hermeneutika hadisa prezentacije

8/17/2019 Hermeneutika hadisa prezentacije

1/31

Defniranje, područje i ciljevi hermeneutike

Defniranje hermeneutike i razlikovanje sličnih termina

Hermeneutika je znanost, doktrina, način ili vještina razumijevanja,

odnosno tumačenja značenja i/ili poruke (smisla) tekstualnog zapisa,govornog izričaja, umjetničke tvorevine ili obrasca ponašanja.

Izvedena je iz grčkog glagola hermeneuin (!"#$%&) u značenju'tumačiti, interpretirati', a njen imenični oblik je hermeneia (!"#$) štoznači interpretacija.

*azličiti oblici ove riječi podrazumijevaju razjašnjavanje nečega ili nekeokolnosti koja je nejasna.

Hermeneutika prema predmetu, odnosno području na koje se odnosi mo+ebiti tradicionalna, talmudska, biblijska, kur-anska, lozoska, znanstvena,apostolska, grčka, rimska, srednjeg vijeka, a u našem slučaju ihermeneutika hadisa.

0edan od najsrodnijih termina hermeneutici, koji se vrlo često koristi, kaosinonim, jeste egzegeza.

1gzegeza (grč. eks2g3sis vo4enje, va4enje iz, razlaganje) je kritičkotumačenje tekstova (posebno biblijskih, vjerskih op5enito, gramatičkih,povijesnih, pravnih itd.) s ciljem otkrivanja izvornog, namjeravanogznačenja nekog teksta.

1gzegeza obuhva5a široki raspon kritičkih disciplina

6tekstualni kriticizam je istra+ivanje povijesti i izvora teksta, no egzegezamo+e sadr+avati studiju povijesne i kulturne pozadine autora, teksta iizvornog čitateljstva.

7stale analize sadr+e klasikaciju vrste knji+evnog roda prisutne u tekstute analizu gramatičkih i sintaktičkih osobina u tekstu.

8aizmjenično se koriste izrazi egzegeza i hermeneutika, što nije sasvimtačno.

Hermeneutika obuhva5a šire deniranu disciplinu interpretacijske teorijeobuhva5a cijeli okvir interpretativnog procesa, obuhva5aju5i pri tome sveoblike komunikacije 6 pisane, govorne i negovorne, za razliku od egzegezekoja se usredotočuje primarno na pisani tekst.

9oliko god da smo svjesni toga ili ne, mi čitaju5i hadise :o+ijeg ;oslanika,s.a.v.s., neizbje+no unosimo u tekst ono što jesmo, sa svim našim

- iskustvima,- kulturom,

- načinom razmišljanja itd.


2/31

. ?ematska hermeneutika, koja ukazuje na prve modele oblikovanjahermeneutike kao naučne discipline. *adi proliranja kvaliteta

interpretacije tekstova u svakoj grani nauke i spoznaje kao što supravo, knji+evnost, svete knjige... osigurava se skup pravila i metodai svaka spoznajna disciplina je imala skup vlastitih interpretativnihpravila i načela.

@. 7p5a hermeneutika, koja se ubraja u vrstu metodologije i čija jenamjera da ponudi metodu razumijevanja i interpretacije, ali se neodnosi na neko posebno znanstveno područje i pokriva različitediscipline interpretativnih nauka. ;retpostavka ovoghermeneutičkog usmjerenja je to da razumijevanjem teksta vladajuop5a pravila i principi, bez obzira o kakvom tekstu se radi.

A. Bilozoska hermeneutika je kao svoju temu odredila lozoskopromišljanje o enomenu razumijevanja.8e zanima se za nu4enje metode i uobličavanje načela i pravila kojavladaju razumijevanjem i interpretacijom.7na ne samo da ne pokazuje zanimanje za predstavljanje metodenego pristupa kritici metodologije i kritizira ideju da se putempročiš5enja metode mo+e sti5i do istine.

Značaj hermeneutike

Hermeneutika u svojoj cijelosti i uzimaju5i u obzir raznovrsnost ogranaka ipravaca, pokriva široko polje intelektualnih djelatnosti.

?o uzrokuje susretanje hermeneutike s mnogim serama mišljenja i mnogenaučne discipline se nalaze u me4udjelovanju s njom, što omogu5avauticaj stavova hermeneutike.

7 značaju interpretacije vrlo jasno govore riječi 8ičea, koji je jednomprilikom ustvrdio da sva naša iskustva i razumijevanja imajuinterpretativnu dimenziju i vjerovao je da 'akti ne postoje i da sve što

postoji jesu, ustvari, naše interpretacije'.


3/31

Cr. ?aha C+abir el6Dlvani smatra da je Dllah, d+.š., =voju Istinu spuštao ipredočavao ljudima kroz =voju *iječ koju je obznanjivao na dva načina

putem =voje 9njige, u posljednjem izdanju kao 9ur-an, te u svijetu.

Eitanje i razumijevanje tih :o+ijih znakova je uvjet uspješnosti i napretkaljudske civilizacije.

8ikada problem nije bio u :o+ijoj *iječi, nego u njezinom zanemarivanju iignoriranju, ili u pogrešnom čitanju.

0edan od osnovnih razloga zašto je dobro naučiti kako što pravilnijetumačiti sveti tekst, u našem slučaju hadis :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s.,nalazi se u činjenici da je, svi4alo se to nama ili ne, svjesno ili nesvjesno 6svaki čitalac u isto vrijeme i tumač.

Cok čitamo hadise :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s., ve5ina nas pretpostavlja da

razumijemo ono što čitamo.


4/31

0ohann Gonrad Cannhauer se smatra prvom osobom koja je terminhermeneutika upotrijebila za predstavljanje jedne nauke.

7n je >J. godine ovu riječ upotrijebio u nazivu svoje knjige (Hermenuticssacra sive methodus eKponendarum sacrum literarum L =veta

hermeneutika s metodom tumačenja svetih tekstova). ?ermin hermeneutika uobičajio se tek od sedamnaestog stolje5a kaooznaka za posebnu disciplinu ljudskog znanja.


5/31

Dutonomija značenja teksta podrazumijeva stav da je tekst lanac riječi kojiima značenje i znanje, a svijest, namjera i cilj autora imaju udjela uoblikovanju njegovog značenja.

Dutor ima udjela u slaganju riječi i izgradnji teksta, ali nakon što je

oblikovano ono što se zove tekst, više nema potrebe za autorom i uizra+avanju svog značenja nezavisno je od njega.

Mnačenje teksta je stvarnost oslonjena na tekst, a interpretator i čitalacteksta razumijevaju ga nezavisno od autora.

=vijest i namjera autora i čitaoca u strukturiranju značenja teksta nemajuulogu i tekst ima semantičku autonomiju.

Dutonomija značenja teksta uključuje činjenicu da je cilj interpretacijeteksta poimanje onoga što tekst govori, a ne ono što je autor ciljao

riječima teksta.1ric Conald Hirsch smatra da je stav o autonomiji značenja tekstaneispravan, jer je značenje teksta stvar namjere.

?ekst uvijek izra+ava nečije namjeravano značenje.

?a osoba mo+e biti autor ili čitalac teksta.

:ez uzimanja u obzir nečije namjere i svijesti, ne mo+e se govoriti označenju teksta.

7ni koji ističu nezavisnost značenja teksta od njegovog autora, nemajudrugog rješenja nego da interpretatora postave na mjesto autora, jer akozanemare svijest i namjeru interpretatora, tekst 5e postati besmislen.

?ekst ima značenje onda kada autor ima neku namjeru s njim, ili kadačitalac razumije nešto iz njega.

