezivanje staba­la, ali možda se još nešto može učiniti me­todom kirurgije, odnosno »krpanjem«.

Platane su ovog proljeća prolistale kasnije, a imaju 30-tak posto manje lišća... Dr. Harapin se popeo na jednu od platana, kako bi uzeo

uzorke grana. Vjerojatno će biti i drugih prijedloga i tek onda ćemo odlučiti što ćemo učiniti...

Prilikom obilaska starih platana dr. Mi­roslav Harapin iz Šumarskog instituta Jastrebarsko, najeminentniji hrvatski stručnjak za zaštitu šuma, mogao je kon­statirati samo jedno:

— Svi ovi faktori koji djeluju na »umira­nje« šuma u Europi i svijetu — djeluju i na platane, a dodatni faktor je gradski pro­met i uvjeti u gradu, medu inima i asfaltni pokrov oko drveća, što je (uz starost) dove­lo do fiziološkog slabljenja stabala. Po­znato je da platane propadaju posljednjih godina od insekta platanine stjenice (Ćo-rvtuca ciliata), koju smo u znatnom broju pronašli i na karlovačkim platanama. Uz takav napad ne začuđuje i daljnji napad patogene gljive (Gnomia platani Kleb). Sve ovo dovelo je do defolijacije (platane su izgubile 20—30 posto lišća). Kod jakog napada kao što je ovaj dolazi do venuća, sušenja i otpadanja lišća i do sušenja ovo­godišnjih izbojaka. Što možemo učiniti? Ove godine treba pratiti stanje i sljedećeg proljeća donijeti odluke, vjerojatno će ta­da trebati izvršiti jako orezivanje, a ako dođe do jakog napada štetnika — preosta­ti će jedino sječa. Preporučio bih i zimsko tretiranje bijelim uljem, neškodljivim za okoliš, koje bi moglo pomoći u smanjiva­nju napada štetnika.

— Motorna pila mora biti posljednje sredstvo — dodao je Josip Maradin, upra­vitelj Uprave šuma Karlovac — a prije to­ga treba pokušati uraditi sve što se može...

Za očekivati je da su pronađeni insekti i gljivično oboljenje izvor influencije i da će zaštita platana (ukoliko se pokaže uspješ­nom) — postati stalnom praksom...

Vesna CUNIĆ

BJELOVARSKE LJETNE TEME

UPUTNO JE TO PROVESTI. . . R

asprava o izvršenjima plana uzgojnih radova te radova^na sječi i izradi u bjelovarskoj up­ravi u prvih pet mjeseci ove go­

dine donijela je, osim statističkih poda­taka, i nekoliko zanimljivih tema s ko­jima će se u sljedećem razdoblju treba­ti više pozabaviti. Kako je u ovom tre­nutku deplasirano iznositi već zastar­jele brojke, evo dakle ostalih naglasa­ka sa sastanka upravitelja šumarija bjelovarske uprave.

ZAŠTITA SUMA apostrofirana je kao izuzetno važan posao, napose kad je riječ o pepelnici, i kad se radi o ra­sadnicima. U žir je uložen velik novac, rasadnici su puni sadnica i ne može se dogoditi da one ne budu zaštićene. Konstatirano je da je to i učinjeno, »na vrijeme i stručno«. U nekim tek rasad­nicima treba povesti računa o načinu formiranja gredica, o gustoći sadnica po metru kvadratnom (da ih ne bude previše!). Kako je ova godina zbog čes­tih izmjena kišnih i sušnih razdoblja izuzetno povoljna za razvoj pepelnice, to će se zacijelo događati da u starim sastojinama lužnjaka niti aviotretira-nja neće u potpunosti spriječiti razvoj ove bolesti. No stare su sastojine otpri­je, a ni »tretirati se ne može u beskraj.«

NJEGA, odnosno žetva korova kas­kaju... Drugim riječima, kasni se i tije­kom srpnja i kolovoza radove će se morati intenzivirati. Ograničavajući faktor je — radna snaga. Nema je i teš­ko se dolazi do GPO radnika, no to će u svakom slučaju biti primarni zada­tak. Šumarije dakle imaju odriješene ruke u pogledu angažiranja što većeg broja GPO radnika, a ako to ne mogu riješiti same, pomoć mogu potražiti u stručnim službama...

LOMOVI STROJEVA svakodnevna su pojava i sami po sebi ne bi trebali

biti predmetom posebnog osvrta. Tim više što se radi o mehanizaciji staroj 10-ak godina. Ali...

— Još nisam vidio ni doživio da je netko sa šumarije prijavio nekog da je oštetio traktor. A traktor oštećen zbog toga što radnik na njemu izvlači dvos­truko više nego što to opterećenje do­pušta. I onda je jasno da se nešto mora slomiti, konstatirao je i upozorio upra­vitelj uprave mr Ivan Volf. v

Iz toga proizilazi da upravitelji šu­marija moraju biti na licu mjesta, da moraju znati što se događa.

LICITACIJE prodaje drveta već su se pomalo udomaćile: oglašavanje u no­vinama, ponude, izbor (komisijski) naj­povoljnije ponude. Po svemu sudeći li­citacije će se useliti i kod izbora privat­nih poduzetnika za izvođenje nekih šumskih radova (samarice na primjer). Inicijativa je to iz direkcije, potrebno je samo, kao i kod svih licitacija, usposta­viti pravila igre.

Neće se više moći dogoditi, rečeno je, da čovjek radi i već završava posao, a mi tek onda dogovaramo cijenu! Sve će se morati znati 15 dana unaprijed. To vrijedi i za radove na uzgoju (izbor poduzetnika), i za samaricu, i za šlajs, i za transport...

Spomenut ćemo i HŠPRO, oko koga je od početka dosta dilema i problema. Da pođemo od kraja: program se mora uvesti! To je stav iz direkcije, na upra­vama je da ga provedu. A to znači na šumarijama. Nekoliko šumarija koje su prve počele, odmakle su dalje od os­talih, ali, kako kažu »dosta je neriješe­nih stvari. Trebalo bi ih potpuno defi­nirati, pa onda krenuti na sve šumari­je« . No uputa je da sve krenu, da se po­eme...

(m)

JOŠ JEDNA VLAKA NA CRESU N

a području Uprave šu­ma Buzet — Šumarije Cres — Lošinj u jesen 1993. godine započe­

ta je izgradnja protupožarne šumske vlake u predjelu »Pun­ta Križa« od uvale »U1« do rta »Kolorat« u dužini od 4368 me­tara.

Zbog klimatskih a naročito geomorfoloških uvjeta gradnja ove vlake se jako odužila. Naj­prije su jesenske kiše jako razmočile teren u predjelu ne­kadašnje morske bare pa je trebalo ukloniti mekani zemlja­ni sloj, jer nasipavanja kame-

Na novoj trasi za uspomenu — inž. Čaleta, inž. Lukačić i predstavnik izvođača radova inž. Škorjanc iz poduzeća

»Bejgim«

nim materijalom nisu davala rezultata. S tim se radovima dakle moglo nastaviti tek u proljeće, kad se teren malo prosušio. Zanimljivost vezana uz trasu je i nalazište morskog pijeska daleko od obale mora u debelom sloju, a koji zauzi­ma prostor širine 50—80 me­tara i dužine od 200—300 me­tara. Pijesak je vjerojatno od nanosa vjetrovima a interesan­tno je da i na tom području us­pijeva šuma hrasta crnike kao i na susjednim tlima.

Ova protupožarna vlaka osim navedene funkcije ima važnost i zbog lakšeg pristupa radi obavljanja šumsko uzgoj­nih radova propisanim za okol­ne sastojine hrasta crnike. S vremenom moguće da zbog položaja postane interesantna i u turističke svrhe jer vodi do skrovitih uvala na istočnoj obali Cresa.

Protupožarnu vlaku izgradi­lo je poduzeće »BEDGIM« iz Ičići, višegodišnji kooperant Uprave šuma Buzet na ovim poslovima.

Ft. Lukačić

JUŽNI PAPUK I POLJANAČKE ŠUME PRIHVAĆENE NOVE OSNOVE GOSPODARENJA

Ministarstvo šumarstva u Zagrebu imenovalo je stručne komisije koje su pregledale Osnove gos­

podarenja (uredajne elaborate) za gospodarske jedinice »Dužni Papuk« i »Poljanačke šume« te odobrile nji­hovu valjanost u narednom podraz­doblju od 10 godina, od 1994. do zaključno 2003. godine.

