herbologija-podjela-korova-herbicidi-i-sustavi-zaštite-od-korova

Herbologija Podjela korova, herbicidi i sustavi zaštite od korova

3.11.2010

2

Sadržaj Korovi ......................................................................................................................................................................................... 3

Podjela korova s botaničkog stajališta .................................................................................................................................... 4

Podjela korova s praktičnog stajališta .................................................................................................................................... 4

Korovi kultura gustog sklopa .............................................................................................................................................. 4

Korovi okopavina ................................................................................................................................................................ 5

Korovi višegodišnjih nasada ............................................................................................................................................... 5

Korovi nepoljoprivrednog zemljišta .................................................................................................................................... 6

Atlas važnijih korovnih vrsta ................................................................................................................................................... 7

Uskolisni korovi, jednogodišnji ........................................................................................................................................... 7

Uskolisni korovi, višegodišnji ............................................................................................................................................ 10

Širokolisni korovi, jednogodišnji ....................................................................................................................................... 11

Širokolisni korovi, višegodišnji .......................................................................................................................................... 17

Zaštita od korova ...................................................................................................................................................................... 19

Pristupi i mjere zaštite od korova ......................................................................................................................................... 19

Integrirani pristup zaštiti od korova ..................................................................................................................................... 21

Pregled herbicida po mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti ...................................................................................... 22

Grupe herbicida po mehanizmu djelovanja ......................................................................................................................... 22

Mehanizmi djelovanja herbicida s pripadajućim kemijskim grupama herbicida .................................................................. 22

Popis herbicida po kemijskoj pripadnosti ............................................................................................................................. 28

Herbicidi s isključivo herbicidno aktivnim stereoizomerima ................................................................................................ 35

Sustavi zaštite od korova .......................................................................................................................................................... 36

Sustav zaštite od korova u strnim žitaricama ....................................................................................................................... 36

Sustav zaštite od korova u uljanoj repici .............................................................................................................................. 40

Sustavi zaštite od korova u okopavinama ............................................................................................................................ 41

Zaštita od korova u kukuruzu ........................................................................................................................................... 42

Zaštita od korova u šećernoj repi .................................................................................................................................... 46

Zaštita od korova u krumpiru ........................................................................................................................................... 49

Zaštita od korova u soji..................................................................................................................................................... 51

Zaštita od korova u vinogradima i voćnjacima ..................................................................................................................... 53

Izvori slika ................................................................................................................................................................................. 56

Bibliografija .............................................................................................................................................................................. 56

3

Skripta je napravljena kako bi se omogućio lakši pregled sadržaja predmeta Herbologija 2 na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ažurirane su i na jednom mjestu prikupljene mnoge informacije, osobito vezane uz trenutno dopuštene herbicide. Skriptu treba shvatiti samo kao nadopunu postojećoj ispitnoj literaturi. Neki dijelovi materijala, kao što su atlas korova i tekst o integriranom pristupu zaštiti nisu sastavni dio gradiva za polaganje ispita. Zbog obima obuhvaćenog gradiva, moguće je da u tekstu ima grešaka.

4

Korovi

Podjela korova s botaničkog stajališta Korove je moguće podijeliti na više načina. U praksi se najčešće koriste botanička podjela i podjela s praktičnog stajališta. U botaničkoj podjeli koristimo standardne botaničke klasifikacijske jedinice (razred, red, porodica, rod, vrsta…). Svjetskoj poljoprivredi štete nanosi oko 250 vrsta, a oko 70% njih nalazimo u 12 porodica, a od toga oko 50% njih u svega 5 porodica. Osim botaničke podjele, na temelju bioloških osobina razlikujemo i podjelu prema trajanju života korova (jednogodišnji, dvogodišnji i višegodišnji) te vremenu pojavljivanja tijekom godine (zimsko-proljetni, ljetni i kasnoljetni).

Tabela 1: botanička pripadnost najznačajnijih korova u svijetu1

Porodica

broj vrsta postotak trave Poaceae 44 27 43 68 šiljevi Cyperaceae 12 glavočike Asteraceae 32 dvornici Polygonaceae 8 štirevi Amaranthaceae 7 krstašice Brassicaceae 7 mahunarke Leguminaceae 6 slakovi Convolvulaceae 5 mlječike Euphorbiaceae 5 lobode Chenopodiaceae 4 sljezovi Malvaceae 4 pomoćnice Solanaceae 3 47 ostalih <3

Pojednostavljeno gledano, razlikujemo: uskolisne korove (trave), širokolisne (zeljaste dvosupnice), drveće, grmlje i paprati.

Podjela korova s praktičnog stajališta Poljoprivrednoj praksi dovoljna je jednostavnija, ali preglednija klasifikacija. Tako na ovaj način korove dijelimo prema nekim uopćenim biološkim osobinama i kulturama koje zakorovljuju. Tablice2 prikazuju najčešće i najznačajnije korove po pojedinim skupinama kultura. Pri tome, sastav korovne flore može značajno varirati po pojedinim agrobiocenozama. Kosim slovima su navedeni hrvatski nazivi

Korovi kultura gustog sklopa

zimskih korova. Značajnije korovne vrste su podebljane.

JEDNOGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE slakoperka (Apera spica venti) mišji repak (Alopecurus myosuroides) vlasnjača (Poa anua) divlja zob (Avena fatua) ludvikova divlja zob (A. ludoviciana) ljulj (Lolium spp.)

pirika (Agropyron repens) vlasnjača (Poa trivialis)

JEDNOGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE broćika (Galium aparine) mišjakinja (Stellaria media) kamilica (Matricaria chamomilla) čestoslavica perzijska (Veronica hederifolia) poljska gorušica (Sinapsis arvensis) divlja rotkva (Raphanus raphanistrum) mala mrtva kopriva (Lamium purpureum) potočnica (Myosotis arvensis) mak turčinak (Papaver rhoeas) žabnjak (Ranunculus arvensis)

slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) grahorica (Vicia spp.) svirnjak, poljski kostriš (Sonchus arvensis)

1 prema: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje 2 prilagođeno prema: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje

5

Korovi okopavina

JEDNOGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE koštan (Echinochloa crus galli) proso (Panicum milliaceum) proso vlasasto (P. capilare) svarčica (Digitaria sanquinalis) muhar crvenkasti (Setaria glauca) muhar zelenkasti (Setaria viridis)

pirika (Agropyron repens) divlji sirak (Sorghum halepense) zubača, troskot (Cynodon dactylon)

JEDNOGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE loboda (Chenopodium album) štir (Amaranthus retroflexus) dvornik perzijski (Polygonum persicaria) dvornik povijajući (P. convolvulus) crna pomoćnica (Solanum nigrum) lipica teofrastova, abutilon (Abutilon theophrasti) mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum) kužnjak (Datura stramonium) ambrozija, limundžik (Ambrosia elatior) čičak (Xanthium strumarium) gorčica (Sinapsis arvensis) kamilica (Matricaria chamomilla) čestoslavica perzijska (Veronica persica)

slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) štavelj (Rumex crispus) tupolisna kiselica, konjščak (Rumex obtusifolius)

Od toga, najznačajniji korovi kukuruza su:

• jednogodišnje uskolisne vrste: koštan, proso (sinje i zeleno) i svarčica,

• višegodišnje uskolisne vrste: pirika i zubača,

• jednogodišnje širokolisne vrste: loboda, dvornici, pomoćnica, gorušica, ambrozija, čičak,

• višegodišnje širokolisne vrste: slak, osjak, gavez.

Korovi višegodišnjih nasada

JEDNOGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE vlasnjača3 pirika (Agropyron repens)

divlji sirak (Sorghum halepense) zubača(Cynodon dactylon)

( Poa sp.) ljulj (Lolium sp.) ------------------------------------------------------------------------ koštan (Echinochloa crus galli) muhari (Setaria sp.) svarčica (Digitaria sanquinalis)

JEDNOGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE mišjakinja (Stellaria media) kostriš (Senecio vulgaris) gorušica (Sinapis arvensis) rusomača (Capsela bursa pastoris) ----------------------------------------------------------------------- loboda (Chenopodium album) štir (Amaranthus retroflexus) kamilica (Matricaria chamomilla) dvornici (Polygonum sp.) konica (Galinsoga parviflora)

maslačak (Taraxacum officinale) slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) štavelj (Rumex crispus)

3 ljetni i zimski

6

Korovi nepoljoprivrednog zemljišta

VIŠEGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE zubača(Cynodon dactylon) pirika (Agropyron repens) pršljenasta rosulja (Agrostis stolonifera) ljuljevi (Lolium spp.) VIŠEGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE osjak (Cirsium arvense) slak (Convolvulus arvensis) štavelji (Rumex spp.) divlja mrkva (Daucus carota) gavez (Symphytum officinale) preslica (Equisetum arvense) vrbolika (Solidago spp.) DRVENASTE VRSTE vrbe (Salix spp.) amorfa (Amorfa fruticosa) kupina (Rubus spp.) divlja ruža (Rosa canina)

7

Atlas važnijih korovnih vrsta Vrste su poredane na temelju praktične podjele. Navedene su faze razvoja prema skali BBCH.

Uskolisni korovi, jednogodišnji

Porodica: trave (Poaceae, sin. Gramineae) Slika 1: Slakoperka (Apera spica venti)

BBCH 13 BBCH 33 BBCH 97

Slika 2: Mišji repak (Alopecurus myosuroides)


Slika 3: Vlasnjača (Poa anua)


http://en.wikipedia.org/wiki/BBCH-scale�

8

Slika 4:Divlja zob (Avena fatua)

BBCH 13 BBCH 55 BBCH 69 Slika 5: Ljulj (Lolium spp.)

Slika 6: Vlasnjača (Poa annua)

BBCH 15 BBCH 32 BBCH 63 Slika 7: Koštan (Echinochloa crus galli)


9

Slika 8: Proso vlasasto (Panicum capilare)

Slika 9: Svarčica (Digitaria sanquinalis)

BBCH 12 BBCH 34 BBCH 85 Slika 10: Muhar crvenkasti (Setaria glauca)


10

Uskolisni korovi, višegodišnji

Porodica: trave (Poaceae, sin. Gramineae) Slika 11: Pirika (Agropyron repens)


Slika 12: Zubača, troskot (Cynodon dactylon)

Slika 13: Divlji sirak (Sorghum halepense)

11

Širokolisni korovi, jednogodišnji

Porodica: žabnjaci (Ranunculaceae) Slika 14: Žabnjak poljski (Ranunculus arvensis)

Porodica: makovi (Papaveraceae) Slika 15: Mak turčinak (Papaver rhoeas)


Porodica: karanfili (Caryophyllaceae) Slika 16: Mišjakinja (Stellaria media)


Porodica: štirovi (Amaranthaceae) Slika 17: Štir, šćir (Amaranthus retroflexus)


12

Porodica: lobodnjače (Chenopodiaceae), po novijoj klasifikaciji; fam. Amaranthaceae, subfam. Chenopodioideae Slika 18: Loboda, pepeljuga (Chenopodium album)

BBCH 12 BBCH 32 BBCH 51 BBCH 79

Slika 19: Mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum)


Porodica: dvornici (Polygonaceae) Slika 20: Dvornik perzijski (Polygonum persicaria)


Slika 21: Dvornik povijajući (Polygonum convolvulus)


13

Porodica: krstašice (Brassicaceae) Slika 22: Poljska gorušica, gorčica (Sinapis arvensis)


Slika 23: Divlja rotkva (Raphanus raphanistrum)


Slika 24: Rusomača, pastirska torbica (Capsela bursa pastoris)


Porodica: sljezovi (Malvaceae) Slika 25: Mračnjak, lipica teofrastova, abutilon (Abutilon theophrasti)


14

Porodica: pomoćnice (Solanaceae) Slika 26: Crna pomoćnica (Solanum nigrum)


Slika 27: Kužnjak (Datura stramonium)


Porodica: oštrolisti (Boraginaceae) Slika 28: Potočnica (Myosotis arvensis)


Porodica: usnjače (Lamiaceae) Slika 29: Mala mrtva kopriva (Lamium purpureum)


15

Porodica: trputci (Plantaginaceae) Slika 30: Čestoslavica perzijska (Veronica hederifolia)


Porodica: broćike (Rubiaceae) Slika 31: Broćika (Galium aparine)


Porodica: glavočike, zvjezdani (Asteraceae, Compositae) Slika 32: Kamilica (Matricaria chamomilla)


Slika 33: Ambrozija, limundžik (Ambrosia elatior, sin. A. artemisiifolia)


16

Slika 34: Čičak, dikica (Xanthium strumarium)


Slika 35: Kostriš, dragušac (Senecio vulgaris)


17

Širokolisni korovi, višegodišnji

Porodica: dvornici (Polygonaceae) Slika 36: Štavelj (Rumex crispus)


Slika 37: Tupolisna kiselica, konjski štavelj, konjščak (Rumex obtusifolius)


Porodica: mahunarke (Leguminosae) Slika 38: Grahorice (Vicia spp.), na slici je uskolisni grahor (V. angustifolia)


Porodica: slakovi Convolvulaceae Slika 39: Slak (Convolvulus arvensis)


18

Porodica: oštrolisti (Boraginaceae) Slika 40: Gavez (Symphytum officinale)


Porodica: glavočike, zvjezdani (Asteraceae, Compositae) Slika 41: Osjak (Cirsium arvense)


Slika 42: Svirnjak, poljski kostriš, poljski ostak (Sonchus arvensis)


Slika 43: Maslačak (Taraxacum officinale)


19

Zaštita od korova

Pristupi i mjere zaštite od korova U literaturi (stranoj i domaćoj) postoji značajna razlika u podjeli načina zaštite od korova. Veoma dobar pristup ovom problemu razvio je američki autor Zimdahl4

• korištenje čistog sjemena,

. Prema njemu, obzirom na cilj, razlikujemo na osnovnoj razini različite pristupe ili koncepte zaštite od korova (prevenciju, suzbijanje i uništavanje, eng.: prevention, control, eradication) unutar kojih možemo koristiti pojedine mjere zaštite od korova (mehaničke, kemijske…).

