hrvatska it industrija - · pdf filepsihologija za poslovnjake ... odmah nakon osnivanja u...

16
POSEBNO IZDANJE Pripremio: Boris Žitnik • Izdanje: TeleDom, Zagreb•časopis OpenInfoTrend •rujan 2015. Hrvatska IT industrija nastajanje – stanje – budućnost 1995-2015-2025

Upload: phamdien

Post on 27-Feb-2018

232 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

Page 1: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

POSEBNO IZDANJE

Prip

rem

io: B

oris

Žit

nik

• Iz

danj

e: T

eleD

om, Z

agre

b•ča

sopi

s O

penI

nfoT

rend

•ru

jan

2015

.

Hrvatska IT industrija nastajanje – stanje – budućnost1995-2015-2025

Page 2: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

2 OpenInfoTrend 200/09/2015

ILBA Akademija - Andrije Žaje 61/VI - Zagreb - HRVATSKA email. [email protected] - www.ilba.eu - tel. 00 385 1 3090 509

Želite smanjiti troškove i istovremeno ubrzati poslovne procese?

Na koji način voditi složene projekte?

Kako postići konkurentsku prednost pomoću ICT-a i novih poslovnih modela?

Kako izgraditi tvrtku znanja?

Praksa vođena teorijom

Page 3: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

200/09/2015 OpenInfoTrend 3

Podrška razvoju informatičke industrije i stvaranju digitalnog društva bila je i ostala misija časopisa OpenIn-foTrend. Na tom tragu od svojih ranih dana sustavno kvantitativno prikazuje i analizira kretanja hrvatske informatičke industrije i tržišta. Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću

proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih rješenja, što se nastavilo i razvilo u redovite tradicijske godišnje preglede Top 100 IT poduzeća.

Prvi takav pregled obuhvatio je 1994. i 1995. godinu i objavljen je u InfoTrendu broj 51 od listopada 1996. go-dine. Posljednji koji pokriva 2014. godinu, 21. u nizu objavljen je u prošlom 199. broju. Jubilarni dvjestoti broj ča-sopisa prilika je da se podvuče crta i zbirno prikažu trendovi u IT industriji od proglašenja nezavisnosti do danas.

Naš pregled popularno nazvan TOP 100 u ICT godinama je bio jedino sustavno istraživanje i praćenje razvoja i poslovanja hrvatske informatičke, a zatim i telekom industrije da bi se drugi mediji - a konačno i državne te stručne ustanove kojima je to bio prvenstveni zadatak - uključili mnogo kasnije. U ostvarenju tog dvadesetogo-dišnjeg istraživačkog i analitičkog pothvata sudjelovali su mnogi naši suradnici no spomenut ćemo samo ključne osobe bez kojih to ne bi bilo moguće.

Akciju je pokrenula Veronika Makovac, tada glavna urednica InfoTrenda. U cijelom razdoblju, od prevog pre-gleda do danas, projekt je vodio naš stručni suradnik Boris Žitnik, analitičar tvrtke OMNIAconsult. U prikuplja-nju nužnih podataka, što je prvih godina bilo izuzetno složeno, pomogli su nam Dragutin Kovačić, direktor Sek-tora usluga za državu i Vesna Kavur, voditeljica Centra za registre Financijske agencije, a ta suradnja traje i danas.

Sad je prigoda da se osvrnemo unatrag, prisjetimo kako je sve počelo i kako se razvijalo, da ocijenimo sadašnje stanje, ali i da pogledamo što našu IT industriju čeka u godinama koje slijede. No, prije negoli kronološki krene-mo na taj put, bit će nužno dati i nekoliko napomena o značaju i ulozi informatičke industrije, o taksonomiji te metodološkim i analitičkim okvirima kojima smo se rukovodili svih tih godina kao i pojašnjenja nekih struktur-nih značajki naše IT industrije koje su važne za razumijevanje cijele slike.

IT trendovi u OpenInfoTrendu

200/09/2015 OpenInfoTrend 3

FOTO

: SH

UT

TER

STO

CK

Page 4: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

4 OpenInfoTrend 200/09/2015

Značaj i uloga IT industrijeZnačaj i uloga ICT industrije za gospodarski rast i

blagostanje nacije daleko nadilazi njen doprinos druš-tvenom bruto proizvodu zemlje i broju radnika koje zapošljava. ICT sektor je krucijalna infrastrukturna dje-latnost, jer je primjena informatike nezaobilazni uvjet za rast produktivnosti i uspješnosti ukupnog gospodarstva, za učinkovitost, racionalnost i transparentnost državne uprave i podizanje kvalitete života građana. Sve to pak određuje stupanj konkurentnosti zemlje na svjetskom tržištu, a time i njene neovisnosti te samoodrživosti. Istodobno, ICT predstavlja važnu tehnološku okosnicu zemlje i dio je njenog identiteta. ICT industrija je sve-prisutna, prožima sve društvene pore i od presudne je važnosti za zemlju.

ICT je globalizirana industrija, izložena jakom kom-petitivnom pritisku na svjetskom tržištu i izuzetno je značajno da se domaći ICT sektor uspješno nosi s kon-kurencijom drugih zemalja, jer u protivnom dolazi u pitanje tehnološka osposobljenost nacije, može doći do zaostajanja u odnosu na druge, a mogu se izgubiti i rad-na mjesta (kao što se to dogodilo s hrvatskom telekom industrijom). Iz toga pak proizlazi da briga za položaj i napredak ICT industrije mora imati odgovarajući tre-tman državnih tijela. Uostalom, nedavna nas prošlost

uči da se razlike u stupnju uspješnosti uporabe infor-matike odražavaju razlikama u stopama gospodarskog rasta i prosperiteta među zemljama. Svjedoci smo koliki značaj Europska unija - zbog zaostajanja u tehnološkom napretku u odnosu na SAD - danas pridaje ICT sektoru kao strateškoj poluzi za podizanje konkurentnosti nje-nog gospodarstva i stvaranje radnih mjesta.

Iako se ICT tretira kao jedna industrija, važno je imati na umu da se njene dvije komponente - telekomunikaci-je i informatika u našim prilikama bitno razlikuju. Dok je u telekom sektoru riječ o oligopolnom (duopolnom) tržištu i to tvrtki u stranom vlasništvu kod IT industrije riječ je o izrazito rastresitom tržištu od oko 2000 podu-zeća, od kojih tek dvadesetak ima više od sto zaposlenih. U ovom pregledu fokusirani smo samo na IT industriju.

Metodološke napomene, taksonomija, strukturne značajke

Pod IT industrijom u našim uvjetima podrazumije-vamo: proizvodnju računala i periferne opreme (ozna-ka 2620 po danas važećoj NACE klasifikaciji privrednih djelatnosti); trgovinu naveliko računalima, perifernom

Trendovi u hrvatskoj IT industriji

Sadržaj:

Značaj i uloga IT industrije .................................................................................................................................................... 4Metodološke napomene i taksonomija ................................................................................................................................ 4Kronologija ................................................................................................................................................................................ 7Rana ekspanzivna informatizacija ........................................................................................................................................ 7Umjereni oscilirajući rast 1999-2008 .................................................................................................................................. 10Pad IT Industrije 2009-2012 ................................................................................................................................................. 11Oporavak 2013-2014 .............................................................................................................................................................. 12Sutra ........................................................................................................................................................................................... 14