Principi hermeneutike islamskih tekstova

>. Interpretator traga za značenjem teksta. Mnačenje svakogteksta je ono što je bila namjera govornika i pisca i za čijeizra+avanje je upotrijebio riječi i termine.

=vaki tekst ima odre4eno i krajnje značenje koje je bilo ozbiljna namjerapisca teksta i govornika riječi.

7va ozbiljna namjera i odre4eno, krajnje značenje je objektivna i zbiljskastvar koju interpretator nastoji pojmiti i razumjeti.

;od objektivnim i stvarnim se misli da ponekad interpretator pogriješi i nestigne do toga, a nekada sti+e do zbilje i njegovo razumijevanje je u skladus tim.

@. Verifkacija. Co sada je razjašnjeno da se ne mo+e sa sigurnoš5udo5i do namjere autora.


6/31

Gilj interpretatora treba biti da poka+e da je jedno čitanje tekstavjerovatnije od drugih čitanja.< hermeneutici trebamo i5i za verikacijom.Oerikacija je proces u kome se relativna vjerovatno5a potvr4uje iprihvata.

Ma potvrdu ve5e vjerovatno5e jednog čitanja trebamo obratiti pa+njuna četiri načela i kriterija.7ve kriterije mo+emo nazvati kriterijima verikacije interpretacije.

Kriterij verifkacije

egitimitet. ;rvi korak u hermeneutici je da se poka+e da je ovo čitanjeteksta, s obzirom na jezička pravila i kriterije, mogu5e i vjerovatno.

7vo čitanje treba biti dopušteno u okviru op5ih jezičkih pravila od kojih jetekst izgra4en.

!skla"enost. =vako čitanje treba da uzme u obzir sve jezičkekomponente teksta i da pretpostavljena interpretacija bude uskla4ena skomponentama teksta.

Eitanje koje zanemari neki dio komponenti teksta ne ubraja se uvjerovatne interpretacije.

#enerička primjerenost. Interpretacija svakog teksta treba da budeprimjerena tipu i vrsti napisanog.

8aprimjer, ako imamo posla sa znanstvenim tekstom nije primjereno da ga

čitamo kao tekst koji sadr+i aluzije i šire.8epoštivanje ovog kriterija uzrokuje da interpretator lahko pogriješi u vezisa +anrom teksta.

Vjerodostojnost ili kompati$ilnost. Nlavni kriterij potvrde interpretacije je njena kompatibilnost s tekstom.

Hirsch nastoji dokazati da verikacija uz pomo5 kompatibilnosti iziskujesvestranu rekonstrukciju koja se odnosi na subjektivitet autora.

7n brani mišljenje da objektivizam u interpretaciji teksta iziskuje otvorenoobra5anje subjektivitetu govornika.

8aravno, na prvi pogled spajanje objektivnosti interpretacije sasubjektivizmom je paradoks, ali to pojašnjava prirodu kompatibilnosti.

8ajve5u kompatibilnost ima interpretacija koja je nastala uzimaju5i u obzirsve vidove oblikovanja subjektiviteta, svijesti i namjere autora.

Mbog toga se kompatibilnost oslanja na razumijevanje konteksta, odnosnopoimanje horizonta značenja na koji je autor obra5ao pa+nju.

9omponente značenja teksta postaju prihvatljive u slučaju kompatibilnostii primjerenosti sa horizontom značenja.


7/31

Principi hermeneutike islamskih tekstova

< oba slučaja samo značenje je postojana i nepromjenljiva stvar isubjektivnost interpretatora nema utjecaja na njega.

>.8a osnovu ovog pristupa religijski tekstovi sadr+e :o+ije poruke čovjeku icilj interpretatora ovih tekstova je razumijevanje poruka koje su bileozbiljna zamisao autora.

@. sti5i do navedenog cilja mogu5e je putem korištenja uobičajene iracionalne metode razumijevanja teksta.

< ovoj metodi terminološko ispoljavanje teksta je most za stizanje doozbiljne namjere i ciljanog značenja, jer govornik ili autor teksta svojunamjeru otkriva putem termina i terminoloških sklopova.


8/31

Interpretator traga za razumijevanjem namjere autora putem pokazateljateksta.

Mbog toga je svako uplitanje njegove subjektivnosti u odre4ivanje sadr+ajaporuke neopravdano i neprihvatljivo.

;redrasude interpretatora nanose štetu činu razumijevanja i tumačenječine proizvoljnim razumijevanjem.

8a osnovu ove metode interpretator je u suočavanju s porukom tekstapasivan, on igra ulogu primaoca poruke i nema uticaja na oblikovanje inaznačavanje poruke


9/31

7 značaju optimalnog +ivljenja u okvirima sunneta Puhammeda, s.a.v.s.,

za što je osnovna pretpostavka njegovo pravilno razumijevanje i o utjecajutakvog načina +ivota ne samo na napredak pojedinaca i društava, nego ina cjelokupnu islamsku civilizaciju dovoljno govore riječi Puhammeda

Dsada'=unnet je ključ za razumijevanje islamskog uspona prije više od trinaeststolje5aF a zašto to ne bi bio ključ za razumijevanje naše sadašnjedegeneracijeQ

;ridr+avanje sunneta je sinonim za islamsko postojanje i progres.

Manemarivanje sunneta je sinonim za rastakanje i propadanje islama.

=unnet je +eljezna okosnica 9u5e islamaF a ako uklonite okosnicu nekegra4evine, zar mo+ete biti iznena4eni ako se ona sruši kao kula od

karataQ'

Dko muslimanski um +eli prevazi5i sadašnju krizu i zakoračiti u eru jasnevizije, učinkovitosti i produktivnosti, odgovoriti na zahtjeve vremena ukojem se nalazi i rekonstruirati kulturni i idejni sistem zajednice, on mora

- iščitavati izvore islama 9njigu i sunnet,- s preciznim razumijevanjem,- punom budnoš5u i savremenim autentičnim islamskim pogledom- koji je kadar uvidjeti sve relevantne aktore i dimenzije za otkrivanje

viših ciljeva i op5ih načela te iznala+enje metodologije neophodne za

pru+anje adekvatnih odgovora na sadašnje i budu5e izazove irekonstrukciju temelja ummeta.

8a+alost, još uvijek je primjetno u muslimanskom svijetu kako kodznanstvenika, pojedinaca, tako i u okviru naučno6istra+ivačkih i obrazovnihustanova, da se daleko ve5a pa+nja posve5uje hadiskim znanostima iterminologiji te ukazivanju na vjerodostojnost predaja nego izučavanju iispravnom razumijevanju hadiskih tekstova.

;a+nja koja je posve5ena izučavanju hadiskih tekstova ograničena jeuglavnom na stručnu obradu, ukazivanje na izvore i vjerodostojnost hadisakoji se nalaze u ranije sačinjenim hadiskim zbirkama ili na njihoveprijevode.


10/31

sunneta na naš svakodnevni +ivot treba, izme4u ostalog, tra+iti i utome što nam je sunnet

- bez obzira na brojne štampane hadiske zbirke, još uvijek u velikojmjeri stran i nepoznat,

- što više pa+nje u akademskim krugovima posve5ujemo terminologiji,

riječima i slovima, a manje pa+nje porukama i duhu hadisa.- Caleko više pa+nje posve5ujemo ormi nego suštini.

Orlo malo je relevantnih radova koji se bave razumijevanjem hadisa izperspektive naše savremenosti, naših aktualnih, goru5ih problema idilema i nedostatni su pokušaji da se na ta pitanja odgovori kroz valjanorazumijevanje uzornog +ivota :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s.