Prevencija je osnovni i najvažniji pristup zaštiti od korova kojim sprečavamo unošenje novih i širenje postojećih korova na određenom području. Iako kratkoročno može povisiti cijenu proizvodnje, prevencijom dugoročno rješavamo problem korova. Preventivne mjere uključuju:

• održavanje čistoće gospodarskih dvorišta i oruđa,

• uništavanje korova na okolnim nepoljoprivrednim zemljištima (rubovi cesta…),

• korištenje organskog gnoja koji ne sadrži žive sjemenke korova,

• sprečavanje osjemenjivanja korova kao i vegetativnog širenja višegodišnjih korova,

• zakonsku regulativu i dr. Suzbijanje korova obuhvaća sve mjere zaštite od korova kojima smanjujemo zakorovljenost i kompeticiju

a) kulturne i agrotehničke mjere

korova prema kulturi. Pri tome je važna i ekonomska isplativost, odnosno, opravdavaju li poduzete mjere zaštite smanjenje gubitka prinosa. Ovo je najprihvaćeniji pristup zaštiti od korova. Uništavanje korova predstavlja potpunu eliminaciju živih korovnih biljaka, njihovih dijelova i sjemena. Na većim površinama ju je gotovo nemoguće postići jer je vrlo teško uništiti sjeme i vegetativne organe korova. Ovo je najbolji pristup zaštiti od manjih populacija višegodišnjih korova. Unutar navedenih pristupa suzbijanja i uništavanja korova na raspolaganju stoje sljedeće mjere:

• plodored,

• podusjevi (za trajne nasade te češnjak, luk i kupusnjače),

• prilagodba vremena i gustoće sjetve,

• kontrola plodnosti tla…. b) mehaničke mjere

• obrada tla: mnogi zahvati obrade tla mogu se koristiti u zaštiti od korova. Tako korove suzbijamo oranjem, tanjuranjem, drljanjem, kultiviranjem, valjanjem (provocira nicanje korova nakon prašenja strništa) i frezanjem (uništava tratinu i djetelište prije preoravanja). Neki zahvati obrade, kao frezanje, mogu uzrokovati i propagaciju višegodišnjih korova. Što je tlo teže, a klima vlažnija, obradom je teže suzbiti korov. Obrada tla se u uzgoju ratarskih kultura provodi unutar sustava obrade za jarine i ozimine (tabele 2 i 3). Pri odabiru sustava obrade tla treba biti oprezan jer neki od navedenih sustava mogu tijekom vlažnog ljeta uzrokovati povećanje zakorovljenosti (tab. 1/III, tab. 2/IV i V). U trajnim nasadima obrada tla se koristi u mladim nasadima (do 4 godine starosti) te u područjima s aridnijom klimom. Zbog visoke cijene, ove mjere zaštite od korova u rodnim trajnim nasadima nadopunjuje se ili zamjenjuje drugim mjerama.

4 Zimdahl, 2007., str: 259

20

Tabela 2: : sustavi obrade tla za ozimine

ljeto jesen obrada za ozimine nakoj ozimina

I vrlo plitka obrada5 oranje za sjetvu i predsjetvena priprema strništa i plitko ljetno oranje II vrlo plitko obrada oranje za sjetvu i predsjetvena priprema III oranje za sjetvu predsjetvena priprema bez ili s prethodnim plićim oranjem IV vrlo plitka obrada i sjetveno oranje

obrada za ozimine nakon jarina V pliće oranje, oranje za sjetvu i predsjetvena priprema VI oranje za sjetvu i predsjetvena priprema

Tabela 3: sustavi obrade tla za jarine

obrada tla za jarine iza ozimina ljeto jesen proljeće I prašenje strništa i plitko oranje duboko oranje (i podrivanje) predsjetvena priprema II prašenje strništa ili plitko oranje duboko oranje (i podrivanje) predsjetvena priprema III prašenje strništa i plitko oranje duboko oranje (i podrivanje) plitko oranje i predsjetvena priprema IV prašenje strništa i duboko oranje predsjetvena priprema V duboko oranje (i podrivanje) plitka obrada predsjetvena priprema

obrada tla za jarine iza jarina jesen proljeće VI duboko oranje (i podrivanje) predsjetvena priprema VII proljetno oranje za sjetvu i predsjetvena priprema VIII plitko oranje, proljetno oranje za sjetvu i predsjetvena priprema

• zatravljivanje (v. vinoogradi i voćnjaci, zaštita od korova)

• zastiranje6 i košnja (v. vinoogradi i voćnjaci, zaštita od korova)

• plijevljenje

c) biološke mjere zaštite od korova, u užem smislu, podrazumijevaju korištenje fitofagnih životinja i uzročnika bolesti korovnih vrsta. Ove se metode u praksi u uzgoju bilja gotovo ne koriste.

d) kemijskim mjerama korove se suzbija upotrebom herbicida.

5 prašenje 6 korištenje podusjeva, odnosno zatravljivanje predstavlja živu zastirku

21

Integrirani pristup zaštiti od korova

Sveobuhvatan pristup zaštiti od korova moguć je jedino ako znamo u kojim uvjetima prisutnost korova u određenoj kulturi uzrokuje štete te da li je ekonomski isplativo provoditi mjere zaštite od korova. Također, obuhvaća dugoročni pristup rješavanju problema korova jer je jedino kvalitetnim provođenjem preventivnih mjera u kombinaciji sa suzbijanjem korova moguće znatno ublažiti štete koje uzrokuju korovi. Uspješno provođenje integriranog pristupa je ekonomski isplativije, smanjuje štete koje uzrokuju korovi i manje zagađuje okoliš.

Visina šteta koje će nanijeti korovi ovisi o više faktora. Prvenstveno o broju korovnih biljaka po jedinici površine i vremenskom periodu tijekom kojega je korov prisutan i konkurira kulturnoj biljci. Utjecaj broja korovnih biljaka u odnosu na kulturne biljke ovisi prije svega o vrsti koju uzgajamo, zatim i o vrsti korova koji je prisutan. Mjere suzbijanja korova trebaju biti usmjerene da djeluju na korove unutar kritičnog razdoblja zakorovljenosti. Zbog toga su u daljnjem tekstu za svaku kulturu navedeni kritični prag i kritični period zakorovljenosti. Pojednostavljeno gledajući, u usjevima gustog sklopa slaba zakorovljenost ne uzrokuje značajne štete dok u usjevima rijetkog sklopa već i malen broj korova po jedinici površine uzrokuje značajne štete (slika 44).

Slika 44: Koncept kompeticijskih odnosa kulture i korova (Bleasdale, 1973.)

Kako bi bilo moguće što točnije odrediti treba li provoditi mjere suzbijanja korova i kakav će ekonomski učinak ove imati, dobro je uzeti u obzir više kriterija prema kojima štetnost određujemo. Tako možemo odrediti:

• konkurentski prag štetnosti

• ekonomski prag štetnosti

• ekonomsko optimalni prag

• sigurnosni (zaštitni prag)

• prognozirajući prag (kritični broj).7

Sve navedene modele treba shvatiti okvirno jer osim već navedenih čimbenika koji utječu na prinos (broj korova i vremenski period zakorovljenosti), prisutan je i velik broj drugih (klimatskih, edafskih, bioloških, kulturnih…) koji su promjenjivi i koji imaju značajan utjecaj na odnos kulture i korova, a u konačnici i na sam prinos.

Općenito gledajući, poznavanje biologije korova omogućuje nam da pravilnim odabirom mjera i vremena suzbijanja korova značajno smanjimo štete koje ove biljke nanose. Sve jednogodišnje vrste korova produciraju velike količine sjemena. Zato je vrlo važno svim raspoloživim mjerama spriječiti njihovo osjemenjivanje. Budući da su populacije korova, pogotovo usporedimo li ih s populacijama štetnika i uzročnika bolesti relativno konstantne, moguće je poznavanjem prethodnog stanja zakorovljenosti provesti planiranje mjera zaštite od korova. Za dugoročno planiranje potrebno je poznavati stanje zakorovljenosti tijekom prethodnih sezona kao i kulture koje su bile uzgajane na pojedinoj parceli.

7 prilagođeno prema: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje

22

Pregled herbicida po mehanizmu djelovanja i kemijskoj pripadnosti

Grupe herbicida po mehanizmu djelovanja 8

A. inhibitori acetil-CoA-karboksilaze (acetil-koenzim A-karboksilaze) B. inhibitori acetolaktat sintaze C. inhibitori fotosinteze u fotosustavu II (ovisno o specifičnom mjestu inhibicije, postoje podgrupe C1 ,C2 i C3) D. inhibitori fotosinteze u fotosustavu I E. inhibitori protoporfirinogen-oksidaze F. inhibitori biosinteze karotenoida (podgrupe F1 ,F2 i F3) G. inhibitori EPSP - sintaze (5-enolpiruvil šikimat-3-fosfat sintaze) H. inhibitori glutamin-sintetaze I. inhibitori DHP - sintaze (dihidropteorat - sintaze) K. inhibitori diobe stanice (podgrupe K1 ,K2 i K3) L. inhibitori sinteze stanične stjenke N. inhibitori sinteze lipida O. sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)

Mehanizmi djelovanja herbicida s pripadajućim kemijskim grupama herbicida Da bi se omogućila bolja preglednost sadržaja, navedene su neke važnije osobine herbicida u svakoj skupini. To su:

o mehanizam djelovanja o spektar djelovanja, o metoda aplikacije i način ulaska u biljku (uključuje i prijenos herbicida u biljci) , o vrijeme aplikacije i o simptomi fitotoksičnosti.

Navedene osobine odnose se samo na herbicide popisane u Glasilu biljne zaštite za 2010. godinu. Ne odnose se na samu skupinu herbicida, nego samo na one trenutno odobrene herbicide iz te skupine. Znači, neki herbicidi iz određene skupine djelovanja koji trenutno nisu odobreni mogu imati i drugačije osobine.

A. inhibitori acetil-CoA-karboksilaze (acetil-koenzim A-karboksilaze)

• ariloksifenoksi propionati • cikloheksadinoni

Mehanizam djelovanja: inhibiraju djelovanje enzima acetil-CoA-karboksilaze koji ima ključnu ulogu u regulaciji sinteze i razgradnje masnih kiselina. Proces biosinteze masnih kiselina odvija se u citoplazmi i kloroplastima. Prekida se sinteza masnih kiselina te posljedično tome sinteza neutralnih masti i strukturnih lipida. Izostaje tvorba membrana, kloroplasta, voska itd.

Spektar djelovanja: uskolisni korovi (jedno i višegodišnji). Do selektivnosti dolazi uslijed osjetljivosti trava na mjestu djelovanja ovih herbicida,9

odnosno metaboličke inaktivacije i niske osjetljivosti enzima acetil-CoA-karboksilaze u dikotiledona. Ovi herbicidi su visokoselektivni u svim širokolisnim kulturama.

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: translokacijski, floemom se prenose do mjesta djelovanja.

Vrijeme aplikacije: nakon nicanja, neki imaju umjereno zemljišno djelovanje (fluazifop).

Simptomi fitotoksičnosti: Prvo se zaustavlja rast novih listova. Starije, razvijeno lišće poprima crvenkastu boju. Biljka ugiba kroz 10-14 dana.

8 grupe prema HRACu (Herbicide resistance action committee) 9 Owen, 2005

23

B. inhibitori acetolaktat-sintaze

• sulfonilurea • imidazolinoni • triazolopirimidini

Mehanizam djelovanja: acetolaktat-sintaza (ALS) je enzimatski kompleks koji sudjeluje u sintezi esencijalnih aminokiselina razgranatog lanca: valina, izoleucina i leucina. Sinteza se odvija u citoplazmi stanica vršnog meristema odakle se produkti sinteze premještaju u kloroplaste. Zaustavlja se sinteza proteina i nukleinskih kiselina. Enzim ALS je naročito aktivan u mladim biljkama, odnosno njihovom meristemu. Ove aminokiseline su neophodne za sintezu proteina i rast biljke.

Spektar djelovanja: razno

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: korijenom i listom. Translokacijski, prijenos ksilemom i floemom.

Vrijeme aplikacije: razno.

Simptomi fitotoksičnosti: prestanak rasta kroz nekoliko sati. Kloroza. A nakon 1-4 tjedna i nekroza.

C. inhibitori fotosinteze u fotosustavu II

• benzotiadiazinoni

• neki karbamati (podskupina fenil-karbamati)

• neki nitrili (bromoksinil i joksinil) • triazini • triazinoni • uracili • piridazinoni • supstituirani derivati fenilureje

Mehanizam djelovanja: ometanje prijenosa elektrona u fotosustavu II. Ako se pojavi rezistentnost na neku kemijsku skupinu ovog mehanizma djelovanja, moguće je uspješno upotrijebiti herbicid iz druge skupine ako ima različito mjesto djelovanja.

Spektar djelovanja: razno.

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: razno.


Simptomi fitotoksičnosti: na kukuruzu i soji: prvo kloroza uglavnom na rubovima lista, slijedi nekroza. Na soji je moguća i kloroza cijelog lista.

D. inhibitori fotosinteze u fotosustavu I

• dipiridili

Mehanizam djelovanja: sprečavaju prijenos elektrona u fotosustavu I zbog čega nastaju toksični spojevi koji uništavaju stanične membrane.

Spektar djelovanja: neselektivni.

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: kontaktni.

Vrijeme aplikacije: nakon nicanja.

24

E. inhibitori protoporfirinogen-oksidaze

• difenil eteri • oksidiazoli • N-fenilftalamidi

Mehanizam djelovanja: protoporfirinogen-oksidaza (PPO) je enzim koji oksidira protoporfirinogen IX u protoporfirin IX. Dalje se put biosinteze grana, s jedne strane u smjeru spojeva hema sa željezom (npr. citokromi), a s druge prema klorofilima (koji sadrže Mg). Herbicidne molekule sprečavaju djelovanje enzima PPO zbog čega protoporfirinogen IX difundira iz kloroplasta u citoplazmu i neenzimatski se oksidira u otrovni protoporfirin IX koji u prisutnosti svjetla stvara radikale kisika (1O2). Ovi radikali uništavaju staničnu membranu (uslijed reakcije s membranskim lipidima). Također, inhibirana je i sinteza kloroplasta.

Spektar djelovanja: bolje djelovanje na širokolisne korove.

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: uglavnom kontaktno. Neki herbicidi pokazuju vrlo slabo translokacijsko djelovanje.

Vrijeme aplikacije: prije nicanja i nakon nicanja.

Simptomi fitotoksičnosti: kloroza nastupa već 24 sata nakon aplikacije. Slijede nekroza i ugibanje biljke.

F. inhibitori biosinteze karotenoida (podgrupe F1 ,F2 i F3)

• neki amidi (diflufenikan, flukloridon…) • izoksazoli • izoksazolidinoni • triketoni

Mehanizam djelovanja: karotenoidi su žuti i narančasti pigmenti. Primarna im je funkcija da čuvaju klorofil od oksidacije slobodnim radikalima kisika (1O2). Ovi herbicidi inhibiraju sintezu karotenoida što uzrokuje foto-destrukciju klorofila. Ovisno o mjestu djelovanja, razlikujemo tri podskupine (F1 ,F2 i F3) ovih herbicida.

Amidi koji inhibiraju sintezu karotenoida (F1) (diflufenikan, flukloridon, beflubutamid) blokiraju djelovanje fitoen-desaturaze.

Izoksazoli i triketoni (F2) blokiraju enzim 4-hidroksi piruvat dehidrogenazu.

