Hrana dobivena korištenjemgenetski modificiranih organizama

(GMO)

Genetski modificirani oprganizam (GMO) je organizam kod kojeg je genetska informacija (genetski kod) izmijenjena na neprirodan način (Europska Komisija, 1990).

Genetski modificirani oprganizam (GMO) - Organizam transformiran uvođenjem jednog ili više transgena ili modifikacijom postojećih gena.

GM hrana - genetski modificirana hrana. Hrana koja sadrži sastojke iz GMO.

Proces genetskog inženjeringa zahtjeva uspješno ostvarenje serije od pet koraka:

Identifikacija organizma sa specifičnim svojstvom i i ekstrakcija njegove DNKKloniranje gena koji kontrolira to svojstvoKreiranje gena kako bi se izrazili na određen načinTransformacija, unošenje gena u biljne stanice Oplemenjivanje biljaka i uzgoj transgenskih elitnih linija

Pregled procesa transformacija

Transformacija i kultura tkiva

Dizajniranje gena

Kloniranje gena

Izolacija DNK

Oplemenjivanje bilja

Bakterija

Genetski modificirani organizmi

Genetski modificirani mikroorganizmi (GMM)

Bakterija – prvi patentiran GMO, SAD 1980 –razgradnja eko otpada.

→ 1982. u SAD, proizvodnja inzulina pomoću GM kvasaca.

Genetski modificirani mikroorganizmi primjenjuju se u različitim područjima: poljoprivreda, prehrambena, farmaceutska, kemijska industrija, te u rudarstvu i kontroli onečišćenja okoliša.

Genetski modificirane biljke (GM biljke)

• GM biljke “ prve generacije”• GM biljke “druge generacije”• GM biljke “treće generacije”

1984. Prva genetski modificirana biljka – duhan

1986. Prva službena ispitivanja poljoprivrednih GM biljaka

1994. Na tržištu u USA prva GM biljka – rajčica

1995. U USA GM sorte pamuka, soje, kukuruza, ali ozbiljnije se šire od 1996.

GM biljke “ prve generacije”Modificirana su agronomska svojstva

'ulazna svojstva' Tolerantnost na herbicide

Glifosat - Roundup Ready® ili RoundupGlufosinat - Liberty Link®

Otpornost na insekte – Bt kulture

Bt – Bacilus thurigiensis – crystaline – Cry gen

Otpornost na viruse

Tolerantnost na herbicide

GM kulturaHerbicid

Kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, šećerna repa, stočna repa, suncokret, rajčica, pšenica

Glufosinat

Kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, šećerna repa, stočna repa

Glifosat

GM biljke druge generacije

• ‘proizvodna’ svojstva, kulture se nazivaju i ‘izlazne’⇒ Odgođeno dozrijevanje⇒ Usporeno dozrijevanje rajčice –FlavrSavr⇒ Izmijenjeni sastav

Golden rice

GM biljke treće generacije

• Očekivanja u budućnosti:– Tolerantnost na zaslanjena tla– Otpornost na sušu– Tolerantnost na metale u tlu – Poboljšana učinkovitost usvajanja dušika i

fosfora kao neophodnih biljnih hranjiva.• GM biljke u medicinske svrhe:

– Proizvodnja lijekova i vakcina u biljkama.– Biljke za biljne lijekove itd.

67,72003.58,72002.52,62001.44,22000.39,91999.27,81998.

111997.1,71996.

Površina izražena umillijunima HaGodina

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Ukupna površina pod transgenskim (GM) kulturama od

1996. do 2003.