Page 5: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

Top 100 hrvatskih IT tvrtki po ukupnom prihodu u odabranim godinamaRang 1995 2000 2005 2010 20141 Recro M San Grupa M San Grupa M San Grupa M San Grupa2 Infosistem Computech Recro King ICT Combis3 ECS Recro HG Spot Recro King ICT4 Combis Megatrend King ICT Combis Microline5 Berny Commerce Eurotrade Eurotrade Eurotrade Recro 6 Computech IBM Hrvatska Combis S&T Hrvatska S&T Hrvatska7 Optima OSN Combis Megatrend IBM Hrvatska Eurotrade8 Hermes Plus ECS Vemil Renoprom IBM Hrvatska9 IBM Hrvatska Microline S&T Hermes plus Microline Apis IT 10 Microline Infosistem IBM Hrvatska Apis IT Asbis CR 11 Melcomp Polaris Computech Asbis CR In2 Grupa*12 Tehničar Birocomp KSU Company KSU Company In2 Grupa Span13 Times Hermes Plus Senso Mikro HP Comping14 CHS Profil International Microline Megatrend M Start15 Alfatec Vemil Infosistem Comping Makromikro16 Sys Comping LDA Renoprom Recro-net Asseco SEE 17 Kodeks Renoprom Optima Grupa Makromikro Storm Grupa*18 Computer Software Se-Mark CS Computer Systems Assseco SEE CS Computer Systems19 Algoritam Formel Senso CS Computer Systems HP20 Se-Mark SAP Hrvatska Comping Computech Links21 ACS CS Computer Systems Kvark Span Verso Grupa*22 Birotehnik Autronic Exor Oracle Hrvatska GDi Gisdata Grupa*23 Senso Storm Computers Ecsat Links Computech24 PCE Ram 3 Asbis CR HG Spot Atos IT Solutions and Services25 Autronic Alea GBS IT d.o.o. GDi Gisdata Grupa* Comtel Corp.26 Birocentar Intelcom Kodeks InfoDom Microsoft Hrvatska27 Eurotrade Exor Microsoft Hrvatska Microsoft Hrvatska CROZ28 Tehničar Copyservis Senso Storm Computers KSU Company RRC BT 29 Međimurje IPC Control Engineering HP Storm Computers Infobip30 Multiprint Biro Data Servis Elkotech CROZ Oracle Hrvatska31 Segrad Birocentar Konica Minolta Megatrend poslovna rješenja Recro-net32 Minolta Zagreb Kodeks Span ECS Mikronis33 Formel Optima OSN Esys Infosistem HG Spot Informatika34 Microlab In2 SAP b4b Kodeks35 Enel Arcus Oracle Hrvatska Dinarid b4b 36 Omnia Infotehna Perpetuum mobile Konica Minolta Sedam IT 37 ICL Oracle Hrvatska InfoDom SAP SAP 38 Comel Melcomp Printec Croatia Sedam IT Trovicor39 Ferax mont Integra Group b4b S IT Solutions Printec Croatia 40 ITS sistem Minolta Zagreb Biro Data Servis Mikronis Hangar 1841 Znak Tehničar Birocomp MBU Kodeks KSU Company42 Zola Manor informatika Arbor Informatika Lost OSA Softver43 Alfa kompjuter Sys Verso Verso Istyle44 M Elektronika King računala Feniks kompjutori Printec Croatia Arrow ECS45 Oracle Hrvatska Pentagram ECOM Ventex Manor informatika EZY Infotech46 Intertrade ITS Tehničar Copyservis Lost TIS Grupa Eccos Inženjering47 MBE sistemi Ricitrus Apply Perpetuum Mobile Kapsch Carriercom48 Biromarket Ventex Berny Commerce Powercom sistemi Lost49 Kumex Net trgovina In2 EZY Infotech ECS50 Storm Computers Karma Computers Autronic Ventex Megatrend poslovna rješenja51 CS Computer Systems Međimurje IPC Integra Group Cisco Systems Hrvatska Dinarid52 Birooprema Netcom SV Group I.P.T. PIS 53 Cading Computers Comel Raj servis M Start InfoDom54 Tekom ACS Nove tehnologije MR Servis MR Servis55 Birotehna Birotehna Gisdata Integra Group Multicom56 Alma electronic Acord Computers Epta Špica sustavi ZIT 57 Renoprom Alfa kompjuter Mikronis Eol Grupa Integra Group58 2M LPC Makromikro Kvark Acquisitum Magnum59 Aries Omnia Infonet projekt Feniks kompjutori Azonprinter60 Gama Trend Times Manor informatika Epta Grenoble61 Profil International Kron Powercom sistemi Supra net Perpetuum mobile62 Biro Data Servis EFT usluge Birotehna Aries Aries63 Integra Group Deltron PIS Bull Hrvatska Špica sustavi64 Input MBU Control Engineering Acquisitum Magnum Poslovna inteligencija65 Digitron HSM Informatika Nirvana Adacta SV Group66 Phoenix Professio Sigma ISA Hardware AVL-AST Bull Hrvatska67 Ken PCE B.T.C. Alfatec Group Research&Enginneering

Center68 Infotehna PCX Tehničar Copyservis Arrow ECS Avaya69 INEM Electronic Arbor informatika Tecomtrade Birotehna Vestigo70 Xeroxservis Span Logos VIP Data Adacta71 CTE Trade Alfatec Group Recro-net Formatic Nanobit72 Infonet Infonet projekt HSM Informatika Protis Alfatec Group73 Dub Microsoft Hrvatska Elma Kurtalj Dekod Telekom VIP Data74 Comp Graph Eurocop VIP Data Vestigo Infosistem75 Massa promet Cisco Systems Hrvatska Tehničar Birocomp PIS Cisco Systems Hrvatska76 Emes ICL Buba SV Group Libusoft Cicom77 ZIT Jadran informatika EFT usluge Eurocop Micros Fidelio Hrvatska78 Gisdata Logos Alfatec Group Mireo Eurocop79 HSM Informatika Kumex LM Info Nort Protis80 Jadran informatika Gisdata Netcom Poslovna inteligencija Duplico81 Tehničar Computers Azelija Sedam IT Comel TIS Grupa*82 Brid Extra VIP Data PCE Tehničar Copyservis Sanef IT Tehnologije83 Istra informatički inžinjering Powercom sistemi Lama BCC Services Teched84 Pomak Birotehnik Alfa kompjuter Info Kod Pet minuta85 Tehnotek Microlab Međimurje IPC Mack IT Inter-NET 86 Infoing Tecomtrade Aries Inter-net Beta Software87 Elsi Hitech Group Makromikro Eurocop Netcom HSM Informatika88 Span Computer Software Comel CS Croatia Neos89 Informatika sistem Zola Bratulić iStyle Nort90 Zagreb Data Digitron Ecsat HSM Informatika Manas91 Adasit PIS Dekod Telekom PCE Vacom92 Point Tehničar Computers Assmann elektronika Altima Veracomp93 Infonet projekt Proaxis Procesor računala Libusoft Cicom Cloudsense94 Infodesign Enel Split N.E.T. Tepede Lama95 Interbiro Split Lama Pomak Laus CC Senso Profi96 Intec Computers Aries AVL-AST HSM Informatika Dućan97 TIS ITI Computers Rivet Dekod Telekom Omega Software98 Copy electronic Uljanik IRI Dekod Telekom Multicom BCC Services99 VIP Data Optima OSN - Inžinjering BCC Services Oganj Algebra100 Impuls Tetral Melcomp Rahtmann Tri M

* prikazani kao grupa povezanih tvrtki Izvor: Fina, Centar za registre • Priprema: OMNIAconsult, 2015

Page 6: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

6 OpenInfoTrend 200/09/2015

opremom i softverom (4651); trgovinu namalo računa-lima, perifernim jedinicama i softverom u specijalizira-nim prodavaonicama (4741) te IT usluge koje uključu-ju: računalno programiranje (6201), savjetovanje u vezi s računalima (6202), upravljanje računalnom opremom i sustavom (6203), ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskim tehnologijama i računalima (6209) te obradu podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti pove-zane s njima (6311). Kako bismo dobili što realniju sli-ku u ovako definiranu IT industriju uključena su neka značajnija poduzeća koja, iako im je informatika prete-žita djelatnost nisu tako klasificirana, dok su isključene neke tvrtke koje su registrirane kao informatičke iako im to nije pretežita djelatnost.