Izoksazolidinoni sprečavaju sintezu diterpena (prekursori za sintezu giberelina) i tetraterpena (prekursori za sintezu karotenoida) (F3). Nije poznato točno mjesto djelovanja izoksazolidinona (enzim na koji djeluju).


Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: razno.


Simptomi fitotoksičnosti: tretirane biljke brzo izblijede, zaostaju u rastu i ugibaju.

25

G. inhibitori EPSP-sintaze

• aminofosfonati (glifosat)

Mehanizam djelovanja: glifosat inhibira djelovanje enzima 5-enolpiruvil šikimat-3-fosfat sintaze (EPSP-sintaze) čime se sprečava sinteza aromatskih aminokiselina (fenilalanina, tirozina i triptofana) i nekih drugih aromatskih organskih spojeva. Izostaje sinteza proteina i biljka ugiba. Sekundarno, glifosat sprečava sintezu aminolevulinske kiseline (na putu sinteze terpena) što za posljedicu ima poremećaje u sintezi klorofila i citokroma. Najčešće biljka ugiba prije nego ovaj sekundarni mehanizam djelovanja dođe do izražaja.

Spektar djelovanja: neselektivno (totalno).

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: listom, sistemično.


Simptomi fitotoksičnosti: zaustavljanje rasta. Na mladom lišću razvija se kloroza. Starije pocrveni. Biljka postupno gubi sve fiziološke funkcije i ugiba.

H. inhibitori glutamin-sintetaze

• aminofosfonati (glufosinat)

Mehanizam djelovanja: enzim glutamin-sintetaza omogućuje ugrađivanje amonijaka u aminokiselinu glutamat (glutamat + NH4+ → glutamin) koja je esencijalna za rast biljke. Inhibicijom djelovanja ovog enzima u stanici se nakupljaju amonijevi ioni u toksičnoj koncentraciji što dovodi do uništenja stanične membrane. Također, uslijed poremetnje staničnog metabolizma dolazi i do inhibicije fotorespiracije i fotosinteze.

Spektar djelovanja: na jednogodišnje vrste.

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: listom, kontaktno

I. inhibitori DHP-sintaze

.


Simptomi fitotoksičnosti: kloroza lista koju ubrzo slijedi nekroza. Odumiranje nadzemnog dijela biljke može uslijediti već nekoliko dana nakon tretiranja.

• neki karbamati (asulam)

Mehanizam djelovanja: asulam blokira rad enzima dihidropteorat–sintaze, što blokira sintezu folne kiseline. Sekundarno djelovanje očituje se u blokadi diobe stanica (najvjerojatnije remećenjem sinteze tubulina). Mehanizam djelovanja nije poznat u potpunosti.

Spektar djelovanja: širokolisni korovi (prvenstveno štavelj (Rumex crispus), konjšćak R. obtusifolius) i bujad (Pteridium aquilinum))

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: translokacijski.

Vrijeme aplikacije: prije cvatnje korova.

Simptomi fitotoksičnosti: prekid rasta. Pojave nekroze. Biljka ugiba kroz 1-2 tjedna.

26

K. inhibitori diobe stanice (podgrupe K1 ,K2 i K3)

• neki amidi (flufenacet, propizamid, napropamid) • dinitroanilini • neki karbamati (klorprofam) • kloracetamidi

Mehanizam djelovanja: postoje tri mjesta djelovanja herbicida ovog mehanizma djelovanja (K1 ,K2 i K3).

Dinitroanilini i propizamid iz skupine amida blokiraju sintezu tubulina (K1).

Klorprofam iz skupine karbamata onemogućava razdvajanje niti diobenog vretena (građenih od tubulina = mikrotubula) tijekom mitoze (K2).

Kloracetamidi i neki amidi (flufenacet i napropamid) inhibiraju sintezu masnih kiselina vrlo dugačkog lanca što uzrokuje nestabilnost stanične membrane10

L. inhibitori sinteze stanične stjenke

te na koncu priječi diobu stanice (K3).


Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: razno .

Vrijeme aplikacije: uglavnom prije nicanja.

Simptomi fitotoksičnosti: razno.

• neki nitrili (diklobenil)

Mehanizam djelovanja: nije poznat točan mehanizam djelovanja, no svakako dolazi do sprečavanja sinteze celuloze, a time i stanične stijenke. Ovo onemogućuje daljnju diobu stanica.

Spektar djelovanja: neselektivno (totalno).

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: zemljišno, korijenom.


Simptomi fitotoksičnosti: prekid rasta (često korovi niti ne niknu). Pup pocrveni i biljka se osuši. Veoma je učinkovit na izdanke i terminalni pup korovskih trava.

N. inhibitori sinteze lipida

• karbamati, podskupina tiokarbamati (prosulfokarb) • benzofuran (etofumesat)

Mehanizam djelovanja: remete sintezu lipida, odnosno proces produljivanja masnih kiselina. Ne sintetiziraju se masne kiseline dugih lanaca, a time niti vosak, suberin i kutin.


Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: korijenom (oba) i listom (etofumesat), translokacijski.

Vrijeme aplikacije: uglavnom prije sjetve.

Simptomi fitotoksičnosti: Biljke često niti ne niknu (zbog nemogućnosti sinteze suberina). Klijanci su deformirani, a lišće na njima sljepljeno. Ovo je karakterističan simptom za herbicide ovog mehanizma djelovanja.

10 Börger, 2003

27

O. sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)

• derivati fenoksi karboksilnih kiselina

• piridin-karboksilne kiseline

• kinolin karboksilne kiseline Mehanizam djelovanja: ovi herbicidi simuliraju djelovanje indoloctene kiseline, IAA ( eng. indole acetic acid). Indoloctena kiselina je fitohormon iz skupine auksina. Utječe na mnogo funkcija u biljnom metabolizmu, no najvažnija joj je uloga regulatora rasta. Ovi herbicidi se floemom premještaju do meristema koji im je mjesto djelovanja. Sintetski fitohormoni su u biljci prisutni u većoj koncentraciji od prirodnih i uzrokuju ubrzan rast. Također, dolazi do nesklada rasta i razvoja. Slikovito rečeno, biljke rastu do smrti.

Spektar djelovanja: na širokolisne korove (jedno i višegodišnje) uz umjereno djelovanje na uskolisne u pojedinim razvojnim stadijima.

Metoda aplikacije i način ulaska u biljku: listom, translokacijski.


Simptomi fitotoksičnosti: uzrokuju nenormalan rast, deformacije i devijacije pojedinih organa. Pričuvni pupovi na stabljici također se probude.

28

Popis herbicida po kemijskoj pripadnosti Naveden je popis herbicida po kemijskoj pripadnosti uz kratak opis većine grupa herbicida. Za detaljan opis herbicida konzultirati Glasilo biljne zaštite ili upute proizvođača. Za svaki herbicid navedeni su formulacija, kultura u kojoj ima dozvolu korištenja11

formulacija

i spektar djelovanja prema shemi:

kultura spektar Derivati fenoksi karboksilnih kiselina (O, sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)) Biljka ih prvenstveno usvaja listom, ali moguć je ulazak i korijenom. Izraziti sistemici. Djeluju na jednogodišnje i višegodišnje širokolisne korove. Koriste se u strninama i kukuruzu. Nisu perzistentni. Herbicidno djelovanje pokazuju samo (+)- R – stereoizomeri.12

SL, EC

1. 2,4-D

strne žitarice i kukuruz, pašnjaci i livade širokolisni, anualni i pereni 2. MCPA SL strne žitarice, pašnjaci i livade širokolisni, anualni i pereni 3. Mekoprop (MCPP-P)13

SL

strne žitarice protiv korova otpornih na 2,4-D i MCPA 4. Diklorprop-P (2,4-DP-P)6 SL žitarice širokolisni, anualni i pereni 5. Kombinirani herbicidi fenoksi karboksilnih kiselina Piridin-karboksilne kiseline (O, sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)) Biljka ih usvaja listom. Primjenjuju se nakon nicanja korova. Upotrebljavaju se za suzbijanje širokolisnih korova. Djeluju sistemično. Pikloram je perzistentan. 1. Pikloram – perzistentan je SL / aboricid, suzbija trajne korove s dubokim korijenom 2. Dikamba SL, WG kukuruz širokolisni, anualni i pereni 2.1. Kombinirani herbicidi dikambe i drugih herbicida 3. Klopiralid SL pšenica, ječam, kukuruz, šećerna repa, uljana repica i luk iz lučice porodice: glavočike, mahunarke i štitarke 4. Fluroksipir ester EC strne žitarice i kukuruz, pašnjaci i livade, jezgričave voćke protiv korova otpornih na 2,4-D i MCPA 4.1. Kombinacije fluroksipira s drugim herbicidima 7. Aminopiralid WG žitarice širokolisni, anualni i pereni, uključujući i na 2,4-D tolerantne korove i one rezistentne na inhibitore ALSa14

11 Ovo vrijedi za aktivne tvari. Pojedini preparati smiju se upotrebljavati samo u pojedinim kulturama. 12 Koriste se i praktične oznake P (potentan) i M (mortem). 13 Sadrži samo herbicidno aktivan izomer (R) 14 ALS, acetolaltat-sintaza (po mehanizmu djelovanja, grupa B)

29

Kinolin karboksilne kiseline (O, sintetski auksini (regulatori rasta ili hormonski herbicidi)) 1. Kinmerak – dolazi u preparatu Rebell s kloridazonom SC šećerna repa širokolisni, anualni i pereni, posebno efikasan prema Galium spp. i Veronica spp.

Ariloksifenoksi propionati (A, inhibitori acetil-CoA-karboksilaze) Primjenjuju se nakon nicanja kulture i korova. Suzbijaju samo korovne trave (graminicidi). 1. Fluazifop-p-butil15

EC

šećerna repa, soja, suncokret, ozima uljana repica, krumpir, luk i zelje uskolisni, anualni i pereni

2. (R)-kizalofop-etil9

EC šećerna repa, soja, suncokret, uljana repica, krumpir, vinova loza i jabuka uskolisni, anualni i pereni 3. R-haloksifop-metil9 (Rj.2) EC (?) šećerna repa, soja, suncokret i uljana repica uskolisni, anualni i pereni 4. Fenoksaprop-P-etil9

EC, EW

šećerna repa i soja te ozima i jara pšenica i ječam (u kombinaciji s drugim aktivnim tvarima)

uskolisni, anualni i pereni

5. Propakizafop

EC šećerna repa, soja, suncokret, uljana repica, grašak, rajčica, luk i paprika uskolisni, anualni i pereni

Cikloheksadinoni (A, inhibitori acetil-CoA-karboksilaze) U biljku ulaze listom. Upotrebljavaju se nakon nicanja. Djeluju translokacijski selektivno na uskolisne korove. Nisu perzistentni. 1. Cikloksidim EC šećerna repa, soja, suncokret, uljana repica, krumpir, vinova loza i voćnjaci uskolisni, anualni i pereni 2. Kletodim EC šećerna repa, soja, suncokret, uljana repica, krumpir, luk, češnjak, grah i rajčica uskolisni, anualni i pereni Fenilpirazolini (A, inhibitori acetil-CoA-karboksilaze) Selektivno (graminicidno) sistemično djelovanje. 1. Pinoksaden EC ozima pšenica i ječam slakoperka, mišji repak i divlje zobi (Avena spp.)

Aminofosfonati Glifosat ima sistemično djelovanje, a glufosinat kontaktno. Glifosat suzbija jednogodišnje i višegodišnje korove. To je totalni herbicid. Glufosinat ima kontaktno djelovanje. Suzbija samo nadzemne zeljaste orgene. Imaju povoljne ekotoksikološke karakteristike. 1.Glifosat (G, inhibitori EPSP-sintaze)

SL, KS, EC • prije pripreme tla za sjetvu kukuruza, suncokreta i krumpira • u višegodišnjim nasadima (ne primjenjivati dok je kora još zelena) • za obnovu livada i pašnjaka • na željezničkim prugama • za desikaciju uljane repice16

• nakon žetve ili berbe (strništa, berba povrća) te

• za predžetveno suzbijanje korova u žitaricama9

totalno

2. Glufosinat (H, inhibitori glutamin-sintetaze) SL • u višegodišnjim nasadima

• na nepoljoprivrednim površinama • za desikaciju krumpira, suncokreta, uljane repice i soje

totalno, na jednogodišnje korove

15 Sadrži samo herbicidno aktivan izomer (R) 16 slamu ne upotrebljavati za izradu komposta

30

Nitrili (C i L) Bromoksinil i joksinil su kontaktni herbicidi s izvjesnim translokacijskim djelovanjem. Suzbijaju isključivo širokolisne vrste (naročito u mlađem razvojnom stadiju). Diklobenil je hlapljiv pa dolazi u formi granulata. Ima širok spektar djelovanja. 1. Bromoksinil oktanoat (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) EC ozima pšenica, ječam i kukuruz širokolisni korovi 2. Joksinil (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) dolazi u kombinaciji s bromoksinilom , registriran za upotrebu u ozimoj pšenici i ječmu. 3. Diklobenil (L, inhibitori sinteze stanične stjenke) G vinova loza i voćnjaci totalno Diklobenil djeluje na vršni pup korova. Rok primjene je u fazi nicanja ili vegetativnog razmnožavanja korova, odnosno prije početka otvaranja pupova kulture.