Izvor: Clive James 2003

Ukupna površina pod transgenskim (GM) kulturama, po državama u zadnje tri godine:

<0,1<0,1<0,1Europa

<0,1<0,1--Indija

0,10,10,2Australija

0,40,30,2JAR

2,82,11,5Kina

3,0----Brazil

4,43,53,2Kanada

13,913,511,8Argentina

42,839,035,7SAD2003.2002.2001.Država

Godina

Izvor: Clive James 2003

Površina pod transgenskim kulurama kao % ukupne površine pod nekim osnovnim GM kulturama, 2003. godina (izraženo u milijunimahektara)

2567,7276Ukupno

1115,5140Kukuruz

163,622Uljana repica

217,234Pamuk

5541,476Soja

% pod transgenskimu odnosu na ukupnu P

Površina pod transgenskim (GM) kulturama

Ukupna površinaKultura

Izvor: Clive James 2003

76

34 22

140

276

41,4 7,2 3,6 15,5 67,70

50

100

150

200

250

300

Soja Pamuk Uljana repica Kukuruz Ukupno

Global Area Transgenic crop area

Transgenske (GM) kulture, 2001. do 2003.: prema svojstvima (u mil. Ha):

< 0,1< 0,1< 0,1Otpornost na viruse / ostalo

5,84,44,2Bt / tolerantnost na herbicide

12,210,17,8Otpornost na insekte (Bt)

49,744,240,6Tolerantnost na herbicide

2003.2002.2001.Svojstvo

Godina

Genetski modificirane životinje

Genetska modifikacija na mišu u kojem je sintetiziran hormon štakora - 1982.

Genetski testovi na životinjama su teški, slaboučinkoviti, nepredvidljivi i skupi.Ciljevi su: bolji prirast, reduciranje masti u mesu, izmijenjen sastav mlijeka.

Genetske modifikacije na životinjama u poljoprivredne svrhe:

Monoklonska antitijela:miševiGeni koji kodiraju za ovojnicu virusa.

Svinje, ovce, zečevi

Otpornost na bolesti

Geni za sintezu cisteina:bakterijeHormoni rasta: ovce

OvcePovećanje proizvodnje vune

Geni za phytase: BakterijeSvinjeRedukcija fosfornih spojeva u izmetu svinja

Geni paukaKozeProizvodnja 'BioSteel‘ -svile u mlijeku

Dodana kopija gena za kazein;Razgradnja gena za laktoglobuline: krava

GovedaIzmijenjen sastavmlijeka

Hormoni rasta/faktori: humani, goveđi, od štakora, svinjski, pileći

Goveda, svinje, zečevi, ovce.

Brži prirast/ Mršavije meso/Razvoj tehnologija

TRANSGEN / IZVORŽIVOTINJASVRHA

Source: GeneWatch UK, 2002.

Primjena GMO u proizvodnji hraneHumana hrana

Biljka Hrana Prerađena hrana Prehrambeni sastojci dobiveni od biljaka

DNKProtein

žetvaprerada

rafiniranje

Prehrana životinja

prerada

Životinje Životinjski proizvodi

Hrana dobivena od GM biljaka

Između 60 – 70% prerađene hrane u SAD sadrži najmanje jedan sastojak iz GM biljaka.Najviše se u hrani nalaze:

GM soja i kukuruz.U manjoj mjeri ostale:

Rajčica, uljana repica, pamuk, krumpir.

Hrana dobivena od GM životinja

Osnovni animalni proizvodi koji mogu bitiizmijenjeni genetskim inženjerstvom su: meso, mlijeko, jaja.

Mlijeko:– Povećanje sadržaja proteina– Smanjenje sadržaja laktoze– “Humaniziranje” mlijeka

Hrana dobivena korištenjem GM mikroorganizama

Niti jedan GMM nije odobren kao živi organizam za korištenje u hrani.Enzimi ekstrahirani iz GMM se rutinski primjenjuju u proizvodnji sira, mlijeka, piva, kruha, konditorskih proizvoda, vitamina i dijetetskih dodataka hrani.

Chymosin-a - genetski je materijal uzet i kopiran od teladi,unesen je u kvasac Kluyveromyces lactis, u gljivicuAspergillus niger var awamori, te u bakteriju Escherichia coli.

DNK Kopija gena za chymosin Chymosine dobiven od GM kvasaca

Plazmid umetnut u stanice kvasca

Tele

Geni za chymosin umetnuti u plazmid

Stanice iz želuca teladi

Hranidba životinja

Kulture tradicionalno korištene za hranidbu životinja, kao lucerna, djetelina, razne vrste trava, mogu također biti genetski modificirane, a i GM soja, kukuruz i uljana repica dio su stočne hrane.