Gospodarskom jedinicom »]užni

Terezija Bošnjak te upravitelji šu­marija Velika i Kutjevo, ing. Zlatko Lisjak i ing. Perica Benčić. Cjelovit pregled uredajnog elaborata obav­ljen je prvi dan u kancelariji a zatim drugi dan na terenu pogledalo se karakteristične sastojine. Treći dan komisija je načinila zapisnik u kojem

su iznijete stručne primjedbe i pri­jedlozi da bi zatim valjanost nove

je umjesto Krešimira Turka, sudjelo­vao mr. Ivan Đuričić a u Odjelu za Uređivanje šuma bio je prisutan i ing. Berislav Puača.

Činjenica da su oba uredajna ela­borata prihvaćena govori u prilog tome da su požeški uređivači teme­ljito, savjesno i stručno obavili ovaj odgovoran posao.

»JttjTv I. TOMIC

13. srpnja 1994.

U PRVOM TROMJESEČJU U POŽEGI SMANJEN BROJ KVAROVA T

ijekom prvog tromjesečja požeška Uprava šuma planiranu je dnevnu normu na sječi i izradi od 7,55 ms premašila za 8 posto, ostvarivši je s 8,20 m3, Najveće ostvarenje je u šumariji Kamenska

(125%), a najmanje u šumariji Nova Kapela (91%), koja je medu osam šumarija jedina imala podbačaj. U požeškoj šumariji planirana norma je 6,26 m3, u Pleternici 9,52 m3, u Čaglinu 6,75 m3, u Kutjevu 8,14 m3, u Velikoj 5,94 m3, u Kamenskoj 7,49 m3, u Novoj Kapeli 7,10 m3 a u Novoj Gradiški 11,31 m3.

Uprava šuma Požega za potrebe izvlačenja i izvo-ženja drvne mase ima 34 traktora IMT-560, 22 traktora tipa »TORPEDO«, 12 zglobnih traktora (10 LKT-a i 2 LPKT-a), 1 ECO-traktor (šumarija Pleternica) i jednu eki-pažu »VOLVO« (šumarija Nova Gradiška), što ukupno

čini 72 traktora. Osim nabrojanih šumarija, dva »TORPE­DA« nalaze se u rasadnicima. Planirana prosječna nor­ma na izvlačenju za prvo tromjesečje je 13,82 m3 po traktorskom danu a ostvarena je 86% ili 11,96 m3. Jedino je šumarija Caglin pratila izvršenje normi sa svojih jeda­naest traktora, dok je u preostalih sedam šumarija bio podbačaj.

Analizirajući uzroke podbačaja, vidljivo je iz izvješća da su traktori imali dvostruko više kvarova u promatra­nom razdoblju od nekog uobičajenog, planiranog, broja pa je to uz nedostatak dijelova i ostale zastoje, bitno ut­jecalo na izvršenje norme. Napose je to došlo do izra­žaja u šumarijama Nova Gradiška (svega 78% norme) i Velika (79%).

Veću pozornost treba posvetiti čuvanju i pravilnom rukovanju traktorima kako bi se preventivno djelovalo a broj kvarova bio što manji, što bi rezultiralo povećanim dnevnim učincima. Poznato je iz prakse da je uzrok ve­ćini kvarova ljudski činilac.

Također treba pozornost usmjeriti na potrošnju gori­va, koja katkada znatno odstupa od neke prosječne (normirane) potrošnje po kubnom metru izvučene drvne mase. Prosječna po.trošnja od oko 1,5 l/m3 bila je u šu­marijama Požega, Čaglin i Kutjevo a najveća u Novoj Gradiški (2,51 l/m3). Šumarije Nova Kapela, Pleternica, Velika i Kamenska moraju u idućem razdoblju težiti pre­ma prosječnoj potrošnji, jer je ona do sada premašena za oko 30 posto.

I. TOMIĆ

Primjeri pojačanja felgi na traktorima Torpedo s punim i zvjezdastim srcem, izrađenih u eksperimentalnoj radionici bjelovarske uprave

U EKSPERIMENTALNO] MEHANIČKO] RADIONICI BJELOVARSKE UPRAVE RIJEŠILI

SU PROBLEM PUCANJA FELGI NA TRAKTORIMA

UGRAĐENA POJAČANJA NA FELGE Z

bog teških uvjeta rada u šumi često dolazi do lomova pojedinih dijelova strojeva, posebice onih koji su izloženi povećanom opterećenju. Čest slučaj su tako lomovi felgi na traktorima prilikom izvlačenja i uhrpavanja u teškim uvjetima. Do pucanja felgi dolazi u predjelu gdje se one vežu

na trup traktora (kod vijaka i matica). U eksperimentalnoj radionici bjelovarske uprave pri Autotransportu (meha­

ničari Josip Jukić, Stjepan Tuković, Ivan Rožman) riješili su i taj problem — ug­radili su pojačanja na felge. Pojačanja su ugrađena na traktore Torpedo TD 7506 A i TD 7506, na dvije različite vrste felgi (što je i mali problem), na one s punim srcem i na felge s zvjezdastim srcem.

Kod ovih potonjih dodatnu poteškoću predstavlja centriranje već napukle felge, pa bi, kažu stručnjaci to bilo uputnije obaviti prije nego što dođe do pu­canja.

Ovim dodatnim zahvatima u mehaničkoj radionici pojačana su mjesta spa­janja felge s trupom traktora te ujedno i nagazna površine felge.

U eksperimentalnoj radionici pozabavili su se još jednim problemom: pre-metanjem srca felge prema unutarnjoj strani.

Da bi se, naime, kod traktora koji se koriste za prijevoz (u traktorskoj eki-paži) i gdje je ugradnjom dizalice znatno opterećen zadnji most traktora, sprije­čilo osim pucanja felgi i veliko habanje guma s unutarnje strane, u radionici su srce felge pomakli s vanjskog dijela prema unutra za 70 mm i na taj način dobili zadovoljavajuću udaljenost gume od šasije dizalice na zadnjem mostu traktora. Stabilnost traktora time nije narušena.

Ovdje treba dodati da su se problemom pojačanja felgi na bjelovarskoj upravi bavili i ranije. Tako su pred desetak godina prvo križasto pojačanje na felge projektirali i izradili u šumariji Virovitica Sjepan Miškulin i Mirko Mandić.

(m)

MEHANIČKA RADIONICA ŠUMARIJE SIRAČ DOBRO JE DOK IMA DIJELOVA

Šest traktora i još poneka dizalica što su se tog dana zatekli u dvorištu mehsriiC-ke radionice šumarije Si-

rač ne znače da su svi ti strojevi u kvaru! Naprotiv, tek jedan je »teško bolestan«, ostali su tu, moglo bi se reći, na odmoru.

Inž. Goran Harambašić koji vo­di mehanizaciju (i radionicu) ob­jašnjava: »Obzirom da su radnici trenutno na poslovima uzgoja,

mehanizacija je u radionici, na kompletnom pregledu. Bez obzi­ra Što '? oosla dosta, sve uspješ­no privodimo kraju. Ostala je tek jedna dizalica. Moram reći da imamo nešto nove mehanizacije, traktora Torpedo, te isto tako po­hvaliti komercijalu što nam rezer­vni dijelovi stižu na vrijeme, tako da većih problema nema.

A da u ovoj radionici siračke šumarije, smještenoj u Grižani-

ma, kojih tri kilometra od Sirača, sve funkcionira i bude na vrijeme popravljeno, brinu se mehaničari Jožet Grčik, Zlatkc KrGnOV i An­tun Kreutzer te pomoćni mehani­čar Antun Vitina.

Na slici: Antun Vitina, Zlatko Krehov i Antun Kreutzer pobrinut će se da i ovaj traktor vrlo skoro bude spreman na povratak u šu­mu. (M. M.)

NAŠA ISTRAŽIVANJA MOTORNI ČISTAČ ILI PILA?

Ušumskom predjelu Točir šu­marije Ivanska inž. Josip Knepr vrši usporedno istraži­vanje učinkovitosti sitne uz­

gojne mehanizacije na čišćenju, kon­kretno, motornih čistača različitih pro­izvođača (Stihl, Ehlo, Shindaivva) te paralelno uspoređivanje s uzgojnom motornom pilom Stihl 0,24.

U sastojini staroj 24 godine, pod stalnim naletom komaraca tih kasnih proljetnih dana, dva radnika šumarije Ivanska, Miško Lukec (s čistačem) i Mato Rehorović (koji mu pomaže), ra­de »na štopericu« kojom učinke, po­trebno i izgubljeno vrijeme mjeri i uredno bilježi inž. Knepr.