Benzotiadiazinoni (C inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Kontaktnog je djelovanja. 1. Bentazon SL kukuruz, pšenica, ječam, grašak, soja, krumpir širokolisni, anualni Dipiridili (D, inhibitori fotosinteze u fotosustavu I) Kontaktno djelovanje. Upotreba nakon nicanja. Čvrsto se vežu na tlo i ne ispiru se. Imaju totalno djelovanje. Ubraja se u vrlo opasna sredstva. 1. Dikvat SL vinova loza i voćnjaci, desikacija soje, suncokreta, repice, krumpira… uskolisni i širokolisni, anualni17 Spada u vrlo opasna sredstva. Slamu ne upotrebljavati za ishranu domaćih životinja. Supstituirani derivati fenilureje (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) U biljku ulaze korijenom i listom. Primjenjuju se prije i nakon nicanja. Perzistentni su (3-6 mjeseci). Ne suzbijaju višegodišnje korove. 1. Linuron WP kukuruz, suncokret, soja i krumpir širokolisni, anualni 2. Klortoluron SC pšenica i ječam uskolisni, anualni 3. Izoproturon SC strne žitarice uskolisni (i neki širokolisni), anualni Karbamati Fenmedifam i dezmedifam djeluju kontaktno, asulam translokacijski. 1. Fenmedifam (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) EC i FL šećerna repa širokolisni anualni 2. Dezmedifam (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) isto kao i fenmedifam. U pripravcima često dolazi s fenmedifamom i etofumesatom. 3. Asulam (I, inhibitori DHP-sintaze) SL livade i pašnjaci širokolisni (posebno paprati, štavelj i konjšćak) 4. Prosulfokarb (N, inhibitori sinteze lipida) EC pšenica širokolisni (i neki uskolisni) anualni

17 kontaktno djelovanje

31

Benzofurani (N, inhibitori sinteze lipida) Ulazi u biljku korijenom, hipokotilom i listom. Translokacijsko djelovanje. 1. Etofumesat EC šećerna repa širokolisni, anualni i uskolisni, anualni Triazini (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Primjena nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza. Zemljišni herbicid translokacijskog djelovanja. Za proširenje djelovanja na korovne trave najčešće se kombinira s kloracetamidima. 1. Terbutilazin WP, SC kukuruz širokolisni, anualni

Triazinoni (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Upotreba prije i nakon nicanja. Koriste se u kombinaciji s herbicidima djelotvornima na uskolisne korove. 1. Metribuzin WG krumpir, rajčica, soja, lucerna širokolisni i neki uskolisni, anualni 2. Metamitron WG šećerna repa širokolisni, anualni

Uracili (diazini) (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Apsorpcija korijenom. 1. Lenacil WG šećerna repa, jagode uskolisni i širokolisni, anualni Piridazinoni (C, inhibitori fotosinteze u fotosustavu II) Upotreba prije i nakon nicanja (u cikli samo nakon nicanja) 1. Kloridazon WG, SC šećerna repa i cikla širokolisni, anualni Sulfonilurea-herbicidi (B, inhibitori acetolaktat-sintaze) Apsorpcije uglavnom listom. Translokacijsko djelovanje. Upotreba isključivo nakon nicanja korova. Visoko aktivni herbicidi (do 100 puta aktivniji od klasičnih). Upotrebljavaju se u više kultura. Djelotvorni protiv širokolisnih i nekih uskolisnih korova. Za potpuni učinak apliciraju se s herbicidnim uljem i/ili okvašivačem. Toksikološki veoma povoljni. Lako se ispiru, ali zbog niske doze slabo kontaminiraju vode. Paziti na plodored nakon upotrebe zbog moguće fitotoksičnosti prema pojedinim kulturama. U alkalnim tlima tvore soli. 1. Triasulfuron perzistentan. Paziti na plodored.

WG, WP pšenica i ječam širokolisni, anualni i pereni 2. Tribenuron kratke perzistentnosti. Ne ograničava plodored. Moguće ga je koristiti i na krškim područjima. WG, DF pšenica širokolisni, anualni i pereni 3. Tifensulfuron nije perzistentan. Koristiti s okvašivačem. WG, DF kukuruz, soja širokolisni, anualni i pereni 4. Amidosulfuron umjereno perzistentan. Ograničava sjetvu postrnih usjeva.

WG pšenica i ječam širokolisni, anualni i pereni 5. Nikosulfuron ne koristiti na tlima s pH višim od 6,5 te na zbijenim tlima. Za proširenje spektra djelovanja miješa se s drugim herbicidima. Vremenski ograničava sjetvu mnogim kulturama! SE, SC kukuruz uskolisni, anualni i pereni, širokolisni, anualni 6. Rimsulfuron kratke je perzistentnosti. Može se kombinirati s drugim herbicidima. Učinkovitiji u primjeni nakon nicanja.

32

WG, DF kukuruz i krumpir uskolisni pereni, širokolisni anualni i neki širokolisni pereni 7. Oksasulfuron primjenjuje se uz dodatak okvašivača. Paziti na plodored! WG soja širokolisni, anualni i pereni 8. Jodsulfuron u tlu otpušta jod i djelomično prelazi u metsulfuron. Ne smije se miješati s fungicidima! WG, OD pšenica, ječam uskolisni i širokolisni 9. Triflusulfuron nakon nicanja. Kratkog rezidualnog djelovanja. Primijeniti u kombinaciji s mineralnim uljem. Moguće ga je miješati s drugim herbicidima za proširenje spektra djelovanja. WG šećerna repa širokolisni, anualni 10. Prosulfuron nakon nicanja. Koristiti uz dodatak okvašivača. WG kukuruz širokolisni, anualni 11. Foramsulfuron nakon nicanja. OD kukuruz uskolisni, anualni i pereni te širokolisni anualni 12. Tritosulfuron Koristi se u kombinaciji s dikambom. WG, SL kukuruz, pšenica i ječam 13. Flazasulfuron kontaktno-sistemično-rezidualno djelovanje. Ne na zeleni list ili koru vinove loze! WG vinogradi i željezničke pruge totalno 14. Metsulfuron-metil usvajanje korijenom i listom. WG pšenica, ječam širokolisni, anualni i pereni Imidazolinoni (B, inhibitori acetolaktat-sintaze) Usvajanje listom i korijenom. Vrlo perzistentni (rezidue prisutne i nekoliko godina). Imazamoks nije perzistentan! 1. Imazamoks SL soja, grah, grašak, lucerna i suncokret tolerantan na imidazolinone uskolisni i širokolisni anualni

Triazolopirimidini (B, inhibitori acetolaktat-sintaze) Usvajanje listom i korijenom. Sistemično djelovanje. Perzistentni više od godinu dana. Djelovanje na širokolisne anualne korove. Upotrebljavaju se u vrlo malenoj količini po jedinici površine. 1. Metosulam WG, SE kukuruz, pšenica i ječam širokolisni, anualni 2. Florasulam WG, SE pšenica, ječam i zob širokolisni, anualni Dinitroanilini (K, inhibitori diobe stanice) Apsorpcija korijenom (zemljišni herbicidi). Aplikacija prije sjetve. Suzbijaju jednogodišnje uskolisne i neke širokolisne korove. 1. Pendimetalin EC pšenica, kukuruz, soja, suncokret, krumpir, duhan, luk, rajčica, paprika, kupus uskolisni, anualni i neki širokolisni

33

Kloracetamidi (K, inhibitori diobe stanice) Usvajanje korijenom i hipokotilom. Aplikacija nakon sjetve (uglavnom prije nicanja). Suzbijaju uskolisne anualne korove. 1. Alfa-metolaklor sadrži 84% herbicidno aktivnog izomera (S) ((S)-metolaklora) EC, SE kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret, duhan uskolisni, anualni (i dopunjuje djelovanje na širokolisne korove) 2. Metazaklor SC uljana repica i kupus uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni 3. (S)-dimetenamid EC kukuruz,šećerna repa, soja, suncokret, duhan uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni 4. Acetoklor EC, SC kukuruz uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni 5. Propizoklor EC kukuruz, soja, suncokret uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni 6. Dimetaklor EC uljana repica uskolisni, anualni i širokolisni, anualni 7. Petoksamid EC, SE kukuruz uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni Amidi 1. Flufenacet (K, inhibitori diobe stanice)

WG kukuruz, soja, krumpir, suncokret uskolisni, anualni 2. Propizamid (K, inhibitori diobe stanice)

WP šećerna repa, lucerna, salata uskolisni, anualni, neki širokolisni anualni i vilina kosica 3. Napropamid (K, inhibitori diobe stanice)

SC voćnjaci i vinogradi, uljana repica, duhan, paprika, rajčica, kelj, kupus, cvjetača, lubenica i jagode

uskolisni, anualni i širokolisni, anualni

4. Diflufenikan (F) SC pšenica i ječam širokolisni, anualni 4. Flukloridon (F) EC kukuruz, krumpir, suncokret neki uskolisni, anualni i širokolisni anualni 6. Beflubutamid (F) na tržištu je u pripravku Herbaflex u kombinaciji s izoproturonom SC pšenica i ječam širokolisni, anualni Izoksazoli i izoksazolidinoni (F) 1. Izoksaflutol WG kukuruz širokolisni, anualni 2. Klomazon EC soja, krumpir, uljana repica, duhan širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni Triketoni (F) 1. Mezotrion SC kukuruz širokolisni, anualni 2. Tembotrion OD kukuruz uskolisni, anualni i širokolisni, anualni

34

N-fenilftalamidi (E)

1. Flumioksazin WP kukuruz, vinova loza i suncokret širokolisni, anualni i pereni Difenil-eteri (E) 1. Oksifluorfen EC suncokret, kupus, luk, jezgričave i koštićave

voćke širokolisni, anualni, a u većim količinama i neki pereni (zubača i slak)

2. Bifenoks SC pšenica i ječam širokolisni anualni i neki uskolisni anualni Oksidiazoli (E)

1. Oksadiargil SC suncokret širokolisni i neki uskolisni (svračica, koštan, proso i muhar)

Ostali 1. Kinoklamin (C) WP / mahovine i alge 2. Željezo (II)-sulfat (zelena galica) SL / mahovine REGULATORI RASTA I FIZIOTROPI 1. Maleinski hidrazidi 2. Masni alkoholi 3. Klorprofam (K) 4. Etefon 5. Trineksapak etilni ester 6. Klormekvat klorid 7. 4-indolil-butanska kiselina 8. Proheksadion-kalcijeva sol

DODATNA SREDSTVA (ADJUVANTI) I. SREDSTVA ZA POBOLJŠANJE UČINKA PESTICIDA II. SREDSTVA ZA SPREČAVANJE OSIPANJA ZRNA IZ KOMUŠKI I MAHUNA OSTALA SREDSTVA

1. Lecitin (Rj.3) 2. Modificirani akrilni polimer

35

Herbicidi s isključivo herbicidno aktivnim stereoizomerima

Sadrži samo herbicidno aktivan izomer R: Derivati fenoksi karboksilnih kiselina:

• Mekoprop (MCPP-P) • Diklorprop-P (2,4-DP-P)

Ariloksifenoksi propionati:

• Fluazifop-p-butil • (R)-kizalofop-etil • R-haloksifop-metil • Fenoksaprop-P-etil

Sadrži udio herbicidno aktivnog izomera S:

Kloracetamidi:

• Alfa-metolaklor - sadrži 84% herbicidno aktivnog izomera (S) ((S)-metolaklora)

36

Sustavi zaštite od korova NAPOMENA: u tablicama s popisima herbicida nisu navedeni svi herbicidi koje je moguće primijeniti u određenom roku na određenoj kulturi. Podaci o dozaciji su okvirni. Više detalja o primjeni pojedinih herbicida i njihovoj učinkovitosti navedeno je u ispitnoj literaturi profesora Ostojića.

Sustav zaštite od korova u strnim žitaricama Opisana je zaštita od korova na primjeru pšenice. Specifičnosti u zaštiti pojedinih kultura, kao i popis dozvoljenih herbicida u njima su posebno navedeni.

Tabela 4: rok i dubina sjetve pojedinih ratarskih kultura

Štete od korova Strne žitarice su zbog velikog broja biljaka po jedinici površine bolje konkuriraju korovima od okopavina. Pri niskom stupnju zakorovljenosti, štete od korova su neznatne ili ih nema te nije potrebno provođenje mjera suzbijanja korova. Moguće odrediti kompeticijski prag štetnosti ispod kojeg korovi nemaju utjecaja na prinos. Kritično razdoblje zakorovljenosti pšenice je od početka do kraja busanja. Ovo je i razdoblje najveće otpornosti pšenice na herbicide.

U tabeli 5 je naveden prosječan gubitak prinosa nekih strnih žitarica u SADu uzrokovan korovima. Ove podatke treba iščitavati vrlo okvirno jer gubitak prinosa (uzrokovan korovima) može značajno varirati ovisno o velikom broju faktora.

Tabela 5: procijenjeni gubitak prinosa strnih žitarica [%] uzrokovan korovima uz primjenu herbicida i bez primjene herbicida18

usjev uz tretiranje herbicidima bez tretiranja herbicidima pšenica 5,8 20 ječam 6,3 20,4

raž 5,2 13,9 zob 6,8 19,4

18 prilagođeno prema: Monaco, Weller i Ashton, 2002., str: 400

vrsta pšenica raž ječam zob

forme ozima da da da da jara da da da da

rok sjetve jesenski

10.10.-25.10. (05.10.-10.11.)

dr. pol. rujna, u brdima početkom ruj.

dr. pol. rujna - sred. list.

kao kod raži

proljetni 25.02.-10.03. kraj veljače- početak ožujka kraj veljače- početak

ožujka početak ožujka

dubina sjetve [cm] 4-6 3-4 3-4 3-4

37

Korovna flora Većinu strnih žitarica, osim zobi, u našim klimatskim uvjetima sijemo u jesen. Prisutni su uglavnom zimski (zimsko-proljetni korovi) koji niču u jesen, ali manjim dijelom i u proljeće što ovisi o sastavu korovne flore, edafskim i klimatskim faktorima.

Korovne vrste navedene kosim slovima pretežno niču u jesen. Značajnije korovne vrste su podebljane.

JEDNOGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE slakoperka (Apera spica venti) mišji repak (Alopecurus myosuroides) vlasnjača (Poa anua) divlja zob (Avena fatua) ludvikova divlja zob (A. ludoviciana) ljulj (Lolium spp.)

pirika (Agropyron repens) vlasnjača (Poa trivialis)

JEDNOGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE broćika (Galium aparine) mišjakinja (Stellaria media) kamilica (Matricaria chamomilla) čestoslavica perzijska (Veronica hederifolia) poljska gorušica (Sinapsis arvensis) divlja rotkva (Raphanus raphanistrum) mala mrtva kopriva (Lamium purpureum) potočnica (Myosotis arvensis) mak turčinak (Papaver rhoeas) žabnjak (Ranunculus arvensis)

slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) grahorica (Vicia spp.) svirnjak, poljski kostriš (Sonchus arvensis)

Zaštita od korova Preventivne i kulturne mjere U osnovi, vrijede sva pravila dobre poljoprivredne prakse u zaštiti bilja. Prije svega, potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena. Trebalo bi obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored i pravovremenu i kvalitetnu obradu tla u sustavu obrade tla za žitarice. Povećanje gustoće sklopa smanjuje kompetitivne sposobnosti korova.

Mehaničke mjere U usjevima gustog sklopa nije moguće provesti kultiviranje. Stoga su mehaničke mjere borbe protiv korova ovdje ograničene na preventivne mjere u sklopu sustava obrade tla (v. tabelu 2 i tabelu 3).

Kemijske mjere Zbog vrlo ograničenih mogućnosti kontrole korova drugim sredstvima, upotreba herbicida je primarna mjera borbe protiv korova u kulturama gustog sklopa.

Velik broj pripravaka registriranih u pšenici i ječmu nisu selektivni u raži, zobi i pšenoraži (tritikaleu). Ako nije moguće pronaći odgovarajući pripravak za zaštitu ovih kultura, pravilo je da se pri aplikaciji smanji dozacija pšeničnih herbicida za 30%. Najsigurnije je obaviti zaštitu u jesenskom roku.