Kretanja u IT industriji prate se financijskim poka-zateljima poslovanja poduzeća koje pruža Fina, a teme-lje se na godišnjim financijskim izvješćima koja tvrtke dostavljaju Fini. Drugi način sagledavanja kretanja IT industrije je praćenje obujma, odnosno vrijednosti IT tržišta. Pod time podrazumijevamo vrijednost informa-tičke opreme, rezervnih dijelova, potrošnog materijala i pakiranog softvera koje su informatička poduzeća pro-dala te vrijednost pruženih IT usluga (podrška i insta-lacija hardvera i softvera, sistemska integracija i mrežna integracija, IT konzalting, razvoj aplikacija po narudž-bi, aplikativna prilagodba i konzalting te IT outsourcing i cloud-usluge) krajnjim korisnicima. Takve podatke priprema IDC, a izvor mu je anketiranje IT poduzeća o njihovim isporukama krajnjim kupcima. Odnos kre-tanja tih dviju veličina u promatranom razdoblju je u rasponu između 1,95 do 2,05, odnosno grubo uzevši obujam tržišta (neto princip) je polovica prihoda IT in-dustrije (bruto princip). Kako su omjer ukupnog priho-da IT industrije i vrijednost tržišta gotovo fiksni te dvije veličine pokazuju praktički istu dinamiku.

S gledišta potražnje tržište uključuje nešto više od 400.000 privrednih subjekata; 100.000 poduzeća iz re-alnog sektora, dvjestotinjak financijsko-bankarskih in-stitucija, 85.000 obrta, 230.000 obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava (OPG), nekoliko tisuća neprofitnih udruga te 1.400.000 kućanstava. Njima nasuprot stoji ponuda od oko 3000 informa-tičkih tvrtki koje čine našu IT industriju.

Kretanja u IT industriji i IT potrošnji oblikuju gospodarske, političke i institucijske silnice. U prvom redu to je gospodar-stvo, konjunktura u zemlji koja određuje i potražnju za infor-matičkim dobrima i uslugama. Postoji čvrsta korelacija između kretanja BDP-a i rezultata IT in-dustrije. Nadalje, to su spontane tehnološke promjene koje se javljaju u valovima pri čemu mogu biti disrup-tivne i razorne, koje iz temelja mijenjaju obrasce kori-štenja i isporuke tehnologije (PC, e-mail i web, smart-phone, socijalne mreže, cloud) ili inkrementalne kada malim postupnim pomacima vode poboljšanju. Kod nas tehnološki progres znači praćenje i prilagođavanje globalnim kretanjima, koje diktiraju globalni tehnološ-ki vendori. Treća glavna odrednica odnosi se na organi-

zacijsko-institucijske okvire. Tu se misli na sposobnost zemlje da svojom svjesnom akcijom (industrijskom politikom) i postavljanjem institucijskih okvira utječe na informatizaciju i informatičku potrošnju što ovisi o kapacitetu upravljača, odnosno znanju i volji vladajuće elite te poslovna kultura (ako su koruptivna javna naba-va, pravna nesigurnost i neplaćanje računa dobar običaj, poduzeća se prilagođuju takvom stanju).

Informatička potrošnja nije homogena kategorija. Najveću IT potrošnju po radniku ima telekom sektor, oko 52.000 kuna, zatim financijski sektor, banke 47.000, blue chip kompanije 22.000, državna poduzeća 7800 dok ostali realni sektor bilježi prosjek od 1500 kuna po radniku. Apsolutno gledano najveći IT potrošač je dr-žava. Gotovo 40 posto IT potrošnje otpada na oko 3000 organizacija vezanih uz funkcioniranje države i tvrtke u državnom vlasništvu (tijela državne uprave, agencija, zavoda, sudova, bolnica i domova zdravlja, osnovnih, srednjih i visokih škola, fakulteta i sveučilišta, lokalne uprave (županija, općina, gradova) te 1420 javnih po-duzeća u potpunom ili pretežitom vlasništvu države. Slijedi skupina od četrdesetak blue chip kompanija s oko 20 posto IT potrošnje. Na nešto manje od dvjestotinjak financijskih organizacija (banke, štedionice, osigurava-juća društva, leasing industrija) otpada 12 posto potroš-nje. Oko 180 organizacija u telekom sektoru sudjeluje u ukupnoj eksternoj IT potrošnji s nešto više od 8 posto. Na preostalih 420.000 tisuća ostalih subjekata (mikro, mala, srednja poduzeća, obrti, obiteljska poljoprivredna gazdinstva, slobodne profesije i preostalih 360 velikih poduzeća) otpada 13 posto IT potrošnje.

IT potrošnja u Hrvatskoj sudjeluje u svjetskoj in-formatičkoj potrošnji s 0,03 posto. Dakle, riječ je o izra-zito malom i zatvorenom tržištu. To s jedne strane pred-stavlja jednu od prepreka za dolazak međunarodnih IT poduzeća, a s druge prisiljava domaću IT industriju na izlazak u svijet.

IT potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi oko 250 dolara po glavi stanovnika što je oko 30 posto pro-sječne IT potrošnje u EU 28.

Hrvatska IT industrija postupno gubi prednost koju je u odnosu na ostale tran-zicijske zemlje imala u osamde-setim i devedesetim godinama zahvaljujući otvorenosti zemlje i utjecajima sa Zapada. Danas Češka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka bilježe znatno veće re-zultate u izvozu kompjutorskih usluga od Hrvatske, a posljed-njih godina prestiže nas i Srbija. ■ Hrvatska IT industrija je izuzet-no disperzirana. U prosjeku jedna

domaća IT tvrtka ima manje od pet radnika. Najveći dio hrvatskih IT tvrtki spada u malo i srednje poduzet-ništvo. To znači da su premale za sudjelovanje na većim domaćim natječajima javne nabave i EU tenderima. U dosadašnjoj praksi EU financiranih IT projekata, koji su bili podloga pristupnim procesima, domaće su tvrtke u pravilu bile podliferanti inozemnim IT kompanijama.

Globalni IT igrači nisu prepoznali Hrvatsku kao de-stinaciju za svoje investicije, odnosno za lociranje svojih

Nitko ne može bolje unazadi-ti ili unaprijediti gospodarstvo i pojedinu industrijsku granu od države. Podsjetimo se, država je najveći poje-dinačni kupac informatičke opreme i usluga i kao takva može biti katalizator okrupnjivanja industrije i omogućiti ra-zvoj aplikacija i rješenja, koja se kasnije mogu izvoziti.

Trendovi u hrvatskoj IT industriji

Page 7: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

200/09/2015 OpenInfoTrend 7

razvojnih, istraživačkih, prodajnih i logističkih funkcija u zemlji. Pet najvećih globalnih IT vendora koji imaju podružnice u zemlji zajedno zapošljavaju manje od 400 ljudi dok u ostalim tranzicijskim zemljama njihove po-družnice nerijetko dosižu tisuću pa i nekoliko tisuća za-poslenika. Čak i u Srbiji Microsoftov razvojni odjel ima 200 zaposlenih. I sve to unatoč očitim komparativnim prednostima (geografija, klima, infrastruktura, kadrovi, poslovna kultura, znanje engleskoga jezika). Prepreke dolasku stranaca su nepoticajna poslovna klima (prav-na nesigurnost, neefikasno sudstvo, porezna presija, ko-rupcija, neučinkovita administracija).

KronologijaU poslijeratnoj Hrvatskoj, u razdoblju od četvrt sto-

ljeća, od 1990. do 2014. prihodi IT sektora (kao i IT potrošnja) rastu po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 9,6 posto. U apsolutnim brojkama to znači povećanje s procijenjenih 1,40 milijardi kuna u 1990. na 12,63 mi-lijardi u 2014. Istodobno broj zaposlenih je porastao s 5600 na gotovo 16.000. Kao što grafovi pokazuju, rast nije bio kontinuiran. Možemo ga slično kao i dinamiku rasta hrvatskog BDP-a podijeliti na dva razdoblja, prvo se odnosi na 20 godina rasta zaključno s 2008. godinom, a drugo na razdoblje recesije od 2009. naovamo. Unutar toga mogu se izdvojiti tri odnosno četiri faze: razdoblje izuzetno visokog rasta od čak 29 posto prosječno godiš-nje u petogodišnjem razdoblju od 1993. do 1997., de-setogodišnji relativno visoki rast od 14 posto prosječno godišnje koji oscilira u ritmu izbornih ciklusa što traje od 1999. do 2008. Zatim dolazi četverogodišnje krizno razdoblje 2009.-2012. u kojemu bilježimo pad prihoda IT sektora od 3 posto prosječno godišnje te zadnje dvije godine kad prihod IT industrije ponovo raste po umje-renim stopama, pri čemu je prihod ostvaren u prošloj godini još daleko od rekordne 2008. godine.