7vakvim pristupom pokazali bismo univerzalnost sunneta :o+ijeg;oslanika, s.a.v.s., +ivog i dinamičnog sistema, koji ima kapaciteta da usvakom vremenu i na svakom prostoru usmjerava ljudski +ivot i da jednako

uspješno kako je to učinio prije petnaest stolje5a zadovoljava duhovne,moralne, spoznajne i dr. potrebe čovjeka današnjice i, što je još va+nije,omogu5i podizanje kvaliteta +ivota na individualnoj, porodičnoj, društvenoji ummetskoj ravni na razinu dostojnu čovjeka.

?og hoda ka optimalnom +ivljenju sunneta u našem svakodnevnom +ivotunema bez kvalitetnog upoznavanja s njim i razumijevanja koje ne5e bitirezultat

- neznanja,- improviziranja i- samo emotivnog pristupa,- nego razumijevanje koje 5e biti utemeljeno na jasnim principima i

pravilima.

7tuda je neophodno denirati šta se podrazumijeva pod pojmom'razumijevanje' a posebno pod 'kompetentnim razumijevanjem sunneta'.

Defniranje kompetentnog tumačenja hadisa

:rojni su pokušaji deniranja samog pojma razumijevanja. ;rema jednimznanstvenicima razumijevanje je shva5anje nečega unutarnjega na

temelju njegove izvanjske pojave, odn. razumijevanjem se opredme5ujeduhovno na temelju vlastitog iskustva.

Mnačenja ljudskog govora su relativna i ovise o

- mogu5nostima percepcije slušaoca, odn. osobe koja pokušavarazumjeti govor,

- njezinoj oštroumnosti,- prethodnom znanju i iskustvu,- ali i njezinoj dobronamjernosti.

7tuda je prirodno da značenja istog govora kod različitih osoba nisuistovjetna.


11/31

. stručnost i posjedovanje neophodnih znanja, iskustava i vještina kodonih koji razumijevaju sunnet,

@. njihove pozitivne motive, crte karaktera (prije svega, iskrenost ipoštenje), i stavove, štaviše, njihovu sposobnost provo4enja upraksu i primjenjivanja uzornog +ivota Puhammeda, s.a.v.s., usvakodnevici, nego i

A. uva+avanje jasnih principa i pravila koja imaju za cilj da se krozsadr+aje hadisa i konkretne uzorne postupke :o+ijeg ;oslanika,s.a.v.s., do4e do osnovnih intencija i cilja njihovog izricanja, odn.prakticiranja kako bismo ostvarili njihovo optimalno primjenjivanje u+ivotu.

Gilj kompetentnog tumačenja

Gilj nam je izlo+iti osnovne principe razumijevanja hadisa koji bi omogu5ili

a) autentično pretakanje kur-anskog teksta iz domena teorije upraktični +ivot, time

b) armirati dinamičan i progresivan pristup +ivotu koji 5e, izme4uostalog,

c) voditi zbli+avanju i ujedinjavanju sljedbenika :o+ijeg ;oslanika,s.a.v.s., a ne njihovoj daljnjoj dezintegraciji i razjedinjavanju.

Va%nost kompetentnog tumačenja hadisa

:olje je uop5e ne znati za odre4eni hadis nego ga na pogrešan načinrazumjeti i takvog ga prenositi dalje.

< prvom slučaju loše posljedice neznanja se zaustavljaju na nama, aposljedice lošeg tumačenja koje prelazi u neispravnu praksu mogu seprotegnuti na više generacija.

7no čega se svaki iskreni musliman treba čuvati jeste da razumijeva iprimjenjuje hadis :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s., u smislu i na način koji on nije+elio, što je odre4ena vrste potvore na :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s.

8aš savremenik Puhammed el6Nazali 5e čak re5i

'7no što je islamski ummet kroz povijest pretrpio zbog lošegrazumijevanja i pogrešnog tumačenja hadisa i sunneta nije pretrpio nizbog hiljada apokrinih predaja.'

&aučna disciplina o razumijevanju hadisa


12/31

Iako je veoma veliki broj hadiskih disciplina, interesantno je da nemanijedne zasebne koja se isključivo bavi razumijevanjem hadisa.

Pnogi islamski znanstvenici 5e re5i da je tu obavezu pravilnograzumijevanja hadisa preuzela islamska znanost usulul6kh i da je upravo

razumijevanje zakonodavnih tekstova, samim tim i hadiskih, njegovatemeljna zada5a.

8a+alost, ovakva tvrdnja je neprihvatljiva i neodr+iva iz sljede5ih razloga

>. ;redmet izučavanja usulul-fkha su tekstovi normativne naravi. =vidrugi tekstovi koji govore o doktrinama, vrlinama i etičkim normamai svemu drugom što je izvan prava usulul-fkh uop5e ne tretiraF

@. Petod rada unutar usulul-fkha nije razumijevanje i tumačenje uop5em smislu, nego je metod tumačenja zakona i razumijevanja

šerijatskopravnih argumenata, jer se on temelji na deriviranjušerijatskopravne norme iz primarnih i sekundarnih šerijatskopravnihargumenataF

A. vrlo često metodolozi šerijatskog prava naglašavaju da je njihovazada5a obratiti pa+nju na ormulacije i riječi zakonodavnih tekstova,ali ne i pronicati u njihov duh i stvarni smisaoF

J. za razliku od šerijatskog prava, bez obzira na povremene oscilacijekroz povijest i u njegovom razvoju, koje se konstantno razvijalo inapredovalo taj razvoj nije se desio u usulul6khu. Orijeme slijepog

oponašanja prethodnika (taklid) posebno se odrazilo na njemuF. osnova u usulul6khu jeste da se oslanjanju na šerijatskopravne

argumente i sadr+aj normi.

Petodolozi šerijatskog prava smatraju sunnet i hadis višešerijatskopravnim argumentima (delil), nego izvorima islama (asl).

Dko sunnet smatrate +ivotnom paradigmom, onda on ne5e biti samošerijatskopravni argument, nego istovremeno i znanstveni, kulturni icivilizacijski izvor, uprotivnom, ako ga prihvatate samo kao

šerijatskopravni argument on 5e biti samo to, čak ni doktrinarni nietički argument, što je nedopustivo reduciranje sunneta na samo jedan njegov aspektF

. :o+iji ;oslanik, s.a.v.s., koristi sve vrste izra+avanja eksplicitnoizra+avanje, poistovje5ivanje, pore4enje, apstrakciju, simboličkeizraze i sve druge retoričke metode. ?ako se izravno obra5a svojim sljedbenicima, u jednom trenutku snaredbama, u drugom sa zabranama, kao što u svemu tome koristislobodno izra+avanje i prenesena značenja.Ističemo da je Ibn Hibban podijelio ormulacije imperativa i

prohibitiva s obzirom na njihov cilj na dvije stotine vrsta.


13/31

Istovremeno nalazimo u usulul6khu, shodno njegovom metodu udonošenju normi, da sve te izraze smatra izvorima za norme, kao da seradi o zakoniku.

?o je dovelo do razlike u tumačenju hadisa koji sadr+e retoričke metode,

posebno metaoru i pore4enje, tako da su i hadisi poticanja (tergib) izastrašivanja (terhib) uvršteni me4u šerijatskopravne predaje.

8ajjasniji primjer za sve ovo jeste izvo4enje norme o dopuštenosti ubistvaosobe koja ne obavlja namaz na osnovu hadisa koji o tome govore.

8alazimo da je predmetni hadis iskazan brojnim izrazima te da su stotineizraza navedeni u drugim hadisima, pa ako bismo iz svakog od tih izrazaizvukli istu normu našli bismo se u 5orsokaku iz kojeg ne bismo mogli iza5i.