O tome će kasnije, kad cjelokupno istraživanje s rezultatima bude za­vršeno, opširnije biti riječi u našim no­vinama. Ovom prilikom tek zapažanje inž. Knepra: »Čistači su dobri, ali ne za ovako gustu sastojinu, za sastojinu u kojoj ima i malo debljih stabalaca i za ovako velike plohe. Ovdje je laga­na uzgona motorka korisnija.«

Dosta vremena se izgubi kad se

stabalce ne može odsjeći odjednom već se mora obići i zasjeci i s druge strane, dodaje Lukec.

I još: obvezna su dva radnika, s motorkom može i jedan.

(m)

Motorni čistač je dobar, ali za tanje sastojine: Miško Lukec s čistačem i Mato Rehorović

13. srpnja 1994.

TRAGOM JEDNE STARE FOTOGRAFIJE

Ploha američkog borovca, sađenog prije 30-tak godina na područiu Pačkoa Dilia

ZA I PROTIV ČETINJAČA

Na sjevernim obroncima Dilja, između sela Pake i Imrijevaca, na području čaglinske šumarije, pri­

je tridesetak godina, u nekadaš­njem odjelu 41 bila je sedamde-setgodišnja mješovita panjača graba, bukve i hrasta kitnjaka s primiješanim pojedinačnim stablima cera, trešnje i trepetlji-ke. Zbog slabe kvalitete ove sas­tojine izvršena je konverzija sje­čom stabala na pruge i krugove te unošenjem četinjača na po­vršini 10 ha. Širina pruga je 25 m a isto i medupruga. Sječen je, ug­lavnom, najlošiji dio šume a os­tavljene su kvalitetnije grupe stabala. Ustrojeno je na taj način 11 pruga i 38 krugova a sadene su obična smreka, evropski ariš, američki borovac, zelena dugla-zija i običan pačempres. Kopa­nje sadnih jama i sadnja navede­nih četinjača izvršeni su dijelom u listopadu 1962., a dijelom u proljeće 1963. godine.

Ovo područje postaje pokusni objekt »Imrijevci« jastrebarskog

b'jmsrSrvOg uisiiLUta a stručnjaci te znanstvene ustanove obavljali su na pojedinim plohama istra­živanja -o rastu i prirastu posa­đenih četinjača. Došli su do za­ključka da su uvjeti za njihovo uspijevanje na spomenutom lo­kalitetu povoljni a napose za ev­ropski ariš i američki borovac, uz razmak sadnje 3 x 3 m. Nad­morska visina 200—300 m, pseu-doglejno i smeđe tlo na laporu te fiziološko aktivna dubina tla, ko­ja prelazi jedan metar, su čimbe­nici za nesmetan razvoj ovih vrsta.

Prije jedanaest godina, nepaž­njom jednog seljana iz obližnjeg sela Pake, buknuo je požar, koji je zahvatio djelomice i ovaj po­kusni objekt te oštetio dio staba­la. Kasnije su se ona pretežno obnovila a nešto ih je posječeno. I kada se očekivalo da će se u ovoj, sada već tridesetpetogodiš-njoj dobro razvijenoj sastojini, redovno i bez zastoja obavljati pojedini šumskouzgojni zahvati, oštećuje je koncem prošle godi­

ne iznenadni snijeg stvarajući prijelome i izvale, koje je opet trebalo izvući i neplanski proda­ti.

Unatoč provedenim znanstve­nim istraživanjima o opravda­nosti sadnje nabrojanih četinja­ča, odjednom se našao i dio šu­marskih stručnjaka oštro kritizi­rajući ideju o njihovom unoše­nju. Kako kaže naš narod, posli­je bitke je lako biti general, no treba u prosudbama biti objekti­van. Jedan stariji umirovljeni šu­mar, i sam zagovornik tog ozele-njavanja, na sve te povike hlad­nokrvno je konstatirao: »Pa za­boga, stradale su od snijega i lis-tače«. Doista je tako, ali na pod­ručju šumarije Čaglin četinjače su znatno više oštećene. Samo na oko 15 ha površine pretrpjele su totalno oštećenje, no to ne znači da ih ne treba više saditi. Ne treba smetnuti s uma da u ukupnoj drvnoj masi požeške Uprave šuma sudjeluju sa svega 4%.

I. TOMIĆ

IZ KANCELARIJE U ŠUMU Prva radna subota u mjesecu svib­

nju, te lijepo i sunčano vrijeme bilo je kao stvoreno za odlazak na radnu akciju.

U organizaciji OO Sindikata djelat­nici Stručnih službi Uprave šuma Del­nice krenuli su na teren na područje šumarije Ravna Gora. Cilj je bio gos­podarska jedinica »Višnjevica« pred­jel zvan »Kosica«. Akciji se odazvalo oko pedesetak djelatnika.

Tog svibanjskog dana vrijedne ru­ke djelatnika Stručnih službi na po­vršini od 1 ha vršili su njegu kultura (uklanjanje drvenastih izbojaka). Una­toč tome što se većina njih po prvi put srela s ovakvim poslovima na te­renu, posao je obavljen stručno, što su potvrdili i »domaćini« iz šumarije Ravna Gora, Franjo Kamber, Dražen Svetličić, Nedeljko Erjavac pomoćnici revirnika, Miljenko Majnarić revirnik i Željko Podobnik rad. na uzgoju.

Poslije održane akcije »domaćini« iz Ravnogorske šumarije pripremili su

Poslove u kancelariji, zamijenile su djelatnice Stručnih službi Uprave šuma Delnice, te prve radne subote u mjesecu terenskim poslovima,

slijeva na desno: Slavica Grgurić-Pajnić, Suzana Kezele i Nataša Delač

za svoje kolege iz Stručnih službi skromnu zakusku. Ugodno druženje

uz jelo, pilo i »zezanciju« potrajalo je do prvih večernjih sati. V. PLEŠE

DOBROVOLJNI DARIVATELJI KRVI Povodom Međunarodnog dana Crvenog Kri­

ža, djelatnici UJ. Koprivnica, doborovoljni davatelji krvi, upriličili su akciju davanja krvi i time dali svoj doprinos toj humanitarnoj organi­zaciji, koja već više od 125 godina, u svojim mno­gobrojnim akcijama ima isti cilj, a to je pomoći onima koji pate, bez diskriminacije.

U ovoj akciji najdragocjeniju tekućinu nese­bično je dalo 35 djelatnika iz šumarije Koprivni­ca, šumarije Sokolovac i TiM Lepavlna, a to su-. Mladen Andrašić, Stjepan Bockaj, Slavko Brat-ković, Franjo Buhinjak, Dušan Car, Franjo Češ-

njaj, Branko Češnjaj, Milutin Danilović, Stjepan Domitrović, Milan. Dulikravić, Đuro Dulikravić, Miro Denadija, Vinko Glatki, Nenad Hum, Mla­den Kapusta, Ivica Kolarić, Stevo Kovačić, Ivan Kovačić, Stjepan Levanić, Stjepan Markovino-vić, Miroslav Marković, Nenad Mrazovac, Pero Petani, Ivan Pintarić, Darko Podlesak, Milan Ra-jaković, Petar Ritoša, Stevo Smiljanović, Nikola Sočev, Ivan Stanin, Josip Topolko, Marijan Tur-ković, Marijan Valent, Josip Zobec i Josip Žgela.

M. D.

CIJEPLJENJE KAO PREVENTIVA

ri obavljanju terenskih poslova u šumi, a napose kada se treba provlačiti kroz mlade sastojine u stadiju mla-dika ili guštika, šumski radnici i terensko osoblje ne­prestano su izloženi napadu uvijek neugodnog krpelja.

Ovaj sićušan i tek naknadno zamjetljiv(i) insekt zna se pojaviti na raznim dijelovima tijela i satima biti pripijen svojim nožica­ma. Teško se skida a nerijetko ga neoprezno odstranjujemo čupanjem što je nepravilno, jer glava ostaje na mjestu uboda. Na glavu krpelja treba tada staviti kap ulja, petroleja ili nekih drugih kemijskih sredstava (terpentin i si.). Inače, njegovo pot­puno uništenje je vrlo teško a pritom koristimo, pored nabro­janih sredstava, krezol, kloropikrin, prašak DDT i još neke druge preparate.

Neki krpelji izazivaju oboljenje koje se naziva »krpeljska groznica« odnosno ascendentna progresivna paraliza koja se javlja kod životinja i djece. Krpelji iz roda Ornitodorusi su pre­nosioci nekih spirohetoza nazvanih borelioze ili krpeljske po­vratne groznice. Neka virusna oboljenja (encefalitis i dr.) tako­đer su posljedica djelovanja krpelja koji ih prenosi.