Rokovi aplikacije: 1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture 2. nakon nicanja kulture u jesen 3. nakon nicanja kulture u proljeće

Slika 45: Rokovi primjene herbicida u pšenici

38

1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture

Koriste se rezidualni selektivni herbicidi. Aplikacija se obavlja putem tla. Do selektivnosti dolazi uslijed prostorne razdvojenosti sjemena uzgajane kulture i korova. Sjeme korova je pliće od pšenice koja se sije na oko 5 cm dubine. Selektivnost ovisi i o dozaciji, stanju tla i klimi (oborinama).

Budući da korovi još nisu nikli, nije nam poznat sastav korovne flore pa su nam potrebni herbicidi širokog spektra djelovanja. Također, budući da će dio korova niknuti u proljeće, ovi herbicidi trebaju biti perzistentni.

Prednost aplikacije prije nicanja je istovremeno obavljanje sjetve i aplikacije herbicida, a eventualna oštećenja na kulturi (fitotoksičnost) se agrotehnikom može ispraviti. Nedostatak ovog roka aplikacije je u tome da nam nije poznata (u potpunosti) korovna flora na koju ćemo djelovati, kao i nemogućnost suzbijanja višegodišnjih korova. U ovom roku ne suzbijamo višegodišnje korove. Ako su na zasijanoj površini prisutni višegodišnji korovi, potrebno je izvršiti dodatno proljetno tretiranje protiv višegodišnjih korova.

Tabela 6: primjer herbicida za primjenu nakon sjetve, a prije nicanja

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM

DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene)

klortoluron (SC) supstituirani derivati fenilureje (C) 3-4 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni (ne i

broćika)

izoproturon19 supstituirani derivati fenilureje (C) (SC) 2-3 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni (ne i

broćika) pendimetalin (EC) dinitroanilini (F) 5-6 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni diflufenikan (SC) amidi (F) 1,5 l/ha širokolisni, anualni

kombinirani pripravci • diflufenikan + • izoproturon

• amidi (F) • v. gore

1,25-1,75

• v. gore • v. gore

• triasulfuron + • klortoluron

• sulfonilurea-herbicidi (B) • v. gore

1,5-2 • širokolisni, anualni • v. gore

Klortoluron ili izoproturon koriste se sami samo ako je usjev zakorovljen jednogodišnjim travama, a od širokolisnih djeluju na kamilicu, mišjakinju, rusomaču i žabnjak.

2. nakon nicanja kulture u jesen Rok aplikacije je od faze razvoja tri lista do prvih mrazova. Usvajanje herbicida se obavlja preko lista i putem tla zbog čega se koriste do 30% manje doze.

Koriste se svi herbicidi navedeni u tablici 1, kao i sljedeći herbicidi:

Tabela 7: primjer herbicida za primjenu nakon nicanja kulture u jesen

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene)

amidosulfuron + izoproturon

• sulfonilurea-herbicidi (B) • supstituirani derivati fenilureje (C)

1,75-2 l/ha

• širokolisni, anualni • uskolisni, anualni i neki

širokolisni (ne i broćika)

2,4-D (SL) derivati fenoksi karboksilnih kiselina (O) 1,5-2,5

l/ha otporni širokolisni korovi

19 ne koristiti na tvrdoj pšenici

39

3. nakon nicanja kulture u proljeće Zaštita se provodi do kraja busanja. Najznačajniji način usvajanja herbicida tijekom ovog roka primjene je preko lista. Za suzbijanje višegodišnjih korova kao što su slak i osjak mogu se koristiti klopiralid i florasulam.

• Koriste se svi navedeni herbicidi u tabelama 1 i 2 kao i :

Tabela 8: primjer herbicida za primjenu nakon nicanja kulture u proljeće

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene) fenoksaprop (EC) ariloksifenoksi propionati (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni jodsulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi (B) 200 g/ha uskolisni i širokolisni

2,4-D (SL) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) 1-2,5 l/ha širokolisni, anualni i pereni MCPA (SL) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) 2 l/ha širokolisni, anualni i pereni

mekoprop (MCPP) (SL) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) 2-2,5 l/ha protiv korova otpornih na 2,4-D i

MCPA diklorprop (2,4-DP) (SL) derivati fenoksi karboksilnih kis. (O) 2-4 l/ha širokolisni, anualni i pereni

klopiralid (SL) piridin-karboksilne kiseline (O) 0,3 l/ha porodice: glavočike, mahunarke i

štitarke bentazon (SL) benzotiadiazinoni (C) 1-3 l/ha širokolisni, anualni

florasulam (WG) triazolopirimidini (B) 30 g/ha širokolisni, anualni kombinirani pripravci

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene) • mekoprop (MCPP) + • 2,4-D

v. gore 4 v. gore

• mekoprop (MCPP) + • klopiralid

v. gore 4-5 v. gore

• mekoprop (MCPP) + • diflufenikan

v. gore 2 v. gore

Mekoprop (MCPP) i diklorprop (2,4-DP) imaju uži spektar u odnosu na 2,4-D i MCPA, no djelotvorni su na broćiku, mišjakinju i neke druge širokolisne korove na koje ovi ne djeluju.

40

Sustav zaštite od korova u uljanoj repici Uljana repica je ozimina gustog sklopa. Optimalan rok sjetve je 25.08.-05.09. Zbog sličnih agrotehničkih osobina ozimim žitaricama i problematika zaštite od korova vrlo je slična ovim kulturama.

Korovna flora Korovi uljane repice uglavnom odgovaraju korovima ozimih žitarica. Budući da se repica sije krajem ljeta, zajedno s kulturom mogu nicati i neki ljetni korovi kao što su loboda, dvornici, štir, koštan i muhari.20

Štete od korova

Ove vrste u pravilu ne čine štete jer ugibaju na niskim temperaturama, no ako je broj ovih korova velik, a niske temperature nastupe kasnije i oni će utjecati na smanjenje prinosa. Kao korovne vrste u repici javljaju se i samonikle žitarice.

U pravilu se nastoji da repica bude oslobođena od korova do zatvaranja redova kako bi se štete umanjile koliko god je to moguće. „Od navedenih korova posebnu pažnju treba posvetiti nekima od njih. Tako broć može biti veoma štetan i kad se javi u manjem broju jedinki po jedinici površine. Broć je biljka koja se oslanja na stabljiku kulture, izdiže iznad nje, razgrana se upravo u vrijeme žetve, te se tako zelena i žilava omotava o vitlo kombajna otežavajući žetvu. Isto tako kamilica i jarmen, koji upravo kad repica odbaci list pred žetvu, najbolje vegetiraju (u punoj cvatnji) te znatno utječu na prirod, otežavaju žetvu, povećavaju nečistoće i vlagu zrne te poskupljuju postupak sušenja. Posebno su neželjene korovne vrste gorčica i divlja repica. Anatomsko-morfološki i fiziološki su slični. S gledišta rasta i razvoja slični su im i zahtjevi. Zbog tih sličnosti seljak ih najčešće ne uočava u polju pa im ne pridaje poseban značaj. Zbog toga, većina u repici selektivnih herbicida ne djeluje na ove korove. Ako se jave u većem broju, njihovo sjeme izmiješano sa sjemenom uljane repice, može znatno utjecati na kvalitetu ulja te tako znatno umanjiti proizvodnju.“21

Zaštita od korova

Preventivne i mehaničke mjere U osnovi odgovaraju mjerama opisanima u sustavu zaštite od korova u strnim žitaricama.

Kemijske mjere Kemijsku zaštitu moguće je obaviti prije sjetve, nakon sjetve, a prije nicanja kulture i nakon nicanja kulture. Trenutno nema herbicida s dozvolom za primjenu prije sjetve uljane repice.

1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture

U ovom roku primjene korovi još nisu niknuli. Potrebno je poznavanje zakorovljenosti prijašnjih godina ili upotreba herbicida širokog spektra djelovanja. Prije nicanja kulture upotrebljavaju se zemljišni perzistentni herbicidi. Za njihovu aktivaciju potrebne su oborine. U ovom roku moguće je suzbijanje samo jednogodišnjih korova. Dozaciju treba prilagoditi tipu tla. Zaštitu od korova, i to osobito širokolisnih preporučljivo je obaviti u ovom roku.

Tabela 9: herbicidi za suzbijanje korova nakon sjetve, a prije nicanja

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene) napropamid (SC) amidi (K) 7-10 l/ha uskolisni i širokolisni, anualni dimetaklor (EC) kloracetamidi (K) 2-3 l/ha uskolisni i širokolisni, anualni metazaklor (SC) kloracetamidi (K) 2-2,5 l/ha širokolisni i neki uskolisni anualni klomazon (EC) izoksazoli i izoksazolidinoni (F) 0,15-0,2 l/ha širokolisni, anualni

2. nakon nicanja

Izbor herbicida prilagođava se prisutnoj korovnoj flori. Za kvalitetno suzbijanje korova potrebno je, uz dobar odabir herbicida/kombinacije herbicida primijeniti i višekratnu aplikaciju. Ako herbicidi primijenjeni u jesen nisu imali zadovoljavajuće djelovanje, potrebno je obaviti korektivno tretiranje u proljeće.

Tabela 10: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene) cikloksidim (EC) cikloheksadinoni (A) 1-2 l/ha uskolisni, anualni i pereni kletodim (EC) cikloheksadinoni (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni fluazifop (EC) ariloksifenoksi propionati (A) 1-4 l/ha uskolisni, anualni i pereni kizalofop (EC) ariloksifenoksi propionati (A) 0.8-2.5 l/ha uskolisni, anualni i pereni

propakizafop (EC) ariloksifenoksi propionati (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni klopiralid (SL) piridin-karboksilne kiseline (O) 0,2 l/ha širokolisni, anualni i pereni

20 prilagođeno prema: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje 21 cit.: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje, str. 89

41

Sustavi zaštite od korova u okopavinama Budući da su okopavinske kulture (kukuruz, šećerna repa, krumpir, suncokret i soja) botanički, a dijelom i u zahtjevima prema uzgojnim mjerama međusobno različite, pojedini specifični aspekti zaštite od korova, poglavito kemijske, bit će navedene za svaku kulturu pojedinačno.

Tabela 11: rok i dubina sjetve pojedinih okopavinskih kultura

Štete od korova Za sve je okopavine karakteristično da prisutnost već i malenog broja korova ima značajan utjecaj na prinos te je svakako potrebno provoditi mjere suzbijanja korova. Budući da su okopavine kulture širokog sklopa, korovi imaju dovoljno prostora za neometan rast i razvoj tako da iste korovne vrste rastu znatno bujnije, a i broj korova po jedinici površine je značajno veći u usporedbi s kulturama gustog sklopa. Na primjer, u kukuruzu mjesec dana nakon nicanja nalazimo 5-6 puta više korova nego u pšenici.22

Korovna flora

U pokusu s plijevljenjem korova zakorovljeni kukuruz je imao 862% niži prinos od nezakorovljenog. Kod soje je pad prinosa bio 140%.

U okopavinama su najzastupljeniji uskolisni i širokolisni jednogodišnji korovi. Pri tome, značaj pojedinih (skupina) korova varira ovisno o lokalnom klimatskim i edafskim čimbenicima, stanju zakorovljenosti iz prijašnjih godina (banka sjemena), ali i ovisno o kulturi koju uzgajamo. Tako u kukuruzu biljnom masom i brojem jedinki nalazimo najviše travnate vrste, dok u šećernoj repi najviše šteta stvaraju širokolisni korovi. Višegodišnjih korova ima znatno manje (brojem primjeraka i vrsta). Od širokolisnih vrsta prve niču lobode, dvornici, mišjakinja, gorušica i dr., a kada porastu temperature, niču ambrozija, štir, mračnjak, pomoćnica i dr. Uskolisni korovi niču nešto kasnije, tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Nicanje ovih korova otprilike počinje početkom svibnja. Najprije niče koštan, zatim muhari pa svarčica. Višegodišnji korovi mogu nicati tijekom cijele uzgojne sezone. U soji krajem vegetacije nalazimo ponovo pojedine kasnonicajuće vrste ili vrste duge vegetacije kao što su crna pomoćnica, mračnjak, čičak, slak, pirika i dr.

JEDNOGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE koštan (Echinochloa crus galli) proso (Panicum milliaceum) proso vlasasto (P. capilare) svarčica (Digitaria sanquinalis) muhar crvenkasti (Setaria glauca) muhar zelenkasti (Setaria viridis)

pirika (Agropyron repens) divlji sirak (Sorghum halepense) zubača, troskot (Cynodon dactylon)

JEDNOGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE loboda (Chenopodium album) štir (Amaranthus retroflexus) dvornik perzijski (Polygonum persicaria) dvornik povijajući (P. convolvulus) crna pomoćnica (Solanum nigrum) mračnjak (Abutilon theophrasti) mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum) kužnjak (Datura stramonium) ambrozija(Ambrosia elatior) čičak (Xanthium strumarium) gorušica (Sinapis arvensis) kamilica (Matricaria chamomilla) čestoslavica perzijska (Veronica persica)

slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) štavelj (Rumex crispus) tupolisna kiselica, konjščak (Rumex obtusifolius)

22 prema: Hulina, 1998

vrsta kukuruz šeć. repa krumpir suncokret soja

rok sjetve 15.-20.04. (10.04.-05.05.) 10.03-10.04. 14.03.-14.04. 10.04.-20.04. 15.04.-30.04.

dubina sjetve [cm] ≈5 2-3 8-12 4-5 4-6

42

Zaštita od korova u kukuruzu Štete od korova Korovi u kukuruzu uzrokuju veoma velik pad prinosa. Osim ovog, značajne su i štete zbog otežane žetve, mogućeg trovanja stoke i povećanja troškova proizvodnje. Ambrozija je značajan uzročnik alergije. Kritično razdoblje zakorovljenosti kukuruza su razvojne faze od 4 do 6 (2 do 10) listova.

Najznačajniji korovi kukuruza su:

• jednogodišnje uskolisne vrste: koštan, proso (sinje i zeleno) i svarčica,

• višegodišnje uskolisne vrste: pirika i zubača,

• jednogodišnje širokolisne vrste: loboda, dvornici, pomoćnica, gorušica, ambrozija, čičak,

• višegodišnje širokolisne vrste: slak, osjak, gavez.