Hranu za životinje kao i humanu hranu trebalo bi uvijek kontrolirati na kvalitetu i sigurnost odnosno zdravstvenu ispravnost.

Koristi, rizici i zabrinutosti

Koristi od GM tehnologije:• Ubrzano oplemenjivanje bilja:

Kraće vrijeme manji troškovi

Moguć prijenos genetskog materijala među ne srodnim vrstama

Jedna generacija

Prenošenje željenog svojstva

Metode genetskih modifikacija

Uglavnom križanje moguće samo unutar vrste.Veća primjenjivost

Duže vrijeme, više prostora i radne snage.

Smanjenje troškova:

Više generacijaBrzina:

S pozitivnim se prenose i negativna svojstva

Preciznost

Konvencionalno oplemenjivanje:

Genetski inženjering

Poboljšanje korisnih svojstava:

• Otpornost na bolesti i štetnike• Otpornost na herbicide• Poboljšanje hranidbene vrijedenosti• Kulture tolerantne prema uvjetima okoline

• Razvoj alternativnih resursa za industriju. (vakcine)• Dulji vremenski period dostupnosti na tržištu nekih kultura (rajčica – odgođeno zrenje)• Smanjen utjecaj pesticida na okolinu• Čišćenje okoliša

Smanjenje troškova proizvodnje

Bt otporne kulture smanjile su količinu konvencionalnih pesticida u SAD-a za 27. 000 tona u 2001. godini. Moguća globalna ušteda na insekticidima kroz uzgoj samo Bt pamuka je procijenjena na 33. 000 tona Kontrola korova primjenom otpornih kultivara reducirala je troškove u SAD 1999. za 216 milijuna dolara

Rizici i zabrinutosti

• Zdravstveni rizici• Rizici po okoliš

»Etička pitanja»Prava potrošača

Otpornost na antibiotikeGenetski markeri - geni otpornosti na antibiotike,

nazvani markeri otpornosti na antibiotike.

Primjena genetskih markera otpornih na antibiotike je izazvala strahove od rasta otpornosti na antibiotike kod čovjeka i životinja kao rezultat prelaska gena iz GM biljaka na bakterije u probavnom traktu. To se označava kao horizontalni prijenos gena među nesrodnim organizmima.

Toksične supstance

• GM biljke bi mogle utjecati na razinu toksičnosti u biljkama

Reaktiviranje nekih procesa u biljkama koji mogu proizvesti otrovne supstanceModifikacija koja utječe na metabolizam

uslijed stresnih uvjeta, biljke bi moglereagirati proizvodnjom veće količine toksina

Biljka kave modificirana da proizvodi zrna bez kofeina

“Slučaj Pusztai” – GM krumpir s genima od visibabe za proizvodnju lektina – ne dokazano.

L- triptofan proizveden pomoću GM Bacillus sp.

Alergije na hranuIzmeđu 1 i 2% odrasle populacije te oko 5% djece

pate od nekog oblika alergije na hranu, GM hrana bi mogla utjecati na povećanje alergijaGM biljke koje sadrže od ranije poznate alergeneGMO koji sadrži proteine kojih nema u

konvencionalnoj hraniGM soja s genima za proizvodnju proteina s visokim sadržajem amino kiseline metionin iz brazilskog oraščićaStarLink kukuruz modificiran za dva svojstva: tolerantnost na herbicide i Bt otpornost na insekte

Utjecaj na okoliš

Bijeg gena Bijeg gena putem oprašivanja je proces

uslijed kojeg dolazi do izmjene gena među biljkama. Geni se prenose polenom.

Biljke tolerantne na herbicide bijeg gena super korovi.

Slučaj: uljane repice u Alberti, Kanada.