Rana ekspanzivna informatizacija

Kako je sve počelo? IT industrija kakvu poznajemo da-nas, rascjepkana s brojnim malim IT tvrtkama, počinje

s Markovićevim zakonima krajem osamdesetih kojima je novopečenim poduzetnicima omogućeno osnivanje privatnih poduzeća. Dodatna atomizacija branše doga-đa se početkom devedesetih raspadom i nestankom u privatizacijskoj džungli tada relativno velikih IT tvrtki kao što su bile RIZ, TRS, Digitron, Velebit Informati-ka; podružnice slovenskih tvrtki Iskra Delta i Metalka u Zagrebu, zatim tvrtki koje su zastupale inozemne in-formatičke tvrtke kao što su bile Mladost i Merkantile te raspadom računalskih centara niza velikih po-duzeća. Činjenica jest da nijedna IT tvrtka (osim Infosistema) nije nastala u pretvorbi, sve su krenule od početka. Jer, pretvor-bene tajkune su zanimale nekretnine i zemljište, a bajtove i binarni sustav baš i nisu poznavali. Primje-rice, raspadom ljubljan-ske IT tvrtke Iskra Delta koja je imala podružnicu u Zagrebu, njenih dvje-stotinjak zaposlenih ute-meljilo je CS Computer Systems, Kodeks, Omniu, Comware, RI-ing, Point, a vjerojatno i niz drugih. U Mladosti su pak radili ljudi koji su poslije uteme-ljili BCC Services i Verso. Iz Metalke koja je u Hr-vatskoj imala 30 zaposlenika došli su osnivači Alfateca, Alfa kompjutora, Integra Grupe. Poduzetniji informa-tički stručnjaci, bivši zaposlenici tih poduzeća uteme-ljuju nekoliko stotina novih malih IT tvrtki. Mnogi to doduše rade i iz očaja, kako je to jednom rekao Ante Mandić - izgubljen je posao u nestalom poduzeću, a od nečeg je trebalo živjeti. Ponešto se znalo, poznavali su se kupci, a bilo jednostavno otvoriti tvrtku. Cijeli se proces odvijao stihijski bez planiranja i promišljanja razvitka. Velika većina tih uglavnom mikropoduzeća svoje aktiv-nosti usmjerava na sastavljanje, prodaju i servisiranje osobnih računala i perifernih uređaja, programiranje

Ante Mandić, In2 Grupa

Page 8: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

8 OpenInfoTrend 200/09/2015

poslovnog softvera za mala i srednja poduzeća te jed-nostavnije oblike pružanja IT usluga, a sve to, najčešće u ograničenim lokalnim teritorijalnim okvirima.

Jasno, takva poduzeća u pravilu nisu mogla doseći kritičnu masu u smislu ekspertize, financijske snage, upravljačkih i marketinških vještina za preuzimanje ve-ćih i složenijih IT projekata.

Bilo je to brzo rastuće tržište pa konkurencijski pritis-ci i nisu bili preveliki, to nije bila borba za svaki promil tržišnog udjela. Strani igrači osim nekoliko tehnoloških vendora zbog rata i malog tržišta nisu prisutni. Nema

pritisaka dioničara i institu-cijskih investitora za profi-tom. Niti strategije izlaska, prodajom poduzeća kao kod startupova na Zapadu ili IPO izlaska na burzu. S druge strane, nema ni po-drške banaka ni državnih poticajnih mjera. IT in-dustrija se takoreći razvija ispod radara, gotovo ano-nimno.

No, snažno raste potra-žnja, jer to je industrija u usponu. Profitne margine su visoke. Zarađivalo se dobro, posebno na uvozu i prodaji hardvera. Sve je to omogućilo dobar standard, kupuju se stanovi, kuće, dobri automobili, vikendi-ce... počeo se igrati tenis, a onda dolazi na red golf i jedrenje. Oni pak, koji su se

poput tvrtke In2 Ante Mandića, Logosa Dražena Peha-ra, InfoDoma Slavka Vidovića ili pak Stanislava Prusca koji je razvio domaći word processor Polar Office te niza lokalnih specijalista za ERP i knjigovodstveni softver za mala poduzeća, dakle oni koji su se opredijelili za razvoj vlastitog pakirnog softvera i izradu softvera po narudžbi - bili su izuzeci, iako se to poslije pokazalo kao itekako ispravna odluka. S godinama su marže na hardver po-stupno padale, iako ništa nije bilo alarmantno sve neg-dje do prvih godina novog milenija.

S vremenom, poduzetnija i uspješnija IT poduzeća uspostavljaju partnerske odnose s međunarodnim IT kompanijama, stječu ekspertizu, brzo rastu i šire svoje poslovanje na cijelu državu i susjedne zemlje u - kako se to kaže - Adriatic regiji. Istodobno raste udio IT usluga i pakiranog softvera u ukupnom prihodu. Tako se po-stupno izdvaja tridesetak IT tvrtki - lokalnih šampiona (a među njima ima i značajnih regionalnih igrača) kako u distribuciji i prodaji IT opreme tako i na području si-stemske integracije, proizvodnje softvera i u implemen-taciji softverskih rješenja. To su poduzeća koja danas predvode IT industriju u zemlji. Međutim, te su tvrtke u usporedbi s drugim djelatnostima još u međunarod-nim, a i u domaćim razmjerima relativno skromne ve-ličine gledajući broj radnih mjesta i promet koji gene-riraju (izuzetak M San Grupa, In2 Grupa i još nekoliko najvećih IT poduzeća).

Godine 1991. i 1992. u najtežim ratnim uvjetima po-praćenim snažnim padom društvenog proizvoda opa-daju prihodi IT industrije i IT potrošnja. No, u sljede-ćem petogodišnjem razdoblju od 1993. do 1997. uz rast društvenog proizvoda od oko 6 posto godišnje, bilježi-mo i izuzetno brzi rast informatičke potrošnje, prosječ-no godišnje čak oko 30 posto. Možemo ga nazvati rana ekspanzivna informatizacija. Glad za procesorskom snagom i informatizacijom poslovanja države i mno-gobrojnih novoosnovanih privrednih subjekata bila je velika. Jedna analiza HGK iz 1996. pokazuje da od oko 60.000 hrvatskih tvrtki gotovo sve već koriste informa-tičku tehnologiju. Jasno, u malim tvrtkama do deset zaposlenih primjena informatike svodi se samo na uo-bičajene uredske poslove. Najveća stavka je hardver, go-tovo 75 posto ukupne IT potrošnje. Unutar toga najveći dio otpada na osobna računala (te ih je godine prodano više od 80.000) od kojih je više od 70 posto sklopljeno u zemlji. Stolna računala tada sklapa nekoliko stotina IT tvrtki. Najviša godišnja stopa rasta u cijelom pro-matranom razdoblju postignuta je 1997. godine - od 42 posto. Ta je godina izuzetak, jer je riječ o institucijskom faktoru - to je godina prije uvođenja PDV-a kada je pod percepcijom straha od novog poreza potrošnja jedno-stavno eksplodirala. Razumljivo, nakon tako visoke sto-pe sljedeće 1998. godine dolazi pad kao odraz visoke bazne godine. Razdoblje izuzetno dinamičnog rasta IT industrije završava s 1998. godinom u kojoj pada druš-tveni proizvod i industrijska proizvodnja.

