historiografija o tuzli i tuzlanskom kraju,1 koja se

34
127 DOI: 10.5644/PI2020.186.19 Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju, 1 koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba, nastala u vremenu 2001–2018. godine Izet Šabotić Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli [email protected] Sažetak: U radu su date osnovne karakteristike razvoja historiografije o Tuzli i Tuzlanskom kraju u periodu od 2000. godine do danas, vezanom za novi vijek i savremeno doba. Ukazano je na to da je u navedenom vremenu značajno pojačan interes i intenziviran istraživački rad na proučavanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. Tome su u znatnoj mjeri doprinijele odre- đene okolnosti. Jedna od njih jeste nedovoljna istraženost ovog perioda tuzlanske prošlosti, što je motiviralo i podstaklo istraživače da se značajnije bave njome. Značajan podsticaj istraživanju ove problematike dao je Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, kao i brojni časopisi koji su nastali u ovom vremenu, a usmjereni su na istraživanje mikrohisto- rije. To je doprinijelo tome da nastanu brojni historiografski sadržaji: sinteze, monografije, studije te veliki broj članaka i priloga koji tretiraju prošlost Tuzle i Tuzlanskog kraja. U radu su historiografski sadržaji tretirani i predstavljeni po periodima (osmanski, austrougarski, period 1918–1941, Drugi svjetski rat, socijalistički period 1945–1990. te period 1992–1995) te vrsti sadržaja (sinteza, monografija, studija, članak, prilog, doktorska i magistarska radnja i slično), a sve kako bi se dobila što preglednija slika ukupnih historijskih sadržaja vezanih za Tuzlu i Tuzlanski kraj u navedenom vremenu. U tom smislu iskazan je interes za pitanja ove provenijencije, što je rezultiralo značajnim brojem raznovrsnih radova. Što je dobro! Ono što je manje dobro odnosi se na nesistematičnost, koja je dovela do naučne i stručne neujednačenosti radova. Jedan broj radova je zasnovan na metodološkim i naučnim načeli- ma i principima historijske nauke, što predstavlja značajan doprinos, dok ih jedan broj ima dominantno publicističke, politološke, sociološke i druge karakteristike. Međutim, mišljenja smo da je u navedenom periodu učinjen važan iskorak na planu bolje istraženosti Tuzle i Tuzlanskog kraja, što predstavlja značajan doprinos ukupnom razvoju bosanskohercegovač- ke historiografije. Ključne riječi: Tuzla, historiografija, Tuzlanski kraj, osmanski period, austrougarski period, period između dva svjetska rata, period Drugog svjetskog rata, socijalistički period, sinteza, monografija, studija, članak, prilog, doktorska, magistarska radnja i dr. 1 Pod pojmom tuzlanski kraj podrazumijeva se prostor današnje opštine (grada) Tuzla, sa širim okruže- njem koje obuhvata područje 13 opština Tuzlanskog kantona (Banovići, Čelić, Gračanica, Gradačac, Doboj Istok, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Srebrenik, Sapna, Teočak i Živinice).

Upload: others

Post on 20-Oct-2021

8 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

127

DOI: 10.5644/PI2020.186.19

Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba, nastala u vremenu

2001–2018. godine

Izet ŠabotićFilozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

[email protected]

Sažetak: U radu su date osnovne karakteristike razvoja historiografije o Tuzli i Tuzlanskom kraju u periodu od 2000. godine do danas, vezanom za novi vijek i savremeno doba. Ukazano je na to da je u navedenom vremenu značajno pojačan interes i intenziviran istraživački rad na proučavanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. Tome su u znatnoj mjeri doprinijele odre-đene okolnosti. Jedna od njih jeste nedovoljna istraženost ovog perioda tuzlanske prošlosti, što je motiviralo i podstaklo istraživače da se značajnije bave njome. Značajan podsticaj istraživanju ove problematike dao je Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, kao i brojni časopisi koji su nastali u ovom vremenu, a usmjereni su na istraživanje mikrohisto-rije. To je doprinijelo tome da nastanu brojni historiografski sadržaji: sinteze, monografije, studije te veliki broj članaka i priloga koji tretiraju prošlost Tuzle i Tuzlanskog kraja. U radu su historiografski sadržaji tretirani i predstavljeni po periodima (osmanski, austrougarski, period 1918–1941, Drugi svjetski rat, socijalistički period 1945–1990. te period 1992–1995) te vrsti sadržaja (sinteza, monografija, studija, članak, prilog, doktorska i magistarska radnja i slično), a sve kako bi se dobila što preglednija slika ukupnih historijskih sadržaja vezanih za Tuzlu i Tuzlanski kraj u navedenom vremenu. U tom smislu iskazan je interes za pitanja ove provenijencije, što je rezultiralo značajnim brojem raznovrsnih radova. Što je dobro! Ono što je manje dobro odnosi se na nesistematičnost, koja je dovela do naučne i stručne neujednačenosti radova. Jedan broj radova je zasnovan na metodološkim i naučnim načeli-ma i principima historijske nauke, što predstavlja značajan doprinos, dok ih jedan broj ima dominantno publicističke, politološke, sociološke i druge karakteristike. Međutim, mišljenja smo da je u navedenom periodu učinjen važan iskorak na planu bolje istraženosti Tuzle i Tuzlanskog kraja, što predstavlja značajan doprinos ukupnom razvoju bosanskohercegovač-ke historiografije.

Ključne riječi: Tuzla, historiografija, Tuzlanski kraj, osmanski period, austrougarski period, period između dva svjetska rata, period Drugog svjetskog rata, socijalistički period, sinteza, monografija, studija, članak, prilog, doktorska, magistarska radnja i dr.

1 Pod pojmom tuzlanski kraj podrazumijeva se prostor današnje opštine (grada) Tuzla, sa širim okruže-njem koje obuhvata područje 13 opština Tuzlanskog kantona (Banovići, Čelić, Gračanica, Gradačac, Doboj Istok, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Srebrenik, Sapna, Teočak i Živinice).

Page 2: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

128

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Uvodne napomene

Prošlost Tuzle je bogata, burna i slojevita. Seže od starijeg neolita do da-našnjih dana. Da bi se imale valjane spoznaje o događajima i procesima iz prošlosti, neophodno ju je istraživati. Opšta konstatacija je da prošlost Tuzle i Tuzlanskog kraja nije u dovoljnoj mjeri istražena. Čitava područja i vre-menski periodi su ostali izvan interesa i istraživanja historičara. Još uvijek ne postoji jedna sveobuhvatna sinteza tuzlanske prošlosti. Nešto značajnije prošlost Tuzle i Tuzlanskog kraja tretirana je nakon Drugog svjetskog rata, kada je nauka, pa samim tim i historija, imala intenzivniji razvoj. Tada su nastale vrijedne historijske sinteze te brojni članci i rasprave, koji tretiraju raznovrsna pitanja iz bogate tuzlanske prošlosti. U tom pogledu, teme poput Drugog svjetskog rata su opsežnije i temeljitije obrađene, što je rezultiralo pojavom većeg broja monografija o partizanskim jedinicama.2 Posebno mje-sto u obradi ovog perioda zauzima edicija Tuzla u NOB-u i revoluciji, sači-njena u III toma.3 Sa historijskog aspekta, iako različitog naučnog dometa, značajni su brojni monografski sadržaji posvećeni radu privrednih, javnih i kulturnih ustanova s ovog područja.

Međutim, najveći doprinos historiografiji dale su naučne publikacije nastale kao rezultat dugogodišnjih istraživanja te tretiranja izvora prvoga reda, a odnose se na važna pitanja iz bogate tuzlanske prošlosti. Ovdje se prije svega misli na sinteze, koje predstavljaju ozbiljne naučne poduhvate i daju zaokruženu historijsku sliku, vezanu za određenu historijsku tematiku. Prije svega, to se odnosi na nekoliko vrijednih historijskih sadržaja, poput: Tuzlansko područje negda i sada, s posebnim obzirom na vjerske prilike,4 Tuzla i njena okolina u XVI vijeku5 te na sadržaj objavljen o Tuzli u okviru publikacije Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća.6 Riječ je o sintezama koje su, svaka na svoj način, svojom sveobuhvatnošću i cjelovitošću tretiranih pitanja dale jasne slike vremena i historijskih događaja koji su obuhvaćeni njima. Tako ovi sadržaji predstavljaju značajan doprinos boljoj spoznaji tuzlanske prošlosti, ali i ukupnom razvitku bosanskoherce-govačke historiografije. Svakako, vrijedan doprinos rasvjetljavanju tuzlan-ske prošlosti dali su i brojni sadržaji predstavljeni u vidu članaka i priloga

2 O ovoj vrsti publikacija biće više riječi u narednom sadržaju ovoga rada.3 Antonić, 1979; 1984; 1987.4 Benković, 1971.5 Handžić, 1975.6 Hadžibegović, 1991.

Page 3: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

129

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

u referentnim historijskim časopisima, koji su se bavili važnim historijskim temama. Kako za temu imamo pitanje razvoja historiografije koja se odnosi na Tuzlu i Tuzlanski kraj za period novog vijeka i savremenog doba, pitanje razvoja historiografije ranijih perioda nije tretirano.

Potrebno je istaći da je u vremenu od 1995, a posebno od 2000. godine, došlo do pojačanog interesa za istraživanje prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kra-ja. Tome su doprinijele brojne okolnosti, a ponajviše saznanje da prošlost Tuzle nije u dovoljnoj mjeri istražena, te da je akademske 1993/1994. godine na Filozofskom fakultetu u Tuzli osnovan Odsjek za historiju. Osnivanjem ovog Odsjeka, historijska nauka na ovom području dobila je na intenzitetu. Iškolovani su mlađi kadrovi koji su pokazali talent i interes za proučava-nje prošlosti. Doprinos razvoju historijske nauke na tuzlanskom području u ovom periodu dali su stručni i naučni časopisi, koji su izlazili u Tuzli i dru-gim opštinama ovog područja.7 Isto tako, raznovrsne teme iz prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja tretirane su u historijskim i drugim časopisima koji izlaze u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini,8 kao i inostranstvu.9 Zahvaljujući navedenom, prisutna je pozitivna naučna intencija u pravcu istraživanja tu-zlanske prošlosti, pri čemu su tretirane brojne teme te dati značajni rezultati na historiografskom planu. Na Odsjeku za historiju, kroz sistematičan i meto-dičan pristup, putem doktorskih i magistarskih radnji,10 obrađeno je nekoliko važnih pitanja iz tuzlanske prošlosti. Važno je istaći da su profesori i njihovi 7 Do 1992. godine na području tuzlanske regije (19 opština sjeveroistočne Bosne) izlazio je samo jedan časopis: Članci i građa za sjeveroistočnu Bosnu, u kojem su objavljivani dominantno historijski radovi. Riječ je o časopisu koji je izlazio u izdanju Muzeja istočne Bosne Tuzla. Nakon 1995. godine u Tuzli i drugim opštinama Tuzlanskog kantona pokrenuto je nekoliko stručnih i naučnih časopisa u kojima je značajno tretirana raznovrsna historijska problematika, pri čemu je objavljeno više desetina značajnih članaka i priloga iz prošlosti Tuzle i šireg tuzlanskog područja. Prije svega radi se o slijedećim časopi-sima: Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli), Saznanja (Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, Društvo historičara Tuzla), Stav (Ministarstvo obra-zovanja, nauke, kulture i sporta TK), Arhivska praksa (Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona), Historijska misao (Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Uni-verziteta u Tuzli – Društvo historičara Tuzlanskog kantona), Historijski pogledi (Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla), Baština (Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog na-slijeđa Tuzlanskog kantona), Pogledi (BZK “Preporod” opštinsko društvo Tuzla), Gračanički glasnik (Izdavačka kuća Monos, Gračanica).8 Ovdje prije svega mislimo na časopise: Prilozi za historiju Instituta za istoriju Sarajevo (Institut za istoriju Sarajevo), Historijska traganja (Institut za historiju Sarajevo), Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine (Arhivističko udruženje Bosne i Hercegovine) i časopis Istraživanja (Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar).9 Radovi vezani za prošlost Tuzle i tuzlanskog kraja objavljeni su u časopisu: Bošnjačka pismohrana (časopis Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju) i Zbornik radova Zavoda za povjesnicu, Beli Manastir (Republika Hrvatska).10 O značaju doktorskih i magistarskih radnji u kojima je tretirana tematika vezana za Tuzlu i tuzlanski kraj biće više govora u nastavku rada.

Page 4: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

130

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

saradnici uradili nekoliko zanimljivih sinteza, gdje su obrađene teme koje su se direktno ili indirektno odnosile na tuzlansku prošlost. Drugu vrstu radova, koji u manjoj ili većoj mjeri imaju historijsku vrijednost, napisali su stručnja-ci i naučnici koji ne pripadaju historijskoj branši. No, smatramo da ti sadržaji, koji su brojni, imaju određen značaj i doprinos u rasvjetljavanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. Važni pomaci na tom planu učinjeni su objavljiva-njem historijskih izvora (građe) iz perioda novog vijeka i savremenog doba.

Ovom prilikom dat ćemo kratki osvrt o dometima historiografije koja se odnosi na Tuzlu i Tuzlanski kraj. Odabrani pristup tretiranja navedene proble-matike su historijski periodi.

Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju u osmanskom periodu

Tuzla i Tuzlanski kraj u vremenu od 2000. godine do danas, bili su predme-tom interesovanja naučnika raznih profila, posebno historičara, ali i stručnja-ka iz drugih oblasti. U navedenom vremenu intenziviran je rad na istraživanju brojnih tema iz političke, privredne i kulturne historije Tuzle i Tuzlanskog kraja u vrijeme osmanske uprave (1463–1878). Kada je riječ o obrađenim temama i pitanjima iz osmanskog perioda tuzlanske prošlosti, evidentno je da nedostaju sinteze, kao sveobuhvatni i pregledni sadržaji vezani za ovaj period tuzlanske prošlosti. Ovdje od navedene konstatacije trebamo izuzeti rad: Primjeri suživljenja. Bilješke o tuzlanskom kraju u 19. stoljeću,11 u ko-jem su dati važni historijski sadržaji vezani za brojne događaje i procese koji se odnose na posljednje decenije osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. Poseban naglasak u radu je stavljen na prisutnu vjersku i etničku heterogenost bosanskohercegovačkog društva, što je bila i karakteristika Tuzlanskog kraja. Tu su i brojni drugi događaji koji su oslikavali ukupne društveno-političke i privredne prilike ovoga područja. Rad je u metodološkom, strukturalno-sadr-žajnom smislu zadovoljio historijske uzuse, te stoga predstavlja izravan do-prinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije.