Mehaničke i preventivne mjere Zaštita od korova počinje dobrim planiranjem plodoreda i pravilnim odabirom mjera obrade tla. Najbolje predkulture za kukuruz su strne žitarice jer omogućuju kvalitetnu pripremu tla (v. tabelu 3). Cilj zahvata osnovne obrade (u sustavu obrade za kukuruz nakon strnina) je poticanje nicanja korova i njihovo uništenje, a predsjetvene pripreme, uništenje ranih korova. Osnovna mehanička mjera suzbijanja korova tijekom vegetacije je kultiviranje. Obavlja se u dva roka (slika 46) zajedno s prihranom. Korištenje samo ove mjere nije dovoljno i može uzrokovati pad prinosa do 40%.23 U slučaju da se zbog nedostatka herbicida ili orijentiranosti uzgajivača na određen sustav gospodarenja (biološka, organska poljoprivreda) koriste samo mjere mehaničkog suzbijanja, moguće je postići zadovoljavajuće rezultate u regulaciji korova. Da bi mehaničko suzbijanje bilo uspješno, potrebno je provoditi više mjera kao što su: drljanje (u 2 roka), kultiviranje (u 2 roka) i zgrtanje uz mogućnost dodatnog termičkog suzbijanja.24

Slika 46: rokovi za kultiviranje kukuruza

Fizikalne mjere Umjesto kultiviranja moguće je primijeniti spaljivanje korova. Ova mjera ima isti učinak kao korištenje kontaktnih herbicida. U praksi se vrlo rijetko primjenjuje. Može se povoditi prije nicanja ili nakon u fazi razvoja 6 listova kukuruza (isti rok kao za drugu kultivaciju).

23 prema: Ostojić i Barić, Zaštita kukuruza od korova, 1998 24 prema: Znaor, 1996

43

Kemijske mjere Velik broj pripravaka je registriran za korištenje u kukuruzu. 2010. godine 40 aktivnih tvari i njihovih kombinacija smije se koristiti u ovoj kulturi. Odabir roka aplikacije ovisi o korovnoj flori, klimatskim prilikama te tehničkim i organizacijskim mogućnostima uzgajivača. U praksi se najčešće korove suzbija tretiranjem nakon sjetve, a prije nicanja uz korektivno tretiranje nakon nicanja (za suzbijanje višegodišnjih korova).

Rokovi aplikacije: 1. prije sjetve 2. nakon sjetve, a prije nicanja 3. nakon nicanja

1. prije sjetve Trenutno, u ovom roku primjene registriran je samo jedan herbicid. Sredstvo u tlo unosimo na dubinu 5cm tanjuračom, sjetvospremačem ili oruđem s rotirajućim radnim tijelima. Preporučljivo je dvostruko unakrsno tanjuranje. Tabela 12: herbicidi za suzbijanje korova prije sjetve

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I

MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene)

acetoklor (EC) kloracetamidi (K) 2,2,5 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni25 Tretiranje prije sjetve se uglavnom ne koristi. Ima prednost pred aplikacijom nakon sjetve, a prije nicanja ako se očekuju vremenske prilike s nedovoljno oborina ili njihovim nepovoljnim rasporedom.

25 štir, loboda, pomoćnica, dvornik, konica i ambrozija

44

2. nakon sjetve, a prije nicanja Suzbijanje korova se najčešće obavlja u ovom roku, uz eventualno korektivno tretiranje nakon nicanja (uglavnom protiv višegodišnjih korova). Za suzbijanje korova u ovom roku dostupan je velik broj pripravaka. Dostupni pripravci učinkoviti su na uskolisne i na širokolisne korove pa ih je ovisno o korovnoj flori moguće kombinirati. Također, mogu se koristiti već gotove kombinacije herbicida šireg spektra djelovanja. Odabir herbicida treba prilagoditi korovnoj flori, a budući da korovi još nisu nikli (rani rok), odabir vršimo na temelju iskustva iz prethodnih godina. Preparati koje upotrebljavamo u ovom roku imaju rezidualno djelovanje i apliciraju se po površini tla. Za njihovu aktivaciju je potrebna kiša. Očekuje li se izostanak kiše, moguće je izvršiti plitku inkorporaciju u tlo (do 5 cm). Doziranje je potrebno prilagoditi tipu tla. Prije tretiranja tlo treba biti dobro pripremljeno. Većinu ovih herbicida moguće je primijeniti i u stadiju ranog nicanja kukuruza (do 3 lista).

Tabela 13: primjer herbicida za suzbijanje korova u kukuruzu nakon sjetve, a prije nicanja

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku primjene) acetoklor (EC) kloracetamidi (K) 2 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni

metolaklor (EC) kloracetamidi (K) 1 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni dimetenamid26 kloracetamidi (K) (EC) 1 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni

petoksamid (EC) kloracetamidi (K) 3 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni flufenacet (WG) amidi (K) 1kg/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni

pendimetalin (EC) dinitroanilini (K) 5 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni terbutilazin (WP, SC) trazini (C) 1-4 l/ha širokolisni, anualni

flukloridon (EC) amidi (F) 1-1,5 l/ha širokolisni, anualni linuron (WP) supstituirani derivati fenilureje (C) 2 l/ha širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni

flumioksazin (WP) n-fenilftalamidi (E) 0,08 kg/ha širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni izoksaflutol27 izoksazoli i izoksazolidinoni (F) (WG) 100 g/ha širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni

mezotrion (SC) triketoni (F) 0,2 l/ha širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni kombinirani pripravci

• acetoklor + • terbutilazin

v. gore 4 l/ha anualni, uskolisni i širokolisni

• metolaklor + • terbutilazin


• dimetenamid + • terbutilazin

v. gore 3-4 l/ha anualni, uskolisni i širokolisni

• metolaklor + • terbutilazin + • mezotrion


Većina ovih herbicida može se primijeniti u roku prije sjetve (npr., linuron i flukloridon ne). Za primjenu u ovom roku nemaju zakonsko dopuštenje, ali se u praksi primjenjuju na i ovaj način. Pri tome ih je potrebno plitko unijeti u tlo. Isto tako, mogu se koristiti i nakon nicanja kukuruza (osim flukloridona i linurona) pod uvjetom da kukuruz nije veći od 3 lista, a da korovi nisu razvijeniji od 2 lista.28

26 brže se razgrađuje od metolaklora 27 ako se koristi u tretmanu nakon nicanja kukuruza ne smije se miješati s drugim herbicidima, može izazvati fitotoksičnost ako je usjev pod stresom 28 prilagođeno prema: Ostojić i Barić, Zaštita kukuruza od korova, 1998

45

3. nakon nicanja Primjena herbicida nakon nicanja uglavnom služi kao korektivno tretiranje i za suzbijanje višegodišnjih korova. Herbicid treba odabrati prema korovnim vrstama koje želimo suzbiti, a koje su sada već većinom dobro vidljive. Obzirom na način djelovanja herbicida koji se mogu primijeniti u ovom roku razlikujemo: kontaktne, translokacijske (sistemične) i rezidualne. Kontaktni i rezidualni koriste se za suzbijanje jednogodišnjih korova, a translokacijski za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih. Herbicidi kontaktnog djelovanja kao i herbicidi skupine sulfonilurea-herbicida bolje djeluju na mlađe korove, a translokacijski na starije (6-10 listova). Za postizanje bolje učinkovitosti translokacijskih herbicida poželjno je škropivu dodati okvašivače(za sulfonilurea-herbicide je dodavanje okvašivača ili herbicidnog ulja obavezno). Osobitu pozornost treba obratiti na primjenu u propisanom roku i pravilan odabir okvašivača kako ne bi došlo do fitotoksičnog djelovanja na kulturu.

Tabela 14: primjer herbicida za suzbijanje korova u kukuruzu nakon nicanja

NAČIN DJELOVANJA

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku

primjene) kontaktni bentazon (SL) benzotiadiazinoni (C) 2 l/ha širokolisni, anualni kontaktni bromoksinil (EC) nitrili (C) 1-1,5 l/ha širokolisni, anualni

translokacijski 2,4-D (SL) derivati fenoksi karbonskih kiselina (O) širokolisni, anualni i pereni translokacijski dikamba (SL) piridin-karboksilne kiseline (O) 0,5 l/ha širokolisni, anualni i pereni translokacijski klopiralid (SL) piridin-karboksilne kiseline (O) 0,2 l/ha širokolisni, anualni i pereni translokacijski fluroksipir29 piridin-karboksilne kiseline (O) (EC) 1 l/ha širokolisni, anualni i pereni translokacijski tifensulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi30 10-20 g/ha (B) širokolisni, anualni translokacijski prosulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi (B) 20-30 g/ha širokolisni, anualni

translokacijski nikosulfuron (SP) sulfonilurea-herbicidi (B) 1l/ha31 širokolisni, anualni i uskolisni, anualni i pereni

translokacijski rimsulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi (B) 30-60 g/ha širokolisni, anualni i

uskolisni, anualni i pereni

translokacijski foramsulfuron (KS) sulfonilurea-herbicidi (B) 2 l/ha širokolisni, anualni i

uskolisni, anualni i pereni translokacijski cikloksidim32 cikloheksadinoni (A) (EC) 1-2 l/ha uskolisni, anualni i pereni

kombinirani pripravci

translokacijski dikamba +

tritosulfuron v. gore

300-400 g/ha

v. gore

translokacijski fluroksipir +

klopiralid v. gore 1-1,5 l/ha v. gore

translokacijski fluroksipir +

bromoksinil + klopiralid

v. gore 1-1,5 l/ha v. gore

kontaktno translokacijski

bentazon + dikamba

v. gore 2-2,5 l/ha v. gore

translokacijski rimsulfuron + tifensulfuron

v. gore 20-25 g/ha v. gore

translokacijski rimsulfuron +

dikamba v. gore

0,3-0,4 kg/ha

translokacijski prosulfuron +

dikamba v. gore

300-350 g/ha

v. gore

29 djelotvoran na korove otporne na 2,4-D i MCPA 30 sulfonilurea-herbicide upotrebljavati uz dodatak okvašivača 31 može i u polovična doza u dvostrukoj aplikaciji 32 samo u kukuruzu tolerantnom na cikloksidim

46

Zaštita od korova u šećernoj repi Štete od korova U uvjetima dobre opskrbljenosti tla vodom i hranjivima svjetlost postaje glavni čimbenik rasta koji korovne vrste oduzimaju kulturi. Najveće štete nanose širokolisni korovi koji zbog svog velikog habitusa zasjenjuju repu. Ovi korov niču zajedno s, ili neposredno nakon repe. Izravne štete koje korovi nanose su vrlo velike i na površinama na kojima nije provođena zaštita od korova mogu biti i do 100%. Već malen broj prisutnih korovnih biljaka uzrokuje značajan pad prinosa. Tako 12 biljaka lobode na 30 metara dužnih uzrokuje pad prinosa od 29%.33 Od ukupnog broja korova u repi, prosječno 60% su širokolisne vrste, dok su 40% uskolisne.34

„Korovi koji niču u drugom dijelu vegetacije ne utječu direktno na prirod, osim kad šećerna repa raste u prorijeđenom sklopu. Međutim, takvi korovi, što nije zanemarivo, mogu negativno utjecati na vađenje, tehnologiju prerade repe. Još veću opasnost predstavlja sjeme tih korova, koje obradom biva unijeto u tlo.“

Na pojedinoj uzgojnoj jedinici najčešće nema više od deset značajnih vrsta korova. Značajan problem predstavlja loboda (Chenopodium album) koja pripada istoj porodici kao i repa.

35

Repu kultiviramo u sljedećim slučajevima:

Kritično razdoblje zakorovljenosti traje osam tjedana nakon nicanja kulture, odnosno, četiri tjedna nakon što repa razvije dva para pravih listova (prema ispitivanjima u V. Britaniji).35

Mehaničke i preventivne mjere Kvalitetna osnovna i dopunska obrada tla (kao i plodored) unutar sustava obrade tla imaju značajan utjecaj i na kasniju pojavu zakorovljenosti. Šećerna repa je okopavinska kultura. Sije se na razmak redova 45-50 cm i moguće je tijekom ranijih faza razvoja vegetacije provoditi kultivaciju. Budući da upotreba herbicida daje veoma dobre rezultate, kultiviranje se koristi samo kao eventualna nadopuna kemijskim mjerama suzbijanja.

36

• ako herbicide koristimo samo za suzbijanje korova unutar reda,

• kao nadomjestak za kasnu aplikaciju herbicida, osobito ako je broj izniklih korova malen ili su korovi prerazvijeni da bi se mogli učinkovito suzbiti herbicidima,

• za suzbijanje višegodišnjih korova.

Fizikalne mjere Na manjim uzgojnim površinama učinkovito je ručno uklanjanja korova čupanjem i okopavanjem.

Kemijske mjere Upotreba herbicida je danas najznačajnija mjera zaštite od korova. Repa je vrlo osjetljiva kultura i svaki stres smanjuje otpornost biljaka što povećava mogućnost fitotoksičnog djelovanja herbicida. Vrlo je osjetljiva i na rezidue herbicida zaostale od prethodno uzgajanih kultura.

33 prema: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje 34 prema: Draycott, 2006 35 cit.: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje, str. 72 36 prema: Draycott, 2006

47

Rokovi aplikacije: 1. prije sjetve

Prije sjetve koriste se zemljišni herbicidi. Trenutno dozvolu za primjenu u ovom roku ima samo kloridazon. Tabela 15: herbicidi za suzbijanje korova prije sjetve



kloridazon (SC i WG)

piridazinoni (C) 6 l/ha širokolisni, anualni

2. nakon sjetve, a prije nicanja

Koriste se herbicidi zemljišnog djelovanja. Za njihovu aktivaciju nakon primjene potrebna je kiša. Prema starijem načinu zaštite, ovo je bio glavni rok primjene herbicida. Danas se u praksi često koristi kombinacija primjene u ovom roku uz višekratnu primjenu nakon nicanja kulture. Primjena herbicida peko tla u nepovoljnim uvjetima rasta kulture može uzrokovati stres i pad prinosa. Više informacija o djelovanju pojedinih herbicida navedeno je u ispitnoj literaturi.


NAČIN DJELOVANJA



zemljišno metolaklor kloracetamidi (K) 1 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni,

anualni

zemljišno dimetenamid kloracetamidi (K) 1 l/ha uskolisni, anualni i neki širokolisni,

anualni zemljišno37 lenacil (WP) uracili (C) 1 kg/ha uskolisni i širokolisni, anualni zemljišno i kontaktno

etofumesat (EC) benzofurani (N) v. fusnotu 38 širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni

zemljišno i listom

metamitron (WG) triazinoni (C) 6 kg/ha širokolisni, anualni

zemljišno i kontaktno

kloridazon (SC i WG)

piridazinoni (C) 3-5 l/ha ili 3-4

kg/ha39 širokolisni, anualni

37 izraženo rezidualno djelovanje 38 2-10 l/ha nakon sjetve, prije nicanja, 1-5 l/ha nakon nicanja, ovisno o pripravku. Nakon nicanja moguća višektatna aplikacija. 39 ovisno o formulaciji

48

3. nakon nicanja Prema novijem pristupu zaštiti repe od korova najveća se važnost daje suzbijanju korova u kritičnom razdoblju zakorovljenosti. Za pravilan izbor herbicida važno je prepoznati korove u najranijim stadijima razvoja. Zaštita se obavlja višekratnom primjenom smanjenih doza herbicida. Smanjene doze herbicida uspješno djeluju na korove u ranim razvojnim stadijima. Kako bi navedeni učinak bilo moguće ostvariti, preporučljivo je s herbicidima koristiti herbicidna ulja i okvašivače. Sredstva za zaštitu u ovom roku imaju uglavnom translokacijsko djelovanje. Kontaktno djelovanje imaju etofumesat, kloridazon, fenmedifam i dezmedifam. Neki herbicidi imaju uz kontaktno/translokacijsko izraženo i rezidualno djelovanje (v. tabelu 14).