Pravilno razumijevanje hadisa ' pretpostavka za pravilan odnos

prema njemu;oznato je da su osnovne karakteristike pozitivnog odnosa prema sunnetu

>. temeljito upoznavanje sunneta sa svim, njemu imanentnim,osobinama, posebno

a) integralnoš5u (cjelovitoš5u),

b) uravnote+noš5u i

c) provodljivoš5u,

@. pravilno razumijevanje,A. dosljedno i cjelovito primjenjivanje sunneta u našem +ivotu, te

J. promoviranje i armiranje vrijednosti koje su nam kroz sunnetpredočene.

P(I&)IPI K*+P-&-&*# (.Z!+I/V.&/. 0.DI1.

Ca bi razumijevanje hadisa dovelo do njihovog optimalnog primjenjivanja u

+ivotu čime bi se poboljšavao kvalitet +ivota, ne samo na pojedinačnom,porodičnom, društvenom, lokalnom, nego i na globalnom planu neophodno je ispuniti sljede5ih sedam principa

>. *azumijevanje sunneta u kontekstu kur-anskih ajeta

;rvi i najva+niji princip kompetentnog tumačenja sunneta jeste biti uvijeksvjestan da je 9ur-an

- pravi kriterij istine (Pizan) i- razlučitelj istine od neistine (Burkan),

odnosno da je njegova zada5a kao :o+ije univerzalne riječi da konstantnoukazuje


14/31

- šta je dobro, a šta je zlo,- šta je istina, a šta la+.

7dnos 9ur-ana i sunneta je odnos korijena i grana, odnosno osnovnogteksta i objašnjenja. 9ur-an daje osnovne smjernice za uspostavljanje

islama kao svjetonazora i one su njegov temelj, dok ih hadis na različitenačine objašnjava i detaljizira. =ve što je u vezi s islamom mora bitimjereno ovim kriterijem. =unnet omogu5ava istra+ivačima iznanstvenicima da cjelovitije, dublje i jasnije razumiju :o+iju *iječ, a, sdruge strane, razumijevanje i tumačenje sunneta uvijek mora ostati uokvirima kur-anskih intencija i principa.

=asvim je jasno da se mnogi kur-anski pojmovi i koncepti, posebno njihovorealiziranje i dosljedno provo4enje u praksu ne mogu razumjeti i realiziratibez sunneta :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s.

= druge strane, veoma mnogo konuzije i pogrešnog razumijevanja islamaop5enito izazvano je zbog toga što se hadisi nisu razumijevali u skladu skurRanskim ajetima.

Ca predaja u kojoj se ka+e

'Cogovarajte se s njima (+enama), ali postupite drukčije,' apsolutnonije prihvatljiva dovoljno svjedoči kur-anski ajet u kojem se ka+e

234567 829: ;< =>2?@> 2349A BC@ E7 F2G< CHC= J<

.ko njih dvoje na lijep način i sporazumno odluče da dijeteod$iju, to nije grijehL (1l6:ekara, @AA)

Djetom je nedvosmisleno propisan dogovor i savjetovanje me4usupru+nicima, posebno u slučaju dojenja djeteta, a ne ignoriranje supruga.

< slučaju da stavovi me4u ulemom, kada je u pitanju razumijevanjehadiskih tekstova i ajeta, te deriviranje propisa iz njih, ne budu usaglašeni,prednost se daje onom mišljenju koje je u skladu s kur-anskim ajetom. ?akav je slučaj kod davanja zekata na poljoprivredne proizvode.

< 9ur-anu, a.š., se ka+e

لرما

و

تيزلو

أكه

مختفا

ولزع

خنلو

ا

رو

! م

ر

"#و

ا

رو

! م

ان

$ %&' أ

() ل

*و

+", ر

-. ل

/ 0 2ي 1 '3ه , ر-4 2و 56 ا78 9 ي ه:8 4;و ر. ا& تم ر"#و ا?> ا& تم

7n je taj koji stvara vinograde, poduprte i nepoduprte, i palme i usjeverazličita okusa, i masline i šipke, slične i različite 6 jedite plodove njihovekad plod dadu, i podajte na dan +etve i berbe ono na šta drugi pravoimaju, i ne rasipajte, jer 7n ne voli rasipnike. (1l61n-am, >J>)

7vaj časni mekanski ajet svojim op5im i preciznim instrukcijama nijeostavio ništa što raste iz zemlje, a da u njemu nije dao pravo drugima i

naredio da im se to pravo da. Ipak, nalazimo pravnike koji dr+e da je zekatobavezno dati samo iz četiri vrste plodova i +itarica, ili samo na plodove


15/31

koji u normalnim uvjetima slu+e kao osnovni prehrambeni artikli, ili samona one koji se suše, vagaju ili skladište...

;o njima se zekat ne daje na ostalo vo5e i povr5e, na planta+e kahve, čaja, jabuka, manga, pamuka, še5erne trske i ostalih usjeva što njihovim

posjednicima donosi hiljade i milione.1bu :ekr ibnul6Drebi, malikijski pravnik, je vrlo objektivno tumače5i gornjiajet iznio mišljenja šerijatskih pravnika o tome na koje plodove se trebadati zekat, a onda je rekao

'1bu Hanie je uzeo sebi za vodiča ajet, i nije pogriješio put. 7dredio je dase zekat ima odvajati iz svega što se jede, svejedno bile to osnovne+itarice ili nešto drugo. 7vo mišljenje je u skladu i s ;oslanikovim, s.a.v.s.,objašnjenjem

-Iz onog što je nebo zalijevalo neka se izdvoji desetina.-Sto se tiče Dhmedova stava da je zekat obavezno izdvojiti samo iz prinosašto se mjere tovarom (vesekom), koji taj stav temelji na riječima ;oslanika,s.a.v.s.

-8ema zekata u prinosima ispod pet tovara-,

mislimo da je slab, jer jedino na što hadis upu5uje jeste uslovljenost zekatana plodove i +itarice postojanjem nisaba.

Hadis ničim ne implicira skidanje obaveze zekata s ostalih prinosa. Sto se

tiče mišljenja da se zekat ima izdvojiti samo iz +ive+nih namirnica (stavšajskih pravnika), i to je tvrdnja i mišljenje bez osnova na koga bi senaslonilo, a značenja usmjeravaju propise samo u slučaju da se oslanjajuna odgovaraju5i šerijatski izvor, kako smo to pojasnili u 9itabul6kijasu.'


16/31

5ر

" @A" , رB نم CB نم Dأ + م E F : ي C G و ه" H I J K I F G L!.G E F اM (@ N خل N"!G O> أ +Hا

. ي

P

Q!R أ

S ل

= و

Tه

U

:U, VW ت

- ي

C ل

X, Tه

' ا

-

U, VW ت

- ي

C ل

X, T 5N">

1bu =eid el6Hudri, r.a., prenosi da je čuo :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s., kakoka+e

'9o od vas vidi nešto negativno, ru+no, neka ga otkloni rukom, a ako nemo+e, onda jezikom, a ako ni to ne mo+e, onda srcem, a to je najslabijevjerovanje.'

Pnogi ovaj hadis razumijevaju na osnovu njegovog vanjskog značenja koje je daleko od njegovog osnovnog smisla i onoga što se njime +eljelo re5i.

?o vanjsko značenje koje se najčeš5e uzima u obzir sukobljava se sporukom islama i njegovim drugim tekstovima, pa čak i s racionalnimpromišljanjem.