Uvođenje biljke u proizvodnju

Polen pada na cvijet divljeg srodnika

Formiranje hibrida GM kultura x divlji

srodnik

Hibrid preživljava

Hibrid se dalje reproducira

Geni se šire među divljim srodnicima

Preživljavanje GM kulture izvan

kultiviranog područja

Dalje razmnožavanje GM kulture

Stvaranje samoodržive

populacije

Širenje i zadržavanje

Mogućnost širenja transgena u prirodi

Učinak na ne ciljane organizme

Bt kulture ovisno od umetnutog gena mogu proizvoditi različite toksine koji djeluju na određene grupe insekata, pa i na neke korisne vrste unutar tih grupa.

Djelovanje Bt kukuruza na Monarh leptira

Nije utvrđen odnos u polju između Bt polena i smrtnosti larvi

Bt polen kukuruza,Lastin rep (Papiliopolyxenes),

20% smrtnost larvi u odnosu na 0 i 3% kod kontrole.

Larve hranjene lišćem mlječike s prirodno raspršenim polenom Bt kukuruza iz polja.

Monarh leptir

56% preživjelih larvi na Btpolenu, 100% kod ne-Bt polen.

Polen Bt kukuruzananesen na lišćesmrekaste mlječike.

Monarh leptir(Danaus plexippus)

Opaženi učinciPokusPromatrana vrsta

Etički aspektiPojam etika označava – ciljeve, norme i vrijednosti

u načinu vođenja ljudskog djelovanja te u opravdanju naših moralnih odabira u posebnim situacijama.

Poljoprivredna etika predstavlja kritičnost, analizu i opravdanje sustavnih moralnih kodeksa i prihvatljivost posebnih normi koje postoje ili se primjenjuju u praksi u poljoprivredi, proizvodnji, distribuciji i potrošnji hrane (Thompson, 1994.).

“Načelo opreza” Patent je vlasničko pravo odobreno od

državnih vlasti, koje jamči nosiocu isključivo pravo na korištenje

Patentiranje - LMO (Living Modified Organism – Živi modificirani organizam)

Ured za patente u SAD – na stotine GM biljaka, mikroorganizama, životinja.

EU - Direktiva 98/44/EC (Europski Parlament, 1998).

Prava potrošača

Označavanje proizvodaOznake trebaju biti:• upotrebljive, primjerene i informativne• jasne, razumljive, bez tehničkih termina• valjane, bez zbunjivanja, u cilju

sprječavanje obmana• primjenjive, odnosno, moguće ih je

provjeriti

Zakonska regulativa vezana uz GMO i GM hranu

Regulativa u EU

EU je izgradila sveobuhvatan sustav mehanizama za proces razmatranja i odobravanja genetski modificiranih organizama, kao i kontrole puštanja GMO-a u okolinu putem određenih zakonskih direktiva i regulativa.1990. - Direktiva 90/219/EEC, o kontroliranoj primjeni GMM

- Direktiva 90/220/EEC, o namjernom puštanju GMO u okoliš.

Ciljevi: Zaštita građana i okoliša Prava potrošača na informiranost i izbor Obvezno označavanje

Direktiva Parlamenta i Vijeća 2001/18/EC o namjernom puštanju u okoliš GMO

Dopunjuje i opoziva - Direktivu 90/220/EECRegulira pokusno puštanje i stavljanje na tržište

GMO-a, GMO namijenjen za uzgoj, uvoz ili preradu u industrijske proizvode unutar EU.

Postavlja procedure pod kojima GMO-i mogu biti pušteni u okoliš bilo radi pokusa (poljski pokusi npr.) ili radi komercijalizacije (uvođenje na tržište).

Direktiva 2001/18, nadopunjuje i postrožava ranija pravila, uvodeći:

Procjenu rizika i proces donošenja odluke kod puštanja GMO-a u okoliš – mjere predostrožnostiUzimanje u obzir izravnih i neizravnih, odgođenih i trenutnih štetnih učinaka GMO-a po okoliš i ljudsko zdravljeObvezno izvještavanje javnosti i opća pravila o obveznom označavanju i praćenjuZahtjeve za označavanjem; prijašnje «moguć je GMO u sastavu» zamjenjuje, s «ovaj proizvod sadrži GMO»Države članice osiguravaju označavanje i praćenjeOgraničava odobrenje za puštanje GMO-a na deset godina nakon čega treba biti obnovljeno

Regulativa Parlamenta i Vijeća (EC) No 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i stočnoj hrani

Ova Regulativa pokriva GMO za hranu i stočnu hranu –hrana ili stočna hrana koja sadrži ili se sastoji od GMO-a, hrana ili stočna hrana proizvedena iz GMO-a, i hranu koja ima sastojke dobivene iz GMO-a.