Do 1994. rang-listu IT poduzeća po ukupnom priho-du predvodi Infosistem, jedino poduzeće koje je pre-živjelo tranziciju, no to je ujedno bila i zadnja godina u kojoj je predvodio listu. Godine 1995. smjenjuje ga s čelnog mjesta Recro, distributer IT opreme, a prvih deset uz spomenuti dvojac čine ECS, Combis, Ber-ny-Commerce, Computech, Optima OSN, Hermes Plus, IBM Hrvatska Microline i Melcomp. U 1995. Ber-nard Čatić uz Davora Jardasa osniva SAP Hrvatska kao petogodišnju franšizu kompanije SAP A.G. Do 1998. lokaliziran je SAP R/3 sustav i time popločen put za snažan uzlet kompanije na ERP tržište za najveća poduzeća u zemlji. Bernard Čatić - Berni Com-merce, jedan od prvih uviđa potrebu ulaska u područje IT usluga što će poslije učiniti i druge danas vodeće IT tvrtke. Godine 1998. na čelo ljestvice Top 100 tvrtki zasjeda M San Grupa Stipe Matića i otad ne-prikosnoveno drži to mjesto.

M San Grupa raste do 2008. po stopi od posto 40 posto go-dišnje. Spomenimo da je Matić vlasnik King ICT-a i još nekih IT poduzeća. Zbrojeni godišnji prihodi tih poduzeća prelaze dvije milijarde kuna što znači da Matić kontrolira od 15 do 20 posto ukupne IT industrije u zemlji.

Bernard Čatić, Berni Commerce

Stipo Matić, M San Grupa

Trendovi u hrvatskoj IT industriji

PET

AR

GLE

BO

V/P

IXSE

LL

Page 9: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

200/09/2015 OpenInfoTrend 9

Boris Žitnik je utemeljio 1995. OMNIAconsult, prvu agenciju za istraživanje i analizu IT trži-šta i IT industrije u Hrvatskoj i regiji. Aktivnost tvrtke započi-nje istraživanjem tržišta osobnih računala, pisača i monitora te nekoliko konzaling projekata za pojedine klijente.

Djelovanje OMNIAconsulta ubrzo je prepoznala vodeća svjetska kuća za istraživanje IT tržišta, International Data Cor-poration (IDC), koja se pojav-ljuje s nakanom da proširi obu-hvat istraživanja i na nastajuća, brzo rastuća IT tržišta Hrvatske i zemalja u regiji. Nekoliko go-dina OMNIAconsult radi kao ugovorni agent IDC-a. U 2001, IDC odlučuje utemeljiti lokal-nu podružnicu, IDC Hrvatska i poziva g. Žitnika da rukovodi novoutemeljenom podružnicom i razvija poslovanje IDC-a u ze-mlji i regiji.

U godinama koje slijede, tvrt-ka, 2004. preimenovana u IDC Adriatics proširuje svoje djelo-vanje širom regije (otvara urede u Ljubljani i Beogradu i uspo-stavlja mrežu ugovornih agenata u ostalim zemljama regije), po-stiže izvrsne poslovne rezultate i dostiže neusporedivu poziciju u IT zajednici u zemlji i regiji.

Žitnik radi za IDC od 2001. do 2013. godine kao izvršni direk-tor i vodeći analitičar. Upravlja tvrtkom i vodi istraživanje, ana-lizu i i predviđanja kretanja na IT tržištima Hrvatske, Slovenije. Srbije, Bosne i Hercegovine, Al-banije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Autor je velikog broja market intellingence izvještaja i sudjeluje u brojnim konzalting projektima za IT poduzeća, tvrt-ke korisnike informatičke tehno-logije kao i državna tijela i profe-sionalne strukovne organizacije (gospodarske komore i ICT aso-

cijacije). Uz market intelligence radove, g. Žitnik uvodi i osmi-šljava metodologiju za praće-nje i analiziranje IT industrije spomenutih zemalja, koja ima za cilj pružanje analitičkih podloga nadležnim vladinim organima, stukovnim asocijacijama i aka-demskoj zajednici za definiranje razvojne strategije ICT sektora. Za taj doprinos g. Žitnik je do-bio IDC-evu globalnu nagradu za inovacije 2007. godine.

Prije negoli je osnovao OMNIAconsult, g. Žitnik je bio znanstveni asistent - katedra Međunarodne ekonomije - na Zagrebačkom sveučilištu; direk-tor makroekonomskog sektora u Državnom zavodu za makro-ekonomske analize i predviđa-nja; pročelnik Odjela za među-narodne ekonomske odnose u Ministarstvu vanjskih poslova i osnivač i član uprave Omnije, dis-tributera informatičke opreme.

Boris Žitnik – karijera posvećenaistraživanju i analizi

AN

TON

IO B

RO

NIĆ

/HA

LOP

IX/P

IXSE

LL

Page 10: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

10 OpenInfoTrend 200/09/2015

Umjereni oscilirajući rast 1999.-2008.

Druga faza razvitka IT industrije započinje s 1999. godinom i traje do 2008. Uz rast društvenog proizvo-da po stopama od oko 4 posto godišnje prosječna go-dišnja stopa rasta IT industrije u tom razdoblju iznosi 14 posto. Taj rast, međutim nije bio linearan. Njegovu dinamiku uvelike determiniraju izborni ciklusi. Po-kazalo se da otprilike šest mjeseci prije izbora i šest nakon njih, kada političari i čelnici javnih poduzeća razmišljaju o svojoj daljnjoj sudbini dok novoizabrani ne pohvataju kon-ce, zanemaruju investicije što uspo-rava ukupnu IT potrošnju. No, kad se uhodaju, u sljedeće dvije-tri go-dine IT potrošnja raste. Taj obrazac usporavanje-ubrzanje ponavlja se s izborima 2000. i 2003., a djelomič-no vrijedi i za izbore 2007. godine. Naglasimo da je 2008. bila rekordna godina po prihodu IT sektora kao i IT potrošnje u cijelom promatranom razdoblju. IT industrija je te godine uprihodila više od 14 milijardi kuna, a obujam IT tržišta iznosio je 6,6 mi-lijardi.

Ovo razdoblje u razvitku hrvatske IT industrije karakteriziraju struk-turne promjene koje se odražavaju osnivanjem spin-off kompanija, u nastajanju novih poduzeća i akvizi-cijama. Najvažnija transformacija odnosi se na promjenu u strukturi prihoda. Prihodi od usluga (i pakiranog softvera) u promatranom de-setljeću rastu znatno brže od rasta ukupnog tržišta, a time se povećava udio koji potječe od pružanja IT usluga i softvera na račun hardvera, čije margine pa-daju. Udio IT usluga u informatičkom kolaču raste od 23 posto u 1998. na 32 posto u 2008. godini. Taj proces bismo mogli okarakterizirati i kao sazrijevanje hrvat-ske IT industrije u smislu ekspertize, kompetencija i tržišne snage. Zapravo, riječ je o nastajanju dvadesetak domaćih sistem integratora i tridesetak specijalizira-nih implementatora softverskih rješenja i proizvođača vlastitih softverskih proizvoda. Tu su primjerice Ante Mandić koji od In2 stvara za naše prilike softverskog diva, širi se u regiju i akvizira nekoliko manjih speci-jaliziranih kompanija. Dražen Pehar i ekipa u Logosu rade pionirska rješenja za internet i mobilno bankar-stvo. Tu je GDi Gisdasta Borana Lončarića, pionira na području GIS-a. Arian Stipić iz Softpro Tetrala razvija tada napredno rješenje u području OLAP pretraživa-nja i dobiva prestižna priznanja globalne Microsoft zajednice. Tvrtka RAO, među prvima u svijetu razvija poslije široko prihvaćenu aplikaciju za mobilno plaća-nje parkinga. Dario Šafarić iz Media Softa fokusira se na CRM rješenja za farmaceutsku industriju po kojima je prepoznan kao jedan od globalnih tržišnih lidera u toj niši.