7vo vanjsko razumijevanje, koje je pogrešno, iako je učestalo, sastoji se utome da se od muslimana zahtijeva da ono što je negativno i ru+no prvootklanja rukom, tj. silom, a ako to nije u stanju, onda jezikom, tj. savjetom,preporukom, uvjeravanjem i sl., a ako ni to nije u stanju onda to trebaosuditi srcem.

Ca se u navedenom hadisu ne misli o tome da rukom, odnosno, silomtreba uvijek prvo reagirati, svjedoče sljede5e činjenice

Dllah, d+.š., nam je naredio da Pu pozivamo mudroš5u, kao što mudro

treba djelovati i u svim drugim situacijama. Dllah, d+.š., ka+e T

1 لن

Y +-8 أ

O* O الت

> C? ل

6 ا

$ و

Z ن

-1 ل

Z[H

. ول

Z.B1 ال

> S> @ "UG J ل3 _^[\6 ع

8a put Nospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima nanajljepši način raspravljajT

Tه

`Y J& يخ

أو

كر

) يت

ه

! ل

نا

" ل

2

Mله

2

:, JA`ه

'3

Hر

, J ل

3ا

U*=

abTaa_

'...idite araonu, on se, doista, osilio, pa mu blagim riječima govorite, ne bili razmislio ili se pobojaoT'

8ije mudro uvijek na sve nepravilnosti, greške i loša djela reagirati silom.Staviše, nekada takva reakcija mo+e izazvati daleko gore posljedice.

>.9ada bi se sakupili svi tekstovi koji govore o pravilima ponašanja imetodama kod pozivanja u vjeru i reagiranja na loše postupke zasigurno bise došlo do zaključka da razumijevanje predmetnog hadisa na uobičajeninačin nije valjano i da izlazi izvan okvira ovih normi.

@.razumijevanje hadisa na ovaj neispravan način sukobljava se čak i sasuštinom značenja koje njedri hadis, a to je otklanjanje i mijenjanje lošegpostupka i djela.


17/31

Gilj je promijeniti i otkloniti loš postupak, a to se mo+e posti5i ako osobakoja reagira na loše postupke poznaje upute islama u vezi s tim i nastoji datime ostvari cilj kojeg šerijat nala+e.

Ca bi to postigla ta osoba mora poznavati uzroke takvog djelovanja te

metode i sredstva koja su neophodna da bi došao do tog cilja.Gilj je ukloniti i izmijeniti loš postupak, ne izazvati drugi, mo+da još gori,niti ustabiliti i ukorijeniti ga još više.

Dko nešto silom pokušavamo promijeniti poznato je da to dovodi do inata i+elje da se istraje na tome ili čak izaziva prkos i činjenje djela koje je punogore i opasnije.

;oslanik, s.a.v.s., ne prihvata da se loše djelo tolerira, a kako onda da tra+iizazivanje i uzrokovanje drugih loših djelaQT

A.ako nije neophodno, uklanjanje lošeg postupka silom nije nikada i nikomeomiljeno. Mbog toga se sve razumne osobe uste+u da kod reagiranja naneki loš postupak primjenjuju silu. ;oznato je da vjera ne poziva onome što je suprotno ljudskoj prirodi.

J. bez obzira na različitost izvora i literature koju koriste sva relevantnapedagoška saznanja i iskustva nala+u da se u liječenju devijantnogponašanja treba krenuti od lakših ka te+im sredstvima. ;osljednjesredstvo, koje mnogi apsolutno osporavaju, jeste tjelesna kazna, jer 5epedagozi re5i da nasilje ne rješava problem, nego ra4a samo drugo nasilje.

?akva je situacija ne samo u pedagogiji, nego i u medicini, ekonomiji,politici i sigurnosti op5enito.


18/31

;oslanik, s.a.v.s., se obra5a onome ko je primijetio zlo i samim vi4enjempostaje obavezan reagirati. Mbog toga se naglašava da ne smijemozatvarati oči pred zlom koje se čini pred nama. 8akon toga je naveoosnovna odgojna sredstva kojima se mo+e ukloniti zlo, shodno njihovoj jačini.

- pod izrazom 'jed' (ruka) upotrijebljenom u hadisu ne misli se samona reagiranje rukom, silom, nego se misli u širem smislu napraktično djelovanje, kao što se ka+e u 9ur-anu, a.š.

ر

"c ك

+Hف

! وي

CB ي

N أي

LU- ك

ا

.U, ZU"7 م

+ م

CB> ا

K أ

وما

9akva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a 7nmnoge i oprosti. (1š6Sura, AU)

Ca se ne misli doslovno na ruku potvr4uje činjenica da se na mnoga loša

djela ne mo+e reagirati korištenjem ruku, jer su neka loša djela izra+enakroz riječi, druga kroz emocije i sl.

*1-V.(IV.&/ )/*VI-*# !VID. ! V/(*D*1-*/&0.DI1K -K1-*V

7stvarivanje cjelovitog uvida u vjerodostojne hadiske tekstove i autentičnisunnet Puhammeda, s.a.v.s.

Covo4enje u vezu hadisa s op5im i speciciranim pravnim normama,apsolutnim i ograničavaju5im, načelnim i objašnjavaju5im.


19/31

Pe4utim, kroz hadis se provlači tako4er sna+na poruka va+nosti odabiranjadobrih prijatelja, dobrih ljudi koji čine dobra djela, jer da samo jedan odnjih nije bio ravan ostalima i da u svome +ivotu nije imao hairli djelaura4ena u ime Dllaha, d+.š., sva trojica bi izgubila +ivot.

*$jedinjavanjem hadisa do$iva se precizan tekst Poslanikovih,sLaLvLsL, riječi

Oa+nost sagledavanja svih hadisa koji govore o jednoj temi ističe seposebno kada se uzme u obzir način prenošenja i širenja predaja.

Eesto se doga4alo da jedan prenosilac odre4eni hadis čuje više puta, kaošto se doga4alo da ve5i broj prenosilaca u isto vrijeme čuje jedan hadis.

=vaki prenosilac prenosio je hadis kako ga je sam čuo, koriste5i iste riječi iizraze upotpunosti, ili je, pak, prenosio samo značenje hadisa koji je čuo,

izra+avaju5i se na svoj način.:rojnost nizova prenosilaca te različit način prenošenja doveli su dopojave više različitih verzija jednog hadisa.

=abiranje različitih verzija jednog hadisa me4u značajnim je aktorima kojiuveliko olakšavaju razumijevanje sunneta.

)jelovitim uvidom u hadise do$iva se potpuna slika Poslanikovog,sLaLvLsL, vi"enja konkretnog pitanja

Holistički pristup podrazumijeva posmatranje teksta kao jedne cjeline.

Mbog toga što je tema interpretacije, tekst nije jednostavna kompozicijarečenica, postavljenih jedne pored druge, nego je kompozicija koja trebabiti izgra4ena.

7va kompozicija se gradi od dijelova, ali za izbor glavnih i značajnihdijelova ove cjeline postoji potreba za prosu4ivanjem.

;rosu4ivanje podrazumijeva da neke dijelove teksta smatramo va+nijim,dok druge dijelove istog teksta posmatramo kao sporedne.

Orlo često je jedino pretpostavka interpretatora ono što nekim dijelovima

teksta daje odliku značaja i prioriteta.

Mbog toga je svaki tekst otvoren prema brojnim čitanjima.

7dnos dijela i cjeline se ne ograničava na riječ, rečenicu ili tekst, nego setekst ili govor mogu smatrati krugom šireg lanca.

8a taj način, tekst, koji je dio, povezuje se sa cjelinom, koja je kontekstznačenja, a potpuno poimanje teksta se omogu5ava obra5anjem na njenpolo+aj u tom širokom kontekstu značenja.