Postoji nekoliko publikacija koje su u vidu monografija tretirale Tuzlu i neka druga mjesta na ovom području u osmanskom periodu. Ono što u pravilu nedostaje ovim publikacijama jeste historijski metodološki pristup. Uglavnom su sadržaji zasnovani na konsultovanju ranije objavljene litera-ture te u naučnom pogledu nisu napravljeni značajni historiografski iskoraci

11 Hadžić, 2017

Page 5: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

131

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

(Tuzla u osmansko doba;12 Tuzlanske historijske minijature;13 Zvornik – hi-storijska monografija14). Iako je riječ o sadržajima više publicističkog nego historijskog karaktera, ipak svaka od ovih publikacija ima određene stručne vrijednosti i predstavljaju doprinos historijskoj nauci. Knjiga Tuzla u osman-sko doba predstavlja zbir sadržajno nepovezanih događaja koji se odnose na prošlost Tuzle u osmanskom periodu (1463–1878). Autor se potrudio, kon-sultujući raznovrsnu literaturu, te manji broj historijskih izvora, približiti či-tateljima neke događaje i procese iz navedenog perioda. Knjiga Tuzlanske historijske minijature također tretira osmanski period Tuzle. Ona je s više analitičnosti i sinteze obuhvatila značajne događaje i procese koji se odnose na Tuzlu u osmanskom periodu. Riječ je o temama i pitanjima iz političkog, ekonomskog i kulturnog života. Ono što je posebno važno jeste da je autor pored relevantne literature koristio jedan broj izvora prvoga reda osmanske provenijencije, koji su po prvi puta predstavljeni naučnoj javnosti. Ova knjiga je u značajnoj mjeri pomogla boljem razumijevanju ovog perioda tuzlanske prošlosti. Knjiga Zvornik – historijska monografija po metodološkom pristu-pu, strukturi, sadržaju i načinu izlaganja predstavlja monografiju o lokalnoj historiji, koja sadrži veliki broj podataka iz prošlosti Zvornika od XV pa do kraja XX stoljeća. U knjizi je na sistematičan način, a na osnovu dostupne literature, otvoreno nekoliko pitanja iz ovog perioda, poput: Zvornik kao sje-dište Sandžaka, doseljavanja vlaha stočara, mjesto i uloga Zvorničke kape-tanije, razvoj gradskog života, kulturno-obrazovne prilike te demografske i migracione prilike na području Zvorničkog sandžaka. Obrađena pitanja pred-stavljaju preglednu sliku zvorničke prošlosti navedenog vremena. Navedeni sadržaj vrijedan je zbog činjenice da daje dobru osnovu za dalja podrobnija istraživanja brojnih pitanja iz osmanskog perioda ovog prostora.

Pored navedenih publikacija, u ovom periodu su nastala značajna naučna ostvarenja, pri čemu su primijenjena naučna načela, kao i historijski meto-dološki pristup, te je analizom i kritikom izvora prvoga reda sačinjena slika istraživane teme i pitanja. Ovdje je riječ o publikacijama: Tuzlanski kraj 1851–1891, Demografske i socijalne promjene15 i Husein-kapetan Gradaščević, 1802–1834. (Biografija uz 200 godina rođenja).16 Knjiga Tuzlanski kraj 1851–1991, Demografske i socijalne promjene obuhvata posljednje tri dece-nije osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. Autori knjige su izvršili analizu 12 Ćilimković, 1996.13 Mutevelić, 2005.14 Uzunović, 2010.15 Selimović i Hadžić, 2007.16 Kamberović, 2002.

Page 6: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

132

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

demografskih i socijalnih prilika u Tuzli i Tuzlanskom kraju na osnovu po-pisa iz 1851. i 1879. godine, prvog koji je izvršila austrougarska uprava u Bosni i Hercegovini. Komparacijom podataka, u knjizi je data važna slika demografskih i socijalnih, ali i ekonomskih kretanja i prilika u Tuzlanskom kraju. Navedena slika pomaže boljem razumijevanju ukupnih odnosa u ovom burnom periodu bosanskohercegovačke prošlosti, a posebno prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. Zbog metodološkog pristupa i samih rezultata, navede-na knjiga predstavlja značajan doprinos razvoju historiografije, posebno one koja je vezana za Tuzlu i Tuzlanski kraj. Knjiga Husein-kapetan Gradaščević 1802–1834 (Biografija uz 200 godina rođenja) predstavlja monografiju o vođi Pokreta za autonomiju Bosne iz 1831–1832, o kojem se i ranije pisalo, pri čemu su nastala značajna naučna djela.17 Međutim, u ovoj monografiji au-tor donosi nova saznanja vezana za Pokret, njegove uzroke i posljedice, što je zasnovano na nekim, po prvi put korištenim historijskim izvorima osmanske provenijencije. Prezentovanim rezultatima u monografiji, u vezi s ulogom Husein-kapetana u Pokretu za autonomiju Bosne, osim što se potvrđuju ranije donesena naučna stajališta o događajima i procesima iz navedenog perioda, daju se i neka nova naučna stajališta.

Poseban doprinos boljem poznavanju prošlosti Tuzle i njene šire okoline u osmanskom periodu daje nekoliko sadržaja koji se odnose na objavljene historijske izvore (arhivsku građu). Tako je u izdanju Arhiva Tuzlanskog kan-tona objavljeno nekoliko publikacija koje su podrazumijevale prevođenje hi-storijskih izvora sa staroosmanskog (staroturskog) jezika i pisma na bosanski jezik. Između ostalog, priređene su sljedeće publikacije historijskih izvora: Tuzlanski, bijeljinski i srebrenički sidžil (1641–1833);18 Popis Bijeljinskog kadiluka, mulkovna dobra;19 Salih Safvet Bašić – jedan osmanski intelektua-lac u Bosni i Hercegovini;20 Tapu zabit defter Gradačac – defter nekretnina Gradačac iz 1875/1292. godine21 te Gračanički defter 1292/1875..22 Pored navedenih publikacija značajan zbornik objavljenih historijskih izvora jeste Protokol (Defter) Gornjetuzlanske nahije 1873–1876.,23 koji se odnosi na po-sljednje godine osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. Navedeni zbornici objavljenih historijskih izvora predstavljaju važnu historijsku osnovu za nova

17 Ovdje se prije svega misli na knjigu Aličić, 1996. 18 Gündüz, 2008.19 Nurkić, 2009.20 Geçer, 2009.21 Nurkić i Šabotić, 2011.22 Nurkić, 2013.23 Nakičević, 2015.

Page 7: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

133

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

istraživanja i proučavanja događaja i procesa vezanih za ovaj period tuzlan-ske prošlosti.

Historija Tuzle i Tuzlanskog kraja u osmanskom periodu tretirana je u značajnom broju članaka i rasprava objavljenih u brojnim časopisima u ze-mlji i inozemstvu. Članci tretiraju raznovrsnu i značajnu historijsku proble-matiku. Ono što predstavlja njihovu najveću vrijednost jeste to što je dobar broj članaka zasnovan na novim historijskim izvorima. U ovim radovima su tretirane političko-društvene te privredne i kulturne prilike u kojima se daje poprilično jasna slika brojnih pitanja iz vremena osmanske uprave. Između ostalog, obrađene su društveno-političke, privredne i kulturne prilike u Zvorničkom sandžaku, kroz jedan dug period od njegovog osnivanja 1481. do kraja osmanske uprave 1878. godine. Značaj ovih radova je u tome što su istraženi i predstavljeni određeni događaji i procesi lokalne provenijencije koji u ovoj historiografskoj formi nisu ranije predstavljani. Oni daju novu historijsku sliku Tuzle i Tuzlanskog kraja u osmanskom periodu.24

Poseban naučni doprinos ovom periodu tuzlanske prošlosti predstavljaju dvije doktorske disertacije,25 koje tretiraju raznovrsnu problematiku koja se odnosi na Tuzlu i tuzlanski kraj u osmanskom periodu. Jedna je odbranjena na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i odnosi se na sakralne objekte islamske arhitekture Zvorničkog sandžaka, kao i njihov kulturno-historijski značaj. U širem historijskom kontekstu ove doktorske disertacije obrađeno je nekoliko značajnih pitanja koja se odnose na Zvornički sandžak, poput: druš-tveno-političke i etničko-konfesionalne prilike na prostoru Zvorničkog san-džaka od osnivanja do 1878. godine. U sklopu navedene teme podrobnije su obrađena pitanja: osmanskih osvajanja ovog područja i uspostave Zvorničkog sandžaka, proces prihvatanja i širenja islama i demografske promjene na ovom području, urbanizacija i formiranje naselja orijentalno-islamskog tipa u Zvorničkom sandžaku te administrativno-upravna organizacija Zvorničkog sandžaka. Na osnovu obrade ovih pitanja data je jasna slika ukupnih prili-ka u Zvorničkom sandžaku u navedenom periodu. Detaljnije se doktorska disertacija bavila najvažnijim karakteristikama i posebnostima sakralnih objekata islamske arhitekture, džamijama i mesdžidima, a tretirano je i pita-nje kulturno-historijskog značaja sakralnih objekata islamske arhitekture na prostoru Zvorničkog sandžaka. Ovom doktorskom disertacijom uspješno se 24 Ovom prilikom navest ćemo nekoliko značajnijih članaka i rasprava: Alagić i Mujkanović, 2017; Balta, 2002; Čehajić, 2017; Čičkušić, Hamzić i Djedović, 2006; Hadžić, 2003; 2007a; 2008c; 2009; 2018; Hadžić i Kožar, 2006; Kožar, 2005b; 2007; Kujović, 2003; Sarić, 2005; Šabotić, 2012b; Šabotić i Rastoder, 2010; 2012a; 2012b; Šehić, 2000; Šljivo, 2000a; 2000b; 2001a; 2001b.25 Sulejmanović, 2017; Bašić, 2018.

Page 8: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

134

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

odgovorilo na postavljena pitanja te se došlo do značajnih i originalnih nauč-nih rezultata, posebno onih iz domena kulturne historije, vezane za Zvornički sandžak.

Druga doktorska disertacija je obuhvatila Zvornički sandžak u 17. sto-ljeću. U njoj su na osnovu relevantne literature, te posebno izvora – popisa iz ovog perioda, data smišljena naučna objašnjenja ukupnih društveno-po-litičkih, vojnih i privrednih kretanja i prilika u Zvorničkom sandžaku u 17. stoljeću. Ovom doktorskom disertacijom su otvorena neka pitanja koja ranije nisu bila predmetom historijskih istraživanja te se na osnovu po prvi puta korištenih historijskih izvora dao sveobuhvatan i pregledan odgovor na njih. Ova doktorska disertacija rasvjetljava brojne procese i događaje iz prošlosti Zvorničkog sandžaka u 17. stoljeću, koji su se odnosili na društveno-poli-tička i privredna kretanja te ih na naučan način približava historijskoj i ši-roj naučnoj javnosti. Navedene doktorske disertacije predstavljaju značajan korak ka boljem poznavanju i razumijevanju ovog perioda prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja, što predstavlja značajan doprinos razvoju bosanskoherce-govačke historiografije.

Značajan doprinos razvoju historiografije predstavljaju i magistarske radnje,26 u kojima je tretirana raznovrsna problematika vezana za ovaj period historije Tuzle i tuzlanskog kraja. Navedenim magistarskim radnjama obra-đene su teme iz političko-društvenih odnosa, privrednih kretanja, odnosa sa susjedima, obrazovnih i vjersko-konfesionalnih odnosa, kao i druga važna historijska pitanja. Sve to je doprinijelo tome da se na jedan metodološki prihvatljiv način tretira zanimljiva problematika te bolje rasvijetle događaji i procesi ovog dijela prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja.

Historiografija austrougarskog perioda (1878–1918)

Tematiku vezanu za prošlost Tuzle i Tuzlanskog kraja u austrougarskom pe-riodu također u značajnoj mjeri tretiraju historičari i naučnici drugih profila u vremenu od 2000. do 2018. godine. Međutim, i za ovaj period tuzlanske proš-losti nedostaju sveobuhvatni historijski sadržaji u vidu preglednih sinteza. Više su u historiografskom smislu zastupljeni članci i rasprave te monografije odre-đenih ustanova, koje u svojim određenim strukturalnim dijelovima obuhvataju i historijsku problematiku vezanu za austrougarski period Tuzlanskog kraja.

U već spomenutoj studiji Tuzlanske historijske minijature otvoreno je nekoliko zanimljivih pitanja iz domena društvenih, posebno obrazovnih 26 Dervišagić, 2012; Sulejmanović, 2013; Salihović, 2013; Čehajić, 2014.

Page 9: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

135

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

i kulturnih, kao i privrednih prilika u Tuzli i Tuzlanskom kraju u austrou-garskom periodu. Međutim, navedeni sadržaji ne predstavljaju zaokruženu i preglednu sliku tretirane historijske problematike. Oni su više rezultat kom-pilacije ranije objavljenih rezultata, dok je veoma malo sadržaja zasnovanih na novim spoznajama i izvorima prvoga reda. Tako je i kada je riječ o publi-kaciji Zvornik – historijska monografija – ovaj period prošlosti ovoga kraja je skromno obrađen. Tretirana historijska problematika predstavljena je uop-ćeno, bez dubljeg zadiranja u procese i događaje koji su obilježili ovaj period zvorničke prošlosti, kao i njihov uzročno-posljedični karakter. U knjizi su donesena stajališta i viđenja o određenim procesima zasnovana na objavlje-noj literaturi, bez njenog dubljeg analiziranja i kritiziranja, dok su simbolično korišteni izvori prvoga reda.