GM hrana i stočna hrana ne smije:imati nepovoljne učinke po zdravlje ljudi i životinja ili nepovoljne

učinke po okoliš;zavesti (pogrešno navoditi) potrošača ili korisnika;razlikovati se od humane ili stočne hrane, koju treba zamijeniti, u

mjeri u kojoj bi normalna potrošnja bila u hranidbenom smislu nepovoljna po ljude ili životinje.

Ciljevi:

Postaviti osnove za osiguranje visoke razine zaštite života i zdravlja čovjeka, zdravlja i dobrobiti životinja, u interesu okoliša i potrošača u odnosu na genetski modificiranu hranuPostaviti proceduru Unije za odobrenje i nadgledanje genetski modificirane humane i animalne hrane.Postaviti odredbe označavanja genetski modificirane humane i stočne hrane.

1 European Food Safety Authority

Odobravanje GM hrane i stočne hrane

Zahtjev za komercijalizaciju GMO-a, i GM dobivenih proizvoda koji će se koristiti kao hrana ili stočna hrana u EU mora biti sukladan zahtjevima ove regulative - jasno definirati područje i obuhvaćati bitne činjenice.

EFSA1 snosi odgovornost za znanstvenu procjenu rizika i pokriva i rizike po okoliš i procjenu sigurnosti po zdravlje čovjeka i životinja.

Procedura po principu “jedna vrata jedan ključ”Ako će se GMO koristiti za hranu i stočnu hranu

može se podnijeti jedan zahtjev koji će udovoljiti i Direktivi 2001/18 i Regulativi 1829/2003

1 European Food Safety Authority; 2 Standing Committee on the Food chain and Animal Health

Ovlašteni u državi članici gdje će proizvod biti uveden na tržište

Podnošenje zahtjeva

EFSA1

EU Komisija

Ovlašteni Regulativni odbor2 – predstavnici država članica

Vijeće ministara

EU Komisija

Upisivanje u javni registar

Regulativa Parlamenta i Vijeća (EC) No 1830/2003koja se odnosi na praćenje i označavanje genetski modificiranih organizama i praćenje prehrambenih proizvoda i stočne hrane proizvedenih iz genetski modificiranih organizama

Označavanje je obvezno ukoliko proizvodi ili sastojci dobiveni ili koji sadržavaju GMO u količini > 0,9%.

Svi proizvodi koji sadrže GMO trebaju biti označeni natpisom: «Ovaj proizvod sadrži genetski modificiran (naziv organizma)».

Mogućnost praćenja znači pratiti proizvod koji sadrži ili je proizveden iz GMO-a kroz lanac proizvodnje i distribucije.

Osnovni ciljevi su omogućiti:kontrolu i provjeru tvrdnji na oznakamaciljanu kontrolu potencijalnih učinaka na okolinu, gdje je primjenjivo povlačenje proizvoda koji sadrže ili se sastoje iz GMO s potencijalnim rizicimauvođenje mjera upravljanja rizicimaomogućiti potrošaču pravo na izbor