Tih pedesetak tvrtki zajedno s kasnijom pojavom

startupova koji razvijaju mobilne aplikacije danas predvode hrvatsku informatičku industriju. To se od-vijalo na nekoliko načina. Distributeri osnivaju nove tvrtke fokusirane na pružanje IT usluga, postojeće se tvrtke restrukturiraju u pravcu usluga, na tržište ula-ze novi igrači ili se osnivanju nove tvrtke. Tako Recro utemeljuje Rectro net, Stipo Matić 2004. transformi-ra King ICT iz proizvođača računala u pružatelja IT usluga, Megatrend utemeljuje Megatrend poslovna rješenja, Plivin IT odjel transformira se u samostalnu kompaniju GBS-IT (kasnije je opet vraćen pod okrilje matične kompanije), bivši SAP Hrvatska postaje b4b;

Siemens Zagreb izdvaja svoj odjel za programiranje s više od 700 zapo-slenih u novu samostalnu jedinicu Siemens IT Solutions and Services, koja odmah preuzima čelno mjesto među IT uslužnim kompanijama u zemlji. I Combis je dolaskom Ivana Gabrića za direktora prošao teme-ljito restrukturiranje. Osnivaju se nove IT uslužne tvrtke, primjerice Verso, Sedam IT, CROZ, Poslovna inteligencija, Multicom, Neos ... Na tržište IT usluga u vertikalama zdravstva i gruntovnice-katastra agresivno ulazi i Ericsson Nikola Tesla. Godine 2001. SAP utemelju-je vlastitu hrvatsku podružnicu, a prijašnji Čatićev SAP postaje b4b, koji nastavlja poslovanje kao jedan od najvećih implementatora SAP rješenja u regiji. Hewlett-Packard utemeljuje podružnicu u Hrvatskoj

2003. godine. Regionalni sistem integrator S&T dolazi 2001. kupujući Hermes Plus, a zatim Epsilon i Infonet projekt. Akvizicijom Spana ulazi, ali za koju godinu i izlazi mađarski Synergon. Neki kao Infobip rješenjima u telekom sektoru, od samog početka i Span uspješ-nim prodorom u globalni McDonalds povećavaju udio usluga povećanjem izvoza.

S aspekta potražnje te promjene su odraz velikih ulaganja u informatička rješenja posebno u financij-skom, telekom i maloprodajnom sektoru te skupini od tridesetak hrvatskih blue-chip kompanija iz drugih vertikala. Na djelu je uvođenje modernih, najvećim di-jelom SAP ERP horizontalnih rješenja kao specijalnih vertikalnih modula u niz vodećih hrvatskih kompa-nija od čega je projekt implementacije SAP sustava u INA-i i danas najveći pojedinačni informatički projekt u državi. I stotine manjih kompanija uvode ERP opre-djeljujući se na jeftinija rješenja domaćih ERP šampi-ona kao što su Spin Informatika, PIS, Laus CC, Laser line, Point, Omega Software, Infomare, Login, Istra informatički inžinjering...

Pojavljuju se BI i CRM aplikacije za vođenje doku-menata i druga specijalizirana rješenja. Mijenja se pa-radigma i u području hardverskih rješenja, počinje se promišljati o konsolidaciji i optimalizaciji raspršene client-server infrastrukture. Više nije bitno samo ima-ti IT opremu, fokus se preusmjerava na pitanje njene racionalnosti i učinkovitosti, što će tijekom godina

Ivan Gabrić, Combis

Trendovi u hrvatskoj IT industriji

Page 11: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

200/09/2015 OpenInfoTrend 11

preko konvergencije i virtualizacije infrastrukture voditi do privatnog i hibridnog clouda.

Snažno raste i potražnja za IT proizvodima i uslugama javnog sektora. Država pokreće niz proje-kata: rješenje za uvođenje i kasniju utilizaciju OIB-a; nekoliko EU fi-nanciranih projekata kako bi har-monizirala hrvatski porezni i carin-ski sustav s EU regulativom; projekt sređivanja stanja u gruntovnici i ka-tastru koji najvećim dijelom finan-cira Svjetska banka.

Transformira se i PC tržište, vri-jednosno najveća stavka IT tržišta. Inače, broj isporučenih osobnih računala u 2001. godini prelazi 100.000 i dosiže rekordnih 332.000 u 2008. godini, pri čemu su glavni pokretači bili proliferacija interneta i online-bankarstva te nekoliko ve-likih natječaja vezanih uz informa-tizaciju škola. Transformacija veza-na uz PC tržište bila je dvojaka. S jedne strane dolazi do konsolidaci-je. Broj asemblera od nekih dvjestotinjak prvo se sma-njuje na jedan manji broj ozbiljnijih igrača kao što su bili HG Spot, Vemil, Senso (DTK), Ventex, Autronic i ranije 2M Computers, Renoprom, Kvark, Feniks kom-pjutori, Melcomp, Formel, Comel... da bi postupno dominantnu ulogu preuzela M San Grupa. U 2005. M San pušta u rad prvu namjenski uređenu tvorni-cu za slaganje svog brenda, SMGW računala. Drugi trend, diktiran tehnologijom vezan je uz eksplozivni rast notebooka na račun stolnih računala. Isporuke notebooka prelaze 50 posto isporuka iskazano u vri-jednosti 2006. i jedinično 2008. godine. Inače uvezena brand-name računala po vrijednosti premašuju doma-će asemblere već 2001. godine. Tradicionalno glavni igrač na tržištu brand-name računala bio je IBM, da bi ga dolaskom Alojzija Jukića na čelo predstavništva za Hrvatsku u 2000. pretekao Compaq, odnosno HP koji postaje dominantni isporučitelj osobnih računala u ze-mlji. Tehnološke promjene donijele su i transformaciju tržišta ispisa. Iglične pisače zamjenjuju tintni i laserski, sve više kombinirani u multifunkcijske uređaje.

Pad IT Industrije 2009.-2012.Hrvatska ulazi u recesiju 2009. godine kad društveni

bruto proizvod pada za visokih 6,9 posto. Otad tri godi-ne zaredom opada po stopama koje se kreću u rasponu od -0,2 do -2,3 posto. Rezultat, BDP je 2012. bio kumu-lativno oko 10 posto manji negoli u 2008. godini.

Takav konjunkturni trend odražava se snažnim pa-dom potražnje za IT proizvodima i uslugama. Ukupni prihod IT industrije u 2009. pada za čak 16 posto, a u sljedeće tri godine opada po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 2 posto. Iskazano u apsolutnim brojkama uku-pni prihod IT industrije spušta se s oko 14 milijardi kuna ostvarenih u 2008. na oko 11 milijardi zabilježe-nih u 2012.

Ovakva kretanja bila su šok za IT tvrtke, potpuno nova i bitno teža poslovna okolina. Naime, kao što smo vidjeli dotad IT industrija uživa u kontinuiranom ra-stu potražnje bez ozbiljnije konkurencije iz inozemstva. A sad, IT budžeti gospodarstva, države i domaćinstava krešu potrošnju na najnužnije - odustaje se od novih in-vesticija. IT tržište koje dotad diktirala ponuda postaje tržište kupca, cijene padaju i zaoštrava se konkurentska utakmica. Počinje bitka za tržišne udjele na padajućem tržištu. Netko je onda IT tržište slikovito opisao kao baru koja postaje manja dok broj aligatora ostaje isti.