Daleko značajniji iskoraci urađeni su obradom značajnog broja tema, koje su objavljene u člancima i raspravama, pri čemu su važna pitanja ovog dijela prošlosti bila predmetom istraživanja. U tom pogledu objavljeno je nekoliko historijski vrijednih sadržaja (članaka i rasprava), koji se bave raznovrsnim pitanjima, koja se odnosi na Tuzlu i Tuzlanski kraj u austrougarskom perio-du.27 Riječ je o pitanjima vezanim za uspostavu austrougarske upravne, vojne i policijske vlasti na ovom području, radu organa vlasti, uspostavu obrazov-nog sistema, osnivanje i rad građanskih škola, provođenje izbora i njihovog uticaju na političke prilike, osnivanje i rad kulturno-prosvjetnih društava, te posebno privredne prilike u Tuzli i tuzlanskom kraju u ovom vremenu. Posebno je vrijedno istaći da je jedan broj tretiranih pitanja po prvi puta otvo-ren, te da su za njihovu obradu korišteni izvori prvoga reda, što daje poseban značaj ovim radovima. Stoga možemo konstatovati da je na ovaj način dat izravan doprinos boljem rasvjetljivanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja, a samim tim i razvoju historiografije, posebno one koja se bavi lokalnom prošlošću.

Historija Tuzle i Tuzlanskog kraja u austrougarskom periodu je značajnije tretirana i kroz izradu jednog broja magistarskih radnji na Odsjeku za histori-ju Filozofskog fakulteta u Tuzli, gdje je obrađeno nekoliko važnih tema, koje se odnose na raznovrsnu historijsku problematiku, kao što su: kulturne pri-like na širem tuzlanskom području u vrijeme austrougarske uprave, agrarne prilike u navedenom periodu, osnivanje i rad kulturno-nacionalnih društava,

27 Balta, 2003; 2006; 2008; Bašić, 2011; Buljubašić, 2017; Fetahagić i Mukić, 2018; Jahić, 2016; Kožar, 1997; 2003; 2005a; 2010; Kujović, 2002; 2005; 2006; 2007; 2009; 2010; 2012; 2016; Lević, 2010; 2011; Mujkanović, 2016; Radovanović, 2015; Sarić, 2007; Šabotić, 2007; 2011; Šabotić i Buljubašić, 2016; Šabotić i Lević, 2010; Zulić, 2014; 2015.

Page 10: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

136

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

uticaj konzularnih predstavništava na prilike na širem tuzlanskom prostoru u vrijeme velike istočne krize (1875–1878) te prilike u Tuzli i okolini u vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i brojna druga pitanja.28 U svakom slučaju ono što je nastalo kao produkt novih historijskih sadržaja koji se odnose na Tuzlu i Tuzlanski kraj, a vezano je za austrougarski period, značajno je doprini-jelo boljem rasvjetljavanju brojnih pitanja i stvaranju jasnije slike o njima. Međutim, ono što je primjetno jeste da ni ovaj period tuzlanske prošlosti nije obrađen kroz određene sinteze koje bi dale zaokruženiju, potpuniju i jasniju sliku određenih tema, već su putem članaka i rasprava parcijalno tretirana određena pitanja ovog perioda tuzlanske prošlosti.

Historiografski rezultati vezani za period 1918–1941. godine

Period od 1918. do 1941. godine je manje od drugih perioda istraživan i tre-tiran u navedenom vremenu. Historijska problematika za ovaj period više je tretirana u sklopu publikacija koje su u svom opsegu obuhvatale širi tematski i vremenski kontekst bosanskohercegovačke prošlosti, pa tako i tuzlanske.29 U ovim radovima je tretirana historijska problematika koja se odnosi na druš-tveno-političke, privredne, obrazovne i vjerske prilike u Bosni i Hercegovini, gdje je značajan prostor dat događajima i prilikama u Tuzli i Tuzlanskom kraju. Kad je riječ o sintezama, osim jedne,30 druge nisu napisane. Riječ je o monografiji koja s tematsko-hronološkog aspekta obuhvata sve sfere života na području Gračanice u vremenu od 1918. do 1941. godine. Knjiga prati do-gađaje koji su vezani za: politiku, privredu, prosvjetu, kulturu, sport, vjerski život te urbani razvoj ovoga mjesta. Posebnu vrijednost knjizi daju prilozi predočeni u vidu biografskog leksikona najznačajnijih ličnosti međuratnog perioda, koji su doprinijeli razvitku Gračanice u ovom vremenu.

Određena pitanja vezana za ovaj period tuzlanske prošlosti tretirana su u već spomenutim monografijama i studijama vezanim za Zvornik i tuzlanski kraj.31 Historija šireg područja Zvornika u tzv. međuratnom periodu predstav-ljena je u posebnom potpoglavlju: Zvornik u Kraljevini Jugoslaviji (1918–1941). U njemu su dati samo neki osnovni podaci o društveno-političkim, pri-vrednim, obrazovno-kulturnim prilikama u Zvorničkom srezu u navedenom periodu. Neki događaji i ličnosti iz ovog vremena su posebno naglašeni, a na

28 Zulić, 2013; Radovanović, 2014; Buljubašić, 2016; Halilović, 2018.29 Jahić, 2010; 2014; Hadžiahmetović, 1998.30 Hamzić, 2012.31 Uzunović, 2010; Selimović i Hadžić, 2007.

Page 11: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

137

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

osnovu raznovrsne literature, objavljene kako u Bosni i Hercegovini, tako i u zemljama okruženja. U knjizi: Tuzlanski kraj 1851–1991 – Demografske i socijalne prilike izneseni su brojni statistički podaci i činjenice demografske i sociološke provenijencije koje se odnose na ovaj period tuzlanske prošlosti. Važni zaključci su izvedeni na osnovu analiza Popisa stanovništva za 1931. godinu. Iako se ovdje ne radi o cjelovitim i zaokruženih historijskim cjeli-nama, ipak oni predstavljaju značajne sadržaje u boljem spoznavanju ovog dijela tuzlanske prošlosti.

Značajnije je problematika ovog perioda tuzlanske prošlosti tretirana kroz rasprave i članke objavljene u brojnim časopisima u Bosni i Hercegovini, ali inozemstvu.32 Navedeni radovi tretiraju znatan broj raznovrsnih pitanja iz oblasti društveno-političkog života, privrede, stanja u agraru, kulturnih pri-lika, stanja u obrazovanju, kao i mnoga druga pitanja. Ono što je posebno pozitivno i naučno podsticajno jeste da je najveći broj navedenih članaka i rasprava napisan na osnovu izvora prvoga reda. Važna je i činjenica da su na ovaj način po prvi puta otvorena neka historijska pitanja, što predstavlja doprinos razvoju historiografije. Sve to je značajno za historiografiju, kako lokalnu tako i nacionalnu. Međutim, za ozbiljnija tretiranja ovog perioda ne-ophodna su opsežnija i sveobuhvatnija istraživanja.

Važno je istaći da je problematika prošlosti Bosne i Hercegovine, pa tako i šireg tuzlanskog područja, značajno tretirana kroz izradu nekoliko doktorskih disertacija,33 dok su teme iz ovog historijskog perioda vezane za tuzlansku prošlost putem magistarskih radnji manje zastupljene. U navedenim doktor-skim disertacijama su tretirana važna pitanja vezana za vjerske i obrazovne prilike, kako u Bosni i Hercegovini, tako i Tuzli i tuzlanskom kraju. Ovi sadr-žaji su svakako doprinijeli rasvjetljavanju značajnih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kraja i predstavljaju određen doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije.

Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju u Drugom svjetskom ratu

Opće je poznato da je period Drugog svjetskog rata do 1990. godine u bo-sanskohercegovačkoj historiografiji bio značajno zastupljen. Tada su nastala 32 Selimović, 2005a; 2005b; 2006a; 2006b; 2008; 2012a; 2012b; 2017a; Selimović i Hadžić, 2006; Kujović, 2008; 2011; 2015; Šabotić, 2006; 2009; 2017; Jahić, 2005; Lević, 2012; Sulejmanović, 2013; Mutevelić, 2014; Fetahagić, 2017; Zukić i Fetahagić, 2018; i drugi zbornici radova koji tretiraju kultur-no-historijsko naslijeđe općina u Tuzlanskom kantonu – Doboj, Semberija, Lukavac, Gradačac.33 Jahić, 2007; Selimović, 2007.

Page 12: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

138

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

brojna djela različitog naučnog dometa, od sveobuhvatnih sinteza,34 do broj-nih monografija o ratnim jedinicama, te značajnog broja publicističkih sadr-žaja koji su na granici između stručnog i publicističkog,35 s manje ili više ide-ološkog, politološkog ili nekog drugog uticaja, koji je imao odraza na njihov naučni domet. Međutim, mišljenje historijske nauke ide u smjeru da je ovaj period bosanskohercegovačke prošlosti u kvantitativnom pogledu obrađen i zastupljen nešto bolje od drugih historijskih perioda. Ističu se brojni razlozi takvog historiografskog pristupa. No, sigurno je uticaj tadašnje politike bio podsticajan, jer joj je s ideološkog aspekta išlo u prilog tretiranje pitanja ve-zanih za period Drugog svjetskog rata. Tako je bilo i kada je riječ o Tuzli i Tuzlanskom kraju. Nakon Drugog svjetskog rata nastalo je više publikacija historijske i druge provenijencije. Tako su nastale monografije partizanskih jedinica,36 opširno se pisalo o drugim važnim pitanjima vezanim za NOP na ovom području. Od 90-tih godina prošlog stoljeća interes za istraživanje na-vedenog perioda značajno je splasnuo, što je rezultiralo reduciranjem sadrža-ja koji tretiraju period Drugog svjetskog rata. No, i u ovom periodu nastale su vrijedne sinteze, poput knjige dr. Rasima Hurema,37 koja predstavlja jednu cjelovitu i zaokruženu studiju, kojom su obuhvaćena sva važna pitanja koja se odnose na prilike u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini. Knjiga, osim što potvrđuje neka ranije zauzeta naučna stajališta, otvara neka nova pitanja i donosi važne i na validnim historijskim činjenicama utemeljene sa-držaje o navedenoj problematici. Ovdje se prije svega misli na pitanja vezana za zločine, karakter partizanskog pokreta, uloge muslimanskih vojnih forma-cija u Drugom svjetskom ratu te pitanja o ukupnom stradanju bosanskoherce-govačkog stanovništva u toku Drugog svjetskog rata. Tu su svakako i druga stajališta koja zavređuju posebnu naučnu pažnju. Značajan doprinos boljoj spoznaji ovog perioda bosanskohercegovačke prošlosti u svojoj knjizi dao je i dr. Safet Bandžović.38 U njoj je otvoreno nekoliko važnih pitanja, koja su sa-gledana kroz prizmu ideološke neopterećenosti, pri čemu su obrađena pitanja: bošnjačke pozicije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ratna stradanja Bošnjaka, njihova iskušenja i borba za opstanak, antifašističke rezolucije i druga važna pitanja. U knjizi je ukazano na uticaj “prava i pravde” pobjedničke ideologije,

34 Hurem, 1972; Borovčanin, 1979; Dizdar, 2002; Đuretić, 1991; Jelić-Butić, 1978; Dedijer i Miletić, 1990.35 Humo, 1978; Olbina, 1972; Saltaga, 1991; Hopken, 1990; Hadžihasanović, 2010; Kafedžić, 1991.36 Tihić, 1983; Antonić, 1980; Džonlagić i Kazazović, 1978; Pašić, 1988.37 Hurem, 2016.38 Bandžović, 2010.

Page 13: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

139

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

te stereotipne obrasce i kontroverze koje su imale udjela u oblikovanju “isti-ne” ovog perioda bosanskohercegovačke prošlosti.

U tretiranom periodu, problematika Drugog svjetskog rata vezana za Tuzlu i Tuzlanski kraj nije značajnije tretirana. Nešto ranije napisano je ne-koliko publikacija, od kojih su svakako najznačajnije Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji39 i Muslimanske vojne formacije Tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu.40 Prva knjiga je rezultat dugogodišnjeg rada nave-denih autora i u njoj su otvorena brojna važna pitanja vezana za Gračanicu i njeno šire područje u toku Drugog svjetskog rata. Knjiga je pisana na osno-vu relevantne literature i arhivske građe, što je dalo mogućnost autorima da stvore jednu preglednu i poprilično cjelovitu sliku događaja vezanih za ovo područje u Drugom svjetskom ratu. Druga navedena knjiga je izazvala po-zornost i različito gledanje historijske i uopće ukupne javnosti, na osnovu po-smatranja nekih pitanja i procesa koji su se odnosili na Drugi svjetski rat ve-zanih za mjesto, ulogu i značaj vojne DOM-DO pukovije, poznate kao Legije Muhamedage Hadžiefendića. Iznesenim stavom je učinjen određen zaokret u odnosu na dotadašnje sagledavanje ove problematike, što je u historijskom i naučnom pogledu predstavljalo određenu novinu. Treba istaći da je knjiga zasnovana na tretiranju novih historijskih izvora, koji su poslužili autoru da iznese svoja stajališta o ulozi navedene vojne formacije u odbrani, prije svega bošnjačkog življa na širem tuzlanskom prostoru, ali i o drugim pitanjima ve-zanim za Drugi svjetski rat, koja su posmatrana iz nešto drugačijeg ugla nego što se to ranije činilo u historijskoj nauci. Drugih značajnijih sinteza vezanih za ovaj period historije Tuzle i Tuzlanskog kraja u navedenom periodu nije bilo. Ova tematika je tretirana i u nekoliko publikacija koje su se bavile i okvirnom historijskom problematikom i pitanjima koja su se odnosila na dru-ge historijske periode, te je u sklopu njih obuhvaćena problematika vezana za događaje u Tuzlanskom kraju u Drugom svjetskom ratu.41

Međutim, značajno je istaći određene članke i priloge kojima je tretirana tematika Drugog svjetskog rata na ovom području.42 Riječ je o raznovrsnim pitanjima vezanim za vojne formacije koje su djelovale na ovom područ-ju, kako one koje su pripadale NOP-u, tako i muslimanske vojne formaci-je, odnos stanja vojnih prilika u određenim periodima, stradanje stanovniš-tva u Drugom svjetskom ratu i druga pitanja. Ono što je posebno vrijedno 39 Tihić i Hamzić, 1998.40 Jahić, 1995,41 Hamzić i Begić, 1996; Hadžić, 2003; Uzunović, 2010; Nakičević i Nakičević, 2009; Nurkić, 2010.42 Hamzić i Šaković, 2010; 2017; Hamzić, 2017a; Šaković, 2016; Hamzić i Spahić, 2010; Selimović, 2015a; Šabotić, 2013; Malović, 2017; Milišić, 2017; i dr.