Izvor: European Commission

DaNeVitamin B2Aditivi u stočnoj hrani proizvedeni od GMO

DaNeSojino brašnoStočna hrana proizvedena od GMO

DaDaKukuruzGM stočna hrana

DaNeLecitin ekstrahiran iz sojeAditivi proizvedeni od GMO

NeNeSir proizveden pomoću chymosina od GMM

Hrana dobivena uz pomoćGM enzima

NeNeJaja, meso, mlijekoHrana od životinjna hranjenih GM stočnom hranom

DaNeSirup dobiven iz kukuruznog škroba

DaNeRafinirano kukuruzno ulje

DaDaKukuruzno brašno

Hrana dobivena iz GMO

DaDaKukuruz, Soja, RajčicaGM hrana

DaDaSjeme kukuruzaGM sjeme

DaDaSojaGM Biljke

Označavanje prema novim zahtjevima

Označavanje prema ranijim zahtjevimaPrimjerGMO proizvod

Označavanje GM hrane i stočne hrane - primjeri

Regulativa (EC) 1946/2003 o prekograničnomkretanju genetski modificiranih organizama

Pokriva kretanja genetski modificiranih organizama među državama članicama, i izvoz u treće zemlje.

Uspostavljanje općih sustava obavještavanja i inormiranja kod prekograničnog kretanja.

Dopunjava postojeći regulatorni okvir, osobito za izvoz GMO-a, radi usuglašavanja s odredbama Protokola o biosigurnosti iz Kartagene (The Cartagena Protocol on Biosafety ).

Osnovni ciljevi i pitanja:

Nema izvoza GMO-a bez izričitog odobrenja (pristanka) države uvoznice.Bez nenamjernog (slučajnog) prekograničnog kretanja GMO-a.Izvoznik je odgovoran za proceduru i treba poštivati propise države uvoznice pri uvozuGM hrane i stočne hrane.

Direktiva Vijeća 98/81/EC o kontroliranoj primjeni genetskimodificiranih mikroorganizama, kojazamjenjuje i dopunjava Direktivu 90/219/EEC

Kontrolirana (izolirana) primjenabilo koji postupak u kojem su mikroorganizmi

genetski modificirani ili su takvi genetski modificirani mikroorganizmi uzgajani u kulturi, čuvani, korišteni, transportirani,uništeni ili izloženi i za koji su korištene fizičke barijere u ograničavanju njihovog kontakta s drugim živim organizmima i okolinom.

Četiri razine djelovanje kod kontrolirane primjene GMM

• Grupa 1: djelovanja zanemarivog rizika• Grupa 2: djelovanja niskog rizika• Grupa 3: djelovanja srednjeg rizika• Grupa 4: djelovanja visokog rizika

Regulativa o GM hrani u SAD

Tri tijela su odgovorna za regulativu o hrani uSAD, pa tako i za GM hranu: US Department of Agriculture - USDAFood and Drug Administration - FDAEnvironmental Protection Agency - EPA

USDA odnosno APHIS (Animal and Plant Health Inspection Service)

kontrolira uzgoj pokusnih kultivara GMkultura

kad novi GM kultivar treba doći na tržište, procjena mogućih učinaka po okoliš uslijed namjernog puštanja

FDA - procjena sigurnosti hrane kada je nova GM kultura namijenjena za korištenje kao hrana za čovjeka i životinje«sadržajna jednakovrijednost»

Označavanje se zahtjeva samo na hrani koja je:Bitno različita pa uobičajeno ime za tu hranu nije primjenjivoIma bitno različit hranidbeni profilSadrži alergene koji nisu uobičajeni za takvu hranu

EPA je odgovorna za sigurnost razine pesticida u GM biljkama koje proizvode pesticide u svom tkivu.

Regulira distribuciju, prodaju, primjenu i testiranje pesticida proizvedenih u biljkama i mikroorganizmima. Podnosilac zahtjeva mora registrirati pesticid za prodaju i distribuciju, a EPA može ustanoviti uvjete primjene kao dio prijave.

FAO i GMO hrana

• FAO Izjava o biotehnologiji iz 2000. – s ciljevima razvoj standarda, smjernica i preporuka za hranu dobivenu biotehnologijom ili za svojstva uvedena u hranu biotehnološkim metodama

FAO poziva na «oprez i načelo od slučaja do slučaja u utvrđivanju dobrobiti i rizika svakog pojedinog GMO». … «zakonski nadzor sigurnosti svakog proizvoda i procesa prije njegovog ostvarivanja»

Codex Alimentarius

Kodeks donosi smjernice za označavanje hrane i hranidbenih sastojaka dobivenih određenim tehnologijamam genetskog inženjeringa.