Tabela 17: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja

NAČIN DJELOVANJA AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I

MEHANIZAM DOZA

SPEKTAR (u ovom roku primjene)

translokacijski cikloksidim (EC) cikloheksadinoni (A) 1-2 l/ha uskolisni, anualni i pereni translokacijski kletodim (EC) cikloheksadinoni (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni

translokacijski fluazifop (EC) ariloksifenoksi propionati

(A) 1-4 l/ha (do 2x

tretiranje) uskolisni, anualni i pereni

translokacijski kizalofop (EC) ariloksifenoksi propionati

(A) 0.8-2.5 l/ha uskolisni, anualni i pereni

translokacijski haloksifop (EC( ariloksifenoksi propionati

(A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni

translokacijski fenoksaprop (EC) ariloksifenoksi propionati


translokacijski propakizafop

(EC) ariloksifenoksi propionati


translokacijski propizamid (WG) amidi (K) 3 kg/ha uskolisni, anualni i pereni i neki

širokolisni, anualni40 kontaktno i zemljišno

etofumesat (EC) benzofurani (N) v. fusnotu 31 širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni

kontaktno kloridazon (SC) piridazinoni (C) 3 l/ha ili 3x1 l/ha širokolisni, anualni

kontaktno dezmedifam41

karbamati (C)

(EC) v. dolje širokolisni, anualni

kontaktno fenmedifam (EC) karbamati (C) v. dolje širokolisni, anualni

translokacijski triflusulfuron

(WG) sulfonilurea-herbicidi (B)

2x40 g/ha ili 3x30 g/ha

širokolisni, anualni

zemljišno i listom metamitron

(WG) triazinoni (C)

3 kg/ha (do 3 tretiranja)


translokacijski klopiralid (SL) piridin karboksilne kiseline

(O) 0,3 l/ha širokolisni, anualni i pereni

kombinirani pripravci • etofumesat + • fenmedifam

v. gore karbamati (C)

3 l/ha (do 2x tretiranje)


• etofumesat + • fenmedifam + • dezmedifam

v. gore

3 l/ha (do 3x tretiranje)


• fenmedifam + • dezmedifam

v. gore

1 l/ha u 3 tretiranja


• kloridazon + • kinmerak

• v. gore • kinolin karboksilne kiseline (O)

5 l/ha u 2 ili 3 tretiranja

uskolisni i širokolisni, anualni i pereni

Kloridazon je moguće upotrijebiti u sva tri roka. Prije nicanja kulture primjenjuje se u aridnijim područjima (prosječna godišnja količina padalina manja od 750 mm) uz inkorporaciju na dubinu 2-5cm. U humidnijim područjima primjenjuje se nakon sjetve, a prije nicanja, a za proširenje spektra na jednogodišnje korove kombinira se s metolaklorom i dimetenamidom. Ako se upotrebljava nakon nicanja repe, prednost se daje formulaciji u obliku koncentrirane suspenzije.

40 suzbija i vilinu kosicu 41 dolazi samo u kombinacijama s drugim herbicidima

49

Zaštita od korova u krumpiru Štete od korova Korovne vrste konkuriraju krumpiru za faktore rasta i time čine izravne štete koje se očituju u smanjenju prinosa. Osim smanjenog prinosa, korovi mogu uzrokovati nastanak većeg broja trgovački manje vrijednih sitnih gomolja. Od neizravnih šteta može se spomenuti otežano vađenje gomolja zbog isprepletenosti s korijenjem korovnih biljaka kao i bolesti koje korovi mogu prenijeti na krumpir. Kritično razdoblje zakorovljenosti je dva tjedna nakon nicanja do zatvaranja redova. Korovi koji niču ranije imaju veći utjecaj na prinos od korova koji niču kasnije.

Mehaničke i preventivne mjere Dobro planiranje plodoreda kao i korištenje ostalih preventivnih mjera ima veoma velik učinak na dugoročnu zakorovljenost. Ovo je osobito važno za suzbijanje korova koji kasno niču (ambrozija, pomoćnica i mračnjak) i višegodišnjih korova koje može biti teže suzbiti ostalim mjerama. Mehaničke mjere zaštite od korova imaju sporednu ulogu u konvencionalnom uzgoju krumpira. Ako se krumpir uzgaja u grebenima (humcima), samo nagrtanje grebena utječe na suzbijanje korova, no ono treba biti nadopunjeno kemijskom zaštitom. Ova mjera njege djelomično poništava djelovanje ranije apliciranih zemljišnih herbicida. U sustavima uzgoja u kojima se izbjegava kemijska zaštita, uz višekratno nagrtanje i kultiviranje koriste se i posebno konstruirane drljače koje se u više navrata mogu upotrebljavati nakon što je cima niknula.42

1. nakon sadnje, a prije nicanja

Kemijske mjere Korove možemo herbicidima suzbijati u tri roka: prije sadnje, nakon sadnje, a prije nicanja i nakon nicanja. Suzbijanje korova prije sadnje važno se provesti kako bi se smanjila zakorovljenost višegodišnjim korovima.

Rokovi aplikacije:

U ovom roku koriste se zemljišni herbicidi rezidualnog djelovanja. Navedena sredstva sredstva djelotvorna su samo na jednogodišnje korove.

Tabela 18: herbicidi za suzbijanje korova nakon sadnje, a prije nicanja


MEHANIZAM DOZA


flufenacet (WG) amidi (K) 1-2,5 kg/ha

uskolisni, anualni i neki širokolisni, anualni

pendimetalin (EC) dinitroanilini (K) 3 l/ha uskolisni, anualni i neki


linuron (WP) supstituirani derivati fenilureje

(C) 2 l/ha

širokolisni, anualni i neki uskolisni, anualni

metribuzin (WG) triazinoni (C) 1 kg/ha kg/ha

širokolisni, anualni i neki uskolisni anualni

flukloridon (EC) amidi (F) 2 l/ha širokolisni, anualni

klomazon (EC) izoksazoli i izoksazolidinoni (F) 0,15-0,2

l/ha širokolisni, anualni

kombinirani pripravak • flufenacet + • metribuzin

• v. gore 2 kg/ha v. gore

42 prema: Znaor, 1996

50

2. nakon nicanja U ovom roku herbicide primjenjujemo na već iznikle korove. Moguće je koristiti sredstva translokacijskog, translokacijsko zemljišnog i kontaktog djelovanja. Kontaktnim djelovanjem se ističe bentazon. Moguća je i promjena višekratne aplikacije smanjenih doza. Ovaj način primjene je osobito preporučljiv ako su na uzgojnoj parceli prisutni korovi koji niču kroz dulji vremenski period. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom herbicida, n. pr.: metribuzin + rimsulfuron + okvašivač. Tabela 19: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja


MEHANIZAM DOZA


cikloksidim (EC) cikloheksadinoni (A) 1-4 l/ha uskolisni, anualni i pereni kletodim (EC) cikloheksadinoni (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni fluazifop (EC) ariloksifenoksi propionati (A) 1-4 l/ha uskolisni, anualni i pereni kizalofop (EC) ariloksifenoksi propionati (A) 1,5-3 l/ha uskolisni, anualni i pereni

rimsulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi (B) 30-60 g/ha

širokolisni, anualni i uskolisni, anualni i pereni

metribuzin43 triazinoni (C) (WG) 0,5 kg/ha širokolisni, anualni i neki

uskolisni anualni bentazon (SL) benzotiadiazinoni (C) 1,5-2 l/ha širokolisni, anualni

3. za desikaciju

Tabela 20: sredstva za desikaciju krumpira

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA glufosinat (SL) aminofosfonati (H) 3 l/ha

4. za sprečavanje klijanja

Tabela 21: sredstva za sprečavanje klijanja krumpira

AKTIVNA TVAR DOZA klorprofam (P) 100g/100kg

Rimsulfuron ne koristiti za mlade sorte krumpira.

43 u ovom roku samo za vrlo rane sorte krumpira

51

Zaštita od korova u soji Štete od korova Korovi soji nanose izravne štete tako što konkuriraju za faktore rasta; vodu, svjetlost hranjiva i prostor. Ne provode li se mjere zaštite, gubitak prinosa koji uzrokuju korovi na soji iznose oko 35%, dok uz provođenje mjera zaštite iznose nešto preko 10%.44

1. nakon sjetve, a prije nicanja

Kritični period traje dva do tri tjedna nakon nicanja.

Mehaničke i preventivne mjere Mjere osnovne i dopunske obrade tla, pravilan odabir plodoreda i pridržavanje higijenskih mjera imaju učinak na smanjenje zakorovljenosti. Suvremena tehnologija uzgoja soje na manjem međurdnom razmaku (25-36cm) uz primjenu herbicida omogućava potpuno izostavljanje mehaničkog suzbijanja korova nakon sjetve kulture. Odluči li se uzgajivač iz bilo kojeg razloga na mehaničku zaštitu, potrebno je obaviti dva do tri kultiviranja. Prvu kultivaciju moguće je obaviti kada soja razvije prvi troperi list, sljedeću nakon 10-15 dana i zadnju prije zatvaranja redova. Moguće je obaviti zaštitu soje i kombinacijom međuredne kultivacije i primjene herbicida unutar redova.

Kemijske mjere Herbicide možemo upotrijebiti u tri roka. Prije sjetve (uz inkorporaciju), nakon sjetve, a prije nicanja i nakon nicanja. Aplikacija prije sjetve ima prednost u aridnijim područjima jer se herbicidi inkorporiraju mehanički te za njihovu aktivaciju nisu potrebne oborine. Trenutno nema herbicida s dozvolom za primjenu u ovom roku.

Rokovi aplikacije:

U praksi se zaštita od korova najčešće obavlja u ovom roku. Upotrebljavamo rezidualne herbicide. Za njihovu aktivaciju potrebna je kiša. Za pravilan odabir herbicida dok korovi još nisu niknuli potrebno je poznavati stanje korovne flore iz prijašnjih godina.


AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA SPEKTAR (u ovom roku

primjene)

metolaklor kloracetamidi (K) 1 l/ha uskolisni, anualni i neki


dimetenamid (EC) kloracetamidi (K) 1- 1,5 l/ha uskolisni, anualni i neki


propizoklor (EC) kloracetamidi (K) 2 l/ha uskolisni, anualni i neki


flufenacet (WG) amidi (K) 1-2,5 kg/ha uskolisni, anualni i neki


pendimetalin (EC) dinitroanilini (K) 3 l/ha uskolisni, anualni i neki


linuron (WP, SC) supstituirani derivati fenilureje (C) 2 l/ha širokolisni, anualni i neki

uskolisni, anualni



klomazon (EC) izoksazoli i izoksazolidinoni (F) 0,15-0,2

l/ha širokolisni, anualni

imazamoks (SL) imidazolinoni (B) 1 l/ha širokolisni anualni i uskolisni, anualni

kombinirani pripravci pendimetalin + imazamoks

v. gore 2,5-3 l/ha v. gore

flufenacet + metribuzin

v. gore 2-2,5 kg/ha v. gore

44 prilagođeno prema: Ostojić, Herbologija- skripta za učenje

52

2. nakon nicanja Moguće je da herbicidi primijenjeni u roku nakon sjetve a prije nicanja ne djeluju na zadovoljavajući način. Do ove pojave može doći zbog nedovoljno širokog spektra djelovanja, nedovoljne perzistentnosti ili ako uslijedi produljeno nicanje određenih korovnih vrsta. U tom slučaju potrebno je obaviti tretiranje nakon nicanja. Herbicidi dostupni u ovom roku imaju translokacijsko djelovanje. Jedino bentazon djeluje kontaktno. Do boljeg učinka dolazi primjenom manjih doza u ranijim rokovima, odnosno na korove u ranijem razvojnom stadiju, a po potrebi i upotreba razdijeljene aplikacije. Za pravilan odabir odgovarajućeg herbicida važno je provjeriti stanje zakorovljenosti, odnosno sastav korovne flore na uzgojnoj parceli. Tabela 23: herbicidi za suzbijanje korova nakon nicanja


MEHANIZAM DOZA


cikloksidim cikloheksadinoni (A) 1-2 l/ha uskolisni, anualni i pereni kletodim cikloheksadinoni (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni fluazifop ariloksifenoksi propionati (A) 1-2 l/ha uskolisni, anualni i pereni

fenoksaprop ariloksifenoksi propionati (A) 0.8-2.5 l/ha uskolisni, anualni i pereni kizalofop ariloksifenoksi propionati (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni

propakizafop ariloksifenoksi propionati (A) 1 l/ha uskolisni, anualni i pereni

oksasulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi (B) 80-100 g/ha širokolisni, anualni i neki

uskolisni anualni tifensulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi (B) 8 g/ha širokolisni, anualni



bentazon (SL) benzotiadiazinoni (C) 3 l/ha širokolisni anualni

3. za desikaciju

Tabela 24: sredstva za desikaciju soje

AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I MEHANIZAM DOZA dikvat (SL) dipiridili (D) 3 l/ha

53

Zaštita od korova u vinogradima i voćnjacima

Štete od korova Korovi su u izravnom kompeticijskom odnosu s kulturom prema vegetacijskim faktorima (vodi, hranjivima te donekle i svjetlosti) što je posebno izraženo u mladim nasadima. Otežavaju provođenje agrotehničkih mjera njege i zaštite te otežavaju i usporavaju berbu.

Osim navedenog, korovi su domaćini i pružaju sklonište štetočinama (miševima…) i uzročnicima bolesti. Također, razvijeni korovi smanjuju strujanje zraka i time omogućuju bolje uvjete za razvoj biljnih bolesti.

Korovna flora Sastav korovne flore svakog pojedinog trajnog nasada je specifičan i ovisi o primjenjivanim agrotehničkim mjerama (korovna flora intenzivnih i ekstenzivnih nasada) kao i lokalnim ekološkim faktorima.

Zimski (zimsko-proljetni) korovi niču u jesen (mogu i u proljeće), prezimljuju, a jače se razvijaju i plodonose u proljeće. Najčešće ih nije potrebno suzbijati tijekom zimskog mirovanja jer zbog mirovanja vegetacije ne nanose štete, a korisni su kao živa zastirka koja štiti od erozije i kao domaćini korisnim kukcima.