Page 14: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

140

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

u navedenim člancima jest to što su otvorena neka pitanja koja ranije nisu tretirana, poput: žrtvoslova za određena područja, slučaj “Blajburga” – mar-ša smrti, uloge vjerskih i građanskih struktura u antifašističkom djelovanju i druga pitanja o kojima se ranije manje pisalo. Važno je kazati da su navede-na pitanja obrađena na osnovu izvora prvoga reda različite provenijencije. Ovako tretirana pitanja su značajna i iz razloga što daju dobru osnovu za dalja historijska istraživanja.

Tematika vezana za Drugi svjetski rat nije značajnije tretirana ni kroz dok-torske i magistarske radove urađene u navedenom periodu. Na osnovu dostu-pnih podataka, tretirana je samo u jednom magistarskom radu, odbranjenom na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.43 Ovaj rad se svojom strukturom i sadržajem bavi pitanjima vojno-političkih odnosa vezanih za prostor sjeveroistočne Bosne u Drugom svjetskom ratu. Rad je uglavnom napisan na osnovu već ranije poznatih stajališta, prezentovanih u relevantnoj literaturi koja se bavila ovom problematikom.

Na osnovu iznesenog, može se konstatovati da je period Drugog svjetskog rata vezan za Tuzlu i Tuzlanski kraj u nešto manjoj mjeri zastupljen u odnosu na druge periode. Evidentno je da za tretiranje ove historijske problemati-ke nije bio previše iskazan interes, te nije bilo ni sveobuhvatnih integralnih projekata na tom planu, što je rezultiralo time da nije nastala neka cjelovi-tija sinteza koja bi historijski i naučno sublimirala sadržaje vezane za ovaj period tuzlanske prošlosti. Međutim, zahvaljujući radu pojedinaca, dometi istraživanja i tretiranja ovog perioda tuzlanske prošlosti su solidni. Njegova najveća naučno-historijska vrijednost je u tome što su na osnovu novih histo-rijskih činjenica otvorena neka nova pitanja, koja daju dobru osnovu za dalja istraživanja i nove rezultate na tom planu. Važno je istaći i to da se u smislu revizionističkog djelovanja nisu napravili veliki zaokreti i distinkcija, kao što se to desilo u zemljama okruženja, što se svakako može posmatrati i tretirati dvojako.

Historiografski rezultati vezani za socijalistički period (1945–1990)

Socijalistički period bosanskohercegovačke prošlosti nije značajnije historij-ski tretiran i istraživan do 1990. godine, kada je napisano svega nekoliko sporadičnih studija i članaka. Takav trend je bio zastupljen i kada je riječ

43 Džuzdanović, 2016.

Page 15: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

141

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

o Tuzli i Tuzlanskom kraju. Prvi ozbiljniji naučni rad vezan za ovaj period bosanskohercegovačke prošlosti bila je publikacija: Prema modernom druš-tvu – Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine.44 Riječ je o sintezi ko-jom su obuhvaćena brojna pitanja društveno-političkog i privrednog razvoja bosanskohercegovačkog društva neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Radilo se o vremenu obnove i izgradnje zemlje, uspostavi nove komunističke vlasti, rješavanju složenih privrednih i socijalnih problema s kojima se druš-tvo susretalo, uspostavi novih osnova u sferi privrede, obrazovanja i kulture, provođenju složenih i osjetljivih procesa poput: konfiskacije imovine “narod-nih neprijatelja”, agrarne reforme i kolonizacije, te posebno industrijalizacije zemlje. U knjizi je dat osvrt na sva navedena pitanja, uz korištenje relevantne historijske literature te brojnih arhivskih dokumenata, na osnovu kojih je ra-svijetljen ovaj period bosanskohercegovačke historije. Značajan doprinos u rasvjetljavanju ovog perioda bosanskohercegovačke prošlosti, posebno njene vjerske komponente, dala je knjiga: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme avnojske Jugoslavije (1945–1953).45 Riječ je o naučnom sadrža-ju koji donosi najznačajnije informacije o radu Islamske zajednice, o izgu-bljenim vakufima, stradanjima imama, radu džemata, odnosu vlasti prema Islamskoj zajednici, brojnim poteškoćama s kojima se sretala Islamska za-jednica, ukidanju medresa, te drugim važnim pitanjima. Doneseni sadržaji su važni i zbog činjenice da je ova tema u bosanskohercegovačkoj historiografiji bila marginalno predstavljena te se po prvi puta sistematski istražuje, i to na osnovu arhivskih fondova iz brojnih arhiva u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja. U određenim segmentima ove publikacije su tretirale neka pitanja koja su se odnosila na Tuzlu i Tuzlanski kraj. Ove knjige su važna osno-va za otvaranje drugih bitnih pitanja iz ovog perioda bosanskohercegovačke prošlosti.

Historijska tematika koja se odnosi na tuzlansku prošlost u vrijeme soci-jalizma značajno je tretirana u navedenom vremenu. Međutim, iako je objav-ljeno nekoliko zaokruženih tematskih pitanja, nedostaju sinteze koje tretiraju cjelokupan socijalistički period nekog pitanja iz oblasti političke, privredne i kulturne historije. No, i pored toga, jedan broj publikacija koje se odnose na ovaj period prošlosti Tuzle i njenog kraja predstavlja značajan historiografski doprinos. Jedna od takvih publikacija jeste knjiga: Informbiro i sjeveroistoč-na Bosna, odjeci i posljedice sukoba KPJ–Informbiroa (1948–1953).46 Iako

44 Kamberović, 2000.45 Bećirović, 2011.46 Ibid., 2005.

Page 16: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

142

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

se navedena knjiga bavi jednim posebnim važnim tematskim pitanjem općeg jugoslovenskog karaktera, koje je imalo refleksije i na Tuzlanski kraj, ona obrađuje i druga važna pitanja iz društveno-političkog i kulturnog segmenta ovog područja. Pored obrade i isticanja uzročno-posljedičnog konteksta su-koba KPJ i Informbiroa, u knjizi su tretirana pitanja koja se odnose na prilike vezane za obnovu zemlje, uspostavu organa vlasti, razvoj privrede te kultur-no-obrazovne i vjerske prilike. Na taj način stvorena je poprilično jasna slika ukupnih zbivanja vezanih za Tuzlu i Tuzlanski kraj u vremenu od 1948. do 1953. godine.

Značajan doprinos boljem razumijevanju demografskih kretanja u Tuzli i Tuzlanskom kraju u vrijeme socijalizma dala je već spomenuta publikacija: Tuzlanski kraj (1851–1991) – Demografske i socijalne promjene.47 U njoj su na osnovu analiziranih popisa od 1948. do 1991. godine tretirana brojna pi-tanja koja se odnose na demografska kretanja i socijalno-ekonomske prilike u navedenom periodu. To nam omogućava bolju spoznaju o stanju i brojnim procesima koji su se odvijali na ovom području, kada je ono u svom privred-nom i društvenom pogledu doživjelo značajan razvoj i uspon. Nešto značajni-je teme vezane za socijalistički period prošlosti Tuzle i njenog kraja zastuplje-ne su u brojnim člancima i prilozima, objavljenim u vremenu od 2000. godine do danas.48 U navedenim člancima i prilozima obrađena su raznovrsna histo-rijska pitanja, koja se odnose na brojne društveno-političke i privredne proce-se koji su se odvijali u navedenom periodu u Tuzli i Tuzlanskom kraju, poput: procesa obnove i uspostave vlasti, bezbjednosnih prilika i uloge “odmetnika” na njih, obrazovnih i kulturnih prilika, privrednog razvoja, uloge žene u pri-vrednom životu, petogodišnjeg plana, političkih progona i njihovih refleksija na ukupan život, uticaja sukoba Informbiroa i KPJ na prilike, širih migracio-nih kretanja te političkih prilika neposredno pred disoluciju Jugoslavije. Riječ je o širokom spektru važnih historijskih pitanja, čijom obradom su značajno rasvijetljeni brojni događaji i procesi, što nam pomaže da bolje razumijemo ovaj period prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. Neophodno je istaći da je zna-čajan broj istraženih pitanja zasnovan na arhivskoj građi, koja se po prvi puta predstavlja historijskoj i široj naučnoj javnosti, što daje posebnu historiograf-sku vrijednost ovim radovima.

47 Selimović i Hadžić, 2007.48 Hamzić, 2015; 2017b; Halilbegović i Šaković, 2017; Šaković, 2015; Šabotić, 2005; 2012a; 2015; Se-limović, 2013; 2014; 2015b; 2016; 2017b; Hadžić, 2005; 2007b; 2008a; 2008b; Jahić, 2009; Bećirović, 2006; 2011; Hadžimusić, 2018a; 2018b; Jajčević i Hadžimusić, 2017; Jajčević, 2018; Hodžić, 2018; Omerbegović i Hadžić, 2018; i dr.

Page 17: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

143

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Ovaj period tuzlanske prošlosti značajno je tretiran kroz izradu doktorskih,49 magistarskih i master radnji,50 odbranjenih na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu te Odsjeka za historiju Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru. U navedenim doktorskim, magistarskim i master radnjama obrađena su važ-na historijska pitanja, koja obuhvataju veoma širok spektar historijskih tema koje nisu ranije istraživane. Doktorskim radnjama obrađene su važne okvirne teme iz nacionalne historije koje se odnose na raznovrsnu tematiku, poput privrednog razvoja i agrarnih procesa koji su se odvijali neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Disertacije, osim što predstavljaju važne i zaokružene tematske cjeline, bave se u nekim svojim dijelovima i pitanjima iz lokalne historije koja se odnose na Tuzlanski kraj. Ovi sadržaji su zasnovani na bo-gatoj historiografskoj osnovi, što im daje posebnu vrijednost. S druge strane, magistarskim i master radnjama obrađena su brojna pitanja koja se izravno odnose na prošlost Tuzle i Tuzlanskog kraja. U njima su tretirana pitanja po-put: privrednih, obrazovno-kulturnih te bezbjednosnih prilika, kao i agrarnog pitanja, procesa opismenjavanja neposredno nakon Drugog svjetskog rata, provođenja prvog petogodišnjeg plana na ovom području, kao i brojnih dru-gih pitanja. Iako se radi o radovima čiji naučni i stručni dometi nisu u histo-riografskom pogledu veliki, ipak su značajni za ukupne spoznaje vezane za prošlost Tuzle i šireg Tuzlanskog kraja u navedenom vremenu. Neke od ma-gistarskih radnji zasnovane su na izvorima prvoga reda, što im daje posebnu naučnu vrijednost. Na ovaj način odsjeci historije na filozofskim fakultetima u Tuzli i Sarajevu te Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru dali su zna-čajan doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije, pa tako i one koja se odnosi na Tuzlu i Tuzlanski kraj.

Historiografija Tuzle i njene okoline vezane za period 1992–1995.

Uvidom u historiografska ostvarenja vezana za navedeni period (2000–2018), dolazimo do zaključka da je najviše tretirana problematika vezana za period rata (1992–1995). Ova problematika je tretirana iz različitih uglova, obrađu-jući raznovrsna pitanja vezana za uzroke, tok i posljedice agresije. Nekoliko publikacija se ipak može izdvojiti. Prva knjiga koja je tretirala navedeni ratni

49 Velagić, 2007; Hadžić, 2007; Šabotić, 2008; Halilović, 2011.50 Hadžić, 2004; Šabotić, 2004; Čiča, 2008; Šljivić, 2012; Hadžić, 2012; Hujdurović, 2012; Jajčević, 2014; Hadžimusić, 2014; Ćorić, 2015; Šakanović, 2018; Andrić, 2016.

Page 18: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

144

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

period jeste knjiga: Zemlja između istoka i zapada.51 Iako se s metodološke i naučne strane mogu prepoznati brojni propusti vezani za navedenu publi-kaciju, ona ipak predstavlja važno historiografsko štivo. Propusti se odnose prije svega na metodološki pristup, jer autor neka važna pitanja tretira više informativno, bez dublje uzročno-posljedične analize vezane za tretirane do-gađaje i procese. U pojedinim dijelovima knjige jednostavno su bez neophod-ne historijske kritike prezentovane historijske činjenice vezane za događaje i procese. Isto tako, u strukturalnom pogledu knjiga je mogla biti konzisten-tnija u smislu snažnijeg kontekstualnog povezivanja i sažimanja sadržaja koji se odnose na historijske događaje i procese. Na sadržaj i osnovne vrijedno-sti knjige svakako je uticaja imala kratka vremenska distanca, neophodna za objektivno sagledavanje događaja vezanih za ovaj period, jer je knjiga napisana neposredno po okončanju događaja tretiranih u njoj. Ono što je po-zitivno u navedenoj knjizi jeste njena historiografska osnova, koja je bogata, raznovrsna i uglavnom su je činili izvori prvoga reda. Pozitivno je i to što je navedena knjiga poslužila kao historijska osnova autorima kasnije napisanih radova koji su se odnosili na navedenu tematiku i vrijeme.