Zbog svega nabrojanog treba provoditi cijepljenje kao preventivnu mjeru u borbi protiv eventualnih bolesti kojih je uzročnik ovaj napasnik. Na području požeške, a prema nekim informacijama i većine drugih Uprava šuma, dosad nije bilo organiziranog cijepljenja. Iako nisu registrirani slučajevi ne­kog ozbiljnijeg oboljenja, osim sporadičnih tvrdnji, bolest izaz­vanu ubodom krpelja moramo shvatiti ozbiljno.

Od 736 uposlenih u Upravi šuma Požega, oko 500 ih4e_pa_ prirodi sv"gpps,i^ stnln" ili pmTnmnrP m I'TVIIII •'!•! |r ~~try-n 70%. Dakle, tijekom godine ovi ljudi su više ili manje izloženi mogućnosti da »zarade« kojeg krpelja i eventualno obole. Po­sljedice oboljenja su krajnje neugodne a bolovanje traje i do godinu dana.

Budući da su pojedine šumarije inzistirale na cijepljenju, tim povodom je zatraženo od svih šumarija da pošalju popise radrika koji se žele cijepiti.

Postupak cijepljenja je relativno kompliciran kao i nabav­ka cjepiva koje se mora uvesti iz susjedne Austrije, posredova­njem zagrebačkog Imunološkog zavoda, ispostave Osijek. Ci­jena cjelokupnog cijepljenja je 40-50 DEM po osobi a može se obaviti u svako doba godine i to tri puta. U ljetnom periodu, nakon obavljenog prvog cijepljenja, načini se stanka od dva tjedna a onda se pristupa drugom cijepljenju. Tek poslije 10-12 mjeseci obavlja se treće cijepljenje.

Želimo li se cijepiti zimi, drugo cijepljenje slijedi s nešto većim razmakom nego ljeti (4-6 tjedana) dok za treće načinimo razmak kao i ljeti, a to znači i do godinu dana. Radnik koji je primio cjepivo stječe otpornost (imunitet) u idućih 3-5 godina, nakon čega može ponovo primiti cjepivo, ovaj put odjednom, jer ono sadrži sve tri doze. Imunitet opet traje kao i prilikom prvog tretiranja. Reakcije nakon cijepljenja su uglavnom do­bre a može se eventualno pojaviti neznatno povišenje tjelesne temperature. Valja istaći da se cjepivo pohranjuje u hladnja­ku, ne smije biti izloženo suncu a trajnost mu je između pet i šest mjeseci.

I. TOMIĆ

CIJEPLJENJEM PROTIV KRPELIA S

a zaštitom protiv krpeljnog meningoencefalitisa, započe­lo se u koprivničkom šumar­stvu još 1981. S obzirom na

to da je u posljednjih nekoliko godina, a ove godine posebno, pojačana po­pulacija krpelja, povećan je i interes djelatnika za zaštitu od tog opasnog napasnika.

Da bi zaštitili svoje djelatnike, na U.Š. Koprivnica i ovog je proljeća or­ganizirano cijepljenje za djelatnike koji najveći dio radnog vremena pro­vode u šumi, a to su šumski radnici i stručno šumarsko osoblje.

Nabavu cjepiva FSME-IMMUN iz Austrije i samo cijepljenje obavio je Medicinski centar Koprivnica, sa ko­jim U.Š. Koprivnica već dulji niz godi­na uspješno surađuje.

Cjepivo je primilo ukupno 150 dje­latnika, od čega je 32 cijepljeno po prvi put a 118 djelatnika je docijeplje-no.

Akcija zaštite protiv krpeljnog me­ningoencefalitisa, nastavit će se ove jeseni.

M. D.

HUMANOST U PRAVI TRENUTAK V

eć poslovično, svake godine u ljetnim mjesecima dolazi do nestašice krvi i krvne plazme u skoro svim bolnicama i me­dicinskim ustanovama u Hrvatskoj. Da bi se svakodnevne potrebe za tom dragocjenom tekućinom zadovoljile, zavodi

za transfuziju su često ovog ljeta preko sredstava javnog priopćava­nja, slali mnogobrojne apele dobrovoljnim davateljima krvi poziva­jući ih na nove humane akcije. Tako su, tko zna po koji puta i dobro­voljni davatelji krvi iz šumarije Koprivnica, priskočili kad je bilo naj­potrebnije i tom plemenitom gestom dali svoj prilog ublažavanju ne­stašice te najdragocjenije tekućine. Polovinom kolovoza krv je dalo 18 djelatnika šumarije Koprivnica: Željko Balaško, Franjo Buhinjak, Ivica Bunić. Franjo Češnjaj, Željko Dukarić, Stjepan Dukarić, Zlatko Gačan. Vinko Glatki, Zdravko Gradeček, Ivica Grudić, Stevo Kova­čić, Stjepan Krnjak, Stjepan Markovinović, Darko Podlesak. Petar Ritoša, Nikola Sočev, Stjepan Sokač i Ivan Stanin. M. DOMOVIĆ

13. srpnja 1994.

NAPAD NA ŠUME I NJIHOVA ZAŠTITA

VELIKI KORAK NAPRIJED

KOLIKO ŠTITIMO ŠUME?

Tijekom prvog polugo­dišta ove godine Upra­va šuma Vinkovci je povela zaštitu šuma

protiv mrazovaca i gubara aviotretiranjem na 1.750 ha šuma, te protiv pepelnice na 407 ha. Uz to — pokusno su tretirali 313 ha protiv nekih dosada netretiranih štetnika. Uprava šuma Koprivnica tretirala je 1.500 ha šuma zbog vrlo jakog napada mra­zovaca, a suzbijali su i štitas-te uši na 100 ha, te pepelnicu na 1.500 ha. Jak napad mra­zovca zabilježen je i u Upravi šuma Osijek, gdje je zaštiće­no 9.011 ha šuma aviotretira­njem. Uprava šuma Našice provela je akciju zaštite šu­ma protiv mrazovca na 4.680 ha, a protiv pepelnice na 794 ha. Uprava šuma Zagreb mo­rala je provesti akciju suzbi­janja mrazovaca na 1.372 ha šuma. U Upravi šuma Delni­ce tretirali su jelovog moljca, a zabilježili su i jak n a p a d gubara na području Šumari­je Rijeka, te jako sušenje jele i smreke na području Šuma­rije Prezid, što sada prate i pripremaju se za poduzima­nje potrebnih mjera. Jaka su­šenja bilježe i u Upravi šuma Gospić (posebno na okupira­nom i nedostupnom dijelu područja kojim gospodare). U Upravi šuma Split provode akciju tretiranja borova čet-njaka, a bilježe i napad zlat-koraja na području Šumarija Zadar i Korčula...

Ove i podatke iz preostalih uprava šuma iznijeli su stručni suradnici za zaštitu šuma na sastanku održanom početkom srpnja u Direkciji, podnoseći izvješća o svom radu tijekom prvog polugo­dišta ove godine. Sastanku su prisustvovali i predstavni­ci Šumarskog fakultata dr. Milan Glavaš sa suradnici­ma, dr. Miroslav Harapin iz Šumarskog instituta i mr. Stjepan Opalički iz Ministar­stva poljoprivrede i šumar­stva RH.

ZAŠTITA ŠUMA NA JADRANSKOJ OBALI

Nakon sagledavanja sta­nja štetnika i bolesti u šuma­ma i poduzetnih mjera za za­štitu šuma razgovaralo se je o stanju u krškim šumama, u kojima se nije provodilo više akcija zaštite. Mišljenja su podijeljena:

Na zaštiti šuma prošle i ove godine u Hrvatskoj je urađeno mnogo, počevši od suzbijanja biljnih bolesti i štetnika do zaštite šuma od požara.

Ipak, još uvijek ima problema koje treba rješavati...