Većina ljetnih korova su značajni kompetitori (osobito višegodišnje vrste) i potrebno ih je suzbijati. Odluka o suzbijanju kasno ljetnih/jesenskih korova (koji počinju nicati krajem ljeta, npr: štir, lobode, tušt, dvornici, hudoljetnica) donosi se ovisno o vremenu berbe i predviđenim agrotehničkim zahvatima.

Korovne vrste navedene kosim slovima su zimski korovi. Značajnije korovne vrste su podebljane.

JEDNOGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE USKOLISNE VRSTE vlasnjača45 pirika (Agropyron repens)

divlji sirak (Sorghum halepense) zubača(Cynodon dactylon)

( Poa sp.) ljulj (Lolium sp.) ------------------------------------------------------------------------ koštan (Echinochloa crus galli) muhari (Setaria sp.) svarčica (Digitaria sanquinalis)

JEDNOGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE VIŠEGODIŠNJE ŠIROKOLISNE VRSTE mišjakinja (Stellaria media) kostriš (Senecio vulgaris) gorčica (Sinapsis arvensis) rusomača (Capsela bursa pastoris) ----------------------------------------------------------------------- loboda (Chenopodium album) štir (Amaranthus retroflexus) kamilica (Matricaria chamomilla) dvornici (Polygonum sp.) konica (Galinsoga parviflora)

maslačak (Taraxacum officinale) slak (Convolvulus arvensis) osjak (Cirsium arvense) gavez (Symphytum officinale) štavelj (Rumex crispus)

45 ljetni i zimski

54

Zaštita od korova Zbog velike klimatske i pedološke raznolikosti u Hrvatskoj treba osobitu pozornost obratiti prilagođavanju mjera borbe protiv korova lokalnim uvjetima. Općenito, u sušnijim uvjetima korove unutar redova suzbijamo primjenom herbicida, a u međurednom prostoru obradom tla, dok se u kontinentalnoj Hrvatskoj unutar reda prakticira upotreba herbicida, a između redova zatravljivanje i košnja.

U mladim nasadima (do 4. godine starosti) izbjegava se kemijska zaštita jer je teško ostvariti prostornu selektivnost herbicida. Moguće je koristiti nerezidualne i slabo ispirljive herbicide kao što su diklobenil ili napropamid 46

Suzbijanje višegodišnjih korova značajno je lakše ako se obavi prije uspostave novog nasada nego u samoj proizvodnji.

. U pravilu, u ovakvim nasadima korove suzbijamo mehaničkim mjerama kao što su okopavanje i zastiranje.

47

• Obrada tla.

Mehaničke mjere

Osim zaštite od korova, obrada služi i postizanju povoljnih osobina tla za rast i razvoj kulture. Mjere obrade tla po mogućnosti se kombinira s unošenjem mineralnih i organskih gnojiva. Za obradu se mogu koristiti plugovi, kultivatori, perasti podrivači, tanjurača i freza. Primjer održavanja tla obradom: jesensko oranje (do 25 cm) uz unošenje gnojiva te daljnje održavanje tla kultivacijom.

Negativne strane ovakve zaštite od korova su opasnost od erozije na terenima nagiba većeg od 6% (8%); a ako se za međurednu obradu koristi freza ili tanjurača, treba biti oprezan jer ovi zahvati obrade tla mogu prouzročiti propagaciju nekih višegodišnjih korova. Također, ovako obrađeno tlo je sklonije eroziji. Obrađeno tlo otežava ili onemogućuje prohod mehanizaciji tijekom nepovoljna vremena. Od ostalih negativnih utjecaja obrade tla treba obratiti pozornost da ne dolazi do kvarenja čimbenika plodnosti tla (zbijanjem tla ili stvaranjem nepropusnog sloja).

Ovo je najskuplji način suzbijanja korova pa se često koristi u kombinaciji s drugim mjerama.

• Zartavljivanje i košnja Ova metoda zaštite od korova (i održavanja tla u trajnom nasadu) je pogodna u krajevima u kojima travnati pokrov neće tijekom proljeća i ljeta konkurirati kulturi u zahtjevima prema vodi. Kod nas se koristi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pri tome je moguće zatraviti cijelu površinu ili samo međuredne prostore pri čemu se prostor unutar održava mehaničkom obradom ili herbicidima. Zatravljivanje u pravilu poboljšava plodnost tla i omogućuje prohod poljoprivrednim strojevima i u nepovoljnim uvjetima. Spontano zatravljivanje korovnom florom nije preporučljivo zbog izraženih negativnih alelopatskih odnosa korova i kulture čak i kada korove kosimo. „Upravo zbog navedenog, u godinama koje prethode zatravljivanju vinograda, korove je potrebno eradikativno suzbiti učinkovitim selektivnim herbicidima. Ovu mjeru naročito je dobro provesti u vinogradima zakorovljenim višegodišnjim napasnim korovima (slak, osjak, ladolež, pirika, sirak i sl.). Nakon što smo suzbili korov, pristupa se pripremi površine za sjetvu trava ili djetelinsko travnih smjesa. Za sjetvu se pomno odabiru sorte pojedinih travnih vrsta koje korijenom ne prodiru duboko u tlo. Također je veoma važno da dobro nabusavaju i da podnose stres nedostatka vode. Općenito se smatra da s ekološkog gledišta nije dobo usijavati bijelu djetelinu zajedno s travama.“48

• Zastiranje (malčiranje)

Košnja se obavlja u nekoliko navrata. Kod preniske košnje postoji opasnost da nakon obavljenog zahvata ostaju ogoljena područja na kojima se mogu razviti mahovine. Ako se za košnju koristi trimer, treba paziti da se ne ošteti trs.

Zastiranje se kod nas rijetko koristi u oformljenim nasadima. U nekim dijelovima svijeta (Kalifornija) to je uobičajena metoda zaštite od korova. Kod nas se zastiranje uglavnom koristi u proizvodnji sadnog materijala.

Kao nepovoljan utjecaj zastirke treba spomenuti mogućnost opasnost od pojave većeg broja štetnika (miševa…) kojima zastirka pruža zaštitu i mogućnost nastanka fitotoksičnih spojeva u hladnim i vlažnim uvjetima ako se upotrebljava živa zastirka.

46 prema: Monaco, Weller i Ashton, 2002. 47 Monaco, Weller i Ashton, 2002. 48 Ostojić, Mogućnosti suzbijanja korova u voćnjacima i vinogradima, 1998

55

Fizikalne mjere Od fizikalnih mjera zaštite od korova u trajnim nasadima primjenjivo je spaljivanje. Učinak spaljivanja vrlo je sličan djelovanju kontaktnih herbicida (glufosinat). Kemijske mjere Herbicide u rodnim trajnim nasadima (3 do 4 godine starosti) najčešće koristimo samo za održavanje prostora unutar redova, dok se međuredni prostor održava obradom tla ili košnjom. Herbicide primjenjujemo u dva do tri navrata tijekom vegetacijske sezone. Odluka o odabiru herbicida ovisi o sastavu korovne flore. U vrijeme intenzivnog nicanja korova uputno je koristiti kombinaciju translokacijskog i rezidualnog herbicida.

Tabela 25: herbicidi s dozvolom za korištenje u vinovoj lozi, jezgričavom i koštićavom voću

KULTURE AKTIVNA TVAR KEMIJSKA PRIPADNOST I

MEHANIZAM DOZA SPEKTAR DJELOVANJA

za suzbijanje anualnih uskolisnih

cikloksidim (EC) cikloheksadinoni (A) 1-4 l/ha uskolisni, anualni i pereni

kizalofop (EC) ariloksifenoksi propionati (A) 0.8-2.5

l/ha uskolisni, anualni i pereni

za suzbijanje anualnih širokolisnih

flumioksazin (WP) N-fenilftalamidi (E) 0,08-1,2

kg/ha širokolisni, anualni i pereni

oksifluorfen (EC) difenil-eteri (E) 6 l/ha širokolisni, anualni, a u većim količinama i neki pereni (zubača i slak)

fluroksipir49 piridin-karboksilne kiseline (O) (EC) 1,5-2 l/ha širokolisni, anualni i pereni

za suzbijanje anualnih uskolisnih i širokolisnih

napropamid (SC) amidi (K) 7-10 l/ha na jednogodišnje korove,

preko tla

glufosinat (SL) aminofosfonati (H) 4,5-7,5

l/ha na jednogodišnje korove,

kontaktno

dikvat (SL) dipiridili (D) 3-5 l/ha na jednogodišnje korove,

kontaktno totalno djelovanje

diklobenil (G) nitrili (L) 80-120 kg/ha

totalno

glifosat (SL, KS, EC) aminofosfonati (G) 4 (1-12)

l/ha totalno

flazasulfuron (WG) sulfonilurea-herbicidi (B) 200 g/ha totalno

kombinirani pripravak

• glifosat + • terbutilazin

v. gore + triazini (C)

totalno + širokolisni

anualni

Legenda:

vinova loza

jezgičavo voće

koštićavo voće Za korištenje u maslinicima dozvolu ima jedino glifosat, u nasadu ribiza, maline i ogrozda diklobenil, a u jagodama lenacil i napropamid.

49 Kombinira se s drugim herbicidima.

56

Izvori slika Slike 1-4, 6, 7, 9-11, 15-33, 35-43: http://www.jvsystem.net/app19/Welcome.aspx?lng_user=2& Slika 5: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Engels_raaigras_(Lolium_perenne).jpg http://www.iopan.gda.pl/bio_blitz/foto/Lolium_perenne_(zycica_trwala).jpg http://nl.wikipedia.org/wiki/Bestand:Lolium_perenne_Engels_raaigras_ligula.jpg Slika 8: http://c.photoshelter.com/img-get/I0000ME6VmxGYnpk/s http://eddata.fnal.gov/lasso/plant_search/thumbnails/pancap.jpg http://www.british-wild-flowers.co.uk/00%20David%20Fenwick/Panicum-capillare-2.jpg Slika 12: http://www.bayercropscience.co.za/crops/grapes/Grapes_cynodon.aspx http://westerndesertflora.geolab.cz/herbarium/Cynodon_dactylon.php http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=ipm1007-15 http://img224.imageshack.us/f/arugampul1ia1.jpg/ Slika 13: http://www.bayercropscience.co.za/crops/Maize/Maize_sorghum.aspx http://www.esd.ornl.gov/facilities/nerp/invasive_jpgs/Johnson_grass.JPG http://www.aphotoflora.com/DevonandCornwall/Sorghum%20halepense-lfbase-08-09-06.jpg Slika 14: http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=IPM1007-24#Buttercupcorn http://herbarivirtual.uib.es/cas-med/imatges_especie/4004_79436.html Slika 34: http://www.peanuts.ncsu.edu/Weeds/Cocklebur.aspx Slike 44 i 45: Ostojić, Z. Herbologija- skripta za učenje Slika 46, prilagođena prema: http://www.cnppid.com/Assets/Corn_Growth_Stages.jpg

Bibliografija autor, n. Weed science and the environment - predavanja.

Börger, P. (2003). Journal of pesticide science. Dohvaćeno iz Mode of Action for Chloroacetamides and Functionally Related Compounds: http://www.jstage.jst.go.jp/article/jpestics/28/3/28_324/_article/-char/en

Cvjetković, B., Maceljski, M., Igrc Barčić, J., Pagliarini, N., Oštrec, L., Barić, K., i dr. (2004). Štetočinje povrća. Čakovec: Zrinski d.d.

Draycott, A. P. (2006). Sugar beet. Blackwell Publishing Ltd.

Gagro, M. (1997). Ratarstvo obiteljskog gospodarstva - žitarice i zrnate mahunarke. Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo.

Hulina, N. (1998). Korovi. Zagreb: Školska knjiga.

Ivanek-Martinčić, M., Ostojić, Z., Barić, K., i Goršić, M. (1. 6 2010). Važnost poznavanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti poljoprivrednih kultura. Poljoprivreda , str. 57-61.

Monaco, T. J., Weller, S. C., & Ashton, F. M. (2002.). Weed Science: Principles and Practices, 4th Edition. Wiley.

Ostojić, Z. (siječanj-travanj 2010). Herbicidi. Glasilo biljne zaštite .

Ostojić, Z. Herbologija- skripta za učenje.

Ostojić, Z. (n.d.). Korovna flora i mjere borbe protiv korova u vingradima.

Ostojić, Z. (1998). Mogućnosti suzbijanja korova u voćnjacima i vinogradima. U I. C. sur., Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda. Čakovec: Zrinski.

Ostojić, Z., i Barić, K. (1998). Zaštita kukuruza od korova. Gospodarski savjetnik .

Owen, B. H. (2005). 2005 Herbicide Manual for Ag Professionals. Retrieved from http://www.weeds.iastate.edu/reference/wc92/default.htm

Ziegler, D. v. (1991). Botanika, Morfologija i fiziologija. Zagreb: Školska knjiga.

Zimdahl, R. L. (2007.). Fundamentals of weed science. Elsevier, Academic Press.

Znaor, D. (1996). Ekološka poljoprivreda. Zagreb: Nakladni zavod globus.

http://www.jvsystem.net/app19/Welcome.aspx?lng_user=2&�

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Engels_raaigras_(Lolium_perenne).jpg�

http://www.iopan.gda.pl/bio_blitz/foto/Lolium_perenne_(zycica_trwala).jpg�

http://nl.wikipedia.org/wiki/Bestand:Lolium_perenne_Engels_raaigras_ligula.jpg�

http://c.photoshelter.com/img-get/I0000ME6VmxGYnpk/s�

http://eddata.fnal.gov/lasso/plant_search/thumbnails/pancap.jpg�

http://www.british-wild-flowers.co.uk/00%20David%20Fenwick/Panicum-capillare-2.jpg�

http://www.bayercropscience.co.za/crops/grapes/Grapes_cynodon.aspx�

http://westerndesertflora.geolab.cz/herbarium/Cynodon_dactylon.php�

http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=ipm1007-15�

http://img224.imageshack.us/f/arugampul1ia1.jpg/�

http://www.bayercropscience.co.za/crops/Maize/Maize_sorghum.aspx�

http://www.esd.ornl.gov/facilities/nerp/invasive_jpgs/Johnson_grass.JPG�

http://www.aphotoflora.com/DevonandCornwall/Sorghum%20halepense-lfbase-08-09-06.jpg�

http://extension.missouri.edu/publications/DisplayPub.aspx?P=IPM1007-24#Buttercupcorn�

http://herbarivirtual.uib.es/cas-med/imatges_especie/4004_79436.html�

http://www.peanuts.ncsu.edu/Weeds/Cocklebur.aspx�

http://www.cnppid.com/Assets/Corn_Growth_Stages.jpg�

herbologija-podjela-korova-herbicidi-i-sustavi-zaštite-od-korova

Documents