Historijska nauka ukazuje na značaj monografije: Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.52 za ovaj period tuzlanske prošlo-sti. Po mišljenju recenzenata53 i naučne javnosti riječ je o temeljitoj historio-grafskoj studiji o Drugom korpusu ARBiH, koja prati razvoj Drugog korpusa, njegov rast i okrupnjavanje, kao i pregled najznačajnijih vojnih operacija, ko-mandnog kadra, poginulih i ranjenih pripadnika ARBiH, odlikovanja i nagra-da, do sjećanja savremenika o Drugom korpusu. Monografija nudi značajan broj dokaza o karakteru cjelokupnog rata. U njoj je izvršena detaljna analiza Drugog korpusa koja je značajna za razumijevanje nastanka, formiranja i ra-zvoja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Monografija Drugog korpusa predstavlja kvalitetno strukturiran, metodološki i konzistentno obrađen i real-no mogući objektivan prikaz značajnih događaja vezanih za odbranu sjevero-istočne Bosne od agresije tokom 1992–1995.

Knjiga Armakolisa Ioanisa54 iz posebnog ugla sagledava prilike u Tuzli u navedenom periodu, pri čemu je ukazano na određene posebnosti koje se odnose na činjenicu očuvanja multietničnosti u Tuzli. Autor upravo ističe ovu karakteristiku, navodeći da je i pored toga što su političke i vojne strukture 51 Pašić, 1996.52 Selimović i Šabotić, 2017.53 Recenzenti navedene publikacije bili su: prof. dr. Husnija Kamberović, prof. dr. Adnan Velagić i prof. dr. Selmo Cikotić.54 Ioanis, 2016.

Page 19: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

145

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

vlasti, kao i građani, prolazili kroz različita iskušenja, multietničnost Tuzle sačuvana u ovom teškom i složenom vremenu. U knjizi su dati brojni osvrti na događaje i procese iz ovog vremena tuzlanske prošlosti, od onih pozitivi-stičkih, do onih destruktivnih, koji su narušavali stoljećima građenu tuzlansku “harmoniju” multietničnosti. Ono što je po mišljenju autora ovoga priloga nedostatak ove knjige jeste to što nije konsultovala najrelevantnije historijske izvore (arhivsku građu – koja je dostupna), već su određena stajališta iznijeta u knjizi zasnovana na osnovu svjedočenja određenih predstavnika političke i vojne vlasti iz navedenog vremena. No, u svakom slučaju, ova knjiga zbog svoje strukture te raznovrsnosti pitanja koja su otvorena u njoj, predstavlja doprinos razvoju ukupne bosanskohercegovačke historiografije.

Problematika rata (agresije) u Bosni i Hercegovini u Tuzli i Tuzlanskom kraju tretirana je s više ili manje uspjeha u nekoliko desetina raznovrsnih knjiga.55 Obrađivane su vojne i političke prilike, privredne prilike, zločini, prilike u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, te na monografski način predstavljeno stradanje boraca i civilnog stanovništva, kao i brojne vojne je-dinice Drugog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.56 Isto tako, u ovom periodu napisane su monografije nekih mjesta Tuzlanskog kraja.57 Značajan broj ovih publikacija napisali su autori koji ne pripadaju historijskoj branši te su s tog aspekta napravljeni određeni metodološki i drugi propusti. Međutim, navedene knjige u svojim sadržajima donose važne podatke, koji mogu biti od koristi u rasvjetljavanju ratne prošlosti (1992–1995) na području Tuzle i Tuzlanskog kraja.

O ratnim zbivanjima na području Tuzle i Tuzlanskog kraja napisano je više članaka i rasprava,58 objavljenih u referentnim časopisima u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom obrađena su važna pitanja, koja se odnose na pripreme agresije, ulogu JNA, naoružavanje paravojnih jedinica, formiranja jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine, ratni put jedinica Armije

55 Mušinbegović i Kavazović, 2002; Mušinbegović, 2004; Alispahić, 1996; 1997; Altumbabić, 2003; Bajrić, 2018; Begić, 2015; Bojić, 1996; Delić A., 2011; Delić S., 2011; Halilović, 1999; Banovići, 2006; Hamzić, 1998; Hamzić i Hamzić, 1996; Hasković i Kujundžić, 1997; Hodžić i Nuhanović, 1998?; Hodžić, 2016; Karavelić, 2004; Kulenović i Tosunbegović, 2010; Malkić, 2002; Bilalić, 2014; Omerbegović, Avdić i Jukanović, 2003; Omerbegović i Tubić, 1997; Kadrić, 1998, Muratović i Kuka, 2015; Omerović, 2017; Durić et al., 1993; 1996; Šarić, 2000; Čekić et al., 1999; Tomić, 2002; Uzuno-vić, 2009; Komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, 1995; Zovak, 2009; Žilić, 2001; i dr..56 Đedović i Abdičević, 2015; Halilović, 1999; Banovići, 2006; Delić, 2001; Klopić 2016; Omerčević, 2001; Hamzić, Nurkić i Puškar, 2004; Mujkić, 2010; Šabanović, 1997; Tosunbegović i Huremović, 2012; i dr.57 Nakičević i Nakičević, 2010; Hadžić, 2003; Hamzić i Šaković, 2018; Hamzić i Begić, 1996; Nurkić, 2010; Omerović, 2008; Imamović, 2010; Bošnjaković, 2018; Šabotić et al., 2018.58 Hamzić, 2001; Mastalić-Košuta, 2010; Omerović-Tito, 2006; Puškar, 1996; 2002; 2003 i dr.

Page 20: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

146

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Republike Bosne i Hercegovine, zločine i stradanje civilnog stanovništva, stradanje kulturno-historijskog naslijeđa i mnoga druga pitanja vezana za ovaj period bosanskohercegovačke prošlosti.

Značajnu historiografsku osnovu predstavlja raznovrsna arhivska građa, štampa, spomen-sobe jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine, usme-na predanja (intervjui), filmski materijali medijskih kuća, obimna legislativa, što je sve ukupno važno za bolje razumijevanje vremena vezanog za period od 1992. do 1995. godine u Tuzli i Tuzlanskom kraju.

Važno je istaći, a što je primjetno u prezentovanim sadržajima vezanim za tretiranje ovog dijela prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja, da je prisutna historiografska neujednačenost, različit stepen naučne obrade, različit nauč-ni i stručni pristup ovoj problematici, subjektivističko gledanje na određene događaje i procese. To je rezultat i činjenice da se kao autori navedenih rado-va pojavljuju autori koji nisu iz sfere historijske branše, što je imalo odraza na metodološki pristup, način interpretiranja sadržaja, kao i ukupan naučni i stručni rezultat u tretiranju ovog perioda tuzlanske prošlosti. Svakako da je tome doprinijela i prekratka vremenska distanca da bi se ova pitanja sagle-dala s više objektivnosti i naučnosti. U historiografskom pogledu, kada je ova problematika u pitanju, neophodno je učiniti nekoliko bitnih stvari. Kako su historijski izvori podložni stradanju, neophodno ih je zaštititi te pristupiti njihovom objavljivanju. Ovim vremenom bosanskohercegovačke, pa tako i tuzlanske prošlosti više treba da se bave naučne institucije, na način da se kroz sistematičan rad i dobro osmišljene naučne projekte obrade najvažni-ja pitanja. U njihovo istraživanje i obradu neophodno je uključiti naučnike, stručnjake, jer samo tako možemo imati cjelovitija, objektivnija i potpunija saznanja o događajima i procesima iz navedenog perioda bosanskohercego-vačke prošlosti. To je obaveza, zadatak historijske nauke i tome treba težiti.

Umjesto zaključkaU posljednje dvije decenije (2001–2018) došlo je do intenzivnijeg razvoja historiografije na području Tuzlanskog kantona. Tome je posebno doprinio Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, ali i druge institucije, kao i pojedinci. Odsjek za historiju od svog osnivanja, akademske 1993/1994. godine, pa sve do danas, dao je značajan doprinos ra-zvoju historiografije, a posebno izučavanju historije Tuzle i Tuzlanskog kraja. Historiografija koja se odnosi na Tuzlu i Tuzlanski kraj u ovom periodu doživjela je određenu transforma-ciju, u smislu da je učinjen značajan iskorak ka sistematičnijem izučavanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. To se posebno odnosi na periode novog vijeka i savremenog doba. Teme iz ovih perioda privukle su pažnju značajnog broja historičara, ali i istraživača iz drugih naučnih oblasti.

Page 21: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

147

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Stoga smo smatrali važnim da ovim radom ukažemo na to šta je proučavano i o čemu se pisalo, kakva je relacija između historiografije i drugih naučnih disciplina te kakav je nauč-ni domet postignut u izučavanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja. U periodu 2000–2018. napisano je i štampano više desetina historiografskih i drugih djela vezanih za ovo područje. Ona su objavljena u vidu informativno-faktografskih rekonstrukcija, pregleda, monografija, sinteza, te mnoštva članaka, rasprava i priloga s raznovrsnim temama vezanim za događaje, procese i pojave iz navedenih perioda tuzlanske prošlosti. Riječ je o radovima neujednačenog naučnog dometa. Neki predstavljaju važan iskorak ka relevantnijem rasvjetljavanju prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja, dok su drugi oskudni u validnim podacima, te posebno metodološ-kom pristupu tretirane problematike. Tumačenja i ocjene u nekim historiografskim radovima crpljeni su iz bogatog arhivskog rizničkog blaga, koje se po prvi puta predstavlja naučnoj javnosti, dok su drugi radovi rezultat analize već objavljenih izvora političkog, ekonomskog, statističkog i normativnog karaktera. Predmet naše analize je nekoliko sinteza, monografskih studija, članaka i priloga objavljenih u relevantnim časopisima, koji su izlazili u navedenom periodu i tretirali historijsku pro-blematiku vezanu za Tuzlu i Tuzlanski kraj. Kratko su predstavljeni i doktorski i magistar-ski radovi odbranjeni na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Filozofskom fakulte-tu u Sarajevu te Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Historijski radovi su analizirani po osnovu obima i raznovrsnosti korištenih izvora i stručne literature, metodološkog postupka, sadržajnosti, naučne terminologije, izbalansiranosti i od-mjerenosti ocjena, zakruženosti konačnih sudova i zaključaka. Važno je istaći da je u značajnom broju radova koji obrađuju ovu problematiku prisutan historiografski pristup, prilikom čega su obrađene teme vezane za: političku, privrednu i kulturnu historiju, demografiju, pokrete i ideje, nastanak i razvoj gradova, etnologiju, poje-dine ličnosti i dr. Za razliku od perioda do 2000. godine, sveukupni rezultati historiografije vezane za Tuzlu i Tuzlanski kraj su se značajnije kvalitativno promijenili. To ne znači da je posao završen, on je u naučno-historiografskom smislu tek počeo, što pokazuje i činjenica da ozbiljniju sintezu o prošlosti Tuzle i Tuzlanskog kraja još uvijek nemamo.Ovim radom željeli smo ukazati na ukupnu važnost izučavanja historiografije lokalne pro-venijencije, na postignute domete na primjeru izučavanja Tuzle i Tuzlanskog kraja, ali i na slabosti ukupnih rezultata, kako bi oni u budućnosti bili potpuniji, sistematičniji i bolji.

Historiography of Tuzla and Tuzla’s region, relating to modern times, created between 2001. and 2018.

Instead of a conclusionIn the last two decades (2001–2018), there has been a more intensive development of his-toriography in the area of Tuzla Canton. This was especially contributed by the Department of History of the Faculty of Philosophy, University of Tuzla, but also by other institutions, as well as individuals. Department of History since its founding in 1993/1994. made a sig-nificant contribution to the development of historiography, and especially to the study of the

Page 22: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

148

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

history of Tuzla and the region. Historiography relating to Tuzla surrounding region has un-dergone some transformation in this period, in the sense that a significant step towards a more systematic study of the past of Tuzla and its region has been made. This applies especially to modern period. Topics from these periods have attracted the attention of a significant number of historians as well as researchers in other scientific fields.Therefore, we considered it important to indicate in this paper what has been studied and what has been written, what is the relation between historiography and other scientific disciplines, and what has been achieved in the study of the past of Tuzla and the region. During the period (2000–2018), dozens of historiographical and other works related to this area were written and published. They were published in the form of information-factorial reconstructions, reviews, monographs, syntheses, as well as numerous articles, discussions and contributions with various topics related to events, processes and phenomena from the mentioned periods of Tuzla’s past. These are works of unequal scientific reach. Some represent an important step towards more relevant illumination of the past of Tuzla and the region, while others are scarce with valid data on the same, and especially the methodological approach, to the issues addressed. Interpretations and evaluations in some historiographical works have been drawn from the rich treasury of archives, which is presented for the first time to the scientific public, while other works are the result of the analysis of sources of political, economic, statistical and normative character that were already published.The subject of our analysis are several syntheses, monographs, articles and contributions published in relevant journals, which were published during the mentioned period and dealt with historical issues related to Tuzla and the Tuzla region. The doctoral and master’s theses presented at the Faculty of Philosophy of the University of Tuzla, the Faculty of Philosophy in Sarajevo and the Faculty of Humanities of University “Džemal Bijedić” in Mostar are briefly presented. Historical papers have been analyzed on the basis of the volume and vari-ety of sources used and the professional literature, methodological content, subject, scientific terminology, balance and rigidity of grades, circularity of final courts and conclusions. It is important to emphasize that in a significant number of papers dealing with this issue there is a historiographical approach, which covers topics related to: political, economic and cultural history, demography, movements and ideas, the emergence and development of cit-ies, ethnology, individual figures, etc. Unlike the period up to 2000, the overall results of historiography related to Tuzla and surrounding region have changed significantly qualita-tively. This does not mean that the work has been completed, it has only just begun in the scientific-historiographical sense, as shown by the fact that we still do not have a more seri-ous synthesis of the past of Tuzla and its region.In this paper we wanted to point out the overall importance of studying the historiography of local provenance, the achievements reached through the study of Tuzla and the region, as well as the weaknesses of the overall results, in order to make them more complete, system-atic and better in the future.