— Sa studentima smo ove godine imali terensku nasta­vu na Rabu — rekao je dr. Milan Glavaš sa Katedre za zaštitu šuma Šumarskog fa­kulteta u Zagarebu — i usta­novili smo napad gubara. Akcija zaštite nije provede­na. Mislim da bi zbog toga trebalo doći do odgovornos­ti... — Pratili smo stanje u Dalmaciji zajedno sa služba­ma »Hrvatskih šuma« — od­govorio je mr. Stjepan Opa­lički, republički inspektor za zaštitu bilja u šumarstvu — i donosili zajednički odluke o tome što tretirati, a što ne tretirati. Pojava napada štet­nika u Dalmaciji smo imali i ranijih godina. Događa se da jedne godine na određenim područjima imamo golobrst, a druge godine je stanje nor­malno'. Te šume ne vrše eko­nomsku, već turističku fun­kciju i ne želimo ih tretirati ukoliko to nije neophodno, pogotovo ne kemijskim sred­stvima. Osim toga, riječ je o vrlo skupim akcijama (oko 100 DEM po ha), koje ni »Hrvatske šume« ne mogu podnijeti, ukoliko se odluču­ju na tretiranje svakog štet­nika i bolesti koji se mogu pojaviti...

Komentirajući sve ono što je tijekom prvog polugodišta rađeno na zaštiti šuma i od­govarajući na pitanja mr. Pe­tar Jurjević, šef Službe za za­štitu i ekologiju u »Hrvat­skim šumama« je rekao:

— Zadovoljan sam s onim što sam tijekom prvog polu­godišta učinili i mislim da smo učinili veliki korak na­prijed u praćenju bolesti i štetnika i zaštiti šuma od njih. Za zaštitu smo se pri­premali na osnovu podataka Dijagnozno-prognozne služ­be Šumskog instituta Jastre-barsko i mogu samo konsta­tirati da su prognoze bile točne. U kontinentalnom di­jelu je učinjeno doslovce ono što je trebalo učiniti. Napada štetnika je bilo na površina­ma većim od tretiranih, ali nisu bili toliko jaki da bi za­htijevali suzbijanja. Na jad­ranskoj obali je na nekim područjima bilo golobrsta protiv kojeg nismo provodili akcije suzbijanja, jer se je ra­dilo o manjim i razbacanim površinama i nije postojala

ISPRAVKA IZ PROŠLOG BROJA U prošlom broju lista »Hrvatske šume« (br. 36. od 20. lipnja

ove godine) su na strani 9 objavljena dva skraćena tek­sta prenesena iz »Šumarskog lista«, na kojima su greškom u štampariji ispuštena imena autora. Prvi je tekst »Oštećenost krošanja glavnih vrsta drveća«, čiji su autori doktori B. Prpić, Z. Seletković i M. Ivkov sa Šumarskog fakulteta Zagreb, a dru­gi je tekst »Odnos oštećenosti hrasta lužnjaka«, čiji je autor dr. Nikola Komlenović iz Šumarskog instituta Jastrebarsko.

Također se je potkrala greška i u tekstovima vezanim uz posjetu umirovljenih članova Hrvatskog šumarskog društva Zumberak, gdje je krivo napisano ime umirovljenog inž. Upra­ve šuma Karlovac, te stoji Zvonimir umjesto Mato Čičak.

Ispričavamo se zbog n&stalih grešaka i molimo čitatelje da prihvate ovu ispriku.

Redakcija

ekonomska opravdanost za provođenje akcije...

Što će zaštitari raditi tije­kom druge polovine godine?

Dr. Miroslav Harapin je, izražavajući zadovoljstvo os­tvarenom suradnjom i uči­njenim tijekom prvih šest mjeseci, »podijelio zadatke« i za narednih šest mjeseci: tre­ba prikupiti legla gubara i borova četnjaka, prikupiti trupčiće dugačke tridesetak cm radi praćenja napada po-tkornjaka i ksilofogenih in-sekata, prikupiti hrastove grane zbog praćenja štetnika na našoj najvrednijoj vrsti, ali i zbog praćenja uroda ži­ra, prikupiti mahovinu s drveća radi praćenja jaseno­ve pipe itd. .Naravno-,—svi' Uzorci iz različitih šumarija služiti će utvrđivanju intenzi­teta napada pojedinih štetni­ka i bolesti i potrebe za pro­vođenjem njihova suzbijanja, ali i istraživanjima koje pro­vode znanstvenici sa fakulte­ta i iz instituta. Dr. Harapin je, samo usput rekao da šu­ma zbog posljedica sušenja vjerojatno gubi energiju, zbog čega slabije lista i cvje­ta...

ŠTO PODUZETI U PROTUPOŽARNOJ

ZAŠTITI? Jedna od trenutno najza­

nimljivijih tema je zaštita šu­

ma od požara. Podaci o prvih šest mjeseci su dosta dobri: u šumama Hrvatske zabilježen je »samo« 41 požar, a površi­ne koje su gorjele tijekom tog perioda nisu veće od 600 ha. Prošlih su godina već tije­kom prve polovine godine bi-lježene daleko veće štete od požara u šumama. Zato se je uglavnom razgovaralo o onom što treba poduzeti da bi i tijekom ljetnih mjeseci imali manje štete nego pro­teklih godina, posebno u Dalmaciji:

— Republika Hrvatska je iznajmila dva protupožarna zrakoplova — izvijestio je mr. Opalički — koja će vjero­jatno zadržati u svom vlas­ništvu. Osposobljeno je i 6 helikoptera sa zaimačima vode, koji će služiti i za prije­voz ljudi i sredstava. Nakon provedenih analiza utvrdili smo da ljudi koji rade na os­matranju u 70 posto slučaje­va dojavljuju požar u roku od sat vremena, što je napre­dak u odnosu na ranije raz­doblje, ali je razdoblje od do­jave do gašenja požara još predugačko. U 85 posto slu­čajeva požari su na vrijeme lokalizirani. Međutim, na­kon odlaska vatrogasaca — česti su slučajevi da domaće stanovništvo ne čuva pod­ručje na kome je ugašen po­žar, pa ponovno dolazi do požara. Ministarstvo poljop­rivrede i šumarstva pripre­

ma novi Pravilnik o tehnič­kim mjerama zaštite šuma od požara...

Konstatirano je da je u »Hrvatskim šumama« prošle i ove godine planiran i ostva­ren dovoljan broj osmatrač-kih dana, da je rađeno i na osiguranju UKV veza, ali ih još uvijek ima premalo i vri­jeme do njihove potpune us­postave treba »premostiti« mobitelima, da su izdvojena financijska sredstva kojima se pomaže profesionalnim vatrogasnim postrojbama u okviru MUP-a, da je prošle godine osigurano nešto auto­mobila za potrebe osmatrač-kih službi, što sve još uvijek nije dovoljno, jer se problemi javljaju i dalje. Na primjer — UKV veza još nedostaje, čak i u Dalmaciji, da ne govorimo o kontinentalnom dijelu, re-petitora ima premalo, kao i automobila, a požare vrlo često gase dobrovoljna vat­rogasna društva, kojima se je oduvijek pomagalo u na­bavci potrebne opreme. S ob­zirom da se sada odvajaju sredstva za rad MUP-a — ka­ko osigurati i sredstva za rad DVD-a?

O ovom će proble­mu biti više riječi na sastan­ku koji će se organizirati s predstavnicima Vatrogasne zajednice Hrvatske, zaključe­no je na sastanku.

Sastanak je, dakle, tražio i pronalazio odgovore na vrlo konkretna pitanja iz prakse, što se je pokazalo jedinim pravim načinom zaštite šu­ma ugroženima sušenjem, bolestima, štetnicima, poža­rima...

V. CUNIĆ

STROJ ZA ODRŽAVANJE OKOLIŠA . prava šuma Karlovac je nedavno nabavila novi stroj za održavanje okoliša. Riječ je

J kanadskom osnovnom stroju, koji je opremljen priključcima za ljetno i zimsko održan vanje prometnih površina i travnjaka. Za održavanje travnjaka opremljen je kosilicom, malim kontejnerom za skupljanje trave, valjkom i ježom za prozračivanje travnjaka, dok je za održavanje prometnih površina zimi opremljen malom ralicom i irezom za čišćenje snijega.

Nekima od spomenutih priključaka stroj treba tek kompletirati.

13. srpnja 1994.

PRIPREME ZA IZGRADNJU NOVE ZGRADE ŠUMARSKOG FAKULTETA CENTAR ŠUMARSTVA HRVATSKE

Ciljevi izgradnje nove zgrade Šumarskog fakulteta veći su od ciljeva koji se postižu podizanjem novih zgrada: nova bi zgrada trebala postati centrom šumarstva, dakle mjestom koje će pomoći operativcima da prate nova

znanja, ali i bazom za dublje i značajnije povezivanje znanosti i prakse.