Označavanje treba primjeniti:• u slučaju kad je sastav, hranidbena vrijednost, ili

namjena korištenja GM hrane u suprotnosti s odgovarajućom konvencionalnom hranom

• kad hrana sadrži GMO odnosno protein ili DNKnastale tehnologijom gena

• kad je hrana sačinjena od GMO ali ne sadrži transgene

Kontrola hrane – testiranje na GMO

Rizik konzumiranja genetski modificirane hrane ili sastojaka još uvijek nije u potpunosti procijenjen.

Pravo potrošača – označavanje – praćenjeSustav praćenja omogućuje učinkovito

upravljanje rizicima i olakšava posao oko označavanja proizvoda.

Nužnost utvrđivanja genetski modificiranih organizama u hrani

Rijetko se GMO izravno konzumira, većina genetski modificiranih kultura proizvedenih u svijetu se prerađuje i koristi kao komponente hrane ili stočne hrane pa je moguće brzo, nekontrolirano širenje kroz lanac prehrane.

Jedini način kontroliranja širenja GMO-a jeste precizno praćenje svih putova od proizvodnje kultura do krajnjeg potrošača – složena putanja koja zahtjeva kontrolu u svim stadijima što nazivamo mogućnost praćenja (traceability).

Mogućnost praćenja - praćenje proizvodne šarže i utvrđivanja njene povijesti kroz proizvodni lanac pomoću registrirane identifikacije

GMO hrana često dolazi bez ambalaže – u smjesi- što otežava praćenje ili ga čini nemogućim.

Rješenje bi moglo biti uvođenje strogog sustava nadgledanja i rutinske kontrole prisutnosti GMO-a u hrani – osiguranje točnosti podataka praćenja i označavanja.

Ulazne sirovine Poljoprivrednik

Prerađivačitrgovci Potrošač

Marketing GM proizvoda

GM kultureStočna hrana

Biotehnologija(sjeme, pesticidi)

Procjena rizika i upravljanje

Smjernice za odobrenje i istraživanja

Promatranje, praćenje i označavanje

Shematski prikaz širenja GMO kroz prehrambeni lanac, evidencija stadija u kojima se zahtjeva stroga kontrola.

Utvrđivanje GMO-a – artikulacija kroz zakonske regulative

Prema regulativi EU prehrambeni proizvodi ili sastojci dobiveni ili koji sadrže GMO-e moraju kao takvi biti označeni.

Europske regulative, također, utvrđuju osiguravanje sustava praćenja u svim fazama postavljanja GMO-a na tržište pomoću registara s detaljnim podacima o genetskoj modifikaciji, uključujući metodologiju identifikacije i utvrđivanja, što je zadaća država članica.

Dostupne metode GMO testiranja

Genetski modificirani organizam može biti identificiran prema fenotipu (npr. otpornost na herbicide), prema proizvedenom proteinu, ili na razini genoma (DNK ili RNK).

Razlikuju se po specifičnosti, osjetljivosti i mogućnosti davanja kvantitativnih rezultata.

Laboratorijska

Laboratorijska

Laboratorijska

Laboratorijska

TerenLaboratorijska

Laboratorijska

Primjena

NeNeNeNeDaDaNePrimjena na terenu

1 dan2 dana1.5 dan6 sati10 min.30-90 min.

2 danaVrijeme analize

Vrlo visokiVisokiVisokiSrednjiNiskiNiskiSrednjiTroškovi

TeškoTeškoTeškoTeškoJednostavnoSrednjeTeškoProvođenje

ObveznaObveznaObveznaObveznaNeobveznaObveznaObveznaPosebna oprema

DaDaNeNeNeDaNeKvantitativna

Real-timeCompetitive

Kvalitativna

PCRSouthern blot

Lateral flow strip

ELISAWestern blot

DNAProteinskiParametar

Metode koje se primjenjuju u utvrđivanju GMO u prehrambenim proizvodima

(Prilagođeno prema Ahmed, 2002)

Uzimanje uzoraka

Uzimanje uzoraka može imati veliki učinak na rezultate analize, osobito kod procjenjivanja proizvoda s niskim sadržajem GMO-a.Europska Direktiva 98/53 - o uzimanju uzoraka i analizi određenih kontaminacija u hrani.U SAD - Grain Inspection, Packers and

Stockyards Administration (GIPSA).