Literatura

KnjigeAličić, A. S. (1996) Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine, Orijentalni insti-

tut, Sarajevo.Alispahić, F. (1996) Ubistvo svitanja. Civilne žrtve rata u Tuzli, Printcom, Tuzla. Alispahić, F. (1997) Tuzlanski nekrologij: šehidi i poginuli borci, Printcom, Tuzla.

Page 23: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

149

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Altumbabić, M. (2003) U ime istine, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”, Tuzla.

Antonić, Z. (ur.) (1979; 1984; 1987) Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knj. 1, Revolu-cionarni radnički pokret u Tuzli do 1941., Odbor za ediciju “Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji” – Univerzal, Tuzla 1979; Knj. 2, Narodnooslobodilački rat i revolucija April 1941. – Oktobar 1943., Odbor za ediciju “Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji” – Uni-verzal, Tuzla 1984; Knj. 3, Narodnooslobodilački rat i revolucija oktobar 1943. – maj 1945., Odbor za ediciju “Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji” – Univerzal, Tuzla 1987.

Antonić, Z. (ur.) (1980) Sedamnaesta majevička NOU brigada, Univerzal, Tuzla. Bajrić, M. (2018) Tuzla i regija u odbrani Bosne i Hercegovine (1992.–1995.) godina, Off-

set, Tuzla. Bandžović, S. (2010) Bošnjaci i antifašizam: ratni realizam i odjek rezolucija građanske

hrabrosti (1941.), autor, Sarajevo.Banovići (2006) Knjiga šehida i poginulih boraca Općine Banovići, Općina Banovići,

Banovići. Bećirović, D. (2005) Informbiro i sjeveroistočna Bosna: odjeci i posljedice sukoba KPJ–In-

formbiro (1948.–1953.), Feri, Tuzla.Bećirović, D. (2011) Islamska zajednica u Bosna i Hercegovini za vrijeme avnojske Ju-

goslavije (1945–1953), Bošnjačka nacionalna zajednica za grad Zagreb i Zagrebačku županiju – Islamska zajednica u Hrvatskoj, Medžlis Islamske zajednice Zagreb – Institut za istoriju, Zagreb – Sarajevo.

Begić, M. (2015) Genocid u Prijedoru – Svjedočenja, Hrvatski memorijalno-dokument-acijski centar Domovinskog rata – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Zagreb – Sarajevo.

Benković, A. (1971) Tuzlansko područje negda i sada, s posebnim obzirom na vjerske prilike, J. Benković, Županja – Đakovo.

Bilalić, I. et al. (ur.) (2014) Ženu krasi osmijeh junaka i ponos pobjednika. Monografija žena Teočaka, Off-set – Udruženje žena Teočak, Tuzla – Teočak.

Bojić, A. (1996) Živinice na braniku sjeveroistočne Bosne, Zenica. Borovčanin, D. (1979) Izgradnja bosansko-hercegovačke državnosti u uslovima NOR-a,

Svjetlost, Sarajevo. Bošnjaković, D. (2018) Tojšići od srednjeg vijeka do 1958. godine, knj. 1, Arhiv Tuzlanskog

kantona – Centar za istraživanje moderne i savremene historije – Bosanski kulturni centar “Alija Izetbegović”, Tuzla – Kalesija.

Čekić, S. et al. (ur.) (1999) Zločini nad Bošnjacima u Srebrenici za vrijeme agresije na Repub-liku Bosnu i Hercegovinu 1991.–1995. Dokumenti i svjedočenja I, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo.

Ćilimković, Dž. (1996) Tuzla u osmansko doba, Regionalni istorijski arhiv, Tuzla.Dedijer, V. i Miletić, A. (1990) Genocid nad Muslimanima 1941–1945, Zbornik dokumenata

i svjedočenja, Svjetlost, Sarajevo. Delić, A. A. (2001) Nekrologij šehida i poginulih boraca općine Živinice (1992.–1996.), In-

fograf, Tuzla 2011. Delić, S. (2011) Tuzla u odbrani Bosne i Hercegovine, Off-set, Tuzla. Dizdar, Z. (2002) Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.–1945., Hrvatski institut za

povijest – Dom i svijet, Zagreb.

Page 24: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

150

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Durić, P. et al. (red.) (1993) Ratni zločin 1992. godine na Tuzlanskom okrugu, knj. Prva, Državna komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima – Zmaj od Bosne, Tuzla; drugo dopunjeno izdanje, Tuzla 1996.

Džonlagić, A. i Kazazović, Ć. (1981) Borbeni put 16. muslimanske NOU brigade, Istorijski arhiv, Sarajevo.

Đedović, O. i Abdičević, Dž. (2015) Teočanski dani otpora 1992–1995, Off-set – Arhiv Tu-zlanskog kantona – Općina Teočak – Boračke organizacije i udruženja Općine Teočak, Tuzla – Teočak.

Đuretić, V. (1981) Narodna vlast u Bosni i Hercegovini 1941–1945. (Razvitak i djelatnost NOO), Narodna knjiga – ISI – Institut za istoriju, Beograd – Sarajevo.

Geçer, G. O. (2009) Salih Safvet Bašić jedan osmanski intelektualac u Bosni i Hercegovini, prev. Ustavdić, E., Arhiv Tuzlanskog kantona – Društvo arhivskih zaposlenika TK, Tuzla.

Gündüz, T. (prir.) (2008) Tuzlanski, bijeljinski i srebrenički sidžil (1641–1833), Arhiv Tu-zlanskog kantona – Društvo arhivskih zaposlenika, Tuzla 2008.

Hadžiahmetović, I. (1998) Narodna uzdanica u kulturnome i društvenome životu Muslimana Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv, Tuzla.

Hadžibegović, I. (1991) Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća, Oslobođenje Public, Sarajevo.

Hadžić, O. (2003) Područje Općine Doboj Istok kroz historiju, Općina, Doboj Istok. Hadžić, S. (2017) Primjeri suživljenja. Bilješke o tuzlanskom kraju u 19. stoljeću, Arhiv

Tuzlanskog kantona – Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona – Centar za istraživanje moderne i savremene historije, Tuzla.

Halilović, F. (ur.) (1999) Kalesijski šehidi i poginuli borci, Općina Kalesija, Kalesija. Hamzić, A. i Begić, J. (1996) Koraj: tradicija – tragedija, Delikates 88, Tuzla. Hamzić, M. (1998) Zvornik od izbora do Dejtona, Glas Drine, Sapna. Hamzić, O. (2012) Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata (pravno-politički

i društveno-ekonomski razvoj), Univerzitet, Travnik.Hamzić, O. i Hamzić, M. (1996) Odbrana Gračanice 25. 5. ʻ92, Monos, Gračanica. Hamzić, O. i Šaković, E. (2018) Malešići kod Gračanice: historijska monografija, Monos,

Gračanica. Hamzić, O., Nurkić, I. i Puškar, O. (2004) Knjiga šehida, palih boraca i civilnih žrtava rata:

Gračanica 1992.–1995., Općina – Monos, Gračanica. Handžić, A. (1975) Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo.Hasković, R. i Kujundžić, A. (1997) Lukavac ʻ92–ʻ96, Bosnia ars, Lukavac. Hodžić, H. i Nuhanović, Dž. (1998?) Sinovi Bosne, Općina Srebrenik, Srebrenik. Hodžić, S. (2016) Patriotska liga Tuzle i agresija na Bosnu i Hercegovinu, Klub Patriotske

lige grada Tuzle – Off-set, Tuzla. Hopken, W. (1994) Yugoslaviaʼs communists and Bosnian Muslims, u: Kappler, A., Simon,

G. i Brunner, G. (ur.), Muslim Communities Re-emerge. Historical Perspectives on Na-tionality, Politics and Oppositions in the former Soviet Union and Yugoslavia (214-247), Duke University Press, Durham.

Humo, A. (1984) Moja generacija, Svjetlost – Vojnoizdavački zavod – Prosveta, Sarajevo – Beograd.

Hurem, R. (1972) Kriza Narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i početkom 1942. godine, Svjetlost, Sarajevo.

Page 25: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

151

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Hurem, R. (2016) Bosna i Hercegovina u drugom svjetskom ratu 1941–1945, Plejada – Bošnjačka nacionalna zajednica za Zagreb i Zagrebačku županiju – University Press, Zagreb – Sarajevo.

Imamović, S. (2010) Vukovije, “Hamidović”, Tuzla. Ioannis, A. (2016) Politika i društvo u Tuzli od 1992. do 1995. godine. Političko natjecanje

i građanska alternativa, Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest – University Press, Sarajevo.

Jahić, A. (1995) Muslimanske vojne formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu, Zmaj od Bosne – Preporod, Tuzla.

Jahić, A. (2010) Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme monarhističke Ju-goslavije (1918–1941), Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju – Islamska zajednica u Hrvatskoj, Medžlis Islamske zajednice Zagreb, Zagreb.

Jahić, A. (2014) Vrijeme izazova: Bošnjaci u prvoj polovini XX stoljeća, Bošnjačka nacion-alna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju – Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Zagreb – Sarajevo.

Jelić-Butić, F. (1978) Ustaše i Nezavisna država Hrvatska 1941–1945, Liber – Školska kn-jiga, Zagreb.

Kadrić, J. (1998) Brčko: genocid i svjedočanstva, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo.

Kafedžić, M. (2008) Kvadratura kruga našeg doba, autor, Sarajevo.Kamberović, H. (2000) Prema modernom društvu: Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953.

godine, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj.Kamberović, H. (2002) Husein-kapetan Gradaščević (1802–1834) Biografija uz dvjestotu

godišnjicu rođenja, BZK “Preporod”, Gradačac.Karavelić, V. (2004) Agresija na Bosnu i Hercegovinu (sjeveroistočna Bosna 1991. do 1992.),

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo. Klopić, V. (ur.) (2016) Za vječno sjećanje: šehidi, poginuli borci i civilne žrtve rata 1992–

1995. na području Općine Gradačac: monografija, Općinska organizacija porodica šehida i poginulih boraca, Gradačac.

Komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima (1995) Zločinci i žrtve: O ratnim zločinima počinjenim u Tuzlansko-podrinjskom kraju ratnih godina 1992/94., Komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, Tuzla.

Kulenović, S. i Tosunbegović, Dž. (2010) Pod bajrakom 2. Korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine: zastave i amblemi jedinica 2. Korpusa Armije Republike Bosne i Herce-govine, Savez boraca Patriotske lige TK, Tuzla.

Malkić, J. (2002) Bosnom slava pronijeta ili Živinički otpor agresiji, Bosanski kulturni cen-tar, Živinice.

Mujkić, M. S. (2010) Brčko: Sedam krugova pakla: žrtve o zločinima, autor, Brčko. Muratović, R. i Kuka, E. (2015) Genocid u Brčkom 1992–1995, Institut za istraživanje

zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo. Mušinbegović, H. i Kavazović, O. (2002) Drugi korpus slobodi pjeva (patriotske pjesme,

vojni amblemi), Udruženje građana za zaštitu tekovina borbe za BiH, Tuzla. Mušinbegović, H. (2004) Armija ljiljana. List 2. korpusa Armije Republike Bosne i Hercego-

vine, reprint izdanje, Sarajevo. Mutevelić, Š. (2005) Tuzlanske historijske minijature, historijski zapisi o Tuzli i okolini od

prahistorije do kraja osmanske vladavine, Arhiv Tuzlanskog kantona i autor, Tuzla.

Page 26: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

152

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Nakičević, O. (prev.) (2015) Protokol (Defter) Gornjetuzlanske nahije 1873–1876, Centar za napredne studije, CNS – Centar za civilizacije na Balkanu BALMED, Sarajevo – Istanbul 2015.

Nakičević, O. i Nakičević, I. (2009) Teočak kroz protok vremena, Harfo-Graf – Općina Teočak, Tuzla – Teočak.

Nurkić, K. (prev.) (2009) Beline gaźãsini – birinci emlãk defteri. Popis bijeljinskog kadiluka, mulkovna dobra, Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla 2009.

Nurkić, K. (prir.) (2013) Gračanički defter 1292.h./1875. godine područje Opštine Doboj Istok sa naseljenim mjestima Klokotnica, Velika Brijesnica, Mala Brijesnica, Lukavica Rijeka i Stanić Rijeka, Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona – Arhiv Tu-zlanskog kantona – Općina Doboj Istok, Tuzla – Doboj Istok.

Nurkić, K. i Šabotić, I. (2011) Defter nekretnina Gradačca / Tapu zabit defter Gradačac iz 1875. (1292. h. godine), Arhiv Tuzlanskog kantona – Društvo arhivskih zaposlenika Tu-zlanskog kantona – Općina Gradačac, Tuzla – Gradačac 2011.

Nurkić, M. (2010) Janja i Janjarci kroz istoriju, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” – Off-set, Tuzla.

Olbina, D. (1972) Ratni dani. Dnevnik 25. februara 1943. – 15. maja 1945., Svjetlost, Sara-jevo.

Omerbegović, S. i Tubić, H. (1997) Kalesija: priprema i odbrana od agresije 1992. godine, Papirografika, Kalesija.

Omerbegović, S., Avdić, M. i Jukanović, E. (2003) Vrijeme odluka i otpora: Kalesija 1992.–1995., Off-Set, Tuzla.

Omerčević, B. (2001) Šehidi i poginuli borci opštine Čelić 1992.–1995., Organizacija po-rodica šehida i poginulih boraca Općine Čelić et al., Čelić.

Omerović, J. (2008) Općina Sapna: monografija: deset godina od ponovnog formiranja općine Sapna, Općina Sapna, Sapna.