Gledano prema proizvodima najviše pada prodaja hardvera - čak za 20 posto. Pritom prodaja osobnih ra-čunala bilježi pad jedinično za oko 25 posto, a vrijed-nosno gotovo 35 posto. Hardverske nabavke za držav-nu administraciju i poslovne organizacije se odgađaju, a opada i potražnja za domaćinstva. Time su posebno bili pogođeni distributeri i maloprodaja, a neki značajni igrači iskusili su ozbiljne financijske teškoće. Istodobno padaju i prihodi od pruženih IT usluga i isporuka paki-ranog softvera, ali bitno sporije. Dražen Pehar, Asseco SEE

Page 12: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

12 OpenInfoTrend 200/09/2015

IT industrija se mora prilagoditi novoj stvarnosti. Mnoga se IT tvrtke nisu u tomu najbolje snašle i gube tržišne udjele ili čak nestaju. S druge strane one dale-kovidnije i agilnije, koje su pošle od krilatice kriza je prilika započinju temeljito pospremanje, odnosno re-strukturiranje. Počelo se ozbiljnije tretirati troškove i uslijedili su oštri rezovi svega bez čega se može uklju-čujući i otpuštanje radnika. Cijene su prilagođene pa-dajućoj potražnji, povećani su promotivni napori i po-svećena je bitno veća pažnja postojećim i potencijalnim kupcima. Išlo se na čišćenje portfelja i razvoj novih pro-izvoda, na usvajanje novih kompetencija i ekspertize, a počelo se i ozbiljnije razmišljati i o izvozu. U cjelini, moglo bi se reći da je recesija donijela znatno poboljša-nje efikasnosti i kvalitete poslovanja IT industrije i po-većanje njenog izvoza.

Rezultati koje su u recesijskim uvjetima ostvarivala pojedina IT poduzeća zorno pokazuju koliko su u toj prilagodbi bili uspješni. Spomenimo samo neke među najvećima koji su se u toj novoj realnosti ponajbolje snašli te unatoč općem padu prometa i IT potrošnje u recesiji značajnije rasli. Kod sistem integratora prosječ-ni godišnji rast ukupnog prihoda od 2009. do 2013. go-dine zabilježili su primjerice Combis (5,3 posto), Span (8,8), CROZ (11,0), Verso (13,1) i Sedam IT (6,9). Kod softverskih kompanija prednjači In2 Grupa (19,0). Od distributera rasli su Microline (13,1) i Asbis CR (8,0), a u maloprodaji Links (18,6) i Makromikro (9,3).

Možemo reći da negdje od 2010. godine u Hrvatskoj počinje i cloud era. Dakako, riječ je tek o počecima, ali činjenica je da vodeći domaći telekom operatori HT, VIPnet i Metronet kao i sistem integratori poput Spa-na i Megatrend poslovnih rješenja te nekoliko manjih softverskih tvrtki počinju nuditi usluge na principu jav-nog clouda. Istodobno, niz vanjskih vendora i lokalnih sistem integratora počinje nuditi rješenja hibridnog i privatnog oblaka. U tome posebno prednjači Combis.

U ovom razdoblju bilježimo i dva značajna spin-offa.

Vodeći distributeri M San Grupa i Recro zajednički osnivaju MR Servis kao specijalizirano poduzeće za servisiranje informatičke opreme koju prodaju. M Start nastaje izdvajanjem informatičkog odjela Agrokora i fo-kusiran je na pružanje informatičke podrške ukupnom koncernu i njegovim brojnim članicama. Na tržište ulazi regionalni igrač Asseco SEE akvizicijom Logosa i Arbor Informatike i kasnije Biro Data Servisa (BDS). Nešto kasnije dolazi i globalni sistem integrator Atos, koji preuzima Siemens SIS i outsourcing ugovorom pre-uzima informatiku podružnice Siemensa u Hrvatskoj. Od većih projekata u ovom razdoblju spomenimo im-plementaciju Oracle Retail rješenja u Konzumu koja je po vrijednosti drugi najveći IT projekt u zemlji uop-će, a posebno raste prodaja Oracle Hyperion rješenja najvećim hrvatskim kompanijama. U javnom sektoru bilježimo završetak implementacije rješenja za nadzor državne granice, koji je proveden u tri faze; zatim uva-đanje centralnog informatičkog sustava HZZO-a kao i informatičkog sustava primarne zdravstvene zaštite; nastavlja se projekt objedinjavanja gruntovnice i kata-stra, a dovršava se i nekoliko tzv. connectivity projekata vezanih uz pristupanje EU koji pokrivaju porezno pod-ručje (VAT, trošarine) i carinski postupak.

Oporavak 2013.-2014.Posljednje dvije godine svjedočimo ponovnom oživ-

ljavanju IT industrije. Prihodi IT tvrtki rastu godišnje za 6,6, odnosno 7,4

posto. Raste i dobit i broj zaposlenih. No, ipak to pove-ćanje nije dovoljno da se dostignu rezultati iz 2008. go-dine i IT industrija je po prihodu koji ostvaruje i dalje negdje na razini iz 2006.-2007. godine. IT sektor oživ-ljava i raste unatoč tomu što je recesija još u zamahu, a ni gospodarski problemi nisu manji.

Trendovi u hrvatskoj IT industriji

Page 13: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

200/09/2015 OpenInfoTrend 13

Kako to da unatoč nepovoljnoj konjunkturi IT tvrtke povećavaju svoj prihod?

Jedan dio tog povećanja može se objasniti time što je prihod od izvoza rastao znatno brže negoli od pro-meta ostvarenog u zemlji. Izvoz IT usluga u posljednje dvije godine raste po dvoznamenkastim stopama. Ali, promet informatičkih proizvoda i usluga povećan je - doduše znatno skromnije - i lokalno. Tu izgleda na mala vrata dolazi na scenu druga glavna determinan-ta IT potrošnje, a to je tehnologija. Informatička indu-strija ušla je u treću razvojnu fazu koju karakteriziraju cloud, big data, mobilno poslovanje i društvene mreže. Prodaja proizvoda i usluga te nove IT platforme kao što su rješenja za pružanje usluga u privatnom, hibridnom i javnom oblaku, konvergirana i virtualizirana infra-struktura, zatim uređaji kao što su tableti i pametni te-lefoni te bezbroj novih aplikacija bilježe strelovit rast na globalnom tržištu, a sad se to prenosi i na domaće.

Predvodnici u usvajanju te nove tehnološke platfor-me su oni domaći sektori i tvrtke koji i inače prednjače u digitaliziranju i automatizaciji svojih poslovnih pro-cesa. To je telekomunikacijska i financij-ska industrija te neke domaće blue chip kompanije. Tako su primjerice vodeći telekom operateri kroz posljednje dvije godine povećali investicije za obogaćiva-nje i unapređivanje svojeg portfelja clo-ud i online usluga. Bankarska industrija investira u inovacije stremeći k novim obrascima plaćanja i virtualnoj poslov-nici. Neke kompanije, primjerice Po-dravka, Atlantic grupa, Hrvatska pošta, Zagreb Holding i Orbico implementirale su rješenja na principu privatnog oblaka.

Prošle smo godine svjedočili o dalj-njoj proliferaciji cloud-ponude. Tako Microsoft govori o 260-postotnom rastu plasmana cloud-usluga. HT Grupa ističe da njihova cloud marketplace ponuda uk-ljučuje već 26 aplikacija i rješenja. Neki sistem integratori spominju zapažene poslove migracije na Office 365 u korpo-rativnom sektoru. Office 365 besplatno je ustupljen na uporabu svim učenicima i nastavnicima. Span, Ericsson Nikola Tesla i GDi Grupa i izvoze cloud-usluge. Činjenica je da će se sad i mnogi koji su imali piratski softver odlučiti za cloud, jer nema inicijalne investicije. Infra-strukturne cloud-usluge nude datacentri Datacross, Altus IT, Megatrend i drugi. Podaci agencije GfK ukazuju da je prošle godine u nas prodano 924.000 pametnih telefona u vrijednosti od 2,38 milijardi kuna (nesubvencionirane cijene) odražavajući rast od preko 25 posto za obje veličine.

Gledano prema kategorijama IT poduzeća, rezultati poslovanja u posljednje dvije godine dosta se razlikuju. Natprosječne rezultate ponovo postižu domaća softver-ska poduzeća. Tu se po dinamici rasta posebno ističu dvije skupine IT tvrtki: domaći brzorastući izvoznici, nove startup tvrtke kao što su Pet minuta, Nanobit,

Inchoo, Infinum i druge te relativno nove podružni-ce inozemnih softverskih kompanija gotovo potpuno okrenute izvozu kao što su Trovicor, Cloudsense, Amp-hinicy, Realnetworks i Cade-na Services. Od domaćih ve-ćih softverskih tvrtki najbrže rastu Beta Software, PIS, Ve-stigo, Neos, Multicom i Po-slovna inteligencija. Izuzetne rezultate postižu i vodeći do-maći eksporteri Span, Ver-so, King ICT, Infobip, b4b, Combis, In2 Grupa, Gdi Gisdata Grupa, Media-Soft, Mireo i drugi.