Proteinske metode

Imunološke analize s antitijelima - analiziranje različitih GM- dobivenih proteina.

Dva oblika – antitijela vezana u čvrstoj fazi, ili u tekućoj kako bi reagirali s imobiliziranim proteinima.ELISA test Lateral flow srip metoda – oblik ELISA testa Western – blot metoda

Metode zasnovane na DNK

Dvije grupe: Metode amplifikacije – na osnovu Lančane reakcije polimeraze (Polymerase Chain Reaction - PCR).Metode hibridizacije - Southern blot i analize mikro okružja DNK.

4 DNA molecules

1st Cycle

1.0995E+12 DNA molecules

2nd Cycle 3th Cycle 4th Cycle 40th Cycle

8 DNA molecules

16 DNA molecules

DNA region of interest

Extensionprimer

Shematski prikaz PCR -a .U svakom ciklusu DNK je denaturirana, uzastopne početnice (klica - primer), komplementarnih sekvenci DNK regija koje nas interesiraju naliježu na DNK. Nakonnalijeganjja, enzim DNK polimeraza dovodi do elongacije, i nastaju dvije nove molekule DNK.

Prihvaćanje GM hrane u javnostiJavno prihvaćanje genetskog inženjeringa ovisi o

poznavanju i razumjevanju tehnologije kao i o dostupnosti informacija o odnosu rizika i dobrobiti.

Prihvaćanje GM hrane u javnosti povezano je sasociološkim i kulturnim vrijednostima, povjerenjem u odgovorne osobe i službe, službenim odredbama, građanskim skupinama, kao i informacijama koje dolaze putem masovnih medija.

Prihvaćanje rizika i reagiranje potrošačaPrema istraživanju Eurobarometra iz 2002. u 15 zemalja članica EU –43% ispitanika optimistično je prema biotehnologiji17% pesimistično

Mlađa populacija sklonija prihvaćanju od starije

Istraživanja u SAD i EU pokazuju nisko znanje o GMO:35% ljudi smatra da konvencionalna rajčica nema gena20% smatra da će jedenje genetski modificiranog voća modificirati gene osobe konzumenta27% vjeruje kako su genetski modificirane životinje veće od uobičajenih

NuklearnaenergijaPesticidi

Motorna vozila

Herbicidi

Zračenja hrane

Aditivi za hranu

Avijacija

GM hrana

GE (medicina)

Željeznica

Sateliti

X-zrake

Kirurgija

Informacijska tehnologija

Solarna energija

1 2 3 4 5 6 7

Srednja vrijednost

KoristRizik

Tehnologija:

Prihvaćanje rizika i dobrobiti vezanih za različite tehnološke opasnosti(Roller i Harlander, 1999)

22.644.333.1Opasnost je preuveličana u medijima

28.711.959.4GMO može imati negativan učinak na okoliš

6.18.085.8

GMO treba biti dozvoljen samo nakon znanstvenog dokazivanja da jebezopasan.

4.89.385.9Želim znati više o ovoj hrani prije konzumiranja

2.82.594.6Želim imati pravo na izbor

Ne znamNeDa

Stajalište ispitanika prema nekim izjavama o GM hrani(u %; EU 2002.)

Izvor: EUROBAROMETER

Povjerenje Medijska prezentacija igra važnu ulogu u

oblikovanju javnog shvaćanja i prihvaćanjatehnologije gena.

Europljani imaju najviše povjerenja u medicinske profesije i prihvaćaju biotehnologiju u medicinske svrhe.

Neophodna je učinkovita komunikacija i zaštita prava potrošača na informiranost.

Hvala na pozornosti