Omerović, M. (2017) Kamenica u paklu opsade, Off-set, Tuzla. Pašić, Dž. (ur.) (1988) Osamnaesta hrvatska istočnobosanska narodnooslobodilačka udarna

brigada, IGTRO “Univerzal”, Tuzla.Pašić, Dž. (1996) Zemlja između istoka i zapada. Tuzla: odbrana kontinuiteta državnosti

Bosne i Hercegovine, Bosnia ars, Tuzla.Saltaga, F. (1991) Muslimanska nacija u Jugoslaviji: porijeklo, islam, povijest, kultura, poli-

tika, Institut za proučavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo. Selimović, S. i Hadžić, S. (2007) Tuzlanski kraj 1851.–1991. Demografske i socijalne prom-

jene, Off-set, Tuzla.Selimović, S. i Šabotić, I. (2017) Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine 1992–

1995, Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona, Tuzla. Šabanović, S. (1997) Lukavački šehidi i poginuli borci, Lukavac. Šabotić, I. et al. (2018) Zločini na području Zvornika 25 godina poslije. Zbornik radova,

Medžlis islamske zajednice, Zvornik.Šarić, H. (2000) Kladanj za vrijeme agresije 1992–1995, Narodna i univerzitetska biblioteka,

Tuzla. Tihić, E. (1983) Posavsko-trebavski NOP odred, Vojnoizdavački zavod, Beograd. Tihić, E. i Hamzić, O. (1998) Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji, Komisija za istoriju

Opštinskog komiteta SK BiH – Opštinski odbor SUBNOR-a, Gračanica.

Page 27: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

153

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Tomić, R. (2002) Ratni dnevnik, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”, Tuzla. Tosunbegović, Dž. i Huremović, I. (2012) Prnjavor kod Kalesije: s Prnjavorskom četom do pobjede, Gradska biblioteka – MZ Prnjavor, Kalesija.

Uzunović, A. (2009) Odbrana slobode 1992–1995: odabrani ratni novinski tekstovi, BMG, Tuzla.

Uzunović, A. (2010) Zvornik historijska monografija 600 godina grada Zvornika 1410–2010, Bosanska medijska grupa BMG, Tuzla.

Zovak, J. (2009) Rat u Bosanskoj Posavini 1992., Posavska Hrvatska – Grad Slavonski Brod, Slavonski Brod.

Žilić, M. (2001) Tuzla od izbora do agresije, Promocult, Sarajevo.

ČlanciAlagić, A. i Mujkanović, A. (2017) Gračanički kraj sredinom XVIII stoljeća – podaci iz

Sidžila tešanjskog kadiluka, Gračanički glasnik 44, Gračanica, 77-91. Balta, I. (2002) Historijske bilješke o vjerskim običajima pokapanja u sjevernoj Bosni i

istočnoj Hrvatskoj u 19. vijeku, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 17 (3), Tuzla, 93-101.

Balta, I. (2003) Bosanskohercegovačke vojne jedinice u Prvom svjetskom ratu, Stav 3, Tuzla, 71-85.

Balta, I. (2006) Razvoj kućnih zadruga u Posavini u 19. stoljeću, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 31 (7), Tuzla, 19-33.

Balta, I. (2008) Historijski arhiv ʻBoszniai Hirekʼ iz biblioteke ʻSzechenyi Konyvtarʼ u Budimpešti za bosanskohercegovačku historiju početkom 20. vijeka, Arhivska praksa 11, Tuzla, 360-374.

Bašić, K. (2011) Vasijetnama hafiza Sulejman ef. Damdžića iz Tuzle, Arhivska praksa 14, Tuzla, 375-385.

Bećirović, D. (2011) Oduzimanje imovine Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od završetka Drugog svjetskog rata do 1961. godine, Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo 40, Sarajevo, 171-193.

Buljubašić, A. (2017) Kraći osvrt na prilike u Tuzli nakon Sarajevskog atentata od 28. 6. 1914. godine, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 47, Sara-jevo, 273-289.

Čehajić, M. (2017) Uvođenje poreske trećine 1848. godine u Zvorničkom sandžaku (kaj-makamluku), Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 47, Sarajevo, 209-232.

Čičkušić, M., Hamzić, O. i Djedović, R. (2006) Turbe Ibrahim-bega Gazibegovića, istak-nutog vojskovođe u pokretu Husein-kapetana Gradaščevića, Gračanički glasnik 22, Gračanica, 32-37.

Fetahagić, H. (2017) Gradnja mosta s kipovima na rijeci Jali, Arhivska praksa 20, Tuzla, 543-553.

Fetahagić, H. i Mukić, E. (2018) Izgradnja željezničke pruge Doboj – Simin Han, Arhivska praksa 21, Tuzla, 37-55.

Hadžić, S. (2003) Obrazovne prilike u sjeveroistočnoj Bosni 1865.–1878. godine, Stav 2 (4–5), Tuzla, 61-85.

Hadžić, S. (2005) Društveni razvoj sjeveroistočne Bosne od 1945. do 1952., Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 6, Tuzla, 83-97.

Page 28: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

154

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Hadžić, S. (2007a) Neke osobenosti Donje Tuzle u drugoj polovini XX stoljeća, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 8 (1), Tuzla, 35-48.

Hadžić, S. (2007b) Neke osobenosti stanovništva tuzlanskog kraja 1947–1949, Arhivska praksa 10, Tuzla, 413-428.

Hadžić, S. (2008a) Fluktacija radne snage Tuzlanske oblasti u vrijeme sukoba Informbiroa i Komunističke partije Jugoslavije, Arhivska praksa 11, Tuzla, 375-390.

Hadžić, S. (2008b) Narodni front Bosne i Hercegovine i njegova uloga u realizaciji zadataka petogodišnjeg plana (1947–1948), Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 9, Tuzla, 95-104.

Hadžić, S. (2008c) Neke osobenosti Donje Tuzle u drugoj polovini 19. st., Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 8 (1), Tuzla, 35-48.

Hadžić, S. (2009) Stanovništvo Tuzle od sredine 19. stoljeća do kraja osmanske vladavine, Arhivska praksa 12, Tuzla, 406-421.

Hadžić, S. (2018) Osman Pazvantoglu iz Donje Tuzle: buntovnik i pokajnik, Arhivska praksa 21, knj. 2, Tuzla, 7-16.

Hadžić, S. i Kožar, A. (2006) Obrazovne prilike tuzlanskog kraja u zadnjoj deceniji osman-ske uprave (1868.–1878.), Zbornik radova Filozofskog fakulteta 7, Tuzla, 33-46.

Hadžihasanović, A. (2010) Listajući partizanska izdanja Oslobođenja, feljton, Oslobođenje, Sarajevo 30. april – 1. maj 2010.

Hadžimusić, S. (2018a) Opismenjavanje stanovništva u sjeveroistočnoj Bosni u periodu ob-nove, Arhivska praksa 21 (2), Tuzla, 90-106.

Hadžimusić, S. (2018b) Školstvo u Lukavcu u periodu 1945–1953. godine, Historijski pogl-edi 1, Tuzla, 218-241.

Halilbegović, N. i Šaković, E. (2017) Posljednji gračanički odmetnik i njegova družina: Alaga Zelenkić – između legende i stvarnosti, Gračanički glasnik 44, Gračanica, 51-68.

Hamzić, M. O. (2001) Formiranje 212. oslobodilačke brigade – prekretnica u ratu za BiH na prostoru Gračanice i njezine okoline, Gračanički glasnik 12, Gračanica, 55-59.

Hamzić, O. (2015) Administrativno područje opštine Gračanica u periodu od 1962. do 1992. godine: međuetnički odnosi i razvojne proturječnosti, Gračanički glasnik 40, Gračanica, 17-53.

Hamzić, O. (2017a) “Oni su odstupili”: Blajburg 1945. Bošnjaci u historiografiji i sjećanjima: primjer Gračanice, DHS Časopis za društvene i humanističke studije Filozofskog fakulte-ta Tuzla 3, Tuzla, 145-165.

Hamzić, O. (2017b) Jedan primjer komunističke represije, slučaj konfiskacije imovine Ibre Klokića (Osmanovog) iz Malešića, Gračanički glasnik 44, Gračanica, 69-76.

Hamzić, O. i Spahić, I. (2010) Gračanlije u marševima smrti 1945. godine: iskazi preživjelih, Gračanički glasnik 30, Gračanica, 80-104.

Hamzić, O. i Šaković, E. (2009) Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.–1945., Gračanički glasnik 29, Gračanica, 106-108.

Hamzić, O. i Šaković, E. (2017) Odbrana Puračića i počeci Hadžiefendićeve legije, Histori-jska misao 3, Tuzla, 247-281.

Hodžić, K. (2018) Politička stradanja profesora Saliha Bureka 70-ih godina prošlog stoljeća, Historijski pogledi 1, Tuzla, 242-259.

Jahić, A. (2005) Bibliografija o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini između dva svjet-ska rata, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 6, Tuzla, 57-67.

Jahić, A. (2016) Kako je Tuzla dočekala stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Historijska misao 2, Tuzla, 97-140.

Page 29: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

155

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Jahić, E. (2009) Etnička struktura stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1961. do 1991. godine sa posebnim osvrtom na Općinu Gračanica, Arhivska praksa 12, Tuzla, 454-463. Bećirović, D. (2006) Značajnija obilježja procesa mobilizacije radne snage u industriju na području Tuzlanske oblasti 1947–1952, Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo 35, Sarajevo, 125-138.

Jajčević, J. (2018) Osnivanje biblioteka u sjeveroistočnoj Bosni poslije Drugog svjetskog rata s akcentom na osnivanje i rad Narodne biblioteke u Tuzli u periodu 1945–1953. go-dine, Historijski pogledi 1, Tuzla, 198-217.

Jajčević, J. i Hadžimusić, S. (2017) Kulturno-prosvjetna društva u sjeveroistočnoj Bosni 1945–1948, u: Kamberović, H. (ur.) Prilozi historiji Bosne i Hercegovine u socijalističkoj Jugoslaviji. Zbornik radova sa naučnog skupa Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji: od Ustava 1946. do Deklaracije o nezavisnosti 1991. godine, održanog u Mostaru 16–17. 9. 2016. godine, UMHIS Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest, Sarajevo.

Kožar, A. (1997) Boj kod Gračanice – doprinos otporu austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine, Gračanički glasnik 3, Gračanica, 21-26.

Kožar, A. (2003) Kulturno-prosvjetna, humanitarna, sportska i druga društva na području Tuzle i okoline u vrijeme austrougarske uprave (1878–1918), Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 4, Tuzla, 33-44.

Kožar, A. (2005a) Borbe za Tuzlu avgusta 1878. godine, Zbornik radova Filozofskog fakulte-ta Tuzla 6, Tuzla, 11-25.

Kožar, A. (2005b) O prilikama u Zvorničkom sandžaku 1874. godine, Arhivska praksa 8, Tuzla.

Kožar, A. (2007) Borbe srbijanske i osmanske vojske za Bijeljinu u toku jula 1876. godine, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 8 (1), Tuzla, 21-34.

Kožar, A. (2010) Socijalna struktura stanovništva Tuzlanskog okruga u vrijeme austrougar-ske uprave u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 10, Tuzla.

Kujović, M. (2002) Zahtjev za otvaranje gimnazije u Gračanici 1914. godine, Gračanički glasnik 14, Gračanica, 50-52.

Kujović, M. (2003) Pregled nositelja vlasti, uprave i prosvjete u Gračanici u periodu od 1886. do 1918. godine, Gračanički glasnik 15, Gračanica, 57-65.

Kujović, M. (2005) Prepiska u vezi sa vlasništvom Fethija džamije u Zvorniku 1879–1915. godine, Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo 34, Sarajevo, 231-240.

Kujović, M. (2006) Prilog historiji Zvornika u vrijeme austrougarske uprave, Arhivska prak-sa 9, Tuzla, 293-312.

Kujović, M. (2007) Osnivanje obdaništa u Kreki 1898–1905, Arhivska praksa 10, Tuzla, 397-403.

Kujović, M. (2008) Zemaljska ženska stručna škola u Tuzli (1916–1929), Arhivska praksa 11, Tuzla, 347-359.

Kujović, M. (2009) Zapisnik sjednice gradskog vijeća Donja Tuzla iz 1893. godine, Arhivska praksa 12, Tuzla, 464-467.

Kujović, M. (2010) Druga narodna osnovna škola u Tuzli (Ruždija, 1906.–1909.), Prilog historiji muslimanskog školstva u Tuzli, Arhivska praksa 13, Tuzla, 379-388.

Kujović, M. (2011) Obilježavanje 40-te godišnjice Gimnazije u Tuzli 1939. godine, Arhivska praksa 14, Tuzla, 427-431.

Kujović, M. (2012) Incident pred džamijom u Gornjoj Tuzli decembra 1880. godine, Arhivs-ka praksa 15, Tuzla, 499-504.

Page 30: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

156

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Kujović, M. (2015) Prvi dolazak Mehmeda Spahe u Gračanicu, 23. 12. 1922. godine, Gračanički glasnik 40, Gračanica, 65-70.

Kujović, M. (2016) Prepiska u vezi sa kupovinom bašče za Paša-Zade mektebski vakuf u Gračanici, Gračanički glasnik 42, Gračanica, 59-66.

Lević, E. (2010) Nekoliko arhivskih dokumenata o izborima u Tuzli 1910. godine, Arhivska praksa 13, Tuzla, 389-395.

Lević, E. (2011) Itiraz hadži hafiz Ibrahim ef. Maglajlića, Arhivska praksa 14, Tuzla, 365-373.

Lević, E. (2012) Rad sreskog šerijatskog suda Tuzla 1938. godine, Arhivska praksa 15, Tu-zla, 551-557.

Malović, G. (2017) Zeleni kadar – samosvojna muslimanska vojska u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, u: Kožar, A. (ur.), Zbornik radova sa Naučnog skupa “Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća”, Društvo historičara, Tuzla.

Mastalić-Košuta, Z. (2010) Genocid nad djecom u Srebrenici – sigurnoj zoni UN-a jula 1995. godine, Prilozi instituta za istoriju Sarajevo 39, Sarajevo, 123-143.

Milišić, S. (2017) Stradanje Roma prema Zemaljskoj komisiji za Bosnu i Hercegovinu za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (1944–1947), Arhivska praksa 20, Tuzla, 518-542.

Mujkanović, A. (2016) Poginuli, ranjeni i zarobljeni vojnici sa područja Gračaničkog kotara u redovima austrougarske vojske (1914–1919), Gračanički glasnik 42, Gračanica, 67-117.