Htjeli b ismo napraviti ne samo novu zgradu Šumarskog fakulteta, već centar šumars tva

Hrvatske — rekao je dr. Slavko Matić, prodekan Šumarskog fakulteta — dakle, objekat u kome će se obrazovati studen­ti, ali i šumarski inženjeri koji djeluju u praksi , j e r se mnogo toga mijenja i znanje stečeno tijekom studija nije dovoljno da b ismo postigli svoj cilj:

zdrave i kvalitetne šume. Osim toga, »Hrvatske šume« još uvi­jek nemaju adekvatan pros tor za veća okupljanja, pa je i to jedan od ciljeva izgradnje nove zgrade Šumarskog fakulteta.

Ideja o osnivanju Šumar­skog učilišta (1860. g.) potekla je od šumarskih stručnjaka Hrvatske koji su djelovali u Šumarskom društvu osnova­nom 1846. godine. Prva zgrada Šumarskog fakulteta (Šumar­ska akademija pri Filozofskom fakultetu) izgrađena je krajem prošlog stoljeća u Zagrebu, u današnjoj ulici Ljudevita Vu-kotinovića i danas je koriste

Hrvatsko šumarsko društvo i Direkcija »Hrvatskih šuma«. Izgrađena je sredstvima šu­marstva Hrvatske, uglavnom sredstvima Brodske imovne općine, a fakultet ju je koristio do 1947. g. Tada je Poljopriv-redno-šumarski fakultet uselio u zgradu koju danas koriste: Poljoprivredni fakultet i dva odjela Šumarskog fakulteta — odjel šumars tva i odjel drvop-rerade. Prostora sve više ne­dostaje, kako onog za studen­te, tako i pros tora za znanstve-no-istraživački rad.

— Ideja nije nova — dodaje prof. Matić — ona je samo na­stavak onog što su radili naši prethodnici , a osnivanje Jav­nog poduzeća ju je još više ak­tualiziralo. Projekat je zapravo zajedničko djelo nas profesora i arhi tekata . Idejni projekat je na osnovu naših zamisli i pri­jedloga izradio akademik dr. Ante Vulin sa svojim suradni­cima iz Zavoda za arhi tekturu (Arhitektonski fakultet). Nova zgrada će se sastojati od tri sa­mostalne, ali povezane cjeline: prvog dijela u kome će se nala- Idejno rješenje nove zgrade šumarskog fakulteta u Zagrebu

ziti dvorane, predavaone, labo­ratoriji, dekanat , biblioteka i ostali prateći prostori , te dva preostala dijela u kome će se nalaziti katedre i prostori po­trebni za znanstveni rad. Zgra­da će biti vrlo funkcionalna, jednostavna i moderna, a imat će oko 12 tisuća m2 neto koris­nog prostora .

Preostaju pitanja: dokle se stiglo i kako osigurati sred­stva. Na njih dr. Matić odgova­ra:

— Zasada imamo idejni, a radi se na izradi glavnog i iz­vedbenog projekta, te zaokru-ženju pot rebne dokumentaci­je. Zemljište postoji i planira­mo graditi u blizini sadašnje zgrade. Računamo da će prili­kom osiguranja pot rebnih sredstava iza nas stati šumar­stvo Hrvatske, ali i Ministar­stvo obrazovanja i Ministar­stvo znanosti , jer se radi i o os­tvarenju ciljeva za koje smo svi zainteresirani, prije svega o očuvanju pr i rodnih i zdravih šuma Hrvatske.

V. H.

"UGLJENICU NE PALIM NIKAD PETKOM!"

ŠUMARSKI ZANATI / UGLJENARSTVO

Uneograđenom dvorištu na kućnom broju dva u Samari-

ci, na zavoju gdje se se­lo gotovo uvlači u šum­ski kompleks Garjevi-ce, šumski su radnici koji svakodnevno tuda idu na posao proteklih dana mogli vidjeti do­maćina Josipa Vugrića kako slaže neobičnu hrpu drva-ugljenicu. Za neko vrijeme ona će biti pokrivena zemljom i izgledat će izdaleka kao oniži, široki stog sijena.

Ostatak je to danas rijetkog zanata, tradi­cije ovog kraja koja je domaćinstvu Vugriće-vih u proteklom razdo­blju pomogla da preži­ve, da podignu imanje, uzdignu svoje šestero djece, konačno, da ima­ju svoj kruh.

— Pravljenjem drve­nog ugljena, ili kako mi kažemo ugljenarstvom, počeo sam se baviti pred 28 godina, zapra­vo onda kad od rada u kamenolomu u bivšem gospodarstvu više ni­sam mogao živjeti. Jer, radili smo tada sezon­ski. Vidio sam kako dr­veni ugljen rade šum­ski radnici u Garjevici i pomislio zašto i sam ne bi iskoristio te ot-

^ke od cjepanica, pa­ze, okrajke, prisjeća

u Vugrić. Tako je to počelo pri­

je skoro tri desetljeća, a danas je Vugrić na­daleko poznati uglje-nar čiji je ugljen na ci­jeni i u bjelovarskom kraju i u Crikvenici,

Poreču i svugdje gdje su ga koristili.

Ne nije to lak ni bezopasan posao. Za­htjeva znanje, ali i mir­noću, strpljenje. Opisu­je Josip kako se slaže jedna ugljenica koja može biti od 50,100 ali i 200 prm. Ova koju slaže bit će srednje veličine. Na razgrnuti »plac« za­biju se tri šipke i oko njih okomito složi me­tar, dva drva. To je »lu-cenj« koji se poveže ži­com, a u sredini je ostala rupa za palenje vatre. Onda se složi »unterlag« ili pod pa se oko lucnja počinju sla­gati drva, najprije ta­nja onda sve deblja. Na kraju se gore poslažu panjevi, okrajci, otpaci, na to se stavi »grasa«,

odnosno sijeno kojim se popune sve rupe i sve se to pokrije zem­ljom. Tako je ugljenica pripremljena i počinje najteži dio posla, palje­nje drveta ili »boka-nje«, koje traje 14 dana. Dan i noć treba paziti da vatra gori, tinja, ali da sve skupa ne izgori!

— Tu je važno neko­liko stvari, pojašnjava Josip. Prije svega, da ispod zemlje nigdje ne­ma zraka. Odnosno za potrebnu količinu zra­ka ostavit će se rupe koje će se svaki dan za­trpavati i otvarati na drugom mjestu, prema potrebi. Kad se vatra jednom zapali u sredi­ni, štopanjem drvima dižemo je gore, hrani­mo vatru kako mi to

kažemo, do samog vr­ha. To je opasan dio posla, ugljenari znaju i poginuti braneći vatru, moraju dobro paziti da ne padnu u rupu odo­zgo. Nema spavanja, uvijek netko stražari ili žena ili sin ili ja. Jer ako počme gorjeti, mo­žeš plakati! Ode i mu­ka i novac.

Preostaje lakši dio posla. Tri dana se ugljenica hladi, skida se zemlja, no i tad se mora paziti da se ne zapali, mora se zalije­vati vodom, i nakon to­ga počinje pakovanje ugljena.

Nekad se od uglje-narstva moglo pristoj­no živjeti, prisjeća se Vugrić, nekad je imao

— Ugljenicu treba znati pripremiti, no pravi majstor moraš biti tek kad počme »bokanje«: Josip Vugrić kod ugljenice koja još nije dovršena.

stalne kupce. Danas" ljudi nemaju novaca, sve teže je prodati.

A za kvalitet Josip jamči. Jer kao i svi za­natlije, ima i on neka svoja pravila, male taj­ne i istine. '

Najbolji je ugljen, ve­li, od lijeske, pa od gra­ba, kruške. Koliko za­radi? Manje nego prije. Dok skupi drva za ugljenicu potroši i do 100 1 goriva, cijena nije baš neka. Od ugljenice od 100 prm dobije se do 7,5 tona ugljena.

— No znate kako je, dosta toga ode ovako, na veresiju. Dođe ovaj i traži vreću ugljena, do­đe drugi, daj i njemu...

Bit će i dalje ugljena iz »tvornice« u Samari-ci, bit će dok je zdravlja i pomoći djece Antuna, Mate, Žarka, Mirjane, Snježane, Sanje te sup­ruge Zlate. A toga je dosad bilo. Josip se u svojih 53 godine »ne sjeća da je imao pro­blema s doktorom i — djecom«. Drži se svojih životnih nazora medu kojima »malo rakije i koja fešta i odojak ili janjac nikad ne škode«. Možda i zbog toga, mo­žda i zbog čistog zraka ovdje na rubu šume, Josip još uvijek nema zdravstvenog kartona kod liječnika! Drži se strogo još jednog prin­cipa: nikad u ovih 28 godina otkako se bavi ugljenarstvom nije upalio vatru u ugljenici petkom. Vjerovanje ili nešto drugo, no ako to napraviš, veli, nisi joj više gazda...