Gjeloviti korpus ;oslanikovih, s.a.v.s., hadisa je poput ljudskog +ivota.


20/31

=vaki dio +ivota ima svoju relativnu cjelovitost (ro4enje, obrazovanje,+enidba/udaja, posao), ali je potpuno razumljiv tek kada se posmatra kaodio cjelovitog +ivota.

9roz više verzija hadisa dolazi se do jasnije predstave šta je :o+iji ;oslanik,

s.a.v.s., +elio re5i svojim riječima. ?o se vrlo dobro vidi u hadisu koji govori o ljudskom djelovanju i :o+ijemodre4enju

Z ن

d ل

*أ

+ م

ه

'3و

انل

*أ

.H

.!" ل

NU! ل

3 EF ا

M C

Gو

ه

"

H I

J

K OU لن

أ

N!G +>

?G +H(اخ

U ل

Y C"4 خلا

> F ا

.He

ا

.'3و

انل

*أ

+ م

ه

'3و

Z ن

d ل

*أ

.H

.! وي

Iz površnog čitanja sadr+aja hadisa mo+e se zaključiti da neka osoba cijelisvoj +ivot mo+e biti pokorna Dllahu, d+.š., a onda mu na kraju njegovog+ivota 8jegov Nospodar poništi svo djelovanje, na osnovu =voje volje, a što

apsolutno nema nikakve veza s djelovanjem te osobe.7vakvo razumijevanje hadisa zbunjuje mnoge koji se pitaju da li je mogu5eda nestanu godine pokornosti Dllahu, d+.š., samo zato što je tako odre4enoi zar Dllah, d+.š., mo+e htjeti nešto što nije u skladu s pravdomQT

F ا

M C

Gو

ه

"

H I

J

K OU لن

أ

N!G +>

?G +HN

انل

*أ

.H

.!" ل

$ لر

3و

انل

*أ

+ م

*و

f لنا

و

NU ي

ا

.", Z ن

d ل

*أ

.H

.!" ل

$ لر

3Z ن

d ل

*أ

+ م

*و

f لنا

و

NU ي

ا

.",

O (اخU ل 9ljučna konstrukcija koja odagnava mogu5e dileme jeste فما يبدو لنا(...kako se ljudima čini...), a ona se ne pojavljuje u prvoj predaji.

?ek uvidom u sadr+aj ovog hadisa uvi4amo da sudbina čovjeka nije ovisnasamo o :o+ijoj volji, nego se itekako temelji na njegovom djelovanju inačinu +ivota.

7stvarivanjem uvida u sve hadise koji govore o jednoj temi ne samo danam se jasno pokazuje islamsko poimanje tog pitanja, nego i ;oslanikov,

s.a.v.s., pristup rješavanju tog problema.=am broj pojavljivanja odre4enog pojma u hadisu dovoljno govori onjegovoj va+nosti, posebno kada se komparira sa svojim antonimom

- C+ennet6C+ehennem,- nagrada6kazna,- dopušteno6zabranjeno,- samilost6okrutnost,- sunnet6bidat i sl.

7vaj aspekt razumijevanja sunneta je skoro upotpunosti zanemaren, a bio

bi itekako u pomo5i da se na cjelovit i vjerodostojan način sagledaislamsko poimanje brojnih pitanja i problema.


21/31

< smislu da islam više pa+nje posve5uje milosti, nego srd+bi,obveseljivanju, nego zastrašivanju, nagra4ivanju, nego ka+njavanju i na tajnačin bi se pokazala sva neodr+ivost izreke 'da je batina iz *aja(C+enneta) izašla', jer je Puhammed, s.a.v.s., nikada u odgoju svoje djecei drugih koji su bili pod njegovim skrbništvom nije koristio, potom grubo i

netaktično nastupanje kod promoviranja islama i njegovih vrijednosti, jertakvo što nije prisutno u sunnetu Puhammeda, s.a.v.s.

7tuda je vrlo va+no prenošenje cjelovite ;oslanikove, s.a.v.s., poruke, jersamo ;oslanikovo, s.a.v.s., isticanje odre4enih postupaka, vrlina i sl.,ukazuje na njihovu va+nost, odnosno nespominjanje ili vrlo rijetkospominjanje, svega u nekoliko hadisa, odre4enih vrijednosti jasno ukazujena nisku poziciju toga u duhovnoj, moralnoj ili intelektualnoj vertikalivrijednosti u islamu.

Povezivanje opMih sa specifciranim, apsolutnih s uvjetovanim,nejasnim s pojašnjavajuMim normama

7bjedinjavanjem hadisa koji govore o istoj temi na5i 5e se manje jasnihadisi uz hadise čiji je sadr+aj jasan, tekstovi hadisa koji nose op5e,apsolutne i neograničene pravne norme uz druge čiji sadr+aj nosispeciciraju5e, uvjetovane i ograničene pravne norme, derogirani hadisi uzderogiraju5e.

7bjedinjavanjem hadisa posti+e se potpuni uvid u sadr+aj hadisa ispoznaje se s potpunom izvjesnoš5u šta je +elio re5i :o+iji ;oslanik,

s.a.v.s., svojim riječima. ?ekstovi hadisa se razumijevaju u njihovoj op5enitosti i neograničenosti itek kada se do4e do relevantnog teksta koji ga specicira ili uvjetuje on 5ese tada shvatati u njegovom speciciranom / uvjetovanom značenju.

1kraMivanje pantalona

< ovom pitanju su mnogi otišli predaleko tako da su potkra5ivanjepantalona skoro počeli dr+ati jednim od simbola islama i njegovih temeljnihodredbi.

;a kada takve osobe primijete muslimana, bez obzira na njegov stvarniautoritet, da ne potkra5uje pantalone optu+uju ga za slabo vjerovanje

F ا

M C

G و

ه

"

H I

J

K O @ U نل +H g = O> أ

C h" لأ i h )H C? لو C? " ك@زي 2و C?" ل3 > 2 Z h ا

lg = > أ F اM

i= اB ل Q 1 لا> ف ! G mته@ ول .ن Mا Fل .- Uول .نا


22/31

9o razmotri sve hadise o ovoj temi biva mu jasno da je ispravno onomišljenje koga su odabrali 1n68evevi, Ibn Had+er i drugi.

7ni ka+u da se ova apsolutna prijetnja ima razumjeti u svjetlu hadisa kojiispunjenje prijetnje uslovljava Vohološ5uW, a svi se sla+u da je za nju došla

najstro+a prijetnja.J ل3 Z ما": ل 9 ي $ و زH I ر[ ني 2 E F اM n C G و ه" H I J K n I F G Eأ .H +> I NUH +Hر

oj"l >> ه م + $ر،

اك

)1698(

I

ر

[ ين

C ل

oj"lه

>

<ر

$ + م

E n C

G و

ه

"

H I

J

K n I

F

G

F ا

M E F ا

Mر

.H +> I

NUH +H F ا

:, Z ام

": ل

9 ي

ه

" ل

3أ

لى

- !" #$%& # ا

' ف

،

ن

ك

د

*ا

+, أ

أ

./،

0234

0'5د

أ

/ 7 2 $

:;

ك

4

ك

?/ 7 - @ ل

% و

ل

A !"