Mutevelić, Š. (2014) Prosvjetar Adem Bise (30. 4. 1877. – 25. 1. 1954), Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 44, Sarajevo, 265-279.

Omerbegović, S. i Hadžić, I. (2018) Političke prilike na području tuzlanske regije pred agres-iju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, Historijski pogledi 1, Tuzla, 285-300.

Omerović, E.-Tito (2006) Uloga i značaj Mehdina Senada Hodžića u odbrani Bosne i Herce-govine, 113-142. Dostupno na: https://issuu.com/plbih/docs/edhem-omerovic-tito---ulo-ga-i-znacaj-senada-mehdin.

Puškar, O. (1996) “Drina” – plan četničke okupacije tuzlanske regije u proljeće 1992, Gračanički glasnik 2, Gračanica.

Puškar, O. (2002) Formiranje 111. gračaničke brigade – istinski spoj vojske i naroda, Gračanički glasnik 13, Gračanica, 44-51.

Puškar, O. (2003) 109. Brigada Doboj-Istok, Gračanički glasnik 15, Gračanica, 66-76.Radovanović, P. (2015) Osnivanje i rad kulturno-prosvjetnog društva ʻProsvjetaʼ na prostoru

Semberije od 1904. do 1914. godine, Arhivska praksa 18, Tuzla, 441-454. Sarić, S. (2005) Poštanski saobraćaj u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na Tuzlu

(1866–1918), Arhivska praksa 8, Tuzla, 361-372. Sarić, S. (2007) Adaptacije zgrada u Donjoj Tuzli za potrebe upravnih vlasti i žandarmerije

(1878–1900), Arhivska praksa 10, Tuzla, 387-396.Selimović, S. (2005a) Neki oblici obrazovanja u Bosni i Hercegovini u periodu između dva

svjetska rata, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 6, Tuzla. Selimović, S. (2005b) Organizacija i rad Behrambegove medrese u Tuzli uoči Drugog svjet-

skog rata (1939–1941), Arhivska praksa 8, Tuzla, 379-397. Selimović, S. (2006a) Djelatnost Berhambegove medrese u Tuzli školske 1939/40 godine,

Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 7, Tuzla. Selimović, S. (2006b) Memorandum građana Tuzle o proširenju četvororazrednih trgovačkih

škola u Bosni i Hercegovini u šestorazredne, Arhivska praksa 9, Tuzla.

Page 31: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

157

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Selimović, S. (2008) Etnička i konfesionalna struktura stanovništva Tuzle i njezine okoline između dva svjetska rata, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 9, Tuzla, 85-95. Selimović, S. (2012a) Školstvo u Bijeljini za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Sloven-aca, Arhivska praksa 15, Tuzla, 505-530.

Selimović, S. (2012b) Etnička i konfesionalna struktura Zvornika između dva svjetska rata, Zbornik radova “Zvornik kroz stoljeća”, Medžlis IZ, Zvornik.

Selimović, S. (2013) Trgovina na području tuzlanskog kraja u periodu 1945.–1952. godine, Arhivska praksa 16, Tuzla, 422-439.

Selimović, S. (2014) Prilike u oblasti zanatstva na području Tuzlanskog kraja u periodu 1945.–1953. godine, Arhivska praksa 7, Tuzla, 461-476.

Selimović, S. (2015a) Godina konsolidacije: Položaj narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini 1943. godine s posebnim akcentom na Tuzlansku oblast, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 45, Sarajevo, 252-262.

Selimović, S. (2015b) Obnova i društveni razvoj Doboja u periodu 1945.–1953. godine, Arhivska praksa 18, Tuzla, 490-506.

Selimović, S. (2016) Obnova i konsolidacija privrednih preduzeća Tuzlanskog okruga 1945–1952. godine, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 46, Sara-jevo, 189-208.

Selimović, S. (2017a) Djelatnost Behrambegove medrese u Tuzli 1918–1941, u: Husić, M. (ur.), Kapija vremena. Zbornik radova sa Okruglog stola povodom 390 godina Behram-begove medrese u Tuzli, Behram-begova medresa, Tuzla.

Selimović, S. (2017b) Mjesto i uloga žena u privrednom razvoju Tuzle u periodu obnove i prvog petogodišnjeg plana, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 47, Sarajevo, 290-300.

Selimović, S. i Hadžić, S. (2006) Konfesionalna i etnička struktura Tuzle i njene okoline (1878–1941), Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 7, Tuzla.

Sulejmanović, Š. (2013) Jedan iskaz o Tuzlanskim mektebima iz 1934/35. mektebske go-dine, Arhivska praksa 16, Tuzla, 404-421.

Šabotić, I. (2005) Neke karakteristike agrarne i seljačke problematike na Tuzlanskom okrugu od 1945. do 1948. godine, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 6, Tuzla, 97-109. Šabotić, I. (2006) Gajretov konvikt u Tuzli u školskoj 1920/1921. godini, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla 7, Tuzla, 76-87.

Šabotić, I. (2007) Bosna i Hercegovina na stranicama Sarajevskog lista u godinama Prvog svjetskog rata (1914–1918), Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 8, Tuzla.

Šabotić, I. (2009) Bošnjačko-srpski politički odnosi u svijetlu agrarnog pitanja od kraja Pr-vog svjetskog rata do Vidovdanskog ustava, Arhivska praksa 12, Tuzla, 422-441.

Šabotić, I. (2011) Aneksija i agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini, Saznanja br. 3, Tuzla, 159-171.

Šabotić, I. (2012a) Položaj Bošnjaka na širem tuzlanskom području neposredno nakon dru-gog svjetskog rata, u: Jahić, A. et al. (ur.), Naučni skup “Bošnjaci u Drugom svjetskom ratu”, Sarajevo, 24. novembar 2011. (tokovi i posljedice). Zbornik radova (265-292), Udruženje Mladi muslimani, Sarajevo.

Šabotić, I. (2012b) Razvoj medresa na širem tuzlanskom području i njihov uticaj na obra-zovno-kulturne prilike u vrijeme osmanske uprave, Almanah 61-62, Podgorica, 37-63.

Šabotić, I. (2013) Prilike u Tuzli i njenoj okolini i antifašističko djelovanje bošnjačkih političkih i vjerskih struktura u 1941. godini, Bošnjačka pismohrana 12 (36-37), Zagreb.

Page 32: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

158

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Šabotić, I. (2015) Društveno-političke i privredne karakteristike šireg tuzlanskog područja od 1945. do 1953. godine, Saznanja 1, Tuzla, 265-277.

Šabotić, I. (2017) Behrambegova medresa u Tuzli u vremenu reformi 1922–1941, u: Husić, M. (ur.), Kapija vremena. Zbornik radova sa Okruglog stola povodom 390 godina Beh-ram-begove medrese u Tuzli, Behram-begova medresa, Tuzla.

Šabotić, I. i Buljubašić, A. (2016) Uticaj Drinskog fronta na socijalne prilike na tuzlanskom području početkom Prvog svjetskog rata, sa posebnim osvrtom na Uputstvo Kotarskog šerijatskog suda Tuzla, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine 46, Sarajevo, 171-188.

Šabotić, I. i Lević, E. (2010) Tuzla 1908. godine – slika grada u godini aneksije na stranicama “Bosanski glasnik: Opća priručna i adresna knjiga za Bosnu i Hercegovinu”, Saznanja 2, Tuzla, 111-124.

Šabotić, I. i Rastoder, Ć. (2010) Posavska buna iz 1836. godine, Arhivska praksa 13, Tuzla, 366-378.

Šabotić, I. i Rastoder, Ć. (2012a) Porodica Fidahić i njena uloga u Bosanskom ejaletu, u: Zbornik radova:“Zvornik kroz stoljeća” (52-71), Medžlis IZ, Zvornik.

Šabotić, I. i Rastoder, Ć. (2012b) Prilike u Smederevskom sandžaku, odnosno kneževini Sr-biji i njihov odraz na Bijeljinski kadiluk 1800–1836, u: Zbornik radova: “Semberija kroz vijekove” (132-147), Bijeljina.

Šaković, E. (2015) Jedna žalba muhadžira iz istočne Bosne u Gračanici iz neposrednog poraća (1945./1946. g.), Gračanički glasnik 40, Gračanica, 55-64.

Šaković, E. (2016) Kroz vrtloge Drugog svjetskog rata: kazivanja i uspomene Omera Ćorića iz Piskavice, Gračanički glasnik 42, Gračanica, 47-58.

Šehić, S. (2000) Gračanički kadiluk u Zvorničkom sandžaku – neki dokumenti, Gračanički glasnik 9, Gračanica, 48-56.

Šljivo, G. (2000a) Gračanica i njena okolina u spisima vojnih obavještajaca u posljednjem stoljeću osmanske uprave, Gračanički glasnik 9, Gračanica, 46-50.

Šljivo, G. (2000b) Gračanica u vrijeme nemira u Zvorničkom sandžaku, Gračanički glasnik 10, Gračanica, 30-43.

Šljivo, G. (2001a) Naseljavanje muslimanskih prognanika (muhadžira) iz Kneževine Srbije u Zvornički kajmakluk 1863. godine, Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo 30, Sarajevo, 89-116.

Šljivo, G. (2001c) Vrijeme nemira u Bosni u prvoj polovini XIX stoljeća i Husein-beg Gradaščević, Gračanički glasnik 12, Gračanica, 34-42.

Zukić, E. i Fetahagić, H. (2018) Organizacija i rad Građanske škole trgovačkog smjera u Gradačcu od 1921. do 1943, Arhivska praksa 21 (2), Tuzla, 75-89.

Zulić, O. (2014) Osnivanje i kulturno-prosvjetno djelovanje bošnjačkih čitaonica u okrugu Tuzla u austro-ugarskom periodu”, Arhivska praksa 17, Tuzla, 403-426.

Zulić, O. (2015) Kulturno-prosvjetno djelovanje ʻGajretaʼ u okrugu Tuzla u austrougarskom periodu, Historijska misao 1, Tuzla, 95-112.

Doktorske disertacijeBašić, K. (2018) Zvornički sandžak u 17. stoljeću, doktorska disertacija, Filozofski fakultet

Univerziteta u Sarajevu.

Page 33: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

159

Izet Šabotić: Histriografija o širem tuzlanskom području, koja se odnosi na novi vijek i savremeno doba,...

Hadžić, S. (2007) Historijski proces preobražaja bosanskohercegovačkog društva iz agrar-nog u industrijsko u vrijeme poslijeratne obnove i prvog petogodišnjeg plana, doktorska disertacija, Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Halilović, S. (2011) Bosna i Hercegovina u procesu disolucije SFR Jugoslavije, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Jahić, A. (2007) Organizacija i rad Islamske zajednice između dva svjetska rata, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Selimović, S. (2007) Školstvo u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1929. godine, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Sulejmanović, Š. (2017) Sakralni objekti islamske arhitekture Zvorničkog sandžaka i njihov kulturno-historijski značaj, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Šabotić, I. (2008) Agrarna reforma i kolonizacija u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1948. godine, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Velagić, A. (2007) Historijske okolnosti razvoja Hercegovine u uvjetima provođenja plan-ske privrede nakon Drugog svjetskog rata, doktorska disertacija, Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Magistarski radoviAndrić, I. (2016) Protukomunističke grupe u tuzlanskom kraju (1945.–1947.), magistarski

rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.Buljubašić, A. (2016) Tuzlanski kraj u Prvom svjetskom ratu – društvene i političke prilike,

magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli. Čehajić, M. (2014) Agrarne prilike na širem tuzlanskom području u drugoj polovini 19.

stoljeća, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.Čiča, N. (2008) Agrarna reforma i kolonizacija 1945.–1948. sličnosti i razlike između Bosne

i Hercegovine i Hrvatske, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.Ćorić, D. (2015) Kulturno-prosvjetne prilike u sjeveroistočnoj Bosni (1945–1948), magistar-

ski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.Dervišagić, E. (2012) Odraz osmanskih propisa na agrarne odnose na području Gradačca i

okoline u drugoj polovini XIX stoljeća, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Džuzdanović, M. (2016) Vojno-politički odnosi na prostoru sjeveroistočne Bosne u Drugom svjetskom ratu (1941.–1945.), magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Hadžić, L. (2012) Historijski izvori o Bosni i Hercegovini nastali u radu Komunističke par-tije Jugoslavije od 1945. do 1952. godine, magistarski rad, Filozofski fakultet Univer-ziteta u Tuzli.

Hadžić, S. (2004) Sjeveroistočna Bosna u historijskim izvorima 1945–1952., magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Hadžimusić, S. (2014) Kultura Lukavca u periodu 1945.–1953. godine, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Halilović, E. (2018) Konzulati, njihova diplomatska i politička uloga i funkcija u Bosanskom ejaletu u vrijeme Velike istočne krize (1875–1878), magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Hujdurović, S. (2012) Privreda Sjeveroistočne Bosne u periodu obnove i prvog petogodišnjeg plana (1945.–1952.), magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Page 34: Historiografija o Tuzli i Tuzlanskom kraju,1 koja se

160

Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Jajčević, J. (2014) Kultura Tuzle u periodu 1945.–1953. godine, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Radovanović, P. (2014) Kultura Semberije na razmeđu XIX i XX vijeka, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Salihović, A. (2013) Trgovačke prilike u bosanskom ejaletu i odnosi sa susjedima u prvim decenijama XIX stoljeća, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Sulejmanović, Š. (2013) Osmanski kulturno-historijski spomenici Zvornika i njegove oko-line, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Šabotić, I. (2004) Seljačke radne zadruge na području Tuzlanske oblasti 1945–1953. godine, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Šakanović, D. (2018) Industrija Tuzle u vrijeme tranzicije (1988–2008), magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Šljivić, M. (2012) Kulturne prilike na području sjeveroistočne Bosne u periodu od 1974. do 1990. godine, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Zulić, O. (2013) Kulturne prilike u Tuzli i okolini na razmeđu XIX i XX stoljeća, magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.