M. MRKOBRAD

HSFIN ZA WIND0WSE Opće je poznata stvar da su oči svih

računovođa stalno uprte u informatiku, pa se očekuje i obrnuta djeladba. Cilj ovih uljudbenih prijepora nije odgovor »tko je kriv«, »tko je prvi«, »tko je važ­niji««, »tko je nazamjenjiviji«, već »koli­ka su dugovanja«, »kolika su potraživa­nja« i si. Da se po rezultate ne krene »pješice, jer kompjutor samo udvostru­čuje posao«, moderna znanost nudi raz-fične smislenije tehnike. Koliko nam tko duguje mogli bi primjerice i nacrta­ti. Slika je izvrstan oblik informacija. Ova naslikana tvorevina riječitija je od pojedinačnih podataka i može se »farba­ti« po želji. Podaci se mogu lakše »pro­bavljati« jer čovjekov glavni informator je vid. Rješenje je stoga HSFIN za Wi-ndowse.

Knjigovođe tada ne bi imale samo »pregled prema van«. Mogli bi baciti pogled i »prema unutra«. Kroz prozor, dakako.

Osim toga rad u Windows okruženju puno je jednostavniji. Sve je naslikano. Samo klikćeš mišem po ikonicama. Pri tom uopće ne moraš biti knjigovođa. Mogućnosti »farbanja« podataka su ne­ograničene. Investicije »ružičasto«, po­traživanja »crno«, troškovi »crveno«, plaće »sivo« itd. Uz svako knjiženje mo­guć grafički prikaz, stupac ili pita po že­lji. Stvari se tako odmah pojasne pa ot­pada svako naknadno izvješćivanje.

Ipak potreban je stanoviti oprez. Od prevelikog nagibanja može se pasti. Kroz prozor, dakako.

SURADNIČKO RAČUNALSTVO

Programeri iz Direkcije i nekoliko Uprava boravili su ovih dana u Delnica-ma. Tamo su promišljali kako da smis­lenije iskoriste sve blagodati program-

" skog alata FoxPro. Posljedak kreativnog rada ovih mozgova na okupu, izmjena iskustva i ostalo trapljeništvo prisutnih pogodovat će u postignuću kakvoće bo­ljitka potrebitih programskih rješenja u Hrvatskim šumama.

Da stvar ne'bi bila tako jednostavna, šef je grupi dao i domaću zadaću: Ona­ko usput, na seminaru, neka razrade HSPLAI^ - planiranje.

Zbiljnosti i zrenju uspješnosti ove srećonosne suradnje svakako će pogo­dovati Delničko ozračje. .

13. srpnja 1994.

KULTURA • RAZONODA • ZABAVA < ZANIMLJIVOSTI • KULTURA • RAZONODA ISTRAŽIVANJE PUHA I MOGUĆNOSTI ZA PROMOCIJU LOVA U

HRVATSKOJ KUDA ODLAZI PUH? P

rirodoslovni muzej Hrvatske i Šumarski fakultet Zagreb pri­premaju kongres o

puhovima, koji će se održati 1996. godine u Mošćeničkoj dragi. U sklopu pr iprema za ovaj kongres provodi se i istraživanje o puhu, kojeg vo­de dr. Nikola Tvrtković, rav­natelj Prirodoslovnog muze­ja i Katedra za lovstvo pri Šumarskom fakultetu.

— U Hrvatskoj postoje četi­ri vrste puha — kaže mr. Ma­rijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta, koji aktivno sudje­luje u ovom istraživanju — a Gerovo je vjerojatno svjetski centar puharstva i želimo ga promovirati, kao i mogućno-

Istraživanje puha i puharstva u Hrvatskoj je

jedan od načina pripreme bolje

promocije našeg lovnog turizma.

sti lovnog turizma u nas. To su neki od razloga koji su nas potaknuli na ovo istraži­vanje. Ciljevi istraživanja su utvrđivanje rasprostranjeno­sti puha, proučavanje njego­ve biologije, ekologije, speci­fičnosti u njegovu životu, istraživanje tradicionalnog odnosa pučanstva prema pu­hu i drugo. Na primjer — po­stavlja se pitanje pojave ve­

ćih populacija u godinama velikog uroda bukvice. Puh spava zimski san i u proljeće se budi. U roku od 7 dana sa­znaje kakav će biti urod bu­kvice te godine. Ukoliko će urod biti značajan i popula­cija puha je velika, a ukoliko urod izostane — puh nestaje. Postoje dvije teorije o tome što se događa s populacijom u slučaju izostanka uroda: prema jednoj od njih - puh se vraća na spavanje, a pre­ma drugoj - puhovi odlaze na druge lokalitete na koji­ma se očekuje bolji urod. Že­limo provjeriti ove i druge te­orije vezane uz puha i njegov način života...

G atalinka (Hyla arborea), veličine oko 4 cm, predstavlja najmanju žabu našeg

podneblja. Javlja se od ranog proljeća do ka­sne jeseni. Način života veže je uz vodu samo za parenje, dok ostali dio godine provodi me­du lišćem grmlja i drveća. Održavanje na li-šću omogućuje joj završetak prstiju proširen u jastučiće prianjaljke. Dobro se poklapa sa zelenilom lišća, pa kada i krekeće teško je na­lazimo. Tjelesna boja kod svlačenja se mije­

nja, pa od tamno-zelene prelazi u svijetlo-ze-lenu (tada je lakše uočavamo — vidi sliku), nakon čega opet brzo prelazi u zeleno. Sa gla­sanjem počinje u četvrtoj godini, kada i spol­no dozrije. Općenito je smatraju prorokom predskazivanja vremenskih (ne)prilika, pa joj odatle i ime — gatalinka.

Tekst i snimak: Krunoslav ARAČ

JESTE LI ZNALir

ŠTO SE DOGAĐA SA VEGETACIJOM

ZEMLJE? P ublikacija World Militarv and So-

cial Expenditures 1991. izvješta­va:

»Svake se godine uništi šumska površina veličine Velike Britanije. Po sadašnjoj stopi (gole sječe) do 2000. će se iz vlažnih tropskih zona ukloniti 65% šuma«.

U tim područjima prema jednoj agenciji UN-a, na svako zasađeno stablo posiječe se 10 drugih; u Africi je taj omjer više od 20 naprama 1.

Tako se povećavaju pustinjska područja i svake je godine područje veličine Belgije izgubljeno što se tiče korištenja za poljoprivredne svrhe.

S druge strane stalno rastuća po­pulacija stvara povećane potrebe za hranom, stanovima i industrijom, što opet nanosi daljnje štete tlu, vodi i zraku zbog industrijskih i drugih za­gađenja, stvarajući sve otežanije uv­jete življenja.

Ankica PICULEK

HRVATSKA BUDUĆNOST Danas je Hrvatska samostalna i suverena. Danas je Hrvatska pred obnovom ratom opustošene zemlje, te oslobođenjem svakog djelića zemlje hrvatske. Ali osim pobjede na vojnom polju, osim međunarodnog priznanja Hrvatske, osim materijalne obnove Hrvatske, Hrvatska mora povesti i dobiti najvažniju bitku svoje budućnosti - bitku na demografskom polju. Hrvatska će tek onda imati sigurnu budućnost, kada hrvatski roditelji, hrvatski političari, Hrvatska vlada i Hrvatski Sabor, te Crkva u narodu Hrvata, budu shvatili i tu spoznaju ozakonili daje od svih obnova za Hrvatsku najvažnija demografska obnova, a od svih politika da je za Hrvatsku najvažnija populacijska politika!

ŠUMARskA ZANOVJETANJA

MOŽE PRIVATNIK, ALI...

K amioni Autotransporta u bjelovarskoj upravi raspoređeni su po šumariji i voze prema planu. Ako se u nekoj šumariji pojavi hitna potreba za

dodatnim kamionima ili neka viša sila, Autotransport će i to uvažiti. Upravo takav zahtjev, za dodatnim prijevozom, pojavio se u šumariji Sirač. Nema problema, kažu u Autotransportu, ali...

- Uputit ćemo par kamiona u Sirač iz neke šumarije. Samo molio bih da u toj šumariji ne traže odmah privatnika. A ako to imaju namjeru činiti, onda angažirajmo tog privatnika neka vozi u Siraču, bio je decidiran upravi­telj Autotransporta inž. Damir Palac.

BOLJE OKOLO!