(Bethul6:ari, Carul6kr, >U/ @J, hadis br. XYJ)ImZm 1n68evev[, koji se nikako ne mo+e optu+iti za \eksibilnost i koji jeskloniji izbjegavanju olakšica i dr+anju onog što je sigurnije, kako je topoznato stručnjacima, u komentarima ovih hadisa veli

;oslanikove s.a.v.s. riječi Vonaj koji prepušta odijelo preko no+nih članakaWse odnose na onog koji prepušta odje5u i vuče je po zemlji iz oholosti kako je pojašnjeno u hadisu

WDllah ne5e pogledati čovjeka koji iz oholosti po zemlji vuče svoju odje5u.W

7vaj uvjet ]vučenja iz oholostiR specicira generalne iskaze o onome kojiprepušta odijelo preko članaka i upu5uje da se prijetnja odnosi na vučenjeodje5e iz oholosti.

;oslanik s.a.v.s. je to dozvolio 1b^ :ekru es6=idd[ku, r.a., rekavši mu W?inisi od njihW, jer to on nije činio iz oholosti.

7vakvo uvjetovano tumačenje prijetnje za prepuštanje odje5e potkrepljujei činjenica da je prijetnja spomenuta u hadisu veoma +estoka, tako je onajkoji čini ovaj prijestup ubrojan u one kojima se Dllah ne5e obratiti na=udnjem danu, niti 5e ih pogledati, niti očistiti i da ga čeka bolna kazna.

;oslanik, s.a.v.s., je ovu prijetnju ponovio tri puta V;ropali su i uništeniTW te je 1bu Merr zbog tako opetovane i +estoke kazne uzviknuo

V9o su ti, :o+iji ;oslaničeQW

=ve ovo upu5uje da su njihovi postupci iz grupe velikih grijeha kojiupropaštavaju, a u tu grupu se ubrajaju samo oni prijestupi koji narušavajuvrhovne vrijednosti što ih :o+iji zakon uspostavlja i štiti, a to su vjera,+ivot, razum, čast, potomstvo i imetak.

?o su ujedno i temeljne intencije islamskoga vjerozakona.liminiranje prividne kontradikcije


23/31

7bjedinjavanjem hadisa eliminira se prividna kontradikcija koja se mo+edesiti me4u nekim predajama.

?ako su prenesene predaje od ;oslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ukojima se zabranjuje okretanje u pravcu 9ible prilikom obavljanja ziološke

potrebe.= druge strane, vjerodostojni hadisi ukazuju na dopuštenje takvog čina.

9ada se ukazala oprečnost me4u spomenutim hadisima islamski učenjacisu ih objedinili i tada su uvidjeli da se zabrana odnosi na otvoreni prostor(obavljanje ziološke potrebe na otvorenom), a dopuštenje na zatvoreniprostor.

Hadisi o zemljoradnji

F

: ي

n C

G و

ه

"

H I

J

K n OU لن

L!.G E F ا

:, T k ر

1 ل

Z ل

; + م

ا

p" و

ZBG Dوأ

Z أمام

O> أ

+H N

F) 0ل

ه

l6 أ

23 9

M L">

)*

lN ي

2

O (0 اخ U ل 5و

;renosi se da je 1bu


24/31

7vim naslovom 1l6:uhari uskla4uje hadis 1bu


25/31

F ا

M C

G و

ه

"

H I

J

K I

F

G

أ

Tا

.? ن

H I

OR

ر

.H +>

+H

I

N$ ا

- م

I

oما

3

! ن

.4 2

Pnogi su u kasnijim generacijama smatrali da zbog narušenog morala u

zajednici +enama treba zabraniti dolazak u d+amiju. ?akvim zabranjivanjem +enama nije onemogu5eno samo dola+enje ud+amiju, nego je na taj način potiskivana iz društvenog +ivota, što jedovelo do stagnacije i nazadovanja muslimanske zajednice i društvaop5enito.

!poznati se s pozicijom Poslanika, sLaLvLsL, s koje je izrečen teksthadisa

;oslanik (resul)

7soba koja daje šerijatskopravna rješenja (mutija)

Oo4a zajednice (imam)

=udija (kadija)

Oe5inu je sunneta Puhammed, s.a.v.s., izrekao, odn. prakticirao kaoposlanik, pa je, prema tome, univerzalnog karaktera i tra+i se op5eslije4enje :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s., u tome.

?o su oni hadisi koji se odnose na doktrinu, moralne stavove, ibadet ivrednovanja, kao i na vjerozakonske odredbe u pogledu 'nepromjenljivihokolnosti društvenog +ivota i ljudskog ponašanjaV.

;ostoje i one situacije gdje ;oslanik, s.a.v.s., nastupa kao vo4a društvenezajednice, odn. kao sudija u konkretnim sporovima, i taj dio sunneta jenormativan.

Pe4utim, on se odnosi samo na one kojima se ;oslanik, s.a.v.s., izravnoobra5a, što znači da je ograničene normativnosti, a postajeop5enormativan kada ga vladar, odn. sudija prihvati kao svoju odluku izatra+i njegovo izvršenje.

=ve ono u čemu je po svojoj slobodnoj volji postupao kao še dr+ave nesmije se, povode5i se za njim, dr+ati za 'sveto slovo' osim s njegovimdopuštenjem, jer je njegovo ponašanje u svojstvu imama ispod poslaničkemisije koja na to obavezuje.

8ema nikakve sumnje da je bilo aktivnosti koje je :o+iji ;oslanik, s.a.v.s.,činio kao vrhovni poglavar i še dr+ave kao što su npr. pitanja rata,opremanja i mobiliziranja vojnika, sklapanje ugovora, raspodjele ratnogplijena i sl.

?akav slučaj je s hadisima u kojima se, npr., dopušta korištenje napuštenogzemljišta


26/31

F ا

M C

G و

ه

"

H I

J

K O @ U نل +H N يr +> N"!G +H

m s 8 C لاt u ر! ل q" لو هل O?, Z ت" @م اR أ J"8 أ + م

+ h-8 v h N8ي )* J-"H > أ F اM

;renio nam je =e]id ibn Mejd, r.a., da je Ojerovjesnik, sallallahu ]alejhi vesellem, rekao

V9o o+ivi pusto zemljište ono njemu pripada, a nema se prava na obradutu4e zemljeTW

Islamski učenjaci o ovom pitanju imaju različite stavove.

Imami Dhmed ibn Hanbel, Palik i eš6Sa smatraju da je ovo :o+iji;oslanik, s.a.v.s., izrekao kao mutija i da ima op5e va+enje bez obzira da lito konkretni vladar potvrdio ili ne.

1bu Hania ima drukčije mišljenje i on ka+e da je :o+iji ;oslanik, s.a.v.s.,ovo izrekao kao imam i tek ako aktualni vladar donese takav zakon on 5ebiti i va+e5i.

Cr. 1l69aradavi preerira mišljenje 1bu Hanie jer op5i interes zahtijeva dadr+ava kontrolira i puste predijele, budu5i da postoje dijelovi zemlje koji suod

- vojnog,- kulturno6historijskog i dr. značaja- i nije u interesu dr+ave da se to zemljište obra4uje, ili postavlja

precizne uvjete i granice pod kojim se mo+e koristiti.

?ako4er, postoji i onaj dio sunneta koji je izraz ljudske dimenzije :o+ijeg;oslanika

- njegovih prirodnih potreba, navika,- ličnog iskustva i saznanja te

- njegove osobenosti,koji nije normativnog karaktera i u čemu musliman nije obavezan slijediti:o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s.

!očiti geo'političke, socio'ekonomske i individualne uvjetovanostisadr%aja hadisa

Ima hadisa :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s., koji se čine za onoga koji se neudubljuje u njihov smisao i kontekst da nose op5e i načelno značenje, a onisu, ustvari, uvjetovani geo6političkim, socio6ekonomskim i individualnim

ograničenjima.