Hrvatska je polovicom 2013. postala punopravna članica EU čime su srušene

neke barijere prekograničnih tokova robe i usluga pa je dobila novi položaj u sagledavanju prilika inozemnih IT vendora i olakšala prodor naših poduzeća na europ-sko tržište.

Teško je reći kakav je neto učinak tih promjena. Svjedoci smo da sad postaje nevažno isporučuju li se IT proizvodi iz skladišta u Budimpešti ili Münchenu umjesto domaćeg stovarišta i da će se tu smanjivati zna-čaj lokalnih podružnica. Jasan primjer u tom pogledu je Appleov distributer Powercom sistemi koji bitno re-ducira svoje lokalno poslovanje. Slično vrijedi i za me-

Tomislav Dujmović, Span

Page 14: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

14 OpenInfoTrend 200/09/2015

đunarodne IT igrače koji imaju podružnice pri čemu se smanjuje uloga i značaj domaće lokalne podružni-ce i domaćeg rukovodstva. Neki će veliki igrači sada htjeti prodrijeti i na naše tržište. Primjerice, Conrad, veliki njemački online-retai-ler, poljski distributer Vera-comp, panistočnoeuropski Cisco distributer RRC BZ Poslovne telekomunikacije, započinju operacije u Hr-vatskoj no, s druge strane, članstvo u EU otvara nove izvozne prilike.

U posljednje vrijeme svjedočimo implementaciji nekoliko uspješnih projeka-ta u javnoj sferi kao što su aplikacije e-Recept i e-Gra-

đanin te posebno rješenje koje omogućuje fiskalizaciju. Nakon dugih porođajnih muka u funkciju je stavljeno rješenje za centralni obračun plaća i rješenje za sustav socijalne skrbi.

SutraKakvi su izgledi hrvatske IT industrije u neposrednoj

budućnosti? Osvrnimo se na glavne silnice koje će to predodrediti.

Što se tiče ekonomskog okruženja u četvrtom tromje-sečju 2014. nakon trinaest uzastopnih kvartala pada, Hrvatska bilježi neznatan (0,3 posto), ali ipak rast druš-tvenog bruto proizvoda, kao posljedicu gospodarskog oporavka u Europi. Pozitivne stope rasta nastavljaju je i u prva dva kvartala ove godine tako da se za cijelu 2015. očekuje stopa rasta od oko jedan posto. Poboljšanje ne-kih gospodarskih pokazatelja pozitivno će utjecati na povećanje informatičke potrošnje u zemlji, reda veli-čine od 3 do 5 posto. No, tu treba spomenuti da je za informatičku potrošnju karakterističan relativno visoki elasticitet tj. da i mali rast dohotka znači njen nepropor-cionalno viši rast.

Što se tiče tehnologije već smo rekli da smo u jeku velikih disruptivnih promjena opredmećenih u pruža-nju IT usluga u oblaku, mobilnom poslovanjem, druš-tvenim mrežama i big data analitikom. Pred nama su širokopojasne mreže i Internet of Things. Tehnologija postaje srce i duša svakog poslovanja i svakodnevnog života, a broj podataka i uređaja eksponencijalno raste.

To implicira dalekosežne promjene u načinu ponu-de i primjene informatike pri čemu raste utjecaj glo-balizacije i koncentracije u ICT industriji. Temeljito se mijenjaju postojeći poslovni modeli i javljaju novi igrači, ali i mnogi nestaju sa scene. Na tu tehnološku (r)evoluciju ne možemo utjecati, treba joj se pametno prilagođavati. Konkretno, treba naći odgovor na pita-nje što za hrvatsku informatičku industriju i ljude koji

u njoj rade znače Google, Amazon, Facebook, Apple, Microsoft i drugi globalni pružatelji usluga u oblaku te novi informatički igrači. Tko će domaćim korisnicima pružati usluge u oblaku, lokalna poduzeća ili globalni vendori? IT industrija je heterogena kategorija i unutar nje se može izdvojiti barem desetak potkategorija kao što su: distributeri, sistem integratori, implementatori međunarodno prisutnih softverskih rješenja, domaći ERP specijalisti, programeri knjigovodstvenih aplika-cija za mala poduzeća, programeri mobilnih aplikaci-ja, itd. Svaka od ovih skupina poduzeća bit će stavljena pred specifične izazove. I pri svemu tome treba voditi računa da se broj informatičkih radnih mjesta u zemlji ne smanji nego poveća.

Treća odrednica odnosi se na pitanje strategije, indu-strijske politike i institucijskih okvira. Splet ovih silnica određuje stupanj konkurentnosti naše IT industrije, a time i njene rezultate kao i broj zaposlenih. Danas, do-maće IT kompanije općenito nisu konkurentne kad je riječ o off-shore komoditiziranim IT uslugama kao što je programiranje u velikom opsegu. Tu nas ograničava-ju relativno visoki domaći troškovi kombinirani s preci-jenjenom kunom, a za to nemamo ni dovoljno kadrova.

Također, kada je riječ o pridobivanju velikih komplek-snih projekata na svjetskom tržištu, naše su IT tvrtke za to naprosto premale. Ono gdje jesmo konkurentni su manji, ali visokostručni projekti u specifičnim nišama, koje naše tvrtke izvode samostalno ili kao podliferanti većih inozemnih igrača. Man-day cijena koja se pritom postiže je konkurentna u odnosu na cijene IT uslužnih kompanija iz visokorazvijenih zemalja. Tu naši izvozni šampioni, koji su zanat ispekli radeći projekte za najve-će domaće kompanije i jedan broj inovativnih startup tvrtki koje razvijaju mobilne aplikacije traže i nalaze svoju šansu. No, iako su njihovi rezultati pojedinačno impresivni s aspekta nacionalne ekonomije to je još skromno u usporedbi sa zemljama slične veličine.

U takvim okvirima, ako se želi ozbiljnije povećati do-prinos IT industrije rastu društvenog proizvoda i po-većati broj zaposlenih (recimo, od udjela IT industrije u BDP od 0,9 posto i 15.000 zaposlenih na 2,0 posto, odno-sno 30.000 u 2020. godini), presudna je državna strategi-ja razvitka IT industrije i odgovarajuća politika. Nema te efikasnosti na mikrorazini koja može nadvladati utje-caj nepovoljne industrijske politike, makroekonomskih trendova i institucijskih okvira.

Država donosi i provodi IT strategiju i industrijsku politiku, određuje institucijske okvire i opće uvjete po-slovanja, definira obrazovni sustav, mehanizme istraži-vanja i razvoja te gospodarskom diplomacijom promo-vira vlastitu industriju u inozemstvu. A o tome s koliko će uspjeha ostvarivati tu svoju ulogu ovisit će i prospe-ritet naše IT industrije.

TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzaltingRedakcija časopisa OpenInfoTrend; gl. i odg. urednik Branko KosecŽajina 61/1, 10000 Zagreb, tel. 01 3040 588; [email protected]

Trendovi u hrvatskoj IT industriji

Dario Šafarić, Media-Soft

Page 15: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

200/09/2015 OpenInfoTrend 15

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Page 16: Hrvatska IT industrija - · PDF filePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ... Odmah nakon osnivanja u srpnju 1992. časopis je počeo pratiti domaću proizvodnju i ocjenjivati kvalitetu softverskih

www.infodom.hr

Konzalting, BPM i ERP

Sistem integracija i implementacija

Razvoj proizvoda i aplikacija

ASP, Cloud computing i nove tehnologije

Javni sektor

Javne financije i financijska industrija

Elektroničke komunikacije, promet i turizam

Privatni sektor, energetika i državna poduzeća

e-Inspektor x2x Platforma e-GOP e-BAP

SPIN@ Oracle E-Business Suite SRMA