O d šumarije Sirač na krajnjem »istoku« bjelovarske uprave od Voćina u upravi Našice udaljenost je nekih 25 km. No za kamionske ekipaže ko­

je voze drvo iz Sirača za Voćin taj put dug je oko 120 km! Kako i zašto? Zbog toga što ne idu putem (dijelom kroz šumu) koji spaja spomenuta

dva mjesta, već okolo na Suhopolje i Slatinu. - A sve to zbog toga što je cesta Sirač-Voćin na mjestima nepro­

hodna, što na njoj ima drveća koje bi šumarija na čijem je to području tre­bala odstraniti i cestu osposobiti za promet. Tada bi kamioni umjesto jedne ture dnevno, koliko sada rade, mogli napraviti i tri, četiri ture, pojasnio je suštinu problema upravitelj siračke šumarije inž. Vlado Nervo.

LJUDI ODLAZE ...

Neke novine već su o tome opširno pisale kao (i) o političkom problemu (traženje azila kao uvjet za dobivanje posla), mi to spominjemo tek

kao podatak i problem iznijet na jednom od sastanaka upravitelja šumarija bjelovarske uprave.

Riječ je o odlasku ljudi iz virovitičkog kraja na rad u Švedsku. Nas se tiče utoliko što je takav put poduzelo i nekoliko radnika šumarije Suhopolje.

- Imamo problema s radnom snagom a ionako nezavidnu situaciju pogoršao je odlazak četiri radnika iz šumarije u Švedsku, pojasnio je upra­vitelj suhopoljske šumarije inž. Zlatko Glavak. A do novih je teško doći.

Posebno uz ovakvu plaću, dodao je netko.

BIVŠA B ZONA

D a će biti problema s utvrđivanjem i povratom imovine (naravno ršuma) kad zakon jednom bude donesen, ne treba ni dvoumiti. U šumarstvu

Istre ti su problemi specifični a neke od njih i ono što se kao refleksija sve­ga događa danas opisuje upravitelj u šumariji Buje, inž. Đuro Markoja.

- Nekad je ovo bila B zona i otad se povlače neriješena pitanja, di­obe, dvojno vlasništvo. Uglavnom, na oko 4.200 ha šuma u privatnom vlasni­štvu nekoliko je tisuća parcela i parcelica. Tko će, kada i kako utvrditi točno stanje, to treba vidjeti. I k tome još uzeti u obzir da se u Bujama na privatnim šumama još i radilo! A sada se događa i ovo: dođe vlasnik i traži sječu šu­ma u tom i tom odjelu, mi odobrimo. Nakon nekog vremena ponovo se po­javi i opet bi sjekao. Mi kažemo da nema više što, a on veli, ma ne u onom odjelu, već u drugom, u kome ima šume. Uglavnom tamo gdje još ima što sijeci...!

VIŠA SILA

Neki upravitelji šumarija.u bjelovarskoj upravi požalili su se na šumarske inspektore »koji ne dozvoljavaju izvoženje drveta obzirom da je već

krenula vegetacija« (bilo je to početkom travnja). A ranije nisu mogli zbog raskvašenog i blatnog terena, jer tada bi podmladak bio još više uništen.

Zakon je zakon i svi su ga dužni poštivati, slažu se upravitelji. No, mo­glo se čuti, neki se inspektori ponašaju kao da nikad nisu bili u šumarstvu. A znaju i sami kakav je bio posljednji kvartal prošle godine, kakva su bila i prva tri mjeseca ove godine, i snijeg, i kiša i poplave i blato. I nije se moglo raditi. A kad se prosušilo, »nije se smjelo«!

Postoji zakon, svi-se slažu, ali postoji i viša sila. I malo razumijevanja.

MOJE, TVOJE, NAŠE...

IHrvatski sindikat šumarstva, odnosno Glavni odbor, na posljednjem se sastanku dotakao godišnjih odmora, objekata, uvjeta i načina korištenja,

ali i jednog pitanja koje traje: čiji su objekti, »naši«, »vaši«, »zajednički«, pola­že li tko pravo prvenstva u nekom objektu, itd. _

Jasno je da njima upravljaju Hrvatske šume, a Željko Cutvarić sindikalni povjerenik bjelovarske uprave kaže:

- Priču o tome čija su odmarališta treba jednom ispričati do kraja. Treba reći tko je kupio, tko gradio, tko izdvajao sredstva, gdje su odmarali­šta, ili nešto drugo kupljena ondašnjim društvenim sredstvima, a gdje su ta sredstva osigurali sami radnici, iz plaća, iz regresa, vlastitim odricanjem. I da se zna imaju li ti radnici i šumarije koji su sami izdvajali sredstva, za razli­ku od onih koji nikad nisu, neka prava u tim objektima...

(Zanovijetao: Mrki)

ŠUMARI I ZDRAVA HRANA

UHrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je, pisali smo o tom, savjetovanje na temu »Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucije

Hefsinške konferencije o zaštiti i očuvanju Europskih šuma«. Dnevne novine nisu to zabilježile (jer novinara nije bilo!), TV je bila i uredno snimala...

Istog dana, međutim, održano je u hotelu Intercontinental u Zagrebu i savjetovanje o zdravoji hrani. Ta dva savjetovanja dakako nemaju dodirnih točaka, osim ako...

Oni šumari koji su te večeri s nestrpljenjem očekivali hoće li najmoćniji medij pokloniti koju sekundu i savjetovanju o privatnim šumama doživjeli su ne malo iznenađenje. U trećem dnevniku uz sliku sa šumarskog savjetova­nja išao je popratni tekst o zdravoj hrani!

Tako eto štede u »katedrali duha«.

GATALINKA

Na plaži ispred hotela »Slaven« oveće veselo društvo. Tu su Cvetković, Tomašen, Belići, Turkovići i Ištvani, svi iz U.Š. Koprivnice, te Kuzminović iz U.Š. Bjelovar.

I OVE GODINE SELCE JE SREDIŠNJE

Prekrasna terasa odmarališta U.Š. Bjelovar, uvijek je puna »žednih« gostiju.

LJETOVALIŠTE HRVATSKIH ŠUMA

U ovom lijepom turističkom mjestu, svoj godišnji odmor provode djelatnici iz Uprava šuma Bjelovar,

Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Požega...

Van ja — spremačica i Jasna — recepcioner u odmaralištu U.Š. Bjelovar, iskoristile su slobodno vrijeme za kupanje. Čuvaju ih Jasnini sinovi.

'Selcu nije sjedište niti Uprava šume, a ni šumarije. Pa ipak se tu ovih

dana susreću šumari na svakom koraku. To lijepo i živopisno primorsko mjesto, puno je djelatnika »Hrvatskih šuma«, koji ovdje provode svoj zasluženi godišnji odmor.

Osim u odmaralištima U.Š. Bjelovar i U.Š. Ogulin, u Selcu su zakupljeni smještajni kapaciteti i u hotelima i u privatnom smještaju. Tako je U.Š. Požega za svoje djelatnike zakupila hotel »Jadranku«, a U.Š. Koprivnica i U.Š. Našice, svoje su djelatnike smjestili u hotel »Slaven«.

Lijepo i toplo vrijeme pošetkom srpnja (oko 25° C) uz toplo more (oko 25°), te dobru uslugu i smještaj u odmaralištima i hotelima, bili su dovoljan razlog za potpuno zadovoljstvo svih korisnika II. smjene.

U hladu, na klupi ispred odmarališta U.Š. Ogulin, sjede upravitelj tog odmarališta Anton Turk, Zdravko Spehar i Emil Stošić, te se odmaraju

promatrajući kupa-če(čice)

»Spas« od vrućine' tražio se na razne načine. Tko se nije mogao rashladiti u moru, potražio je osvježenje (uz vrlo povoljne cijene) na terasi odmarališta U.Š. Bjelovar, gdje se često traži stolica više.

I vrijedno osoblje odmarališta jedva dočeka kratki popodnevni odmor između ručka i večere, koji

iskoriste za osvježenje u moru.

A kako je bilo ovih dana u Selcu, pokušat ćemo Vam dočarati ovom fotoreportažom, koju je Vaš novinar uspio snimiti (a i okupati se), tijekom trosatnog boravka u Selcu.

Tekst i sn imci : Mar i jan DOMOVIĆ

Obitelj Kolar u šetnji. I djed Franjo i tata Tihomir su šumari. Hoće li koji od unuka krenuti njihovim stopama.

Glavni kuhar Ivan Cvekan i upravitelj odmarališta U.Š. Bjelovar Stjepan Juren, uhvatili su malo slobodnog vremena između ručka i večere, te se ispružili, uživajući na vrelom suncu.