27/31

?akav je slučaj s hadisima u kojima :o+iji ;oslanik, s.a.v.s., zahtijeva da seprilikom obavljanja ziološke potrebe okre5emo prema istoku ili zapadu.

7ve Dlejhisselamove riječi nisu upu5ene svakom pojedincu nego samoPedinelijama, odnosno onima koji se nalaze na istoj geograskoj du+ini,

kako svojom prednjom ili stra+njom stranom ne bi bili okrenuti prema 9abi, jer se ona u odnosu na njih nalazi na ju+noj strani.

8eophodno je obratiti pa+nju na politički kontekst u kojem su izrečenihadisi Puhammeda, s.a.v.s., i na ograničenja koja mo+e zahtijevatinavedeni tekst hadisa.

Hadisom Puhammeda, s.a.v.s.

'Imami su od KurejšaR

se ne insistira na tome da u arapskim, muslimanskim zemljama vladar,

predsjednik mora biti iz plemena 9urejš, jer u tom slučaju, npr. ne bi bilonikakve razlike izme4u islama i brahmanizma, jer se orsira krvno srodstvoi nepotizam i uspostavlja politička superiornost 9urejšija za sva vremena.

Dko bi se ovaj hadis razumijevao na taj način to bi značilo da se jednomplemenu daje politička superiornost za sva mjesta i vremena i da se timeuspostavlja rasna superiornost 9urejšija nad svim drugim narodima svijetašto je nespojivo s islamskim razumijevanjem pravde i jednakosti.

7vim hadisom se, me4utim, u vrijeme :o+ijeg ;oslanika, s.a.v.s., direktnosugerira ashabima, (posebno grupi ensarija koja je pri+eljkivala drukčijerješenje) ko treba upravljati dr+avom nakon Puhammeda, s.a.v.s., te daDrapi ne5e prihvatiti drugo vo4stvo osim vo4stva 9urejša.

Dko sadr+aju hadisa nastojimo dati univerzalnu dimenziju onda se onshvata na način da njime ;oslanik, s.a.v.s., insistira da vo4a ima iste onekarakteristike koje su u vrijeme Puhammeda, s.a.v.s., imali pripadniciplemena 9urejš.

;rije svega, misli se na njihov ugled i autoritativnost te mogu5nost daodluke koje donesu budu poštovane i provedene.

*tkriti ekonomske uvjetovanosti sadr%aja hadisa;oslanik, s.a.v.s., je zabranio ashabima zadr+avanje kurbanskog mesapreko tri dana zbog teške ekonomske situacije u kojoj su se tada našli,

jer je u tim danima bio veliki priliv muhad+ira te je bilo potrebno njihnahraniti.

9ada se idu5e godine situacija poboljšala Puhammed, s.a.v.s., kazujeashabima da mogu zadr+avati kurbansko meso koliko ho5e.

*tkriti moralne uvjetovanosti sadr%aja hadisa


28/31

< tom smislu treba shvatiti ;oslanikovo, s.a.v.s., odbijanje da utvrdi i ksiracijene u vrijeme normalnog poskupljenja koje je bilo posljedica zakonaponude i potra+nje.

Pe4utim, kada se srozaju moralni kriteriji, a pove5a broj prevaranata onda

nema nikakve smetnje da se cijene ksiraju, jer baš u tom slučaju kada bise ormiranje cijena ostavilo pohlepnima činila bi se velika nepravdaprema kupcima.

*tkriti vremenske uvjetovanosti sadr%aja hadisa

=asvim je jasno da su neki hadisi zasnovani na uva+avanju specičnihvremenskih okolnosti, u cilju realiziranja odgovaraju5eg interesa, odnosnoodstranjivanja odre4ene štete, nedostatka i propusta.

Dko do4e do promjene okolnosti u kojima je izra+en navod i ako se ugasi

razlog koji se uzeo u obzir, ugasit 5e se i norma koja je ovim navodomranije utvr4ena, jer je norma vezana za svoj uzrok.

< tom smislu je hadis u kojem se ka+e da +ena ne5e putovati bezmahrema.


29/31

رير

$ +H N

C?", ال G%, T 6 d- 0رع > C? نم f h ا ' C7 تHا, T C!cl J ل3 Z يرG C G و ه" H I J K I F G v!> F ا

M و

:! ل

Q7 ن

> C? ل

مر

%, T C

G و

ه

"

H I

J

K OU لن

S ل

= }

U, F ا

M Tت

: Nل

+ " رك

&. ل

ر

?t أ

+"> C": ي

C

- م

@ك

+ م

oh


30/31

;oseban je problem što je danas apsolutno nemogu5e zadr+ati klasičnekategorije i podjele teritorije na

- darul6islam (teritorij islama) i- darul6kur (teritorij nevjerstva) i

- obavezivati muslimane da +ive na teritoriju islama, koji bi podeniciji trebao osiguravati slobodu, pravdu, vjeru, +ivot, imovinu,čast, provo4enje :o+ijeg vjerozakona i sl., što danas u mnogim tzv.muslimanskim zemljama nije ostvarivo.

=asvim je jasno onome ko temeljite prouči predmetni hadis da on negovori o boravku muslimana me4u nemuslimanima, nego o tome da se onne osje5a obaveznim dati materijalnu kompenzaciju za muslimane koji su+ivjeli me4u nemuslimanima, a koje su ubili njegovi sljedbenici.

!očavanje razlike izme"u promjenljivog sredstva i

nepromjenljivog cilja 0edan od uzroka nepravilnog i konuznog poimanja sunneta jeste i to štoneki miješaju intencije i trajne ciljeve kojima sunnet te+i i privremenemetode koje u odre4enim okolnostima vode ostvarenju +eljenog cilja

Gilj je stalan i nepromjenjiv, a sredstva se mijenjaju s promjenom sredine,vremena, običaja i drugih relevantnih aktora.

Iz prethodnog razloga nalazimo da mnogi koji izučavaju sunnet iproučavaju ;oslanikovu, s.a.v.s., medicinu usmjeravaju svoja istra+ivanja i

trud na upoznavanje lijekova, hrane, trava i sjemenja koje je ;oslanik,s.a.v.s., preporučio za upotrebu pri liječenju odre4enih bolesti i tjelesnihtegoba.

Poslanikova, sLaLvLsL, medicina

7vi i njima slični recepti nisu suština ;oslanikove, s.a.v.s., medicine, ve5 jenjen cilj

◦ očuvanje ljudskoga zdravlja i +ivota, tjelesne vitalnosti i snage,

◦ davanje tijelu prava na odmor kad se umori, na hranu kad

ogladni i na liječenje kad oboliF

◦ da liječenje ne negira vjerovanje u :o+ije odre4enje, niti jesuprotno oslanjanju na Dllaha, d+.š., te

◦ da za svaku bolest ima lijeka.

Matim, njen cilj je

- priznavanje Dllahovog, d+.š., zakona o zarazi,- zakonitosti karantina,- briga za osobnu higijenu kao i za- čisto5u ku5e i putaF- potom zabrana zaga4ivanja voda i tla,


31/31

- briga za preventivnu medicinu,- zabrana konzumiranja svega što šteti čovjeku bilo to opojno pi5e ili

bilo koja štetna hrana i zaga4ena tečnost.

Gilj sunneta je i zabrana iscrpljivanja tijela makar se radilo o ibadetu,

legaliziranje olakšica u cilju očuvanja tijela i psihičkog uz zičko zdravlje, teostala uputstva i mjere ;oslanikove, s.a.v.s., medicine koje su primjenljivena svakom mjestu i u svakom vremenu.

=redstva se mogu s vremena na vrijeme ili od sredine do sredine mijenjati irazlikovati.

hermeneutika hadisa prezentacije

Documents